Katalog rasadnik busovača

Šumskogospodarsko društvo „ Šume Središnje Bosne“ Šumskoprivredno društvo „Srednjobosanske šume“ d.o.o. Donji Vakuf Rasadnik Busovača, 030 733 142 --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama našeg kataloga naći ćete raznovrsno bilje, vrste za pošumljavanje i hortikulturne sadnice za osmišljeno ozelenjavanje parkovnih površina, perivoja, vrtova, aleja, ili okućnica u gradu, selu ili vikend naselju, kao i idejna rješenja stručnoga kadra osposobljenog za projektovanje(ing.hortikulture). Rasadnik „Busovača“ ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji šumskih sadnica i ukrasnog drveća i grmlja. Formiran je 1965. godine, i ima površinu 16, 4 ha, što ga čini jednim od najvećih rasadnika na području BiH. U saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu vrši se stručni nadzor nad sadnim materijalom, kao i zaštita od biljnih oboljenja istog. U našem Rasadniku možete naći preko 100 različitih vrsta i kultivara, sve proizvedene u rasadniku, i to generativnim, vegetativnim i kalemljenim putem.

Nudimo sadnice različitih starosti i uzrasta, kao i Božićnih jelki u vrijeme blagdana. U našem katalogu, pored slikovnog prikaza vrsta, imate i upute o karakteristikama uzgoja

pojedinih vrsta. Rasadnik redovno radi na povećanju kvantiteta vrsta, te pored prikazanih u katalogu, na

tržištu se redovno javljaju i nove. Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon/fax 030/ 733-142, ili e-mail:

[email protected]. ŠGD/ŠPD „Šume Središnje Bosne/Srednjobosanske Šume“

d.o.o. Donji Vakuf RASADNIK „BUSOVAČA“


2

Š U M S K E S A D N I C E: ABIES ABIES ABIES ABIES ALBAALBAALBAALBA- Jela Stablo visoko 30 m, raste na Osjetljiva je na štetne plinove, te se ne sadi dubokim, humusom bogatim uz industrijska postrojenja. tlima, dobro podnosi sjenu, mraz i sušu. .

PICEA ABIESPICEA ABIESPICEA ABIESPICEA ABIES-Smrča

Stablo visoko do 50 metara, Podnosi sjenu, ali je osjetljiva na kasne kupaste krošnje. Korjenov sistem je mrazeve.Otporna je na gradske polutante. površinski bez centralnog korjena. Preferira ilovasta i rahla tla. Osjetljiva je na vjetroizvale. PICEA OMORICAPICEA OMORICAPICEA OMORICAPICEA OMORICA-Pančićeva omorika Stablo visoko 30 metara, ima usko piramidalan habitus. Endemična vrsta, crveno-smeñe tanke kore . Veoma je otporna na mraz i sušu, te djelovanje prašine i gasova. Uspjeva na visinama od 300-1600 m.


3

PINUS SYLVESTRISPINUS SYLVESTRISPINUS SYLVESTRISPINUS SYLVESTRIS-Bijeli bor Stablo visoko do 40 m.Ima jaku Podnosi sve tipove tla, i raste do 2 000 m Žilu srčanicu.Heliofilna i n.v. kserofilna vrsta.

PINUS NIGRAPINUS NIGRAPINUS NIGRAPINUS NIGRA-Crni bor

Stablo jajaste krošnje, jakog i Sadi se na toplijim ekspozicijama razgranatog korjena. brdskog i gorskog pojasa.

Heliofilna vrsta koja naseljava kserotermna staništa, uglavnom na krečnjaku.

PINUS HELDREICHIIPINUS HELDREICHIIPINUS HELDREICHIIPINUS HELDREICHII-Munika

Stablo 30 m visine, ovalno- Korjen prodire duboko.Najčešće naseljava piramidalne krošnje.Kora je strme i sjenovite terene. pepeljasto siva i ispucala.

LARIX DECIDUALARIX DECIDUALARIX DECIDUALARIX DECIDUA-Ariš

Listopadni drvo do 35 m visine. Korjenov sistem je veoma razvijen sa žilom srčanicom. Dobro podnosi sunčane terene.

Karakteriše je brzi rast te otpornost na niske temperature.


4

ACER PSEUDOPLATANUSACER PSEUDOPLATANUSACER PSEUDOPLATANUSACER PSEUDOPLATANUS- Gorski javor Listopadno stablo visine do 40 m. Prirodno ga najčešće susrećemo u

Raste na duboki, humusom bogatim kombinaciji sa bukvom i jasenom. tlima. Doživi starost do 400 godina. Plemeniti je lišćar.

FRAXINUS EXCELSIORFRAXINUS EXCELSIORFRAXINUS EXCELSIORFRAXINUS EXCELSIOR- Bijeli jasen

Listopadno drvo do 40 m visine. Raste na vlažni,bogatim tlima u zoni Ima razvijeni razgranat korjen sa bukovih šuma. Plemenita je šumska vrsta. dugim i bočnim žilama.

FAGFAGFAGFAGUS SYLVATICAUS SYLVATICAUS SYLVATICAUS SYLVATICA- Bukva Listopadno drvo oko 40 m visine. Raste na dubokim, svježim tlima. Najčešće Ima veoma razvijen plitak korjenov raste u kombinaciji sa jelom i hrastom. sistem. Može podnjeti nadmorsku visinu preko Veoma dobro podnosi sjenu. 2 000 m.


5

QUERCUS PETREAQUERCUS PETREAQUERCUS PETREAQUERCUS PETREA – Hrast kitnjak Visoko listopadno drvo, sa jako Uspjeva na svježim tlima i nema prohtjeva razvijenim centralnim korjenom prema istim.

QUERCUS ROBURQUERCUS ROBURQUERCUS ROBURQUERCUS ROBUR – Hrast lužnjak Stablo visoko 40 metara. Vrsta svijetlosti koja pretežno Korjenov sistem je jako nastanjuje vlažno zemljišta sa razvijen, a centralni korjen visokim nivoom podzemne vode. prodire u dubinu do nekoliko metara.

PRUNUS AVIUMPRUNUS AVIUMPRUNUS AVIUMPRUNUS AVIUM – Divlja trešnja Listopadno drvo oko 15 metara. Brzo rastuća je vrsta. visine.Cvijeta istodobno sa Raste na umjerno vlažnim listanjem. tlima, do 1700 m n.v.

