58
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU PRAVNI FAKULTET OSIJEK Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij D I P L O M S K I R A D KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA

Kaznena djela protiv sigurnosti prometa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Diplomski rad

Citation preview

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

PRAVNI FAKULTET OSIJEK

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij

D I P L O M S K I R A DKAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETAOsijek, 20. oujak 2014.

Neboja BulkaSadraj

1. Uvod..................................................................................................................1

2. Pojam prometa i njegove sigurnosti......2

2.1. Promet2

2.2. Sigurnost prometa......3

2.3. Problemska pitanja4

3. Povijesni osvrt na normativno ureenje......7

4. Uloga kaznenog prava u sigurnosti prometa.10

5. Kazneni zakon Republike Hrvatske...11

6. Kaznena djela protiv sigurnosti prometa..15

6.1. Napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu.......15

6.2. Ugroavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom.......19 6.3. Ugroavanje posebnih vrsta prometa......21

6.4. Obijesna vonja...23

6.5. Izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu....25

7. Sigurnosne mjere..28

8. Uestalost kaznenih djela protiv sigurnosti prometa....29

9. Kaznena djela protiv sigurnosti prometa prema odredbama novog KZ..34

10. Zakljuak....35

11. Literatura...36

1. UVOD Sigurnost prometa kao fenomena koji zadovoljava potrebe ovjeka za premjetanjem ljudi i stvari u prostoru i vremenu jedna je od temeljnih ljudskih, civilizacijskih i etikih potreba. On je esta rezultanta meuovisnosti: ovjek, vozilo, cesta i dr. Promet je vrlo sloena drutvena pojava optereena bezbrojnim konfliktnim situacijama. Sigurnost svih vrsta prometa je kategorija koja trai normativnu regulaciju kojom se utvruju temeljna naela meusobnih odnosa i konkretnih ponaanja sudionika i drugih subjekata koji se pojavljuju u prometu ukljuujui i osnovne uvjete kojima oni moraju udovoljavati u pogledu sigurnosti prometa. Promatrajui stopu kriminaliteta u RH tijekom godina, vidljivo je kako prometna delikvencija u pravilu zauzima jedno od vodeih mjesta. Kako je rije o podruju koje je vrlo znaajno, ne samo teoretski, ve i praktino, moramo istaknuti da je problematika u vezi s njim u domaoj literaturi veoma oskudna. Rasponi miljenja kretali su se od predodbe prometne delikvencije kao klasinih zloina koji trebaju doi pod ''puni udar'' otrice kaznenog prava pa sve do miljenja koja tvrde da je kod tih delikata rije o tipino nehajnim deliktima koji po svom biu uope ne spadaju u delikvenciju kojom bi se trebalo baviti kazneno pravo. Ipak kaznena politika je bitan instrument prometno-sigurnosne politike jer bez odgovarajue kaznene politike teko moemo oekivati temeljitije i dugoronije poboljanje sigurnosti prometa kako cestovnog tako i eljeznikog, pomorskog i zranog. Prevencija sigurnosti dakle u velikom dijelu ovisi o kaznenoj politici, a prije svega o kaznama i sigurnosnim mjerama koje se izriu poiniteljima onih delikata koji su u kaznenom zakonu okarakterizirani kao kaznena djela protiv sigurnosti prometa. U ovom radu u se fokusirati u prvom redu na kaznenopravnu zatitu prometa i njegove sigurnosti, te najnovija rjeenja domaeg zakonodavstva u svezi s tim s obzirom na novine koje sadri novi Kazneni zakon po tom pitanju. Pri pisanju ovog diplomskog rada koristio sam knjigu Posebni dio kaznenog prava dr. sc. Petra Novoselca, proieni tekst Kaznenog zakona, razne lanke iz Hrvatskog ljetopisa za kazneno pravo i Hrvatske pravne revije, te mnogobrojne lanke s interneta.2. POJAM PROMETA I NJEGOVE SIGURNOSTI

