11
1 Katastar nepokretnosti Terminologija O postanku i značenju reči katastarpostoji više objašnjenja. catastrum (lat.)odnosno capitastrum (caput - glava, lista ljudi) koja je u doba Rimskog Carstva bila naziv za knjigu rasporeda poreza i drugih sličnih davanja od zemljišta. katastikhon (grč.) (list), koja predstavlja službenu evidenciju, odnosno popis poreskih obaveznika sa njihovim poreskim računima Istorija Kao najstariji dokument pominju se Haldejske tablice pronadjene u Telohu, u Arapskoj pustinji, koja potiče još iz 40-tog veka pre nove ere, a koja predstavlja plan i opis grada Dunghi Katastar zemljišta do 1988.godine u Srbiji su na snazi bili propisi o izradi i održavanju katastra zemljišta. Katastar zemljišta izradjen po tim propisima još je u upotrebi na oko 60% teritorije Republike. Definicija: javna knjiga u kojoj se vodi evidencija o položaju, veličini, kulturi, bonitetu i korisnicima zemljišta (faktička evidencija nepokretnosti). Prema podlozi na kojoj je izradjen, katastar zemljišta može biti: katastar na bazi popisa zemljišta, katastar na bazi premera zemljišta (tehnički katastar) Katastarski premer (metode) Premer treba da utvrdi: položaj, oblik veličinu, vrednost i vlasnika/ korisnika svake parcele Metode premera Grafička Numerička Fotogrametrijska

KATASTAR PRIRUCNIK

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: KATASTAR PRIRUCNIK

1

Katastarnepokretnosti

Terminologija

O postanku i značenju reči ″″″″katastar″″″″ postoji više objašnjenja.

� catastrum (lat.)odnosno capitastrum (caput - glava, lista ljudi) koja je u doba Rimskog Carstva bila naziv za knjigu rasporeda poreza i drugih sličnih davanja od zemljišta.

� katastikhon (grč.) (list), koja predstavlja službenu evidenciju, odnosno popis poreskih obaveznika sa njihovim poreskim računima

Istorija

Kao najstarijidokument pominjuse Haldejsketablice pronadjene

u Telohu, u Arapskoj pustinji, koja potiče još iz40-tog veka pre

nove ere, a kojapredstavlja plan i opis grada Dunghi

Katastar zemljišta

� do 1988.godine u Srbiji su na snazi bili propisi o izradi i održavanju katastra zemljišta. Katastar zemljišta izradjen po tim propisima još je u upotrebi na oko 60% teritorije Republike.Definicija:

� javna knjiga u kojoj se vodi evidencija o položaju, veličini, kulturi, bonitetu i korisnicima zemljišta (faktička evidencija nepokretnosti).

Prema podlozi na kojoj je izradjen, katastar zemljišta može biti:

� katastar na bazi popisa zemljišta,

� katastar na bazi premera zemljišta(tehnički katastar)

Katastarski premer (metode)

� Premer treba da utvrdi: položaj, oblik veličinu, vrednost i vlasnika/ korisnika

svake parcele

� Metode premera

� Grafička

� Numerička

� Fotogrametrijska

Page 2: KATASTAR PRIRUCNIK

2

Vrste podataka katastra zemljišta

� Katastarski planovi i katastarske karte (pregledne planove) koji se još nazivaju i grafički podaci katastra zemljišta,

� Elaborati, odnosno sve vrste numeričkih

podataka, kao što su skice detalja, terenski zapisnici, računski obrasci, i sl,

� Operati, odnosno specijalne knjigovodstvene podatke u obliku

registara, spiskova i pregleda.

Istorijat

� Zakon o katastru izradio je profesor Visoke tehničke škole Dragomir M.

Andonović sa advokatom Milanom Vlajkovićem.

� Godine 1929. donet je zakon pod

naslovom Zakon o katastru zemljišta.

Istorijat

� katastarski premer mora se obavezno oslanjati na državnu trigonometrijsku i nivelmansku mrežu da bi se obezbedila dalja kartografska obrada ovoga premera.

� ovaj premer se morao izvoditi tako da se pored horizontalne, dobije i vertikalna predstava terena kako bi podaci premera mogli da služe i drugim potrebama uprave i

privrede

Istorijat

� Godine 1953. doneta je Uredba o katastru zemljišta koja je 1956.godine nešto izmenjena i dopunjena. Ova Uredba omogućila je stvaranje popisnog katastra za državnu teritoriju koja nije imala tehnički katastar.