MALUS SYLVESTRISMALUS SYLVESTRISMALUS SYLVESTRISMALUS SYLVESTRIS- Divlja jabuka

Drvo naraste do 10 metara visine. Cvijeta u V mjesecu. Korjenov sistem dobro razvijen. Najčešće se koristi za kalemljenje za Nalazimo je u mezofilnim dobijanje bogatijih plodom sorti. šumama.


6

MMMMORUS ALBAORUS ALBAORUS ALBAORUS ALBA-Bijeli dud Brzo rastuće srednje veliko drvo kuglaste krošnje, srednje dugog životnog vijeka, koje naraste do nekih 20 metara visine.

Proizvodi se najviše kao podloga za kalemljenje

hortikulturnih žalosnih formi, ili kao voćkarica. PYRUS PYRASTERPYRUS PYRASTERPYRUS PYRASTERPYRUS PYRASTER-Kruška

Listopadno drvo do 15 m visine, Spororastuća je vrsta, koja cvjeta sa

široko piramidalne krošnje, i listanjem.Nastanjuje kserotermna masivnog pravilnog debla. područja, a ima je čak i na 1500 m n.v. Korjen je razvijen i dubok.

H O R T I K U L T U RH O R T I K U L T U RH O R T I K U L T U RH O R T I K U L T U R N E S A D N I C EN E S A D N I C EN E S A D N I C EN E S A D N I C E ::::

PICEA PUNGENSPICEA PUNGENSPICEA PUNGENSPICEA PUNGENS – Srebrna Smrča Naraste do 30 m visine. Dobro podnosi gradski klimat. Ima gustu, široko piramidalnu Otporna je prema suši i krošnju. Iglice plavozelene do i jakim jesenjim mrazevima. srebrno-zelene. Uzgaja se kao soliter ili u grupama.

PICEA GLAUCA „CONICA“PICEA GLAUCA „CONICA“PICEA GLAUCA „CONICA“PICEA GLAUCA „CONICA“ –Smrča Konica Kultivar uskokoničnog i gustog Grančice vrlo tanke, u početku habitusa. svijetlozelene, a kasnije plavkasto zelene.


7

PINUS MUGOPINUS MUGOPINUS MUGOPINUS MUGO - Krivulj Javlja se kao polegnut grm zemlji ili na kamenju. Ima zaštitni Deblo nepravilno,leži na karakter, čuva zemljište od erozije.

PSEUDOTSUGA MENZIESSIIPSEUDOTSUGA MENZIESSIIPSEUDOTSUGA MENZIESSIIPSEUDOTSUGA MENZIESSII – Duglazija Zimzeleno stablo, do 30 m Ne podnosi zbijena, visine. Odlikuje je brz rast plitka i siromašna i kvalitetno drvo. zemljišta.

THUJA OCCIDENTALISTHUJA OCCIDENTALISTHUJA OCCIDENTALISTHUJA OCCIDENTALIS – Zapadna Tuja U našim uslovima može Najviše voli podlogu od da naraste do 20 m visine. krečnjaka. Podnosi sušu i niske Krošnja je u mladosti temperature. Najčešće se koristi Uskopiramidalna, a kasnije za žive ograde. je zaobljena.

THUJA ORIENTALISTHUJA ORIENTALISTHUJA ORIENTALISTHUJA ORIENTALIS – Istočna Tuja Manje drvo, do 10 m visine. Nema posebnih zahtjeva prema tlu, ali Ima gustu piramidalnu preferira silikatne podloge. Krošnju.


8

THUJA OCCIDENTALISTHUJA OCCIDENTALISTHUJA OCCIDENTALISTHUJA OCCIDENTALIS „SMARAGD“„SMARAGD“„SMARAGD“„SMARAGD“-Tuja Smaragd Zimzelena stubolika biljka, Odlikuje se horteoestetskim naraste do 6 metara visine. osobinama, a sadi se za živu ogradu ili kao soliterna.

THUJA OCC.“COLUMNATHUJA OCC.“COLUMNATHUJA OCC.“COLUMNATHUJA OCC.“COLUMNA“ -Tuja Kolumna

Kultivar je obične zapadne tuje, Za zdrav izgled zahtjeva rahla i do 6 m visine. Pogodna je za svježa staništa.

žive ograde.

THUJA OCC.“RHEINGOLD“THUJA OCC.“RHEINGOLD“THUJA OCC.“RHEINGOLD“THUJA OCC.“RHEINGOLD“ -Tuja Rejingold Kultivar tuje, do 2 m visine, sa zlatnim novim izbojcima. Nema posebne zahtjeve i Pogodna je za kamenjare. uzgoja se kao i obična tuja.

THUJA OCC.“TEDDYTHUJA OCC.“TEDDYTHUJA OCC.“TEDDYTHUJA OCC.“TEDDY““““-Tuja Tedi Četinarska okruglasta forma, Naraste do ½ metra visine. Dobro podnosi sunčane i polusjenovite terene. Odlično se kombinira u kamenjarima sa sa biljkama.


9

THUJA OCC. „DANITHUJA OCC. „DANITHUJA OCC. „DANITHUJA OCC. „DANICA“CA“CA“CA“-Tuja Danica Niske loptaste forme tuje, tamno -zelene boje, sporog rasta. Neobična i veoma pogodna za male vrtove, kamenjare i žardinjere.

THUJA OCC. „GLOBOSA“THUJA OCC. „GLOBOSA“THUJA OCC. „GLOBOSA“THUJA OCC. „GLOBOSA“-Tuja Globosa

Ovo je okruglasta forma, naraste Četine su jasno zelene boje i izmeñu ostalog jako do 1.5m. Jedna je od vrsta koja je zahvalna za sadnju u žardinjerama. Koja se lako prilagoñava uvijetima sredine.

CHAMAECYPARIS LAWSONIANACHAMAECYPARIS LAWSONIANACHAMAECYPARIS LAWSONIANACHAMAECYPARIS LAWSONIANA – Pačempres Naraste do 30 m. Krošnja je Ne podnosi suh zdrak i uskokonična. Nije izbirljiv suho zemljište. Uzgaja se soliterno u pogledu zemljišta. Izdrži ili u grupama.

na temperaturi - 25˚C.

CHAMAECYPARIS LAWSONIANACHAMAECYPARIS LAWSONIANACHAMAECYPARIS LAWSONIANACHAMAECYPARIS LAWSONIANA“STARDUST““STARDUST““STARDUST““STARDUST“-Pačempres Stardast

Kultivar širokopiramidalnog Sadi se uglavnom kao soliterna biljka. habitusa do 10 m visine i zanimljiva zbog zlatnih vršnih izbojaka. oko 3 m širokom bazom.


