LANDEKA / ZOVKO 91

SREDIŠNJA NADBISKUPIJSKA I FAKULTETSKA KNJIŽNICA KATOLIČKOG BOGOSLOVNOG FAKULTETA U ĐAKOVU

Ankica Landeka

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Knjižnica Katoličkog i bogoslovnog fakulteta u Đakovu

knjiznica2@djkbf.hr

Tihonija Zovko Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Knjižnica Katoličkog i bogoslovnog fakulteta u Đakovu knjiznica1@djkbf.hr

Broj

bibliografske jedinice

355

Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica1 u sastavu Katoličkog bogoslovnog

fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku djeluje pod ovim

nazivom od 2008. godine ustanovljenjem Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Osnovana je 15. travnja 1996. godine pod nazivom Centralna dijecezanska

biblioteka u Đakovu2 sa željom da se knjižni fondovi biskupijske i sjemenišne knjižnice

pohrane na jednom mjestu. Objedinjavanjem knjižnih fondova i njihovom stručnom

obradom ovo knjižno blago dostupno je znanstvenoj, ali i široj javnosti za istraživanje.

Biskupijska knjižnica u Đakovu

Biskupijska knjižnica u Đakovu svoje početke ima u 15. stoljeću, a njezino je

djelovanje vezano uz Stolni kaptol kojemu je jedna od zadaća bila i briga za knjige i

dokumente. Do preseljenja u novu zgradu knjižnice, knjižni fond bio je smješten u

prizemlju i na prvom katu biskupskoga dvora. Knjižni fond uređivali su i o njemu vodili

brigu svećenici i profesori kojima je ta služba bila dodijeljena. Knjižni fond sastojao se od:

Knjižnice biskupa Josipa Antuna Ćolnića (1699.-1773.)3, Spomen knjižnice biskupa

1 Usp. T. ZOVKO, Središnja biskupijska i fakultetska knjižnica u Đakovu. // Diacovensia 14(2006)2(18), str.755-776. 2 Usp. HR- NAĐ- 10-2245/1995. Uprava Teologije u Đakovu predlaže 12. rujna 1996. godine Biskupskom ordinarijatu da se ime knjižnice promijeni u novo ime Središnja biskupijska knjižnica. Prijedlog Biskupski ordinarijat prihvaća i od 12. rujna 1996. izdaje Rješenje o imenu knjižnice. 3 Usp. M. SRAKIĆ, Dijecezanska biblioteka u Đakovu, u: Inkunabule i rariteti Dijecezanske biblioteke u Đakovu, Đakovo, 1987., str. 4.

355 KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

LANDEKA / ZOVKO 92

Josipa Jurja Strossmayera (1815-1905)4, Knjižnice biskupa Stjepana Bäuerleina

(1905.-1973.)5

Bogoslovna/sjemenišna knjižnica

Početak kontinuirane visokoškolske djelatnosti u Đakovu vezan je uz osnutak

Biskupijskog sjemeništa u Đakovu koje je osnovano 06. studenoga 1806. godine.

Istovremeno s osnivanjem sjemeništa osniva se i knjižnica. Kada govorimo o ovoj knjižnici

zapravo govorimo o nekoliko knjižnica i knjižnih fondova koji su 1934. godine stapanjem

u jednu knjižnicu stvorili fond Sjemenišne knjižnice – Knjižnice Teologije u Đakovu –

Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta. To su: Sjemenišna knjižnica, Knjižnica

profesorskog zbora, Knjižnica Zbora duhovne mladeži 6 i Knjižnica Marijanske

kongregacije bogoslova u Đakovu.

Ovdje treba napomenuti da se u knjižnici čuvaju i knjige Isusovačke misije iz

Petrovaradina koje su preseljene u Đakovo 1976. godine.7

Smještaj knjižnice

Od osnutka Sjemeništa 1806. godine knjižnica se nalazila u bivšem franjevačkom

samostanu u Đakovu, u kojem je biskup Antun Mandić otvorio Bogoslovno sjemenište i

Visoku bogoslovnu školu.8 Izgradnjom nove zgrade Biskupijskoga sjemeništa 1912.-1914.

