Katalog_kneževsko središte u Kaptolu

5/11/2018 Katalog_kneževsko središte u Kaptolu - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/katalogknezevsko-srediste-u-kaptolu 1/18

GRADPOZEGA



G R AD SK I M UZ EJ P O ZE G A

«Knezevsko srediste u Kaptolu»

Povodom 10. obljetnice lstrazlvanja prapovijesnih

tumula na nekropoli Gradci kod Kaptola

uz obiljezavanje

Medunarodnog dana muzeja

18. svibnja

Pozeqa, svibanj 2011.



G R A D S K I MUZE J P O Z E G A

POVIJEST ISTRAZIVANJA

Prvi podaci 0nalazima iz Kaptola potiecu jOs iz 19. st., a prva lstrazivanja na ovom mjestu proveo

je vjerojatno jOs kutievackl vlastelin Milan Turkovic, pocetkorn 20. st. dok je obavljao nekakva

iskopavanja u Kaptolu. Na zalost, njegova arheoloska zbirka unlstena je u pozaru koji je progutao

dvorac pa ce nam ostati nepoznato kakvi su bili njegovi rezultati i prvi nalazi iz Kaptola.Moderna lstrazlvanja pocinju u kolovozu 1965. godine kad u Kaptol stlze ekipa Arheoloskoq

muzeja u Zagrebu. lstrazlvanja koja su vodili V. Vejvoda i I. Mirnik uglavnom su se koncentrirala na

nekropolu Cemernica, na kojoj se pokazala potreba hitnog zastltnoq iskopavanja zbog intenzivne

poljoprivredne obrade zernlllsta na kojem su se tumuli nalazili. U razdoblju izmedu 1965. i 1971. godine

lstrazeno je 14 tumula, ali pravu velicinu ove nekropole tesko je utvrditi jer je vecl dio vjerojatno unlsten

poljoprivrednom obradom. Ispod deset tumula pronadeni su grobovi, od kojih je sest sadrzavalo oruzja

i imalo izrazito ratnlcki karakter. Naiveci tumul XI nalazima i konstrukcijom sugerira ukop rnocnoq

rnuskarca (ali bez oruzja), dok samo u tri tumula grobovi sadrze materijal koji se rnoze pripisati zenarna,

Sve to nam govori kako su kaptolski knezevl bili prvenstveno ratnici, a njihova moe i bogatstvo

odrazavalo se i na njihovom oruzju, Puna oprema ratnika sastoji se od 2-3 zeljezna koplja, bojnih sjekira,

noza i konjske opreme, sto je karakterlstlcno za halstatsku kulturu u svojoj razvijenijoj fazi. To takoderilustrira i nacln borbe koji je na ovim prostorima, po svemu sudeci, bio jOs uvijek pojedlnacan (sulice za

bacanje i sjekire za borbu izbliza). Osim kopalja i sjekira, oruzja karakterlstlcnoq za citav prostor

halstatske kulture, u grobovima kaptolskih knezeva nalazimo i jedinstvene komplete uvoznog

obrambenog naoruzanja medu kojima se lstlcu grcko-ilirska i korintska kaciga koje su najsjeverniji

nalazi grckih kaciga u Europi! Kada se tome pridodaju brusevl-zezla s ukrasenlrn broncanlrn drskarna

koji su vjerojatno dosll s Balkana kao i broncana konjska oprema proizvedena na nacln i po ukusu

rnocnlh konjanika s Istoka, jasno nam je zasto su vec ti nalazi postavili Kaptol na kartu vaznlh sredlsta

starijeg zeljeznog doba u ovom dijelu Europe.