10

CHCHCHCHAMAECYPARIS PISIFERA “PLUMOSA AUREAAMAECYPARIS PISIFERA “PLUMOSA AUREAAMAECYPARIS PISIFERA “PLUMOSA AUREAAMAECYPARIS PISIFERA “PLUMOSA AUREA““““----Pačempres Plumosa Hortikulturna četinarska vrsta Sadi se na osunčanim terenima.

karakteristična po zlatnim Nema posebnih prohtjeva prema tipu tla. četinama.

CHAMAECYPARIS PISIFERA „BOULEVARDCHAMAECYPARIS PISIFERA „BOULEVARDCHAMAECYPARIS PISIFERA „BOULEVARDCHAMAECYPARIS PISIFERA „BOULEVARD““““ –Pačempres Bulevard Kultivar pjegavog pačempresa. Najčešće se koristi kao soliter. Naraste u visinu do 5 m. Zanimljiva je po svojoj boji i habitusu.

CHAMAECYPARIS LAW. „COLUMNARISCHAMAECYPARIS LAW. „COLUMNARISCHAMAECYPARIS LAW. „COLUMNARISCHAMAECYPARIS LAW. „COLUMNARIS““““-Pačempres Kolumnaris Kultivar lavsonovog pačempresa, Grane su usmjerene prema gore. Pri bazi je uskog stupolikog rasta, 5-10 m širi, a pri vrhu se sužava. visine.

CHAMAECYPARIS LAW.CHAMAECYPARIS LAW.CHAMAECYPARIS LAW.CHAMAECYPARIS LAW.„ELWOODII„ELWOODII„ELWOODII„ELWOODII““““----Pačempres Elvudi Kultivar čunjastog rasta, 2-3 m visine. Koristi se za kao soliter ili u

Vrlo je gust, sa igličastim lišćem grupama. od plavozelene do plavosive boje.


11

CHAMAECYPARIS PISIFERA „SNOWCHAMAECYPARIS PISIFERA „SNOWCHAMAECYPARIS PISIFERA „SNOWCHAMAECYPARIS PISIFERA „SNOW WHITEWHITEWHITEWHITE““““ -Pačempres Snow Kultivar pjegavog pačempresa, Listovi igličasti, bijelo prošarani. čunjastog rasta. Biljka je sa veoma izraženim

hortoestetskim osobinama.

CHAMAECYPARIS CHAMAECYPARIS CHAMAECYPARIS CHAMAECYPARIS PISIFERA “PISIFERA “PISIFERA “PISIFERA “FILIFERAFILIFERAFILIFERAFILIFERA AUREAAUREAAUREAAUREA““““----Pačempres Zlatni Konci

Kultivar pačempresa, Pogodan za sadnju u otporan na mraz i niske temp. kamenjarima, uz staze ili

pojedinačno. Heliofilna vrsta.

TAXUS BACCATATAXUS BACCATATAXUS BACCATATAXUS BACCATA-Tisa Grm ili srednje visoko drvo, Vrsta je sjene, sadi se kao soliter naraste nekada i do 20 m. ili je možemo sresti u bukovim ili

Ima široko piramidalnu krošnju mješovito četinarskim šumama. promjera do 1 metra. Veoma dekorativna vrsta.

TAXUS X MEDIATAXUS X MEDIATAXUS X MEDIATAXUS X MEDIA – Tisa Media

Hibridna vrsta tise, stubolikog rasta. Često korištena u ureñivanju vrtova, Ne zauzima mnogo mjesta, i voli kao kontrast širokim formama. polusjenu.


12

TAXUS BACCATA „FASTIGIATA AUREATAXUS BACCATA „FASTIGIATA AUREATAXUS BACCATA „FASTIGIATA AUREATAXUS BACCATA „FASTIGIATA AUREA„„„„---- Zlatna tisa

Kultivar stubolike tise, zlatnih vrhova četina, koja za razliku od obične tise voli sunce. Po tipu tla nema velikih prohtjeva, ali preferira svježa tla.

CEDRUS ATLANTICACEDRUS ATLANTICACEDRUS ATLANTICACEDRUS ATLANTICA – Atlantski kedar Ima piramidalnu krošnju, a grane koso, prema gore usmjerene. Dobro podnosi niske i visoke Uzgaja se kao soliter temperature. ili u grupama. Najviše voli bazičnu podlogu i svijetle položaje.

CEDRUS DEODARACEDRUS DEODARACEDRUS DEODARACEDRUS DEODARA – Himalajski kedar Ukrasno stablo do 30 m visoko. Heliofilna vrsta. Osjetljiv je na niske temperature. Uzgaja se kao soliter ili u većim ili manjim grupama.

JUNIPERUS VIRGINIANAJUNIPERUS VIRGINIANAJUNIPERUS VIRGINIANAJUNIPERUS VIRGINIANA – Virginijska kleka Zimzeleno drvo, do 20 m visine. Nije izbirljiva u pogledu zemljišta. Ima izduženo jajoliku krošnju. Dobro podnosi gradski klimat.


13

JUJUJUJUNIPERUS SCOPULORUM “SKYROCKET“NIPERUS SCOPULORUM “SKYROCKET“NIPERUS SCOPULORUM “SKYROCKET“NIPERUS SCOPULORUM “SKYROCKET“----Borovica Skajroket Kultivar poznat kao „Nebeska strijela“. Odlikuje se izrazitim estetskim Naraste do 7,5 m visoko. osobinama. Može se koristiti soliterno ili u grupi.

JUNIPERUS SQUAMATA “MEYERI“JUNIPERUS SQUAMATA “MEYERI“JUNIPERUS SQUAMATA “MEYERI“JUNIPERUS SQUAMATA “MEYERI“----Borovica Mejeri Kultivar sjajno srebrnih iglica. Odlikuje ga nizak rast, do 2 m, te Sadi se pojedinačno rast grana u raznim smjerovima, se pojedinačno. što ga čini bujnom biljkom.

JUNIPERUS JUNIPERUS JUNIPERUS JUNIPERUS CHINENSIS CHINENSIS CHINENSIS CHINENSIS “STRICTA““STRICTA““STRICTA““STRICTA“----Borovica Strikta Kultivar koji je često zastupljen Grane su uspravne, pokrivene u vrtovima. Naraste do 2 m. srebrnim bodljikavaim iglicama.

JUNIPERUS SQUAMATA „BLUE STAR“JUNIPERUS SQUAMATA „BLUE STAR“JUNIPERUS SQUAMATA „BLUE STAR“JUNIPERUS SQUAMATA „BLUE STAR“----Borovica Blu Star Kultivar niskog, ali širokog rasta. Pogodan za kamenjare i strme Listovi bodljikavi, srebrno-plave boje. terene. Nema posebne zahtjeve prema zemljištu.