4 Usp. M. SRAKIĆ, Osobna biblioteka biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u: Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera, Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa [urednik Stanislav Marijanović], Osijek, 2008., str. 559.-580.; T. Farkaš, Osobna knjižnica biskupa Josipa Juraj Strossmayera.// Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 129(2001)1, str. 21-27. 5 Prema kazivanju biskupa u miru dr. sc. Marina Srakića:“ Bogoslovi su radili na popisu knjiga 1965. i 1967. Svojom rukom uveo je knjige u katalog bogoslov Marko Kljajić, sada župnik u Novom Beogradu a pomagali su mu drugi bogoslovi. Za tu knjižnicu nabavili smo i dvadesetak ormara-polica. Kasnije, kada se sa studija vratila gđica Dragica Lončar počela je sređivati knjižnicu prema UDK sistemu, ali došla je svega do osmog ormara. Te kartice predane su Središnjoj knjižnici zajedno s knjigama. Budući da sam tada bio "knjižničar" VBŠ, sređivao sam i biskupijsku knjižnicu.„ 13.12.2013.Marin, nadb. u miru. U vremenskom razdoblju 1977-1978. godine Dragica Lončar popisala je knjižni fond uključujući i časopise. Usp. Okružnice i obavijesti Biskupskog ordinarijata u Đakovu, O-VI-1978., str. 141. 6 Usp. T. ZOVKO, Knjižnica Zbora Duhovne mladeži u Đakovu (1841.-1934.)Prema Zapisnicima Zbora Duhovne mladeži u Đakovu. // Knjižničarstvo 19(2015)1-2, str. 171-184. 7Usp. A. LANDEKA, Knjižnica isusovačke misije iz Petrovaradina. // Diacovensia 17(2009)1(23), str. 69-88. 8 Franjevački samostan biskup Mandić odlučio je renovirati i proširiti za potrebe budućeg sjemeništa. U dogovoru s arhitektom izrađen je detaljni nacrt. U nacrtu je uz sobe za klerike, profesore, poglavare sjemeništa, kor i oratorij predviđen bio i prostor za biblioteku. Usp. A. PAVLOVIĆ, Biskup Antun Mandić (1740.-1815.) – osnivač filozofsko-teološke škole i Bogoslovnog sjemeništa.// Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 133(2005)10, str. 816-821.

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019) 355

LANDEKA / ZOVKO 93

godine knjižnica je preseljena i nalazila se u tim prostorima9 sve do preseljenja u novu

zgradu knjižnice u ljeto 2003. godine.

Slika 1. Bogoslovno sjemenište u Đakovu

Današnji smještaj i knjižni fond Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice

Nova zgrada današnje knjižnice smještena je u ulici Petra Preradovića 17 u Đakovu

uz kolegij sv. Bonaventure koji je 1857. godine izgradio biskup Josip Juraj Strossmayer za

potrebe školovanja bosanskih franjevaca u Đakovu. Ova je zgrada nakon

„denacionalizacije“ adaptirana i rekonstruirana 1994. godine za potrebe tada Visoke

bogoslovne škole – Teologije u Đakovu, a od 2005. Katoličkog bogoslovnog fakulteta u

Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Slika 2. Zgrada knjižnice

9 Knjižnica se nalazila u prizemnim prostorijama Sjemeništa u tri velike prostorije.

355 KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

LANDEKA / ZOVKO 94

Tlocrt građevine razvija se unutar dimenzija 72 m dužine i 25 m širine. Promatrano

visinski, građevina ima podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. U zgradi se nalaze: Zatvoreno

spremište u podrumu10, dvorana biskupa Antuna Mandića, Spomen-knjižnica biskupa Josipa

Jurja Strossamyera11, dvorana za seminare i izložbe, Posudbeni dio i Čitaonica na katu, 12

prostori potkrovlja. Zgrada knjižnice svim popratnim sadržajima ima ukupnu površinu

oko 4500 metara kvadratnih.