� Situacija je konačno raščišćena 1965 god. donošenjem Osnovnog zakona o premeru i katastru zemljišta. Ovim zakonom poslovi premera i katastra zemljišta kao i njihovo održavanje proglašeni su za poslove od opšteg interesa za celu zemlju.

Istorijat

� Zakon je u Srbiji stupio na snagu 1967.godine,pa je zatim menjan i dopunjavan 1971.godine

� Po ovom zakonu, premer zemljišta vrši se po

jedinstvenom sistemu radi utvrdjivanja podataka potrebnih za horizontalnu i visinsku

predstavu terena celokupne teritorije države, a u cilju korišćenja tih podataka, za privredne, tehničke, naučne i upravne svrhe, kao i za

druge potrebe državnih organa, raznih drugih organizacija i gradjana.

Po ovome zakonu premer je obuhvatao:

� postavljanje, odredjivanje i merenje astrogeodetske mreže, gravimetrijske, trigonometrijske i nivelmanske mreže kao osnove premera,

� snimanje zemljišta za izradu originalnih planova i karata,

� izradu i reprodukciju osnovne državne karte,

� reprodukciju karata i njihovu dalju kartografsku obradu.

Page 3: KATASTAR PRIRUCNIK

3

Katastar zemljišta obuhvata:

� katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta,

� izlaganje na javni uvid podataka premera i katastarskog klasiranja zemljišta,

� izradu katastarskog operata.

Katastar zemljišta se sastoji iz dva dela:

� geodetsko tehnički deo - katastarski planovi i katastarski elaborat,

� knjigovodstveni deo - katastarski

operat

Katastarski operat katastra zemljišta se radi tek kada su potpuno završeni sledećiradovi:

1. premer katastarske opštine i izradjenielaborati premera,

2. katastarsko klasiranje zemljišta,

3. izlaganje podataka premera i katastarskog

klasiranja na javni uvid,

4. svi prigovori i žalbe na podatke premera i katastarskog klasiranja rešeni.

Katastarski operat katastra

zemljišta sastoji se od:

1. spiska parcela,

2. posedovnih listova,

3. sumarnog pregleda posedovnih listova,

4. pregleda posedovnih listova po kulturama, klasama, neplodnim površinama i

zemljištima u privatnoj i drugim oblicimasvojine,

5. azbučnog (abecednog) pregleda korisnika.

SPISAK PARCELA

� osnovni broj pacele i/ili podbroj,

� broj plana, broj skice detalja,

� naziv ulice i broj,

� naziv katastarske kulture, površinu, broj posedovnog lista,

� katastarski prihod,vrstu zemljišta

� registarski broj promene.

Page 4: KATASTAR PRIRUCNIK

4

POSEDOVNI LIST(spoljna strana)

� matični broj korisnika, lične podatke korisnika ili naziv organa ili organizacija,

� podatke o mestu stanovanja, ulicu i kućni broj,

� zatim deo poseda,

� kolonu u koju se upisuje redni broj spiska promena i godina u kojoj je promena provedena.

Unutrašnja strana posedovnog lista

� brojeve i podbrojeve svih parcela ukoliko ih ima i korisnika,

� broj plana i broj skice,

� zvano mesto-ulica i kućni broj,

� naziv kulture, odnosno način korišćnja neplodnog zemljišta, klasu, površinu i katastarski prihod u dinarima,

� zatim rubrika prinovljeno, otudjeno, redni broj promene i godinu promene.

SUMARNI PREGLED POSEDOVNIH LISTOVA

� broj posedovnog lista,

� lični podaci korisnika ili naziv organa ili organizacije

� mesto stanovanja, ulica i kućni broj,

� deo poseda, naziv kultura.

Obrazac sadrži ukupnu površinu i ukupan katastarski prihod za svaku kulturu, ukupnu površinu za neplodna zemljišta i ukupnu površinu i katastarski prihod za posedovni list.

PREGLED POVRŠINA I KATASTARSKOG PRIHODA PO KULTURAMA I KLASAMA I NEPLODNIM ZEMLJIŠTIMA

� način korišćenja zemljišta,� klase,� ukupan broj parcela,� površine i katastarski prihod za privatnu svojinu i

ostale oblike svojine.Sadrži podatke za privatnu i ostale oblike svojine o

ukupnim površinama i katastarskom prihodu zasvaku kulturu odvojeno po klasama i neplodnimzemljištima razvrstanim po vrstama neplodnosti.