NEKROPOLA GRADel

Tragove gradinskog naselja i druge grupe tumula na brdu Gradci pokraj Kaptola uocila je

pregledima terena ekipa Arheoloskoq muzeja u Zagrebu jOs 1975. godine kada su poduzeta i manja

sondazna lstrazivanja, Medutim, prva sustavna lstrazlvanja na tom nalazlstu zapocela je krajem 2000.

godine ekipa Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Hrvoja

Potrebice. Nekropola Gradci nalazi se u neposrednoj blizini gradine na istoimenoj lokaciji i cini se da je

bila omedena nekom vrstom manje fortifikacije. Prvih pet tumula koji su prikazani na ovoj lzlozbl

lstrazlvanl su od 2000. do 2004. godine. lstrazlvan]a su se nastavila u organizaciji Centra za

prapovijesna lstrazlvan]a i tijekom deset dosadasnjih sezona definirano je oko dvadeset i pet, a

lstrazeno cetrnaest tumula.

Kao i u slucalu nekropole Cemernica, i ovdje je rijec 0 paljevinskim grobovima u kojima supokojnici polozenl u urne, ali i izvan njih. U veclnl tumula na nekropoli pronadeni su neposredni iii

posredni tragovi drvenih sanduka iii grobnih komora koje su u nekim slucajevima bile oblozene i

kamenim konstrukcijama, poput onih koje su ovdje prikazane u tumulima I i II. Ispod svih lstrazenih

tumula na nekropoli pronadeni su kerarnlckl prilozi, medutim, u skupini prvih pet lstrazenlh grobova

ispod tumula III i IV nije bilo metalnih priloga stoga ne mozerno sa slqurnoscu odrediti spol pokojnika

kojima su pripadali ti grobovi. Zanimljivo je da smo oruzje na ovoj nekropoli nasll u tek pet grobova

medu koje se opet ubrajaju tumuli I i II, s time da tumull uz zeljeznu sjekiru s ruclcarna sadrzl i elemente

koji bi se mogli pripisati zensklrn grobnim prilozima.

2



3


TUMULI

Tumull lstrazlvan je u dvije kampanje 2001. i 2002. godine. Pronadenaje iznimno dobro ocuvana

pravokutna suhozidna kamena konstrukcija prosjecne visine od oko 1,25 metara. Juzna polovica

komore bila je od samog vrha potpuno ispunjena slojevima gara i namjerno lomljenih kerarnlckih

posuda, dok je u sjeverolstocnorn kutu tek na dnu komore pronadena ve6a nakupina pepelaizmijesanog 5 kostima prekrivena jednim velikim kamenom. Oko spomenute nakupine pronadeno je

nekoliko ve6ih komada kamena lzrnedu kojih su stajale tri plitke zdjele. Tetri manje zdjele uz sllcan, ali

grublji primjerak iz sjeverozapadnog groba komore predstavljaju jedine kerarnleke nalaze koji su

pronadsnl u cijelosti i za koje mozerno pretpostaviti da su tu srnlsljeno polozene tijekom grobnog rituala.

U nakupini pepela i kostiju iii neposredno uz nju pronadenl su i svi ostali nalazi, odnosno zeljezna sjekira

5 rucicarna, broncana fibula sa zadebljanjima na luku i broncanlrn prstenastim privjescima, dva

kerarnlcka prsllena i zeljezni nozlc, Zbog dobivanja okvirne kronoloske slike lzvrseno je i datiranje

uzorka ugljena radioaktivnim ugljikom koje je potvrdilo razdoblje halstata, odnosno 820. - 410. proK. U

zdjelici koja se nalazila u sjeverozapadnom kutu komore pronadena je nakupina sjemenki koje su

pokazale neuoblcajenu klijavost. Meautim kako je arheobotanlcka analiza pokazala da je rijec 0

vrstama koje i danas susre6emo na Papuku sjemenke su neposredno datirane AMS metodom koja jeutvrdila recentno porijeklo uzorka, a detaljna bloloska analiza utvrdila je zanimljiv fenomen koji je

rezultat aktivnosti insekata. Antropoloska analiza pokazala je da je rijec 0 ostacima jedne odrasle

osobe, vjerojatno zene, lako bi zeljezna sjekira 5 ruclcarna trebala biti dio rnuskoq inventara, nema

drugih dijelova naoruzanja, a fibula je svakako dio zenske nosn]e, bas kao sto su i keramlckl prsljencl

(utezi za vretena) iskljucivo zenski grobni prilog. Zbog svega navedenog ovu cjelinu bismo vjerojatnije

mogli pripisati zenl, U tom slucaju sjekira mozda ima funkciju oruda iii je oznaka visokog iii iznimnog

statusa pokojnice. Takvi slucalevi poznati su iz grobova sve6enica 5 podrucja Etrurije i drugih

Sredozemnih civilizacija tog doba.