14

JUNIPERUS CHINENSIS “OLD GOLD“JUNIPERUS CHINENSIS “OLD GOLD“JUNIPERUS CHINENSIS “OLD GOLD“JUNIPERUS CHINENSIS “OLD GOLD“----Borovica Old Gold Pokrivač tla zlatnožute boje. Pogodan za uzgoj Raste u visinu do 0,5 m, a na kamenjarima. horizontalno i do 2 m.

JUNIPERUS HORJUNIPERUS HORJUNIPERUS HORJUNIPERUS HORIZONTALIS“GREY PEARL“IZONTALIS“GREY PEARL“IZONTALIS“GREY PEARL“IZONTALIS“GREY PEARL“----Borovica Grej Perl Kultivar borovice kojemu grane se kreću po zemlji sa vršnim izbojcima okrenutim Dekorativan je zbog boje, a sadi se prema gore. najčešće u kamenjarima.

JUNIPERUS HORIZONTALIS „BLUE CHIP“JUNIPERUS HORIZONTALIS „BLUE CHIP“JUNIPERUS HORIZONTALIS „BLUE CHIP“JUNIPERUS HORIZONTALIS „BLUE CHIP“-Borovica Blu Čip Kultivar je borovice kojemu se grane preklapaju, čineći gusti pokrivač tla. Dobro služi za prekrivanje zidova ili drugih betonskih grañevina. .

JUNIPERUS HORIZONTALIS “WILTONII“JUNIPERUS HORIZONTALIS “WILTONII“JUNIPERUS HORIZONTALIS “WILTONII“JUNIPERUS HORIZONTALIS “WILTONII“----Borovica Viltoni

Kultivar polegle borovice sa Nema velike prohtjeve po pitanju puzajućim granama. zemljišta. Dobro služi za prekrivanje Heliofilna vrsta. betonskih ili neumjesnih zidića.


15

AUCUBA JAPONICAAUCUBA JAPONICAAUCUBA JAPONICAAUCUBA JAPONICA – Aukuba Zimzeleni grm do 3 m visine. Nadzemni dio strada od jakih mrazeva, Može se uzgajati kao sobna biljka. ali se uspješno obnavlja na proljeće. Voli polusjenovita mjesta.

BERBERIS THUNBERGIIBERBERIS THUNBERGIIBERBERIS THUNBERGIIBERBERIS THUNBERGII „ATROPURPUREA“„ATROPURPUREA“„ATROPURPUREA“„ATROPURPUREA“ – Žutika Listopadni, gusto razgranati grm, Dobro podnosi niske do 1 m visine i prečnika krune temperature. Otporna je oko 1 m. Cvjeta u IV i V mjesecu. na prašinu i gasove. U pogledu kvaliteta zemljišta nije Upotrebljava se za živu ogradu izbirljiv.. ili pojedinačno.

BERBERIS JULIANAEBERBERIS JULIANAEBERBERIS JULIANAEBERBERIS JULIANAE ----Julianova Žutika Zimzeleni grm do 2,5 m visine. Dobro podnosi niske Cvjeta u V i VI mjesecu. temperature. Otporan je na Cvjetovi su žuti. sušu i otrovne gasove. Koristi se za živice, a veoma su efektni i kao pojedinačni.

BUXUS BUXUS BUXUS BUXUS SEMPERVIRENSSEMPERVIRENSSEMPERVIRENSSEMPERVIRENS“AUREOVARIEGATA““AUREOVARIEGATA““AUREOVARIEGATA““AUREOVARIEGATA“ – Šimšir Zlatni

Zimzeleni grm, sa Dobro podnosi mrazove i visoke dekorativnim zlatno- temperature. Može se oblikovati po

žutim izbojcima. želji.


16

BUXUS SEMPERVIRENSBUXUS SEMPERVIRENSBUXUS SEMPERVIRENSBUXUS SEMPERVIRENS-Šimšir Zimzelni grm.Otporan na mraz i Raširen je u rasadničkoj proizvodnji. često se korisit za žive ograde ili

za orezivanje raznih oblika po volji.

COTONEASTER HORIZONTALISCOTONEASTER HORIZONTALISCOTONEASTER HORIZONTALISCOTONEASTER HORIZONTALIS – Mušmulica Poluzimzeleni, do 40 cm visoki, Najčešće se sadi pojedinačno polegli grmić. Cvjeta u VI mjesecu. i to na svjetlim do Zahtjeva kvalitetno zemljište. polusjenovitim mjestima. Otporan je na sušu i negativne Pogodan je za strme terene. uticaje gradskog klimata.

COTONEASTER DAMMERI COTONEASTER DAMMERI COTONEASTER DAMMERI COTONEASTER DAMMERI –––– Mušmulica puzajuča Zimzeleni polegli grm. Koristi se za kamenjare, Nema velikih prohtjeva po i pokrivanje betonskih pitanju zemljišta. zidića.

ILEX x MESERVEAEILEX x MESERVEAEILEX x MESERVEAEILEX x MESERVEAE“BLUE PRINCE“BLUE PRINCE“BLUE PRINCE“BLUE PRINCE“ “ “ “ –Božikovina Blu Princ

Zimzeleni grm, slićnih zahtjeva Razlikuje se samo u habitusu. kao obićna božikovina . Niskog je rasta.


17

ILEX AQUIFOLIUM „AUREOVARIEGATUM“ILEX AQUIFOLIUM „AUREOVARIEGATUM“ILEX AQUIFOLIUM „AUREOVARIEGATUM“ILEX AQUIFOLIUM „AUREOVARIEGATUM“----Božikovina Žutolisna Zimzeleni grm, sa žutim Raste kao niska forma do 1 m visine rubovima lista. i čest je u dekoriranju vrtova. Dekorativan zbog grananja i boje lista.