Page 5: KATASTAR PRIRUCNIK

5

AZBUČHI PREGLED KORISNIKA

� matičnom broju, ime prezime i imeoca,

� odnosno naziv i sedište korisnika,

mesto stanovanja, ulicu i kućni broj

� i brojeve posedovnih listova

ODRŽAVANJE KATASTRA ZEMLJIŠTA

� Održavanje katastra zemljišta obuhvatautvrdjivanje promena na zemljištu i objektima na zemljištu u pogledu njihovogpoložaja, oblika, površine, načina korišćenja, klase, katastarskog prihoda i podataka o korisniku zemljišta, kao i provodjenje ilievidentiranje utvrdjenih promena na radnomorginalu plana i provodjenje promena u katastarskom operatu.

Promena oblika i površine katastarske parcele vrši se na osnovu:

� plana parcelacije, projekta eksproprijacije ili drugog planskog akta overenog od strane nadležnog organa opštine, odnosno grada;

� pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa i ugovora overenog kod suda;

� upisanog suvlasničkog odnosa ili po osnovu upisanih revizijskih delova,

� predugovora overenog kod suda;

� pismenog ugovora na kome potpisi ugovarača nisu overeni kod suda.

Promena katastarske kulture i klase vrši se :

� kad se jedan deo katastarske opštine pripoji drugoj katastarskoj opštini koja

pripada drugom katastarskom srezu, u skladu sa novom osnovom za klasiranje;

� kad je poljoprivredno zemljište uredjeno

primenom agrotehničkih mera.

Promena na zemljištu nastala izgradnjom, dogradnjom ili uklanjanjem objekta

� Promene nastale uklanjanjem zgrada i drugih gradjevinskih objekata, konstatuju se na terenu i

poništavaju na skici održavanja premera. Činjenica uklanjanja zgrade ili drugog

gradjevinskog objekta, po potrebi, utvrdjuje se i izvodjenjem dokaza putem veštaka gradjevinske struke.

Numerisanje katastarskih parcela

� Numerisanje katastarskih parcela u postupku održavanja katastra

zemljišta, po pravilu, vrši se u vidu razlomka, tako da brojilac predstavlja

dosadašnji broj parcele, a imenilac, brojevi 1 do n.

Page 6: KATASTAR PRIRUCNIK

6

Numerisanje katastarskih parcela

� Kad se vrši deoba katastarske parcele koja je nastala u postupku održavanja katastra zemljišta, broj te katastarske parcele se poništava, a nove katastarske parcele se numerišu tako da u imeniocu dobijaju brojeve u nastavku iza poslednje iskorišćenog broja.

� Kad se vrši spajanje dve ili više katastarskih parcela istog korisnika u postupku promene kulture zemljišta, nova katastarska parcela se numeriše brojem katastarske parcele koja je pre spajanja imala najveću površinu.

Numerisanje katastarskih parcela

Novim celim brojevima, numeriše se:

� katastarska parcela nastala spajanjem dve ili više katastarskih

parcela u postupku eksproprijacije i formiranja gradjevinske parcele;

� katastarska parcela pripojena iz

susedne katastarske opštine.

Računanje površina katastarskih parcela

� planimetrom,

� iz koordinata tačaka

Vrste promena u katastru zemljišta

� Promena korisnika zemljišta� prenosa prava korišćenja sa ranijeg sopstvenika na

bračnog druga, potomke, usvojenike, roditelje i usvojioce;

� nasledjivanja ranijeg sopstvenika od strane navedenih lica;

� Promena načina korišćenja zemljišta

� promenom kulture;

� izgradnjom objekata;

� uklanjanjem objekta.

Vrste promena u katastru zemljišta

� Promena katastarskog prihoda

� promene kulture i klase zemljišta;

� promene granica katastarskog sreza;

� obnove katastarskog klasiranja na delu ili celoj katastarskoj opštini (preklasiranje);

� promene lestvica katastarskog prihoda;

� promene katastarskog prihoda po odluci nadležnog organa.

Page 7: KATASTAR PRIRUCNIK

7

IZDAVANJE PODATAKA IZ KATASTRA ZEMLJIŠTA VRŠI SE:

� štampanjem pojedinih delova katastarskog operata ili kopiranjem na

odgovarajućem prenosnom mediju;

� izradom kopije plana koja sadrži podatke o katastarskoj parceli verne

radnom originalu plana i katastarskom operatu.

