KATEHETSKA LJETNA ŠKOLAza vjeroučitelje u srednjim školama

Zagreb, 23. – 25. kolovoza 2010.MF/.2010.

Suradnice:

Tatjana Antić Kivađ, prof.Miljenka Galić, prof.Ornela Malogorski, prof.mr. sc. Natalija ŠnidarićZlatica Šimunović, prof.Kristina Šunjić, prof.

MF/.2010.

Cilj(evi) :

podsjetiti se na važnost usklađenog odgojnog djelovanja i poticajnu suradnju roditelja i škole

potaknuti dijalog između sudionika odgojno-obrazovnog procesa

sagledati školu kao organizaciju koja uči

Škola je mjesto u kojem se nastavnici i učenici u suradnji s roditeljima:

- brinu jedan za drugoga, - aktivno sudjeluju i doprinose u različitim

aktivnostima, - odlučuju, - imaju osjećaj pripadanja, - identificiraju se jedan s drugim i - dijele iste ciljeve i vrijednosti

Odgojno djelovanje škole i poticajna suradnja:

- izuzetno je važna u doba adolescencije,- pomaže u formiranju osobnosti adolescenta,- pridonosi usvajanju moralnih vrednota, sustava

vrijednosti, stavova i kriterija ponašanja

Moguće je razvijati kompetencije i osvješćivati:

- vlastite uloge u odgojno-obrazovnom procesu i odgojnom djelovanju

- prepoznati nove zahtjeve s kojima se susrećemo u radu

- učiti iz vlastitih iskustava kroz razvoj vještina samorefleksije

Bez sumnje. Međutim:

Vrijeme ne stoji.Ono što je jučer bilo dobro,može biti dobro i sutra.Ali ne mora.Što ostaje, a što treba promijeniti,to treba otkriti.

ZAJEDNO.

složenost društva šalje zbunjujuće poruke, na raspolaganju nam je bezbroj pokazatelja i

statističkih podataka, no ponekada ostaju i najjednostavnija pitanja “u magli”

transformacija svijeta temelji se na učenju, nova znanja mijenjaju se 4 puta brže (od naših škola

i drugih institucija) presudna je uloga roditeljskog doma ali i svih

ustanova i institucija u kojima borave mladi ljudi u stvaranju budućnosti

stvaranja vizija koje su preduvjet promjena i napretka ozračja za nove obrasce razmišljanja i ponašanja timskog rada u kojem naše udružene različitosti stvaraju

pojedinačno nezamislive rezultate susreta različitih socijalnih partnera koji teže istom cilju osobnog usavršavanja i razvoja raznolikih kompetencija

aktualna pedagoška problematika

korijeni duboko u povijesti

rasprave o odnosu škole i obitelji

hrvatski pedagogijski klasici

Jan Amos Komensky: Velika didaktika

“Dokazano je da rajske biljčice, kršćanska mladež, ne mogu rasti poput šume, nego je potrebna njega te treba dobro razmisliti tko je za tu njegu zadužen. Svakako je najprirodnije da su to roditelji, koji su začetnici života, ali njima se kao pomoć pridružuju učitelji.”

Prema: Ivan Dumbović, 2004.

“Sposobnost da se nekome prilagodimo, po potrebi oponašamo,

da nađemo svoje mjesto te da pravimo kompromise, da budemo suučesnici, kompanjoni, suvlasnici i

suradnici”

Klaić, 1990; Jull, 1995.

Hrvatski sabor - 15. srpnja 2008.