2.1. PROMET Promet je, po definiciji, svako premjetanje odnosno prevoenje ljudi i dobara s mjesta na mjesto na odreenu udaljenost. Nekadanja vezanost ovjeka za dom, kuno ognjite, sklonost nekretanju ustupila je mjesto elji da se putuje i to sve ee, sve dalje, sve lake, sve udobnije, sve bre, sve sigurnije i, naravno, sve jeftinije. Kao i promet, i prometno je pravo na izvjestan nain jedinstveno, ali je i sastavljeno od grana prava koje se poklapaju s pojedinim oblicima prometa. Tako postoji pomorsko, eljezniko, cestovno, zrano, potansko i telekomunikacijsko pravo, a javljaju se i nova podruja kao to je pravno ureenje prometa cjevovodima (tzv. cjevovodno pravo). Dok je pomorsko pravo najsamostalniji i najrazraeniji, zrano pravo je najmlai dio te cjeline. Mnogi su pravni instituti cestovnog i eljeznikog prava identini, ali meu njima ima i dovoljno razlika da svatko za sebe moe predstavljati cjelinu koja se samostalno primjenjuje. Razvitak prometa potie i uvjetuje razvitak prometnog prava. Velika razgranatost, modaliteti i frekvencija suvremenog prometa, realne opasnosti i rizici za ljude i materijalna dobra do kojih moe doi uslijed pogona motornih vozila daju prometnom pravu izuzetno znaenje. Budui da je promet i nadalje u stalnom razvoju, ali i u promjenama, a s obzirom na znaenje i posljedice koje bi njegovi poremeaji mogli imati za drutvo promet je predmet stalne brige drave, a isto ''mutatis mutandis'' vai i za prometno pravo. I ono se mijenja, prilagoava novim prometnim sredstvima (hidrogliseri, u skoroj budunosti, hovercrafti), novim putevima i novim nainima prijevoza. Prometnim sredstvom u irem smislu smatra se svako sredstvo koje slui za prijevoz ljudi ili dobara (stvari, tereta, robe), bilo ono primitivno ili moderno. Ono obuhvaa brojna sredstva: zrakoplove, motorna vozila, bicikle, parobrode, teglenice, potisnice, lepove, jedrenjake, brodice (amce), eljeznika vozila, tramvaje, konje, tovarnu stoku, prijevozna sredstva remenom, kablom, tranicama, uspinjae itd. Ipak, moramo istaknuti da je promet ''mogu'' samo kroz kretanje tih prometnih sredstava na putu izmeu konkretno i prostorno udaljenih mjesta.

2.2. SIGURNOST PROMETA ovjek, pjeak, kreui se po cesti, ne tako rijetko posrne, spotakne se i padne, udari glavom u stup i sl., a pritom se kree svojom prirodnom brzinom za koju je genetski opremljen, pa je oito da nema potpunu kontrolu niti nad svojim vlastitim pokretima i tijelom. Svako kretanje brzinama veim od svoje prirodne brzine iziskuje i povean napor organizma, pa to jedno s drugim uveava i mogunost pogreke. Dodajui ovjeku pomagalo za poveanje brzine - vozilo, u taj odnos uz brzinu uvodimo jo i dodatnu masu. Znajui da umnoak mase i brzina daje energiju kretanja, dobivamo ovjeka koji se kree puno bre od svoje prirodne brzine, koji upravlja masom daleko veom od svoje prirodne mase, s vjerojatnoom pogreke viestruko veom nego u normalnim, prirodnim uvjetima, suprotstavljenog zakonskoj normi koja zahtijeva dunu panju i kae da ne smije pogrijeiti, tj. da mora biti toliko paljiv da ne pogrijei. Tako suprotstavljene tendencije teko je pomiriti iz bar jo jednog razloga. Naime, na trite dolaze sve bra, jaa, savrenija prometala i postavlja se pitanje moe li ovjek u ulozi upravljaa tim strojevima, s obzirom na svoja psihofizika ogranienja, njima sigurno upravljati. Isto tako je jasno da je opasnost, tj. rizik naprosto jedna od karakteristika prometa. Promet i ne moe funkcionirati u uvjetima apsolutne sigurnosti. Osnovno je u tome da i pridravanje pojedinih propisa ili pravila jo uvijek moe voditi ka ekscesima, ali i da ekscesi mogu nastati neskrivljenim ponaanjem sudionika, jer norme imaju svoje granice u ljudskoj nesavrenosti, odnosno u prirodi opasnih pothvata koji su drutveno prihvatljivi. Na tom tragu mogu se traiti i korijeni nastanka naela defenzivne vonje, kao opeprihvaenog naela usmjerenog na smanjenje opasnosti u prometu. Isto tako, na osnovi pravila o toj dunoj panji, o rizinim radnjama, izgraeno je i poznato naelo povjerenja (pouzdanja) u prometu, fundamentalno naelo za sigurnost prometa. Naelo ide za tim da nastojanje za sigurnou prometa ne koi sam promet, pa onda tei podjeli tereta rizika. esto se pitamo u prometnoj zbilji: Kako biti siguran u prometu? Suvremeni npr. cestovni promet vrlo je riskantan, te uz rat prouzrokuje najvei broj poginulih i ozlijeenih. Uspjeno rjeavanje problema sigurnosti cestovnog prometa mogue je samo sustavnim prilazom problemu koji se u biti svodi na sustavnu analizu sigurnosti cestovnog prometa (makroaspekt) i na analizu neposrednih sudionika u prometu (mikroaspekt). Bez obzira na teite analize sigurnosti cestovnog prometnog sustava, ne smije se zanemariti uzrono posljedina veza koja postoji izmeu opeg sustava sigurnosti cestovnog prometa i njegova podsustava koji ine voza-cesta-okruenje, te izraena interdisciplinarnost problematike iz podruja sigurnosti prometa. Praksa je pokazala da se rjeenje problema sigurnosti cestovnog prometa ne moe traiti u oblasti tehnike, jer je sigurnost prometa, osim tehnikog, i socioloki, i pravni, i civilizacijski i kulturoloki problem, dakle opedrutveni problem.