TUMULII

Tumul II lstrazen je tijekom 2002. i 2003. godine. Takoder je sadrzavao suhozidnu kamenu

konstrukciju, ali potpuno drukclje koncepcije od one pronadene u tumulu I. Sude6i po vrlo sitnim

ulomcima kostiju lzrnljesanlh 5 garom i ostalim ostacima lornace pokojnik je, cini se, bio spaljen na

mjestu ukopa. Neposredno na taj sloj gara polozenl su keramlckl i kovinski prilozi prekriveni 5 nekoliko

slojeva kamenja razllcltlh vellclna koje cini relativno slozenu konstrukciju, na koju je na kraju nasut

zemljani nasip tumula.

Rijec je vjerojatno 0 rnuskorn grobu 5 vrlo zanimljivim keramicklrn posudama, rnedu kojima se

lstlcu najmanje dva lonca ukrasena nalijepljenim kositrenim ploclcarna, plitice, lonci, zdjelice na nozi i

pseudokernos. Tehnika ukrasavanja posuda metalnim ploclcarna i lamelama poznata je slrorn Alpa

tijekom starijeg zeljeznog doba, ali je rezervirana za grobove pripadnika elite pojedinih kulturnihskupina. Ovaj nalaz bio je drugi u Hrvatskoj u proteklih pola stolje6a, a u narednim sezonama Kaptol se

pokazao ne sarno kao mjesto na krajnjem rubu distribucije takvih posuda ve6 i kao lokalitet 5 izuzetno

velikim brojem takvih nalaza. Uz to ovo nalaziste je jed no od rijetkih gdje nalazimo takve ukrase

naclnjsne i od bronce i od kositra, i svakako jedini sluca] gdje oba spomenuta naclna ukrasavanla

nalazimo u istom grobu. Pseudokernos (posuda sa vise spojenih recipijenata) ima izuzetno jako

slrnbolicko i materijalno znacen]e i u kontekstu cijele halstatske kulture predstavlja jedan od petnaestak

do sada poznatih primjeraka tog tipa posuda na tlu Europe. Ne treba zanemariti niti zdjele na nozi koje

su u trenutku pronalaska bili prvi takvi nalazi zablljezenl na kaptolskim lokalitetima.

Od metalnih nalaza treba izdvojiti dvije zeljezne strelice, jednu zeljeznu perlu i zeljeznu bojnu

sjekiru sa zaliscima. Spomenute strelice su izuzetno rijedak i vrijedan nalaz (do sada tek jedan sluca] u




Kaptolu). Medutim, posebno je vazna sjekira koja oznacava sam pocetak starijeg zeljeznog doba (oko

700. pro K.). Rijec je 0 naijistocnijem nalazu ove vrste koji je do sada pronaden u Europi! Tijekom

konzervaeije na sjekiri je uocen urezani simbol sllcan rimskom broju XIII. Pojava takvih .nurnerlcklh"

simbola na halstatskorn oruzju i drugim artefaktima zablliezena je na vise mjesta, ali u ovom slucaiu to je

takoder najistocnija pojava spomenutih simbola.

TUMULIII

Tumulill nalazio se nekoliko metara juzno od tumula II i nije imao nikakvu kamenu konstrukeiju.