Zakonska pretpostavka

sustavnog rada na podizanju kvalitete odgoja i obrazovanja kvalitetnog odgojnog i obrazovnog rada uspješnog odgojnog djelovanja usmjerenog djelovanja prema učenicima neprihvatljivog ponašanja

DUŽNOST ŠKOLA – pružanje sigurnosti i zaštite zdravlja (Čl. 67.) - stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu

dobrobit učenika- sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja,- brinuti o sigurnosti učenika, - osiguravati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju - pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati

mjere za otklanjanje uzroka i posljedica u suradnji s tijelima socijalne skrbi i drugim nadležnim tijelima

- voditi evidenciju- pružati savjetodavni rad učenicima

VII. Pedagoške mjere

Čl. 83. – mjere poticaja: pohvala (usmena i pisana) i nagrada - uvjeti, način i postupak uređeni statutom

Čl. 84. - mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanju obveza i nasilničkog ponašanja u SŠ

VII. Pedagoške mjere

Čl. 84.(7) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere: - poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost - opće stanje - osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na razvoj - činjenice razvoja, obiteljskih i drugih važnih okolnosti

a) utvrđivanja razloga neprihvatljivog ponašanja, b) složenijih oblika poremećaja u ponašanju i/ili c) visokorizičnih ponašanja učenika te poduzimanje mjera za uklanjanje istih, odnosno

do vraćanja uravnoteženog i društveno prihvatljivog ponašanja. (čl. 2)

ŽSV pedagoga(četiri skupa)

ŽSV psihologa(pet radnih sastanaka)

ŽSV odgojitelja učeničkih domova

ŽSV psihologa Supervizijske grupe

Grad Zagreb Grad Zagreb Grad Zagreb, Zagrebačka

Sve županije 5 grupa

Zagrebačka i Međimurska županija

- Predstavnici na pet sastanaka radne grupe

Međimurska županija, Splitsko-dalmatinska

Split Međimurska, Krapinsko zagorska, Grad Zagreb

240 sudionika - ostalo nepoznato 70 sudionika 80 sudionika 57 sudionika

MF/12.4.2010.

Stručni skup za ravnatelje srednjih škola

ŽSV ravnatelja učeničkih domova

ŽSV ravnatelja srednjih strukovnih škola

Primjeri iz prakse NVSrednja škola Osijek

Državni Međužupanijski skup - Zagreb

Zagreb MZOŠ i/ili AZOO Osijek

Baška na Krku MZOŠ ASO Škole/dom RH - nastavnici

324 sudionika 45 sudionika 35 sudionika 27 + 2 upita oko 50

Mjera odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka (PSP)

a) usmjerena je učeniku s ciljem da mu se pomogne prevladati teškoće i razviti vještine koje će mu pomoći da prevlada osobne/životne teškoće uz odgojnu, stručno-profesionalnu i drugu dodatnu pomoć

MF/12.4.2010.

Mjera odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka (PSP)

b) usmjerena je učenicima neprihvatljiva ponašanja zbog: - povreda dužnosti - pravila kućnog reda - neispunjavanju obveza - nasilnih oblika ponašanja

MF/12.4.2010.

Sveobuhvatnost definiranja upućuje na

potrebu vrijednosti koje se štite i potrebu prihvaćanja normi ponašanja pravila i obveze ponašanja pravila međusobnih ponašanja odnosa učenika, radnika pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika

ponašanja način postupanja prema imovini ...

Nastavnici, razrednici, stručni suradnici ... Odgojitelji, voditelji odgojnih skupina… Otvorena pitanja, pravni aspekt i mogući problemi

stručne/profesionalne/socijalne/organizacijske/razvojne kompetencije

nedovoljna definiranost neprihvatljivih oblika ponašanja

Tumačenja ponašanja

biološka pedagoška psihološka sociološka pravna druga...

rezultat su dinamičkog odnosa između učenika i činitelja iz užeg i šireg socijalnog (i ekonomskog) okruženja

školsko okruženje samo po sebi nije neposredni činitelj neprimjerenog ponašanja, poremećaja

i/ili teškoća

školska dob djeteta/učenika pogodna za razvoj osobnosti i modifikaciju ponašanja

zakonska pretpostavka uspješnosti odgojnih intervencija

različite posljedice jedne pojave

jedna posljedica zbog djelovanja niza uvjeta različite prirode

iste posljedice (mogu biti) rezultat različitih činitelja

neprihvatljivo ponašanje opravdano je stručno tretirati kao mjeru prevencije mogućeg poremećaja u ponašanju

Usporedbe radi...