2.3. PROBLEMSKA PITANJA Oko prometnih kaznenih djela ve se desetljeima vode polemike meu pravnim teoretiarima i praktiarima, bilo da ih se promatra kao tipine predstavnike nehajnih delikata, bilo kao zasebne subjekte. Kritike postojeih rjeenja, odnosno neka problemska pitanja koja se pojavljuju, mogue je definirati i grupirati ovako:1. Kao prvo, dovodi se u pitanje uope pripadnost ove vrste delikvencije korpusu kaznenog prava uz argumentaciju da je prometni delikt neto naelno drugaije i ne moe se suzbijati na nain da se ukalupljuje u ''zastario, preivio i neadekvatan'' sistem kaznenih djela, tj. tradicionalnim sredstvima pravosua, jer da prometna delikvencija ulazi u neto to nije kriminalno samo po sebi ve se govori o ''kvazikriminalnom'', o ''tehnikim zloinima'', neemu to je u biti nekriminalno, njihove poinitelje naziva se ''pseudodelikventima'', ''okazionalnim delikventima'', a da takvo ''masovno'' delinkviranje ispoljavaju (i) inae besprijekorni lanovi zajednice. Takoer da taj ''kvazikriminalitet'' nastaje u osobito delikatnoj situaciji, gdje ve samo ukljuivanje u promet donosi apstraktnu opasnost i veliku mogunost delinkviranja u potencijalnoj deliktnoj situaciji, gdje i najmanja nepanja moe dovesti do najteih katastrofa, u kojima je ''delikvent'' i sam ugroen pa se delikt redovito ''ne isplati''.

2. Neki autori smatraju da prometnu delikvenciju nije potrebno posebno kaznenopravno normirati ve je tretirati normama prekrajnog prava, a da su iz toga proizale ''tee posljedice'' ionako ''pokrivene'' postojeim kaznenopravnim normama, kao to je prouzroenje smrti iz nehaja odnosno tjelesna ozljeda iz nehaja i dr.

3. Neki autori osporavaju mogunost namjernog poinjenja osnovnog prometnog kaznenog djela, a ako se i prihvati mogunost poinjenja djela s neizravnom namjerom kao ivotno mogua, makar i u rijetkim situacijama, ostaje problem razgranienje svjesnog nehaja od neizravne namjere. Tvrdi se da je to tipino nehajno djelo koje nije mogue poiniti namjerno jer ako se dokae namjera, kojom mora biti obuhvaena i posljedica, da je rije o nekom drugom djelu, najee protiv ivota i tijela, a nehaj da je imanentan prekrajnom pravu i postupku, a nikako kaznenom. Takoer tvrdi se i da namjera nije mogua i zbog toga to bi namjerno izazivanje prometne nesree, ak kad bi se radilo i o znaajnom nerazmjeru izmeu vrsta i kategorija vozila, podrazumijevalo mogunost vlastitog stradavanja, na to nitko razuman (itaj ubrojiv), i ne pristaje, a kamoli eli, osim ako nema suicidalne namjere, to je opet neto bitno drugo.