Bio je devastiran sumsklrn putevima, a sacuvana visina na nalvlsern dijelu nije prelazila 60 em. Ostaei

groba pronadeni su u sredini tumula u obliku pravokutne nakupine gara i pepela s ulomeima najmanje

tri kerarnlcks posude: dva lonea i plitiea. Metalnih nalaza nije bilo. U garu i pepelu uoeene su sitne kosti

koje vjerojatno pripadaju pokojniku. Izgleda da je i u ovom sluealu rijec 0 konstrukeiji podignutoj nad

spalistern pokojnika. Ostra pravokutna forma karboniziranog drveta dimenzija oko 1,5 x 1,5 metara na

dnu tumula ispod svih nalaza ukazuje da su ostaei pokojnika i prilozi bili polozenl u sanduk od dasaka

koji je potom bio prekriven zemljanim nasipom. lako nema metalnih nalaza, a keramlcke posude su

tesko ostecene, njihovi obliei ukazuju na sam pocetak starijeg zeljeznog doba.Prva tri tumula cine najstariju skupinu do sada nadenu na obje nekropole oko Kaptola koja se

prema materijalu (metalnim nalazima i kerarnlcklrn oblieima) datira u razdoblje Ha C1 odnosno 700.-

650. proK., rnozda i generaeiju ranije, dok su dosadasn] nalazi pripadali razdobljima Ha C2 i Ha D1,

odnosno 650.-550. proK.

TUMULIV

Nalazio se na obronku brda zapadno ispod tumula III i tumula V,a iznad tumula VII, is njima cini

svojevrstan niz kako po tome sto su smlestenl na padini istog obronka u odredenoj liniji, tako i zbog toga

sto njihova danasnja vellclna navodi na zakljucak da su i u vrijeme nastanka bili sllcnih dimenzija.

Sacuvana visina iznosila je oko 1,2 m, a vidljivi promjer oko 13 m. Na zalost, unatoc veoma preeiznom

iskopavanju u ovom tumulu su nadene samo dvije relativno male sku pine spaljene keramike polozene

na nakupini ugljena i gara. Metalnih nalaza, kao ni kamene konstrukeije nije bilo. Nista u nasipu tumula

nije upucivalo na naknadnu interveneiju pa je rnoquce da je rijec 0grobu s vrlo malo priloga iii nekakvoj

zrtveno] konstrukeiji. U svakom slucaju funkeija ovog tumula, a time i moqucnost njegove interpretaeije,

vidjet ce se tek u slrern kontekstu nekropole i slike koju ce nam dati struktura nalaza iz okolnih grobova.

TUMULV

Nalazio se na strmijem dijelu obronka, izmedu tumula III i tumula IV.Bas kao i u slucalu tumula IV

tssko mu je odrediti toone dimenzije zbog cinjeniee da je zbog nagiba terena humak erodirao, a igraditelji su prije nasipanja tumula izvrsili odredenu nivelaeiju. U svakom slucalu, zatecena visinaje 105

em, a promjer oko 14 m. Niti u ovom slucaju nije pronadena nikakva kamena konstrukeija. Na dnu

nasipa pojavio se kompaktan sloj gara u kojem su pronadene dvije spaljene broncane fibule veoma

malih dimenzija i lose sacuvans. Neposredno ispod njih, unutar tog sloja pronadena je glavna

koneentraeija grobnih nalaza koja se sastojala od 11 kerarnlckih posuda koje su od tezlne zemlje

ispueale, ali su zadrzale svoj originalni polozai i djelornlcno formu. Rijec je 0 tri veca lonea od kojih dva

pripadaju tipovima s izvijenim rubom. Ukrasenl su kanelurama, ali i plastlcnlrn buklima i rebrima na

najslram dijelu trbuha. Trecl lonae trbusastoq oblika gotovo bez vrata bio je poklopljen plitieom (kako su

i u blizini druga dva lonea pronadene sllcne plitiee, nije lskljuceno da je to bio slucaj i s druga dva veca

lonea) i sadrzavao je spaljene kosti, odnosno, imao je ulogu urne. Na zapadnom rubu groba pronadene

4



5


su cetiri plitice polozene jedna u drugu koje cine svojevrstan komplet posuda. U neposrednoj blizini dva

velika lonca bilaje nakupina kostiju u kojoj su pronadeni spaljeni ostaci dva zeljezna noza kao ijOsjedan

za sada nedefinirani zeljezni predmet. Jos nekoliko ulomaka bronce pronadeno je izmedu keramlckih

posuda. U donjem dijelu nakupine kostiju pronadena je mala plitka posudica promjera 6,5 cm s dvije

rupice, ukrasena kanelurama i sacuvana u cijelosti.