IIIILEX AQUIFOLIUMLEX AQUIFOLIUMLEX AQUIFOLIUMLEX AQUIFOLIUM - Božikovina Zimzeleni grm do 5 m visine. Veoma je cijenjena u hortikulturi, Cvjetovi blijedo žućkasti, a a koristi se za živice i pojedinačno. cvjetaju u V i VI mjesecu

MAHONIA AQUIFOLUMMAHONIA AQUIFOLUMMAHONIA AQUIFOLUMMAHONIA AQUIFOLUM – Mahonija Zimzeleni grm do 1,5 m visine. Dobro podnosi niske Cvjetovi su žuti, a pojavljuju temperature. Otporna se u IV iV mjesecu. je na dim prašinu Pogodna je za uzgoj na i otrovne gasove. otvorenim sjenovitim položajima

PRUNUS LAUROCERASUSPRUNUS LAUROCERASUSPRUNUS LAUROCERASUSPRUNUS LAUROCERASUS – Lovorvišnja Zimzeleni grm od 1 – 3 m visine. Najbolje se razvija u svijetlim i Sadi se na vlažna i rahla tla. otvorenim mjestima. Koristi se pojedinačno ili u živoj ogradi.


18

EUONYMUS FORTUNEIEUONYMUS FORTUNEIEUONYMUS FORTUNEIEUONYMUS FORTUNEI“AUREOVARIEGATA““AUREOVARIEGATA““AUREOVARIEGATA““AUREOVARIEGATA“-Kurika Žutolisna Zimzeleni grm.Dobar je za Dekorativan po boji listova. sadnju u kamenjarima. Tokom cijele godine je zanimljiv. Voli plodno tlo.

EUONYEUONYEUONYEUONYMUS FORTUNEI „EMERALD MUS FORTUNEI „EMERALD MUS FORTUNEI „EMERALD MUS FORTUNEI „EMERALD N N N N GOLD“GOLD“GOLD“GOLD“-Kurika Emerald n Gold Zimzeleni grm.Pogodan Nema velikih prohtjeva prema kvaliteti za podzide i kamenjara. tla.Vrsta je koja puže po zemlji sa veoma dekorativnim šarenim lišćem. LABURNUM ANAGYROIDESLABURNUM ANAGYROIDESLABURNUM ANAGYROIDESLABURNUM ANAGYROIDES – Zlatna Kiša Grm ili manje drvo, Otporna na mrazeve. dekorativna u proljeće Sadi se pojedinačno, ili u drvorede. kad se iscvjeta cvastima koji podsjećaju na kišu žute boje. LIGUSTRUM VULGARELIGUSTRUM VULGARELIGUSTRUM VULGARELIGUSTRUM VULGARE ““““AUREOVARIEGATUM“AUREOVARIEGATUM“AUREOVARIEGATUM“AUREOVARIEGATUM“----Kalina Zlatna Vrsta pogodna za žive ograde ili kao soliter. Dekorativna je po boji lišća. Slabo je otporna na mraz. Dobro podnosi orezivanje.


19

LIGUSTRUM VULGARELIGUSTRUM VULGARELIGUSTRUM VULGARELIGUSTRUM VULGARE-Kalina Naraste do 3 metra visine sa Listopadni grm pogodan za živu mnogobrojnim, slabo razgranatim izbojcima. ogradu i topijarenje.Otporan na Raste na visini i do 1 000 m n.v. sve uvjete.

CAMPSIS RADICANSCAMPSIS RADICANSCAMPSIS RADICANSCAMPSIS RADICANS -Tekoma

Hortikulturna penjačica, dekorativna zbog svog cvijeta. Vrlo otporna penjačica koja vrlo brzo Sadi se na vrlo dosegne visinu i do7m. sunčanom do polusjenovitom Cvjetovi su narančasto-crveni, oblika mjestu. Cvate tijekom cijele trubice. Može se uzgojiti i oblikovati kao godine. D drvo.

TAMARIX PENTANDRATAMARIX PENTANDRATAMARIX PENTANDRATAMARIX PENTANDRA – Tamaris Listopadni šiboliki grm, Za uspješan razvoj treba mu osigurati 3 – 5 m visine. Cvjeta pjeskovita i vlažna od VI – VIII mjeseca. Najbolje zemljišta. Dobro podnosi sunčane i zaštićene podnosi niske temperature. položaje. Uzgaja se kao soliter na travnjacima.

ACER PALMATUMACER PALMATUMACER PALMATUMACER PALMATUM „SANGOKAKU“„SANGOKAKU“„SANGOKAKU“„SANGOKAKU“ – Japanski javor Sangokaku Manje drvo do 8 m visine. U jesen listovi postaju karmin crvene boje. Krošnja mu je gusta, široka, Za dobar uzgoj zahtjeva svježa i okruglasta. plodna zemljišta.


20

FRAXINUS EXCELSIOR „ROBUSTA“FRAXINUS EXCELSIOR „ROBUSTA“FRAXINUS EXCELSIOR „ROBUSTA“FRAXINUS EXCELSIOR „ROBUSTA“----Jasen Robusta Kalemljena forma običnog jasena, okruglastog habitusa. Veoma ukrasna zbog krošnje, pa se često korisiti u hortikulturi.

FRAXINUS EXCELFRAXINUS EXCELFRAXINUS EXCELFRAXINUS EXCELSIOR „PENDULA“SIOR „PENDULA“SIOR „PENDULA“SIOR „PENDULA“---- Jasen Žalosni Kalemljena forma sa granama Prečnik krošnje je do 2,5 metra. usmjerenim prema dolje(žalosna Sadi se pojedinačno- kao soliter. forma).

SALISALISALISALIX CAPREA“PENDULA“X CAPREA“PENDULA“X CAPREA“PENDULA“X CAPREA“PENDULA“---- Iva Kalemljena žalosna forma, Mjere njege su orezivanje grana koje karakteristična po cvjetovima mogu doći skroz do tla. koji se javljaju početkom proljeća (tzv.Cica-maca)

SALIX INTEGRA „HAKURO NISHIKI“SALIX INTEGRA „HAKURO NISHIKI“SALIX INTEGRA „HAKURO NISHIKI“SALIX INTEGRA „HAKURO NISHIKI“----Vrba Hakuro Nišiku Kalemljena forma vrbe, sa izuzetno zanimljivim Veoma dekorativna forma koja se vrhovima listova koji na suncu primjenjuje za ureñivanje manjih vrtova. iz zelene prelaze u bijelo rozu boju.


21

GINKGO BILOBAGINKGO BILOBAGINKGO BILOBAGINKGO BILOBA – Ginko

Listopadno drvo do 30 m Raste u dubokim i svježim visine, piramidalne krošnje. tlima. Ne podnosi zasjenu. U jesen poprimi žuto-zlatnu Otporan je na djelovanje boju. Otporan je na niske jakih vjetrova, a dobro temperature. podnosi zagañenu atmosferu i štetne plinove.