Zemljišna knjiga

� Zemljišne knjige su javni registri zemljišta (nepokternosti) u kojima se evidentiraju sva

stvarna prava koja postoje na nepokretnostima (svojina, pravo korišćenja, službenost, zaloga

realni tereti, pravo upravljanja, pravo građenja itd.)

OSNOVNA NAČELA ZEMLJIŠNIH KNJIGA

predstavljaju načela zemljišnoknjižnog prava.

� načelo upisa,

� načelo javnosti,

� načelo pouzdanja u zemljišne knjige,

� načelo prvenstvenog reda

� i načelo legaliteta (zakonitosti)

NAČELO UPISA

� Prema ovom načelu, stvarna prava na

nepokretnostima mogu se steći samo upisom

u zemljišne knjige.

� Na osnovu pravnog posla pravo svojine na

nepokretnostima stiče se uknjižbom u javnu

knjigu, a i na drugi način određen zakonom.

To je sticanje prava svojine na osnovu

pravnog posla. U tom slučaju pravo svojine se

izvodi iz prava svojine prethodnog nosioca.

NAČELO JAVNOSTI

� Zakona o zemljišnim knjigama, zemljišna knjiga je javna, što značida je njena sadržina dostupna svakom licu. Svako je možerazgledati u prisustvu ovlašćenog lica i iz nje uzimati prepise i izvode. Pravo razgledanja odnosi se kako na glavnu knjigu tako i na zbirku isprava. Javnost zemljišnih knjiga je neograničena. Mogućnost razgledanja zemljišne knjige i zahtevanje izvoda ne zavisi od toga da li to lice ima neki pravni interes, tj. za ovo niko ne mora dokazivati postojanje nekog pravnog interesa.

NAČELO POUZDANJA U ZEMLJIŠNE KNJIGE

� Prema načelu pouzdanja u zemljišne knjige, sadržina ovih

knjiga je verodostojna, istinita i pouzdana. Prema ovom

načelu, lice koje se prilikom kupovine ili drugog pravnog

posla pouzda u zemljišnu knjigu, pribaviće svojinu ili

drugo pravo i u slučaju kad stanje u zemljišnoj knjizi ne

odgovara stvarnom stanju, ako je bilo savesno.

Pouzdanje može biti pozitivno i negativno.

� Pozitivno pouzdanje znači da je istinito sve što je

ubeleženo u zemljišnoj knjizi.

� Negativno pouzdanje znači da sve što nije upisano, a

inače se upisuje, pravno ne postoji.

Page 8: KATASTAR PRIRUCNIK

8

NAČELO PRVENSTVA

� Prema načelu prvenstva (prioritet), onaj ko je ranijeupisan u zemljišnu knjigu ima jače pravo od onog kojije upisan docnije .U slučaju kad prodavac zaključi dvaugovora o prodaji nepokretnosti sa dvojicom kupaca, prednost će imati ne onaj koji je ranije zaključiougovor, već onaj koji je ranije zatražio upis u zemljišneknjige, ako je bio savestan, tj. nije znao za ranijiugovor.

� Prema ovom načelu, kad je podneto više zahteva zaupis prava na istoj nepokretnosti, prvo će se uzeti u postupak zahtev koji je prvi primljen kod organanadležnog za upis tih promena.

NAČELO LEGALITETA

� Prema ovom načelu, upisi u zemljišne knjige vrše se samona osnovu zakonom predviđenih isprava koje su vezane za određenu formu.

� Zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti ispituje da li suispunjeni zakonom propisani uslovi za upis. Predlog kojine ispunjava potrebne uslove biće odbijen.

� Zemljišnoknjižni sud ispituje formalne uslove za upis u zemljišne knjige, tj. da li prema dotadašnjem stanjuzemljišnih knjiga ima ili nema prepreka za upis koji se traži.

SASTAV ZEMLJlŠNE KNJIGE

� Zemljišna knjiga se sastoji iz glavne knjige i zbirke isprava.

� Pored ovih glavnih sastojaka, zemljišna knjiga

obuhvata još i zbirku katastarskih planova, registre, dnevnik i druga pomoćna sredstva

evidencije.

GLAVNA KNJIGA

� Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka. Svaki uložak ima svoj redni broj.