U ovom trenutku na osnovu tipologije keramike i fibula grob bismo mogli okvirno datirati naprijelaz 7. u 6. st. iii prvu polovicu 6. st. proK. Zbog nedostatka oruzja (noziee su nosili i rnuskarcl i zene

vjerojatno kao praktlcnl dio nosnje) i relativno velikog broja kerarnlcklh posuda bili smo skloni ovu

grobnu cjelinu pripisati zensko] osobi. Na to upucuju i rezultati antropoloske analize prema kojima

nakupina kostiju pronadena ispod kerarnlcklh lonaca u kojoj su pronadeni zeljezni nozevl najvjerojatnije

pripada zenl kojaje u vrijeme smrti dozlvlela starost od 25 do 35 godina. Medutim, posebno su zanimljivi

rezultati analize kostiju iz poklopljenog lonca, odnosno urne. Rijec je 0 spaljenim ostacima djeteta u

dobi od 6 mjeseci do dvije i pol godine. lako su u svim uzorcima spaljenih kostiju u malim kollclnarna

(manje od 4 %) bile prisutne i zlvotinjske kosti, u ovom slucaiu ta je veza bila posebno naqlasena jer su

zlvotinjske kosti cinile oko 30%ukupne kollclne kostiju u posudi.

Ova izlozba koja prikazuje pocetnu fazu lstrazlvanja na nekropoli Gradci kroz prikaz tri grobne

cjeline naqlasava nekoliko vaznlh cinjenica. Kaptol je kao izuzetno vazno sredlste postojao vee i u

najranijoj fazi presudnoj za pojavu zeljeznog doba u sredisnjo] Europi. Izuzetni nalazi poput bojnih

sjekira i pseudokernosa koji ovdje dosezu krajnje tocke distribucije pokazuju da je zajednica u Kaptolu

vjerojatno imala vaznu i aktivnu ulogu u tim nadregionalnim procesima. Ne smijemo zaboraviti da su

pod tumulima pokopani sarno najistaknutiji pripadnici zajednica starijeg zeljeznog doba, a nalazi iz

tumula I i II pokazuju da su rnocnl ratnici, ali i zene u pocetnlrn fazama zeljeznog doba zauzimali najvise

poloza]e u drustvenlrn i religijskim strukturama. Posebna vrijednost sustavnih istraZivanja na nekropoli

Gradci jest sto prvi put imamo priliku suvremenim metodama sustavno lstrazitl grobove (primjerice,

tumul V ) koji pripadaju istom vremenu kao i tumuli istraZivani prije cetrdeset godina na nekropoli

Cemernica i rnozda ponuditi kvalitetniju interpretaciju tih nalaza.

Cjeline prikazane na ovoj lzlozbl kao i rnnostvo drugih nalaza upucuju na golemu vaznost

knezevskoq sredlsta u Kaptolu u komunikacijskoj rnrezl koja je tijekom starijeg zeljeznog doba

povezivala razvijena kulturna i proizvodna sredlsta u Grckoj i Italiji s bogatim sjedlstima halstatskih

knezeva u sredlsnjo] Europi. Vaznu ulogu u tom kulturnom transferu igrale su i zeljeznodobne kulturne

skupine Balkana i Panonije poput Donje Doline i Glasincas kojimaje Kaptol bio neposredno povezan.

Veliko i prosperitetno naselje s dugim kontinuitetom zlvota i bogati prilozi u grobovima elite kojisadrze ekskluzivne prestlzne predmete iz udaljenih krajeva ukazuju na neslucenl znanstveni i kulturni

potencijal ovog nalazlsta koje bi se moglo pokazati kao jedno od najznacajnijih za cjelokupnu sliku

kUlturno-povijesnog razvoja ovog dijela Europe u starijem zeljeznom dobu!

voditelj lstrazlvanja

dr. sc. Hrvoje Potrebica




Kaptol-GradciSustavno lstrazivan]e 2001./2002. godine

Tumull

Posuda

Prva poloviea 7. st. proK.