CATALPA BIGNONIOIDES CATALPA BIGNONIOIDES CATALPA BIGNONIOIDES CATALPA BIGNONIOIDES –––– Katalpa Listopadno drvo 5 – 15 m visine. Uzgaja se na vlažnim i propusnim tlima. Krošnja je okruglasta i široka, a Zahtjeva svjetlije položaje. cvjeta u VII mjesecu. Koristi se kao soliter, a često i za gradske aleje.

PRUNUS CERASIFERA „ATROPURPUREAPRUNUS CERASIFERA „ATROPURPUREAPRUNUS CERASIFERA „ATROPURPUREAPRUNUS CERASIFERA „ATROPURPUREA““““ – Crvenolisna Šljiva

Listopadno stablo do 8 m visine. Koristi se za sadnju po parkovima Može se koristiti pojedinačno ili ili za drvorede.Dekorativno je po boji u grupama. Najčešće kalemljena lišća koje je crvene boje tokom. forma. cijele vegetacije.

SOPHORA JAPONICASOPHORA JAPONICASOPHORA JAPONICASOPHORA JAPONICA – Pagoda Drvo Listopadno manje drvO. Vrijeme cvjetanja je VIII mjesec. sa okruglastom krošnjom. Osjetljiva je na niske temperature.

Cvjetovi žućkasto – bijeli.

Zahtjeva toplija i svjetlija mjesta.


22

SORBUS AUCUSORBUS AUCUSORBUS AUCUSORBUS AUCUPARIAPARIAPARIAPARIA – Jarebika Listopadno drvo do 10 m visine. Cvjeta u VI i VII mjesecu. Raste na različitim silikatnim i Cvjetovi su bijeli i prijatnog krečnjačkim zemljištima. mirisa,a plod su crvene bobice koje ostaju na granama zimi.

TI LITI LITI LITI LIA PARVA PARVA PARVA PARVIFOLIAIFOLIAIFOLIAIFOLIA – Lipa

Listopadno drvo visoko do oko 25m Najbolje uspjeva na dubokom, sa širokom i gusto razgranatom krečnjakom bogatom tlu. jajolikom krošnjom. Upotrebljava se za aleje, a i kao soliterno stablo.

QUERCUS QUERCUS QUERCUS QUERCUS RUBRARUBRARUBRARUBRA – Crveni Hrast

Listopadno drvo do 30 m Prilagoñava se različitim Visine. Krošnja je široko klimatskim i terenskim zaobljena, veoma slikovita, prilikama. Podnosi niske naročito u jesen kada listovi temperature. Odlikuje se poprime narančastu i crvenu brzim rastom. boju.

BUDDLEIA DAVIDIIBUDDLEIA DAVIDIIBUDDLEIA DAVIDIIBUDDLEIA DAVIDII – Budleja Davidova

Listopadni grm koji naraste Uspjeva na različitim tlima, ali do 5 m visine.Cvjeta u VI mjesecu. najbolje na plodnim i vlažnim. Cvjetovi plavičasto-ljubičasti. Sadi se kao soliter ili u grupama.


23

CHAENOMELES SPECIOSACHAENOMELES SPECIOSACHAENOMELES SPECIOSACHAENOMELES SPECIOSA – Japanska Dunja Listopadni široki grm, dostiže Za svoj razvoj zahtjeva svježa visinu do 1,5m. Cvjetovi su crveni, i plodna zemljišta. Otporna je na a cvjetanje je u III i IV mjesecu sušu, niske temperature. prije listanja. Voli sunčane položaje.

ELEAGNUS ANGUSTIFOLIAELEAGNUS ANGUSTIFOLIAELEAGNUS ANGUSTIFOLIAELEAGNUS ANGUSTIFOLIA – Igda Listopadno, manje drvo. Dobro raste na pjeskovitim Cvjetovi su žuti i veoma i suhim zemljištima. mirisni.

FORSYTHIA X INTERMEDIAFORSYTHIA X INTERMEDIAFORSYTHIA X INTERMEDIAFORSYTHIA X INTERMEDIA – Forzicija Listopadni grm visine 2 – 3 m. Za obilnu cvatnju Cvjeta u III i IV mjesecu. Nije zahtjeva sunčana mjesta izbirljiva u pogledu kvaliteta Lijepo djeluje na travnjaku kao soliter zemljišta. ili u grupama.

HYBISCUS SYRIACUSHYBISCUS SYRIACUSHYBISCUS SYRIACUSHYBISCUS SYRIACUS – Sirijska Ruža Listopadni grm ili manje drvo Dobro podnosi sušu do 5 m visine. ali je ipak treba zalijevati, Najbolje uspjeva naročito pred cvjetanje. Dobro na otvorenim i sunčanim podnosi orezivanje te se koristi mjestima. i za žive ograde.


24

KERRIA JAPONICAKERRIA JAPONICAKERRIA JAPONICAKERRIA JAPONICA - Kerija Listopadni grm do 3 m visine. Sadi se na sunčanim i Cvjeta u IV i V mjesecu. polusjenovitim mjestima. Cvjetovi su žute boje.

LONICERA NITIDALONICERA NITIDALONICERA NITIDALONICERA NITIDA – Sjajna Kozokrvina Zimzeleni, jako zbijeni grm koji Cvjeta u maju. Podnosi hladnoću naraste oko 1 m. Listovi su i zagañen vazduh. Koristi se za jajasto-duguljasti, 6 – 12 mm dugi. bordure, dekoraciju manjih zidova.

MAGNOLIA LILIFLORAMAGNOLIA LILIFLORAMAGNOLIA LILIFLORAMAGNOLIA LILIFLORA –Magnolia Ljiljanocvjetna Listopadni grm ili manje drvce Cvjeta prije listanja u IV i V mjesecu. do 4 m visine. Cvjetovi izvana Za uzgoj zahtjeva svježa, duboka i purpurni, a unutra bijeli. drenirana zemljišta.

MAGNOLIA SOULANGMAGNOLIA SOULANGMAGNOLIA SOULANGMAGNOLIA SOULANGEEEEANAANAANAANA – Magnolia

Cvjetovi su purpurno – ružičasti, Odlikuje se visokim hortoestetskim rjeñe bijeli, zvonasti i uspravni. svojstvima.Veoma rado sañena po vrtovima.


25

MORUMORUMORUMORUS ALBA „PENDULAS ALBA „PENDULAS ALBA „PENDULAS ALBA „PENDULA“-Žalosni Dud Osebujno i lijepo stablo prvenstveno Koristi se soliterno. uzgajano zbog neobičnog habitusa. Daje i plodove. Forma se dobija isključivo kalmljenjem.