OBVEZE

redovitost na nastavi

obveze ... u školi

poštivanja pravila

NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE u školi

neopravdano izostajanje nemarnost/lijenost nedisciplina konzumiranje sredstava ovisnosti nošenje oružja i opasnih predmeta kockanje ...

POREMEĆAJ U PONAŠANJU

bježanje iz škole

bezvoljnost/depresija

otvoreni prkos

ovisnost(i)

nasilničko ponašanje

IZVOR: doc. stručni skup AZOO

ŠKOLA/UČENIČKI DOM je (najčešće) PRVO MJESTONA KOJEM SEMANIFESTIRAJU TEŠKOĆE

PROFESIONALCI U ŠKOLAMA i UČENIČKIM DOMOVIMA!

RACIONALNI DIO razum

IRACIONALNI DIO osjećaji stavovi navike iskustvo predrasude vrijednosti vjerovanja pretpostavke

Profesionalne kompetencije nastavnika

Profesionalne kompetencije

pedagoške istraživačke

organizacijskesubstantivne

profesionalne

radne

upravljanje obrazovnim

procesimaedu

kacijske

filozo

fija zn

ano

sti

razvojne vještine

financijske vješt.

timski rad

Modificirala M.Fajdetić prema Helakorpi (1999.)

Majda Fajdetić i Miljenka Galić: 2009.

Sadržaj pojedinačnog programa PST-a

I. Osnovni podaci o učeniku

II. Biološko psihosocijalna obilježja: - zdravstveni status - ponašanje (jake i slabe strane) - obitelj (struktura, procjena kvalitete komunikacije…) - školovanje (školski uspjeh, odnos prema obvezama…) - slobodno vrijeme - ostalo prema potrebi: stavovi, ranije intervencije…

MF/12.4.2010.

M. Galić, 2009.

M. Galić, 2009.

Rad iskustvene skupine stručnih suradnika pedagoga, pozvanih psihologa i drugih sustručnjaka te pravna pomoć - dipl. uir.

Priprema: - prijedloga postupanja, - dokumentacije i evidencije - teksta/brošure i pojmovnika - odluke, rješenja (ZUP)

Učinkovita mjera POZITIVNA ISKUSTVA

PoteškoćeLOŠA ISKUSTVA

holistički pristup učeniku –traže se uporišta

uspostava suradnje roditelja/škole/institucija

buran prolazak razvojnih (adolescentnih) etapa odrastanja

aktivan razrednik i stručni suradnik…

timski rad i suradnja

izrazito nestabilne obitelji niska motivacija učenika za

upisani program različit senzibilitet i

kompetencije razrednika “preangažiranost škole” –

demotivacija učenika i roditelja

trud u pronalaženju “dobre mjere” i aktivnosti

MF/23.-25-8-.2010.

Suradnja učenika, roditelja i škole

- proces kojim se među ljudima stvara novo zajedničko polazište

- složen višedimenzionalan proces za koji je potrebno znanje i vrijeme

- pokušava se zadovoljiti interesi obiju strana (roditeljske i nastavničke)

- teži se zajedničkoj viziji

Smjernice za školsko odgojno-obrazovno djelovanje

Važno za dostojanstven razvoj i život

Promjene u odgojno-obrazovnim sustavima u Europi i Hrvatskoj

Aktualna tema: ODGOJ Opća kriza odgoja i

vrijednosti Prisutnost vjerskog odgoja

unutar školskog kurikuluma Potvrđivanje odgojne

zadaće škole

ODGOJ - najvažniji i najteži zadatak

ODGOJ - osmišljeno svakodnevno djelovanje radi usvajanja općih moralnih i demokratskih vrijednosti

ODGOJ - pomoć pojedincu i zajednici za razvoj temeljnih stavova/sposobnosti

MF/12.4.2010.