Keramika

Vis. 38,5 em; pro39

GMP 10.459

Posuda


Keramika

Vis. 29,5 em; pro30 em

GMP 10.461

Posuda


Keramika

Vis. 34,5 em; pro39,5 em

GMP 10.462

Posuda


Keramika


Lonae uskog, ravnog dna i slrokoq

zaobljenog trbuha te kratkog clllndrlcnoq

vrata koji prelazi u siri prema van lzvucenl

rub. Trbuh posude ukrasen je vodoravnim

kanelurama koje su preslecene na cetiri

mjesta poprecnlm rebrima. Ukras

vodoravnih kanelura ponovljen je na vratu,ana ramenu posude je ukras koncentricnih

krugova.

Lonae erne povrslne, uskog dna i

zaobljenog trbuha te izvijenog ruba. Na

prijelazu trbuha u rame posude cetiri su

simetricno postavljena ispupcenja/bukla.

Lonae izvijenog ruba s ukrasom okomitih

kanelura na trbuhu. Povrslna je premazana

grafitom.

Lonae blkonlenoq oblika sa izrazito uskim

dnom i slroklrn trbuhom te izvijenim rubom.

Na trbuhu je ukras vodoravnih kanelura s

poprecnirn rebrima. Ukras vodoravnih

kanelura ponavlja se na cilindrienorn vratu.




Posuda

Plitka zdjela blago udubljenog dna, s

uvucenim rubom idvije usice, Prva poloviea 7. st. proK.

Keramika


Plitka zdjela uskog, ravnog dna i uvucenoq

ruba ispod kojeg su dvije slrnetrlcno

postavljene uslce,

Posuda


Keramika


GMP 12.026. . . . . .- - - - ~ ' - - - . . . - -

Plitka zdjela s uvucenirn rubom te dvije

nasuprotno postavljene usice, Dno zdjele

je blago udubljeno.

Posuda


Keramika

Vis. 6 em; pro19 em

GMP 12.052

Plitka zdjela konlenoq oblika s uvucenlrn

rubom i ravnim dnom.

Posuda


Keramika


GMP 18.000

Posuda

Plitka zdjela ravnog dna i uvucenoq ruba,

bezukrasa. Prva poloviea 7. st. proK.

Keramika

Vis. 5 em; pro17,5 em



~ , - - - - - - - ..

Posuda

Prva polovica 7. st. proK.

Keramika

Vis. 5 cm; pro15,5 cm

GMP 17.998

Posuda


Keramika

Vis. 3,5 cm; pro12,2 cm

GMP 17.997

Posuda


Keramika

Vis. 4,5 cm; pro13 cm

GMP 17.996

- - -. .

- -

Posuda


Keramika


GMP 17.995

Posuda


Keramika


GMP 10.479

Plitka zdjela s uvucenlrn rubom i ravnim

dnom.

Mala plitka zdjela ravnog dna i uvucenoq

ruba.

Mala plitka zdjela konicnoq oblika, ravnog

dnaiuvucenogruba.

Plitka zdjela uskog, blago udubljenog dna

te uvucenoq, facetiranog ruba.

Mala plitka zdjela S-profilacije sa

zaobljenim dnom, rekonstruirana je prema

jednom saeuvanom ulomku.




P o s u d a

Mala plitka zdjela crne boje, S-profilacije i

zaobljenog dna te ravnog ruba.Prva polovica 7. st. proK.

Keramika

Vis. 3,5 cm; pro8 cm

GMP 10.465

P o s u d a

Mala plitka zdjela crne boje, S-profilacije i

zaobljenog dna te valovito oblikovanog

ruba.


Keramika


GMP 10.464

Prsljen

Prsljen konicnoq oblika. Prva polovica 7. st. proK.