� U te uloške se upisuju nepokretnosti, prava i

subjekti prava, odnosno služe za upisivanje zemljišnoknjižnih tela.

� Pod zemljišnoknjižnim telom podrazumeva se

skup nepokretnosti istog vlasnika ili skupine vlasnika u istoj katastarskoj opštini.

GLAVNA KNJIGA

� Evidencija se vodi prema nepokretnostima (sistem realnih folija), a ne prema imenima vlasnika. Povezani zemljišnoknjižni ulošci čine glavnu

knjigu.

� Zemljišnoknjižni uložak ima tri dela:

� popisni (ili opisni) list,

� vlasnički list

� i teretni list

Popisni (A) list

� sadrži sastavne delove zemljišnoknjižnog tela, stvarna prava koja su vezana sa svojinom na

zemljišnoknjižnom telu i sve promene koje se odnose na sastavne delove zemljišnoknjižnog

tela.

� Nepokretnosti koje se evidentiraju su: zemljišta, zgrade, stanovi kao posebni delovi zgrada, porodične stambene zgrade, zgrade za odmor i

drugi gradevinski objekti.

Page 9: KATASTAR PRIRUCNIK

9

Vlasnički (B) list� U vlasnički list upisuje se ime vlasnika parcele unete u listu A. Ako

ima više suvlasnika, navode se imena svakog od njih sa naznakom idealnog dela koji mu pripada. Pored toga, u ovom listu se upisuje pravni osnov pribavljanja prava svojine (ugovor o kupovini, ugovor o poklonu, nasledstvo, rešenje upravnog organa i sl.). Upis se vrši na osnovu punovažnog pravnog osnova. Upis koji je izvršen na osnovu ništavog ili poništenog ugovora može biti brisan na osnovu sudske odluke donete u brisovnoj pamici.

� U vlasnički list se upisuju ograničenja koja se odnose samo na ličnost vlasnika, a od uticaja su u pogledu upravljanja imovinom, kao što je maloletstvo, stavljanje pod starateljstvo, stečaj i sl.

� Ograničenja koja se odnose na bilo kog sopstvenika upisuju se u teretni list. Takva ograničenja treba da budu vidljiva i u vlasničkom listu (unose se u napomenu).

Teretni list� U teretni (C) list upisuju se stvarna i druga prava kojima je nepokretnost

opterećena, kao i ograničenja u raspolaganju koja opterećuju svakog vlasnika nepokretnosti U teretni list se unose hipoteka, lične i stvarne službenosti, realni teret, pravo preče kupovine, pravo otkupa i zakupa. Sva ova prava upisuju se kao tereti koji pogadaju svakog sopstvenika. Tako na primer, kod prava preče kupovine na zemljišnoknjižnom vlasniku leži obaveza da prilikom prodaje ponudi nepokretnost nosiocu prava preče kupovine. Ako je uknjiženo nečije pravo plodouživanja, vlasnik može otudjiti nepokretnost samo sa tim teretom.

� Teretni list namenjen je obaveštenju kupca o obavezama i ograničenjima sadašnjeg sopstvenika nepokretnosti, jer će te obaveze pasti na njega ako pribavi svojinu.

� U teretni list se ubeležava i zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti, s tim da se u vlasničkom listu učini vidljivim da je zabrana otudenja i opterećenja upisana u teretnom listu.

ZBIRKA ISPRAVA

� Zbirka isprava je sastavni deo zemljišne knjige, a

sastoji se od isprava na osnovu kojih je izvršen upisu glavnu knjigu. Sud vrši upis na osnovu isprava kojemu se podnose, kao što su kupoprodajni ugovor

ugovor o poklonu, izjava zemljišnoknjižnogprethodnika da pristaje da se kupac, odnosnoplodouživalac uknjiži, rešenje o nasleđivanju, rešenje

organa uprave kao što su rešenje o nacionalizaciji, arondaciji, komasaciji i drugo rešenje organa uprave. Zbirka isprava služi da objasni upise glavnoj knjizi.

ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA

� planovi služe za orijentaciju o položaju, obliku i površini zemljišta.

� Katastarski planovi nemaju dokaznu snagu u pogledu površine zemljišta. Površina se njima ne može dokazivati, niti zemljišna knjiga garantuje za tačnost ove površine. Ako neka parcela nema onoliku površinu koliko je upisano u katastarskom operatu, vlasnik ne bi mogao zahtevati da mu se ispuni, uknjižena površina.