Uređenje knjižničnog fonda

Uređenje knjižničnog fonda Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice

odvijalo se u nekoliko faza. Prva faza obuhvaćala je preseljenje knjižne građe biskupijske

i sjemenišne, tj. knjižnice tadašnje Teologije u Đakovu u novu zgradu knjižnice. U ovoj su

se fazi knjige detaljno pregledavale i prema potrebi čistile (otprašivanje građe) kistovima.

Ova faza trajala je od 2003. do svečanog otvorenja knjižnice u mjesecu svibnju 2005.

godine.13 Knjige smještene u Čitaonicu razvrstane su po UDK shemi, ostale knjige i

časopisi nisu bili tematski razvrstani, već samo smješteni na police u Zatvoreno spremište

knjižnice.14

Druga faza uređenja fonda knjižnice obuhvaćala je razvrstavanje periodike

smještene u zatvorenom spremištu.15 Zbog opsega građe serijskih publikacija, pristupilo

se prvo uređenju hrvatskih časopisa, a poslije stranih časopisa. Časopise se razvrstalo po

abecedi, zatim se pristupilo kompletiranju godišta i smještaju na police. Rad na

časopisima trajao je od 2006. godine do 2007. Radom na časopisima napravljen je i popis

koji do tada nije postojao i od tada se redovno vodi evidencija o primitku časopisa.

Časopisi koji su u knjižnicu stigli u jedan ili dva primjerka popisani su i smješteni u

numerirane kutije. 16

10 Zatvoreno spremište veličine je 700 metara kvadratnih. U njemu su smještene 'pokretne police' – kompaktusi. Taj izbor polica omogućava smještaj velikog broja knjiga. Prostor je projektiran po svim zahtjevima za takve namjene. 11 Nalazi se u sklopu dvorane za seminare kao odvojen manji prostor cca 50 kvadratnih metara. Prostor je opremljen namještajem iz vremena biskupa Strossamyera. 12Posudbeni dio i Čitaonica nalaze se na prvom katu, veličine 700 kvadratnih metara. Manji prostor veličine 100 kvadratnih metara odvojen je za obradu knjižne građe i uredsko poslovanje knjižnice. 13 Usp. S. KRALJEVIĆ, Svečano otvorenje i blagoslov Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva u Đakovu.// Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 133(2005), 5, str. 450-451. 14 Prvu fazu preseljenja knjižne građe vodila je dipl. knjižničarka Tihonija Zovko. 15 Drugu fazu uređenja fonda i faze poslije vodila je dipl. knjižničarka Ankica Landeka. 16 Trenutno u knjižnici imamo 74 kutije s časopisima, oko 1745 naslova.

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019) 355

LANDEKA / ZOVKO 95

Treća faza obuhvaćala je rad na knjižnoj građi smještenoj u zatvorenom spremištu.

Rad je obuhvaćao pregledavanje i razvrstavanje građe. Građa se razvrstavala prema

dvama mjerilima: vremenski i tematski. Knjižničarki su u poslu pomagali studenti, a posao

se odvijao u razdoblju od 2008.-2010. Prvotno se pristupilo razvrstavanju knjiga po

vremenskom mjerilu (strana knjiga do 1901., hrvatska knjiga do 1945.) Zatim su knjige

složene po formatima: 16°, 8°, 4°, 2°, unutar formata po abecedi. Ostala knjižna građa:

strane knjige i hrvatska knjiga tiskana poslije 1945. razvrstana je tematski.17 Radom na

knjigama stvorene su posebne zbirke: Rijetka zbirka (kao posebne cjeline ove zbirke

pohranjene su knjižnice biskupa Ćolnića i Petrovaradinska knjižnica), Zbirka stranih

knjiga 18. i 19. st., Zbirka ciklostila, Zbirka skripta, Zavičajna zbirka (radovi profesora,