međusobno upoznavanje razumijevanje izgradnja povjerenja spremnost za dogovor stvaranje uvjeta za prihvaćanje savjeta mijenjanje vlastitih stajališta i postupaka u

odgoju

Druženje radi podjele odgovornosti za dječjirazvoj u obitelji i školi (D. Maleš, 1996.)

međusobno informiranje savjetovanje učenje dogovaranje

Jedinstveno djelovanje obitelji i škole (Nazor i Buj, 1990.)

stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj djeteta

razvoj djeteta kao zajednički projekt

poticanje pozitivno usmjerenog razvoja učenika i njegovo napredovanje

razmjena informacija sudjelovanje roditelja u raznim aktivnostima uključivanje roditelja u organe upravljanja osnaživanje roditelja kao volontera razvoj sposobnosti nastavnika za rad s

roditeljima

Sa stajališta škole/učenika/roditelja: VRIJEDNOSTI

Proces suradnje roditelja i škole proizlazi izzajedničke zadaće – razvoja mladih (Vučak, 2000.)

temelji se na razvoju demokratske, humane i kvalitetne škole

National Association for Education of YoungChildren (NAEYC) Ističe pravo i odgovornost roditelja da sudjeluje u

odlukama koje se tiču brige o njihovoj djeci

Odgajatelji/učitelji/nastavnici su odgovorni zauspostavljanje i održavanje čestih kontakata sroditeljima (Jones, Inglesi, 2000.)

temelji se na oblicima različitih aktivnosti

Pojam suradnje mijenjao se usporedo straganjem za novim i djelotvornijim oblicimarada podrazumijeva najsloženije oblike suradnje

uskladiti cilj(eve, svrhu i aktivnosti odgovoriti na potrebe učenika i roditelja/skrbnika razgovarati o očekivanjima, odgovornostima i

ulogama uključiti učenike i roditelje u donošenje odluka uočiti razlike u sposobnostima pronalaziti odgovarajuće načine i postupke rada objasniti administrativne odluke očekivati optimalnu suradnju

Odgoj i obrazovanje

U POTRAZI ZA TEMELJNIM VRIJEDNOSTIMA – pomirenje individualnog i tradicionalnog

Voditi prema potpornjima UNESCA: naučiti znati, naučiti biti, naučiti činiti i zajedno živjeti

Kada planiramo godinu dana,sadimo žito.

Kada planiramo desetljeće,sadimo drveće.

Kada planiramo cijeli životpoučavamo i osposobljavamoljude.

MFMG09

Antić, S. (2000): Rječnik suvremenog obrazovanja, Hrvatski pedagoško – književni zbor, Zagreb Basariček, S. (1869): Uzgoj posluha. Napredak, X:18-19, 273-277;289-294. Brajša, P. (1995): Sedam tajni uspješne škole, Školske novine, Zagreb Delores, J.(1998): Učenje. Blago u nama, Educa, Zagreb Fajdetić, M. (2004): Socijalne kompetencije, U: Priručnik za razrednike (Ivanek, A. Ur.) Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb Glasser, W. (1997): Teorija kontrole, Alinea, Zagreb Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi, Educa, Zagreb Ivanek, A. (1999): Znanjem do promjena, Hrvatski pedagoško – književni zbor, Zagreb Jurić, V., Maleš, D. (1994.): Škola i roditelji. Pedagoški rad, 135:2; 133-140 Kolak, A. (2006): Suradnja roditelja i škole, Pedagogijska istraživanja, 3 (2),123-140. Klippert, H. (2001): Kako uspješno učimo u timu, Educa, Zagreb Kyriacou (1997): Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb Maleš, D. (1994): Odnos obitelji, škole i društva, U: Vrgoč,H. (ur.) Obitelj-škola-društvo, Zagreb Razum, R. (2007): Odgojno djelovanje suvremene škole: izazovi i mogućnosti za religiozni odgoj: BS

77: br. 4, str. 857-880.* Državni pedagoški standard* Nacionalni okvirni kurikulum* Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

majda.fajdetic@azoo.hr

MF/23.-25-8..2010.