Keramika


GMP 10.447

Prsljen

Prsljen blkonlcnoq oblika. Prva polovica 7. st. proK.

Keramika


Fibula narebrenog luka s kruznlm

prosirenlirna i s prstenastim privjescima.

Igla nije sacuvana,


Bronca

Pro9 cm; deb. 0,5 cm

F i b u l a



Sjekira


Zeljezo

Ouzo 17,5 cm; sir. 4,5 cm

GMP 10.450

Noz


Zeljezo

Ouzo 12,5 cm; sir. 1,3 cm

Zica


Zeljezo

Ouzo7 cm; pro0,3 cm

GMP 10.445

1 9 1a


Zeljezo

Ouzo6,1 cm; pro0,2 cm

10

Zeljezna sjekira 5ruelcama,

Zeljezni noz povijene ostrice 5 trnom za

nasad.

Ulomak povijene zice kruznoq presjeka.

Ulomak zeljezne igle kruznoq presjeka,

saeuvane u dva dijela 5tragovima drveta.




Kaptol-GradciSustavno lstrazivan]e 2002./2003. godine

Tumulll

Pseudokernos - lonae s tri manja

reeipijenta koja svojim oblikom ponavljaju

oblik posude, a izlaze iz ramena posude i

nastavljaju se na rub. Na vratu i trbuhu

pseudokernosa je ukras vodoravnih

kanelura.

Gornji dio lonea s izvijenim rubom. Ukrasen

je malim kositrenim lamelama trokutastog

oblika koje tvore vete trokute koje

prekrivaju citavu povrslnu, Na prijelazu

trbuha u rame posude slrnetrlcno su

postavljena cetiri lspupcenla,

Lonae erne grafitirane povrsine, uskog,

ravnog dna, clllndrlcnoq vrata i izvijenog

ruba, Na prijelazu trbuha u vr:at posude

oblikovana su cetlrt, slrnetr lcno

postavljena, lspupcen]a. Na ramenu

posude ostao je djelornlcno sacuvan ukras

od kositrenih lamela.

Lonae uskog, ravnog dna, naqlasenoq

trbuha, cilindricnoq vrata i izvijenog ruba.

Ima cetiri rogolika ispupcenia, sirnetricno

postavljena. Vrat i trbuh ukraseni su

vodoravnim kanelurama. Ispod vrata je

ukras utisnutih koncentrlcnlh krugova.

Posuda

Sredina 7. st. proK.

Keramika


GMP 10.406

Posuda


Keramika


GMP 10.409

Posuda


Keramika

Vis. 29 em; pro33 em

Posuda


Keramika




- - - _. . .

..~~~-

Posuda


Keramika


GMP 10.412

Posuda


Keramika


GMP 10.407

Posuda

Sredina 7. st. proK

Keramika


GMP 10.408

Posuda


Keramika


Posuda


Keramika

Vis. 6 em; pro18 em

GMP 10.414

Lonae erne grafitirane povrslns 5

rekonstruiranim donjim dijelom,

clllndrlcnirn vratom i izvijenim rubom. Vrat

je ukrasen vodoravnim kanelurama. Na

prijelazu trbuha u rame posude slrnetrlcno

su postavljena cetiri lspupcenla,

Zdjela na nozi erne grafitirane povrslne,

clllndrlcnoq vrata i blago izvijenog ruba. Na

ramenu posude cetiri su sirnetricno

postavljene dvostruke usice,

Zdjela na nozi uvucena ruba. Rub je 5

vanjske strane faeetiran, a malo nlze su

simetricno postavljena cetiri lspupcen]a.

Mala plitka zdjela 5 udubljenim dnom

ravnim rubom.

Plitka zdjela erne grafitirane povrslne 5

ve6im rekonstruiranim dijelom. Rub

posude blago je uvucen,



Zeljezna sjekira sa zaliseima. U gornjem

dijelu izmedu zalisaka urezana je

nurnericka oznaka nalik rimskom broju 13

( X II I) .