svećenika Đakovačke i srijemske biskupije), Zbirka sitnog tiska. Za sve ove zbirke stvoren

je popis u MS Excel datoteci.18

Slika 3. Zatvoreno spremište

Spomen knjižnica biskupa J. J. Strossmayera

Spomen knjižnica koja je smještena u posebnu prostoriju složena je prema

postojećim signaturama na knjigama (A-T) i popisana prema privremenom inventaru

17 Građu razvrstala knjižničarka Ankica Landeka, studentice složile po formatu. 18 Usp. S. BRODARIĆ, Intervju s Ankicom Landeka. // Teofil 9(2014)1, str. 44-45.

355 KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

LANDEKA / ZOVKO 96

Marinka Lackovića.19 Časopisi iz knjižnice biskupa Strossmayera složeni su na fiksni

kompaktus u Zatvorenom spremištu.

Slika 4. Spomen knjižnica biskupa J.J. Strossmayera

Posudbeni odjel / Čitaonica

Knjige smještene u Čitaonici inventarizirane su, od 2015. godine knjižni se fond

katalogizira u knjižničnom programu Crolist.20

Krajem iste godine osnovan je nacionalni digitalni institucijski repozitorij DABAR.

U repozitorij se mogu pohranjivati završni i diplomski radovi studenata, disertacije,

digitalizirana građa. U Repozitorij Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prvi je rad

unesen 27. listopada 2015., a do kraja kolovoza 2019. unesen je 131 rad. Unose se svi

ocjenski radovi obranjeni na Fakultetu.

U Čitaonici je do danas obrađeno ukupno 18.887 svezaka knjiga. Od 23. travanja

2016. posudba se odvija u modulu programa Crolist. Katalog Središnje nadbiskupijske i

fakultetske knjižnice dostupan je na mrežnim stranicama Fakulteta.

19 Usp. A. LANDEKA – T- ZOVKO, Strossmayerova knjižnica kao odraz njegova kulturnog djelovanja, u: Josip Juraj Strossmayer 1815.-2015., Đakovo, 1.-2. listopada 2015 [uredili Grgo Grbešić, Darija Damjanović Barišić], Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo, 2017., str. 89-127. 20 Uz knjižničarke, građu u čitaonici katalogizirale su i knjižničarke na stručnom osposobljavanju Jelena Mandarić i Anamarija Ljubej.

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019) 355

LANDEKA / ZOVKO 97

Čitaonica sveukupno ima 60 sjedećih mjesta za potrebe studenata i nastavnika, a

od toga 10 mjesta s računalima. Uz to, omogućena je Wi-Fi mreža za sve studente koji žele

pristupiti internetu putem bilo kojeg osobnog uređaja.

Informacijske usluge i edukacija korisnika provode se uglavnom individualno u

prostorijama knjižnice, na zahtjev i prema potrebama studenata i nastavnika, odnose se

uglavnom na traženje potrebne literature za izradu seminarskih, završnih, diplomskih,

stručnih ili znanstvenih radova.

Slika 5. Čitaonica

Knjižni fond knjižnice

Knjižica danas u svom fondu ima: 11 inkunabula; 80-tak svezaka iz 16. stoljeća;

500-tinjak svezaka iz 17. stoljeća; nekoliko tisuća svezaka iz 18. i 19. stoljeća; ostale su 20.

i 21. stoljeća; 390 naslova inozemnih časopisa, 567 naslova domaćih časopisa. Ukupno

knjižni fond broji preko 140.000 svezaka knjiga i časopisa.

Knjige su po svom sadržaju s područja filozofije, biblijskih znanosti, teologije,

povijesti (crkvene i nacionalne), liturgije, književnosti, zatim leksikoni, enciklopedije i

drugo.

355 KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019)

LANDEKA / ZOVKO 98

Knjižni fond popunjava se kupovinom, darom i ostavštinama pokojnih profesora i

svećenika naše nadbiskupije.21 Časopisi se nabavljaju godišnjom pretplatom, razmjenom

i darom.