4. Izraava se sumnja u statistike prikaze i uhodani sustav odgovornosti za prometne delikte te gotovo iskljuivu odgovornost vozaa, te da je sustav distribucije odgovornosti zapravo nepravedan jer uglavnom odgovaraju vozai, ponekad pjeaci, rijetko projektanti loih prometnih rjeenja, a nikad projektanti i proizvoai vozila.5. Javljaju se problemi oko razgranienja prometnih nesrea s obiljejima prekraja od prometnih nesrea s obiljejima kaznenog djela. Tvrdi se da je i u jednom i u drugom sluaju rije o istoj radnji izvrenja, istoj protupravnosti, ubrojivosti i krivnji kao elementima koji definiraju djelo po sebi, a da se razlika izmeu kaznenog djela i istovrsnog prekraja oituje jedino u posljedici nad kojom poinitelj ionako nema kontrolu, a koja je esto rezultat istog sluaja.

6. Razliito se percipira mogunost primjene i potencijal mjere oduzimanja vozila kao predmeta izvrenja kaznenog ili prekrajnog djela. Postoje odreena razilaenja meu teoretiarima, ali i praktiarima, oko pravne dopustivosti primjene mjere oduzimanja vozila kojim je poinjeno odreeno kazneno djelo ili prekrajno djelo, a prijeti opasnost da e taj predmet (vozilo) opet posluiti toj svrsi. Pri tome protivnici primjene te mjere svoje protivljenje obrazlau time da je to protivno naelu razmjernosti izmeu djela i sankcije i strahom od zlouporabe te mjere. Zagovornici tvrde da je preventivni potencijal te mjere golem, da se u sudskoj praksi ta mjera bez ikakvog oklijevanja primjenjuje pri oduzimanju skupih brodova zateenih u nezakonitom ribolovu i kratkog naoruanja koje se rabilo suprotno zakonu o oruju itd., a da se u svakodnevnoj praksi biljee takva ponaanja i takva upornost u injenju kanjivih djela vozilima i male i velike vrijednosti da ni jedna druga mjera ne jami otklanjanje opasnosti.

7. Dolazi do razilaenja zakonske i sudske politike kanjavanja primjerice to se u javnosti najee povodom medijski eksponiranih sluajeva mogu uti kritike postojeeg kaznenopravnog sustava s obzirom na prometne delikvente sa zahtjevima za njihovim otrijim kanjavanjem. I u strunim krugovima mogu se uti miljenja o nedovoljnoj iskoritenosti kaznenopravnog okvira, to potvruju i neka istraivanja s tog podruja, odnosno tendencija izricanja relativno blagih kazni, puno bliih donjoj nego gornjoj granici kaznenopravnog okvira. 8. Specifinosti ove vrste delikvencije i problemi koji se javljaju s tim u svezi navode neke teoretiare i praktiare ma ideju o stvaranju posebnog prometnog zakonika koji bi cjelovito uredio sav promet u njegovoj ukupnosti (zrani, kopneni i vodeni), sa svom svojom specifinom lepezom uzroka i posljedica.