Zeljezna streliea 5 trnom sacuvanlrn

tragovima drveta.

Zeljezna streliea 5 trnom sacuvanlrn

drvetom.

Okrugla zeljezna perla bikonicnoq oblika.

Sjekira


Zeljezo

Ouzo18,2 em; sir. 4,5 em

Strelica


Zeljezo, drvo

Ouzo2,9 em; sir. 1,8 em

GMP 10.420

Strelica


Zeljezo, drvo

Ouzo3 em; sir. 1,1 em

GMP 10.421

Perla


Zeljezo

Vis. 0,9 em; sir. 1,6 em

13




Kaptol-GradciSustavno lstrazivan]e 2004. god ine

Tumul V

Posuda


Keramika


GMP 10.433

Posuda


Keramika


GMP 10.434

Posuda


Keramika


Lonae erne grafitirane povrsine, uskog

dna, naqlasenoq trbuha, cilindricnoq vrata i

izvijenog ruba. Na vratu i trbuhu je ukras

vodoravnih kanelura. Kanelure na trbuhu

presjecene su poprecnlrn rebrima

postavljenim slrnetrlcno na cetiri mjesta.

Lonae erne grafitirane povrslne uskog dna,

naqlasenoq trbuha i clllndrlcnoq vrata te

izvijenog ruba. Trbuh je ukrasen kosim

kanelurama i s cetiri slmetrteno postavljena

lspupcenla, Na vratu ima ukras vodoravnih

kanelura.

Lonae blkonlenoq oblika s izrazito uskim,

ravnim dnom, sirokog trbuha i ravnog ruba.

Na trbuhu i ramenu posude urezane su

vlsestruke paralelne linije koje tvore oblik

slova ,v",

Mali kuglasti lonae uskog dna i otvora te

slrokoq trbuha. Poklopae ima dvije

nasuprotno postavljene usice i ukrasen je

Prva poloviea 6. st. proK. uzljebljenim paralelnim linijama.

Keramika

Posuda: vis. 8,5 em; pro12,5 em

Poklopae: vis. 1,7 em; pro6,2 em



Plitka zdjela erne povrslne, uskog dna i

blago uvucenoq ruba.

Posuda


Keramika

Vis. 8 em; pro18 em

GMP 10.424


Plitka zdjela uskog dna i blago uvucenoq

ruba. Ukrasenaje kosim kanelurama.

Plitka zdjela erne grafitirane povrslne

uskog dna. Rub posude blago je uvucen

prema unutra, a izvana je ukrasen kosim

kanelurama.

Plitka zdjela erne grafitirane povrsine,

izrazito uskog dna s blago uvucenlrn

rubom. Rub je izvana ukrasen kosim

kanelurama.

Plitka zdjela erne grafitirane povrsine,

uskog dna i ruba koji je blago uvucen

prema unutra. Ukrasena je kosim

kanelurama.

Posuda


Keramika

Vis. 6 em; pro19 em

GMP 10.425

Posuda


Keramika


GMP 10.426

Posuda


Keramika


GMP 10.427

Posuda


Keramika

Vis. 6 em; pro16 em

GMP 10.428



•••••

..~.

Posuda


Keramika

Vis. 6 cm; pro18 cm

Noz / britva


Zeljezo

Ouzo6 cm; sir. 1 cm

GMP 10.417

Noz


Zeljezo

Ouzo 12 cm; sir. 1,8 cm

GMP 10.418

16

, .

Predmet


Zeljezo

Ouzo3,3 cm; sir. 0,5 cm

GMP 10.415

Plitka zdjela crne sjajne grafitirane

povrslne, izrazito uskog dna i ruba koji je

blago uvucen, ukrasena je kosim

kanelurama.

Mali povijeni noz / britva s trnom za nasad.

Mali zeljezni noz povijenog sjeciva s trnom

zanasad.

Ulomak zeljeznog predmeta cetvrtastog

presjeka.



- , - _ - _ - _ - . .

~ -. . . .------.

Documents

Katalog_kneževsko središte u Kaptolu