Korisnici su knjižnice: nastavno osoblje, studenti i studentice, vjeroučitelji,

svećenici, studenti sveučilišta u Osijeku, župni suradnici, odgojitelji/odgojiteljice u vjeri i

dr.

Projekti Knjižnice

Prvi projekt vezan je uz 200-tu obljetnicu rođenja biskupa Josipa Jurja

Strossmayera. Obradile su se biskupove okružnice objavljene u Glasniku biskupija,

njegovi govori na I. vatikanskom saboru, govori u Hrvatskom saboru te drugi prigodni

govori koje je biskup održao, kao i tekstovi objavljeni u Katoličkom listu. Tekstovi su

objavljeni koncem 2015. g. u 4 sveska u zbirci pod nazivom Sve za vjeru i za domovinu.

Projekt je bio financiran od strane Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Drugi je projekt pokrenut 2018. godine povodom 70-te obljetnice smrti Josipa

Lovretića, đakovačkog svećenika, etnografa i književnika. Ova „Virtualna zbirka“ nastala

je kao pilot-projekt Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice i Katedre za povijest

Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Zbirka sadrži 3 Lovretićeva djela, 1 rukopis i

19 pripovjedaka, kao i stare fotografije iz fonda Knjižnice kojima se ilustrira vrijeme na

prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.22 Zbirci se može pristupiti na poveznici http://virtualna-

izlozba-lovretic.djkbf.hr/

21 Ostavštine pokojnih profesora i svećenika: mr. Marka Jerkovića (1958.-2001.), mr. Franje Gruića (1932.-2003.), Mirka Štroka (1935.-2001.), Ivana Borilovića (1935.-2001.), Ivana Mutzhausa (1942.-2003.), Vilima Hirschenhausera (1925.-2003.), Antuna Zdenka Petovaria (1926. -2003.), Mate Petrovića (1912. -2003.), Josipa Šverera (1921.-2003.), Marka Majstorovića (1928.-2004.), te pokojnog biskupa Ćirila Kosa (1919.-2003.);dr. Nikole Dogana (1944.-2007.),dr. Andrije Šuljaka (1936.-2010.); ,dr. Antuna Čečatke (1944.-2013.), mr. Marka Tomića (1952.-2014. ) 22 Usp. D. DAMJANOVIĆ-BARIŠIĆ, A. LANDEKA, Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskoga prostora: u digitalnom okruženju // @rhivi, 3 (2019), 6, str. 30-31.

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2 (2019) 355

LANDEKA / ZOVKO 99

Slika 6. Virtualna zbirka Josip Lovretić

Treći projekt vezan je za digitalizaciju „Glasnika/Vjesnika“ koji je ujedno zajednički

projekt Đakovačko-osječke nadbiskupije i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Završena je prva faza projekta koja je uključivala skeniranje i obradu svih brojeva ovoga

časopisa – počevši od 1873. godine, kad je počeo izlaziti, a za što su bile predviđene oko

dvije godine, počevši od 20. travnja 2018. Plan dovršetka digitalizacije

„Glasnika/Vjesnika“ predviđen je za 2022. godinu, kad će se svečano obilježiti 150. godina

kontinuiranog izlaženja ovoga časopisa.23

Zaključak

Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica preseljenjem u novu zgradu

knjižnice nastoji u potpunosti obraditi svu knjižnu građu i učiniti je dostupnom preko

mrežnog kataloga.24 Pojavom novih tehnologija, knjižnica se uključuje i u projekte

digitalizacije te na taj način nastoji osigurati otvoreni pristup svojih zbirki velikom broju

korisnika i istraživača.

23 Usp. http://www.djkbf.unios.hr/hr/dogadjanja/item/1108-zavrsena-prva-faza-digitalizacije-glasnika-vjesnika 24 Od akademske godine 1997/1998. u knjižnici je bila zaposlena jedna osoba, a od 2005/2006. uspostavljanjem Katoličkog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u knjižnici su zaposlene još dvije osobe.