PHILADELPHUS CORONARIUSPHILADELPHUS CORONARIUSPHILADELPHUS CORONARIUSPHILADELPHUS CORONARIUS – Pajasmin Listopadni grm, do 3 m visine. Najbolje se Cvjetovi mirisni, bijeli. uzgaja na sunčanim položajima,a Cvjeta od V – VI mjeseca. uzgaja se zbog svoje dekorativnosti. Uzgaja se pojedinačno ili manjim grupama.

WEIGELA FLORIDAWEIGELA FLORIDAWEIGELA FLORIDAWEIGELA FLORIDA---- Vajgela

Dekorativan grm, purpurne boje Raste do 2 m visine. lista, koji cvijeta V, VI mjesec rozim cvijećem u obliku trube.

WEIGELA FLORIDA“VICTORIA“WEIGELA FLORIDA“VICTORIA“WEIGELA FLORIDA“VICTORIA“WEIGELA FLORIDA“VICTORIA“----Vajgela Dekorativan grm, zanimljivog Nije zahtjevna za uzgoj, trubastog cvijeća koje cvjeta raste do 2 m u visinu. u V i VI mjesecu.


26

PYRACANTHA COCCINEAPYRACANTHA COCCINEAPYRACANTHA COCCINEAPYRACANTHA COCCINEA – Vatreni Trn Zimzeleni, jako razgranat Voli sunčane, suhe i kamenite terene. bodljikav grm, do 2,5 m Zimi zadržava crvene bobice, koje visine. su, takoñer dekorativne.

POTENTILLA FRUTICOSAPOTENTILLA FRUTICOSAPOTENTILLA FRUTICOSAPOTENTILLA FRUTICOSA – Petoprsta Listopadni, gusto granat, Najbolje se uspravan, do 1 m visok grm. razvija u dubljem i svježijem zemljištu. Cvjetovi su žuti, a cvjeta od Sadi se pojedinačno, a koristi V – VIII mjeseca. se i za žive ograde. Heliofilna je vrsta. ROBINIA PSEUDOACROBINIA PSEUDOACROBINIA PSEUDOACROBINIA PSEUDOACACIAACIAACIAACIA – Bagrem Listopadno drvo, do 25 m visine. Cvjetovi su bijele boje. Prilagoñava Cvjeta u V i VI mjesecu, se svakom zemljištu. dekorativnim bijelim cvastima.

RHUS TYPHINARHUS TYPHINARHUS TYPHINARHUS TYPHINA – Ruj Listopadno drvo do 10 m visoko. Krošnja široko kišobranasta. Odlikuje se brzim rastom na različitim Posebna dekorativnost je u zemljištu. jesen kada listovi poprime purpurno crvenu boju, a plod se formira u zanimljivu šišaricu.


27

SPIRSPIRSPIRSPIRAEA AEA AEA AEA x x x x VANHOUVANHOUVANHOUVANHOUTTTTTEITEITEITEIIIII – Suručica Lilistopadni grm do 2 m visine. Može se uzgajati pojedinačno ili Cvjetovi bijele boje i javljaju se u grupama. Može se saditi za u V u VI mjesecu. Odlikuje se ozelenjavanje nasipa uz autoputeve jednostavnim uzgojem. jer se dobro prilagoñava strmim terenima.

SPIRAEA BUMALDASPIRAEA BUMALDASPIRAEA BUMALDASPIRAEA BUMALDA – Bumaldova Suručica Listopadni grm, do 80 cm visine. Za uspješan razvoj zahtjeva propusna Ima zanimljive i dekorativne tla. roze cvasti koje prekriju cijeli grm u VI mjesecu.

SYRINGA VULGARISSYRINGA VULGARISSYRINGA VULGARISSYRINGA VULGARIS – Obični Jorgovan Listopadni grm, oko 3 m visine. Za svoj razvoj zahtjeva hranjiva i Cvjeta u IV i V mjesecu. dobro propusna zemljišta. Voli otvorene i sunčane položaje.

VIBURNUM OPULUSVIBURNUM OPULUSVIBURNUM OPULUSVIBURNUM OPULUS –Snježne Lopte Listopadni grm oko 4 m visine. Cvjeta u IV i V mjesecu. Odlikuju ga bijeli cvjetovi Zahtjeva sunčane položaje. koji su kao snježne lopte i vise na granama.


28

VIBURNUM RHYTIDOPHYLLUMVIBURNUM RHYTIDOPHYLLUMVIBURNUM RHYTIDOPHYLLUMVIBURNUM RHYTIDOPHYLLUM – Kineska Hudika Zimzeleni grm do 3 m visine. Sadi se zbog dekorativnosti i Česta je u vrtovima i parkovima. jednostavnog uzgoja.

T R A J N I C E :T R A J N I C E :T R A J N I C E :T R A J N I C E :

VINCA MAJOR“AUREOVARIEGATUM“VINCA MAJOR“AUREOVARIEGATUM“VINCA MAJOR“AUREOVARIEGATUM“VINCA MAJOR“AUREOVARIEGATUM“-Vinka

Zimzeleni polugrm, lisno Cvijetovi su rijetki.Cvijeta u V mjesecu dekorativni, čije grane pužu ljubičastim jednostavnim cvjetovima. po zemlji.Uspjeva na svim vrstama tla.

FESTUCA GLAUCAFESTUCA GLAUCAFESTUCA GLAUCAFESTUCA GLAUCA-Vlasulja Veoma otporna i dekorativna trava, privlačne plave boje. Mnogo korištena u hortikulturi i nije nimalo zahtjevna po pitanju tla.

SOLANUM CAPSICASTRUMSOLANUM CAPSICASTRUMSOLANUM CAPSICASTRUMSOLANUM CAPSICASTRUM-Zimska Trešnja Još je zovu i Božićna trešnja. Dosegne visinu od 45-60cm. Voli osvjetljeno mjesto ili laganu Zalijevati mekanom (odstajalom) vodom. sjenu, te ne previše vlažno tlo.


29

PHYLLITIS SCOLOPENDRIUMPHYLLITIS SCOLOPENDRIUMPHYLLITIS SCOLOPENDRIUMPHYLLITIS SCOLOPENDRIUM-Jelenak Ukrasna paprat. Veoma Nije zahtjevan za uzgoj. često se korisit u sjenovitim i vlažnim područjima.

TAGETES TAGETES TAGETES TAGETES PATULAPATULAPATULAPATULA-Kadifa Jednogodišnja ukrasna Cvjeta od VI-X mjeseca . cvjetnica, raznih boja cvijeta. Pogodna za formiranje niske cvjetne staze.