� Zemljišnoknjižni planovi su javni, pa ih svako može razgledati i učiniti skice, ali nije dopušteno kopiranje istih. Overavanje iz katastarskih planova mogu vršitisamo geodetski organi.

IZVOD IZ ZEMLJLŠNIH KNJIGA

� Izvod iz zemljišnih knjiga služi kao dokaz o upisu određenih nepokretnosti i prava u zemljišne knjige. U mnogim imovinskim stvarima o nepokretnosti stranke moraju da podnesu sudu

izvod iz zemljišnih knjiga kao dokaz da su vlasnici odredjenih nepokretnosti ili da imaju pravo korišćenja na njima.

� Izvode iz zemljišnih knjiga izdaju zemljišnoknjižni

sudovi.

TAPIJSKI SISTEM

� Na područjima naše zemlje gde nisu uvedenezemljišne knjige postoji tapijski sistem. Karakteriše se neobaveznošću upisa koji jedeklaratorne prirode. U prvo vreme postojanjaovog sistema, tapija nije upisivana u nekiregistar. Tek Zakonom o izdavanju tapija iz1929. godine uvedene su knjige tapija. Zakonom o izdavanju tapija iz 1930. godine, ovaj sistem je doveden u vezu sa katastromzemljišta, čime se približio zemljišnoknjižnomsistemu.

Page 10: KATASTAR PRIRUCNIK

10

Katastar nepokretnosti

� Katastar nepokretnosti je javni registar koga vodi republički organ nadležan za geodetske poslove i sadrži podatke o :

� zemljištu - katastarskoj parceli,

� zgradama, stanovima i poslovnim prostorijama, kao posebnim delovima zgrada i drugim gradjevinskim objektima,

� pravima na nepokretnostima i nosiocima tih prava, teretima i ograničenjima.

� Katastar nepokretnosti sadrži i podatke o držaocima nepokretnosti, u slučajevima utvrdjenim Zakonom

Podaci o parceli

� Navedeni podaci utvrdjuju se i upisuju u katastar nepokretnosti u odnosu na

katastarsku opštinu i katastarsku parcelu.

� Parcela (def.)-je neprekinuta površina

zemljišta na kojoj vladaju jedinsteveni i homogeni interesi.

Podaci o objektima

� Naziv katastarske opštine� Matični broj katastarske opštine

� Broj parcele

� Broj dela parcele pod zgradom ili objektom

� Broj etaža� Način korišćenja i naziv objekta

� Adresa objekta

Podaci o objektima

� Vrsta prava� Oblik svojine� Obim prava (celo pravo, idealni deo,

realni deo)

� Rešenje

� Žalba� Položaj parcele u prostoru

SASTAV KATASTRA NEPOKRETNOSTI

� radni original katastarskog plana,

� zbirka isprava,

� katastarski operata.

KATASTARSKI OPERAT

� Katastarski operat, u klasičnom smislu, je sastavni deo katastra

nepokretnosti i sastoji se iz listova nepokretnosti. Katastarski

operat je, izmedju ostalog, skup listova nepokretnosti povezanih

u jednu celinu.

� List nepokretnosti obuhvata sve katastarske parcele koje

pripadaju istom nosiocu prava (odnosno držaocu) na parceli i

objektima na tim parcelama, a koje se nalaze u istoj katastraskoj

opštini.

� Nosiocem prava, smatra se vlasnik nepokretnosti, nosilac prava korišćenja na nepokretnostima u državnoj svojini, odnosno

nosilac prava u pogledu raspolaganja, korišćenja i upravljanja na

nepokretnostima u društvenoj svojini.

Page 11: KATASTAR PRIRUCNIK

11

KATASTARSKI OPERAT

� List nepokretnosti sadrži podatke o:

� zemljištu (A list);

� nosiocu prava na zemljištu (B list);

� zgradi, stanu i poslovnoj prostoriji, kao posebnim delovima zgrade i drugim

gradjevinskim objektima i nosiocima prava na njima (V list);

� teretima i ograničenjima (G list).

KATASTARSKI OPERAT

� Na osnovu podataka unetih u listove nepokretnosti formira se:

� spisak katastarskih parcela;

� sumarnik katastarskog prihoda;

� zbirni pregled površina i katastarskog prihoda prema načinu korišćenja i katastarskim klasama;

� azbučni pregled vlasnika, nosilaca prava korišćenja i držalaca nepokretnosti