IRIS SPIRIS SPIRIS SPIRIS SP.-Perunika Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva Cvjetni listovi su najčeščće plave boje, pri do tri cvijeta na dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni krajevima cvjetne stabljike. ljubičastim žilicama. SALVIA OFFICINALISSALVIA OFFICINALISSALVIA OFFICINALISSALVIA OFFICINALIS- Kadulja/žalfija To je zbijen, razgranat, 30-40 cm visok grm višegodišnje, Ima ljekovita svojstva. drvenaste, četverouglaste Svi dijelovi biljke imaju jak, stabljike aromatičan miris, koji se sušenjem ne gubi..


30

SSSSOLEIROLIA SOLEIROLII OLEIROLIA SOLEIROLII OLEIROLIA SOLEIROLII OLEIROLIA SOLEIROLII , Helxine soleiro, Helxine soleiro, Helxine soleiro, Helxine soleiroliiliiliilii - Kućna sreća Biljka sa malenim, okruglim Treba se saditi na polusjenovitim listićima, koje je lakog uzgoja mjestima i ne smije biti direktno i brzo se širi.Ima nizak i izložena suncu.Voli vlagu. kompaktan habitus.

PARTHENOCISSUS QUINQUEFOLIUMPARTHENOCISSUS QUINQUEFOLIUMPARTHENOCISSUS QUINQUEFOLIUMPARTHENOCISSUS QUINQUEFOLIUM - Lozica Listopadna penjačica, česta u Penje se i učvršćuju putem vitica. u našim krajevima.Razgrana se i do 20 metra, a njeni listovi u jesen poprime karmin crvenu boju.

HEDERA HELIX „GOLD HEART“HEDERA HELIX „GOLD HEART“HEDERA HELIX „GOLD HEART“HEDERA HELIX „GOLD HEART“ - Bršljan Penjačica koja raste na Neophodan joj je oslonac za rast. sunčanim, sjenovitim i nema prohjteva prema tipu tla. polusjenovitim mjestima.


31

SADRŽAJ;

1. PREDGOVOR...............................................................................................................................1 2. ŠUMSKE VRSTE

a. Abies alba b. Picea abies c. Picea omorika d. Pinus sylvestris........................................................................................................................2

3. a. Pinus nigra b. P.heldreichii c. Larix decidua d. Acer pseudoplatanus.................................................................................................................3 4. a. Fraxinus excelsior b. Fagus sylvatica c. Quercus petraea.......................................................................................................................4 5. a. Quercus robur b. Prunus avium c. Malus sylvestris d. Morus alba...............................................................................................................................5 6. a. Pyrus piraster HORTIKULTURNE SADNICE; b. Picea punges c. Picea abies „Conica“ d. Pinus mugo..............................................................................................................................6 7. a. Pseudotsuga menziesii b. Thuja occidentalis c. Th. orientalis d. Th. occ. „Smaragd“..................................................................................................................7 8. a. Th. occ. „Columna“ b. Th. occ. „Rheingold“ c. Th. occ. „Teddy“ d. Th. occ. „Danica“.....................................................................................................................8 9. a. Th. occ. „Globosa“ b. Chamaecyparis lawsoniana c. Ch. law. „Star Dust“ d. Ch. pisifera „Golden Mop“.......................................................................................................9 10. a. Ch. p. „Boulevard“ b. Ch. law. „Columnaris“ c. Ch. law. „Elwoodii“ d. Ch. law. „Snow“ .....................................................................................................................10 11. a. Ch. p. „Filifera Aurea“ b. Taxus baccata c. Taxus x media d. T. baccata „Fastigiata Aurea“................................................................................................11 12. a. Cedrus atlantica b. C. deodara c. Juniperus virginiana d. J. scopulorum „Skyrocket“.....................................................................................................12 13. a. J. squamata „Meyeri“ b. J. chinensis „Stricta“ c. J. squamata „Blue Star“ d. J. horizontali „Old Gold“.......................................................................................................13


32

14. a. Juniperus horizontalis „Grey Pearl“ b. J. h. „Blue Chip“ c. J. h. „Wiltonii“ d. Aucuba japonica..................................................................................................................14 15. a. Berberis thunbergii „Atropurpurea“ b. Berberis julianae c. Buxus sempervirens „Aureovariegata“ d. B. sempervirens...................................................................................................................15 16. a. Cotoneaster horizontalis b. C. dammeri c. Ilex x meserveae „Blue Princess“ d. ilex aquifolium „Aureovariegata“...........................................................................................16 17. a. Ilex aquifolium b. Mahonia aquifolium c. Prunus laurocerasus d. Euonymus fortunei „Aureovariegata“....................................................................................17 18. a. Euonymus fortunei „Emerald n Gold“ b. Laburnum anagyroides c. Ligustrum vulgare „Aureovariegata“ d. Ligustrum vulgare.................................................................................................................18 19. a. Camsis radicans b. Tamarix pentandra c. Acer palmatum d. Fraxinus excelsior „Robusta“................................................................................................19 20. a. Fraxinus excelsior „Pendula“ b. Salix caprea „Pendula“ c. S. Integra „ Hakuro Nishikii“ d. Ginkgo biloba........................................................................................................................20 21. a. Catalpa bignonioides b. Prunus cerasifera „Atropurpurea“ c. Sophora japonica d. Sorbus aucuparia..................................................................................................................21 22. a. Tilia parvifolia b. Quercus rubra c. Budleia davidii d. Chaenomeles speciosa.........................................................................................................22 23. a. Eleagnus angustifolia b. Forsythia intermedia c. Hybiscus syriacus d. Kerria japonica......................................................................................................................23 24. a. Lonicera nitida b. Magnolia liliflora c. M. soleangeana d. Morus alba „Pendula“............................................................................................................24 25. a. Philadelphus coronarius b. Pyracantha coccinea c. Potentilla fruticosa d. Robinia pseudoacacia..........................................................................................................25 26. a. Rhus typhina b. Spiraea x vanhouttei


33

c. S. bumalda d. Syringa vulgaris....................................................................................................................26 27. a. Viburnum opulus b. V. rhytidophyllum TRAJNICE; c. Vinca major „Aureovariegata“ d. Festuca glauca......................................................................................................................27 28. a. Solanum capsicastrum b. Phyllitis scolopendrium c. Tagetes patula d. Iris sp.....................................................................................................................................28 29. a. Salvia officinalis b. Soleirolia soleirolii c. Parthenocissus quinquefolium d. Hedera helix „ Gold Heart“.....................................................................................................29

Documents

Katalog rasadnik busovača