3. POVIJESNI OSVRT NA NORMATIVNO URENJE Zakonsko ureenje prometnih kaznenih djela, na nain koji poznajemo danas, prvi put se javlja na naim prostorima u jugoslavenskom Krivinom zakonu iz 1929. U navedenom zakonu prometna kaznena djela bila su ureena kao tipina djela ugroavanja, s tim da je ugroavanje svih vrsta prometa bilo regulirano zasebno. Daljnji razvoj donio je nekoliko vanih prekretnica u kaznenopravnoj regulaciji prometnih kaznenih djela u hrvatskom kaznenom pravu. U tom smislu, treba posebno istaknuti Krivini zakon SR Hrvatske iz 1977. (dalje: KZRH), Kazneni zakon iz 1997. (dalje KZ/97), te najnoviji Kazneni zakon iz 2013. godine (dalje KZ). U KZRH prometna kaznena djela bila su propisana u sklopu ,,Krivinih djela protiv sigurnosti javnog prometa'' u glavi XV. lanak 163. KZRH razlikovao je ugroavanje prometa na putovima (st.1.) i u svim drugim vrstama prometa (st.2.), uz uvjet da je nastupila laka tjelesna povreda ili imovinska teta preko odreenog iznosa. Pritom je za ugroavanje u drugim vrstama prometa bila zaprijeena stroa kazna. U literaturi ondanjeg vremena Bai je drao kako nema opravdanog razloga konstrukcijski razlikovati ovo djelo s obzirom na pojedine vrste prometa, ne videi razloge zbog kojih bi se poinitelji djela navedenih u l. 163. st.1. kanjavali razliito od onih koji su isto djelo poinili u nekoj drugoj vrsti prometa (eljeznikom, brodskom, tramvajskom, trolejbusnom, autobusnom ili prometu iarom). On se tada zalagao da se ta djela treba izjednaiti, tj. podvesti ih pod jedno kazneno djelo s istim ureenjem i propisanom kaznom. Oba oblika ugroavanja prometa bili su kanjivi u nehajnom obliku. Poseban oblik ugroavanja bio je propisan u l. 164., koji je regulirao ugroavanje prometa motornim vozilom u stanju alkoholiziranosti ili omamljenosti. Kaznenim djelom smatralo se ve samo ugroavanje, bez tjelesne povrede ili imovinske tete. Za razliku od l.163., u ovom sluaju je bilo kanjivo samo ugroavanje i nije se traio nastup dodatnih posljedica. U tom smislu, zbunjuje da je zakonodavac, iako se radilo o lakem kaznenom djelu, propisao istu kaznu kao i za djelo iz l. 163. I ovo djelo bilo je mogue poiniti iz nehaja te je i u tom sluaju kazna bila ista kao i za nehajni oblik l.163. lankom 167. bilo je ureeno ugroavanje sigurnosti prometa opasnom radnjom ili sredstvom, s ciljem da se obuhvate postupci osoba koje nisu sudionici u prometu. Bai je kritizirao koncepciju ovog kaznenog djela, istiui kako bi ga trebalo jasnije razgraniiti od djela iz l. 163. U l. 168. KZRH bila su propisana ,,Teka djela protiv sigurnosti javnog prometa''. Radilo se zapravo od kaznenim djelima koja su u zakonu ve bila normirana te su ovom odredbom kvalificirana tekom tjelesnom povredom, imovinskom tetom velikih razmjera ili smru jedne ili vie osoba, uz tee propisanu kaznu. Ureenje prometnih kaznenih djela nije se znatnije mijenjalo sve do 1997. kada je u ovom podruju provedena djelomina dekriminalizacija. Novi propis je objedinio zatitu sigurnosti prometa sa zatitom ope sigurnosti u jedinstvenoj glavi XX., pod naslovom ,,Kaznena djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa''. Prometna kaznena djela su u sutini svedena na kazneno djelo izazivanja prometne nesree, pri emu je i to kazneno djelo u velikoj mjeri dekriminalizirano jer se za njegovo postojanje sad traio nastup teke tjelesne ozljede ili imovinske tete velikih razmjera. Takvo rjeenje nailo je na kritike literature koja ga je drala nedoreenim i neopravdanim. U teoriji se vodila rasprava oko pravne naravi tekih posljedica koje spominje zakon. Neki autori zastupali su stajalite da se radi o objektivnim uvjetima kanjivosti, to podrazumijeva da se nalaze izvan neprava i krivnje. Takvo stajalite je s pravom otklonio Novoselec, upozoravajui da ono kri naelo krivnje s obzirom na to da upravo ''teina posljedice odreuje teinu neprava''. Stoga se u ovom sluaju radi o teim posljedicama koje moraju biti obuhvaene poiniteljevim nehajem. Iako je jo u dijelu jugoslavenske literature osporavana mogunost namjernog poinjenja prometnih delikata, KZ/97 je zadrao namjerni i nehajni oblik. Pritom se namjera najee javljala kao neizravna. Za razliku od prijanjeg ureenja, KZ/97 nije razlikovao prometne delikte u cestovnom prometu od onih u ostalim vrstama prometa. Zadrano je samo kazneno djelo ,,ugroavanja sigurnosti meunarodnog zranog prometa i meunarodne plovidbe''. Problematino je to se u sluaju kaznenih djela protiv zranog, eljeznikog, brodskog i prometa iarama treba predvidjeti kanjavanje i za samo ugroavanje tog prometa, to u ovom ureenju nije bio sluaj. Kazneno djelo ugroavanja javnog prometa uslijed omamljenosti takoer nije imalo svoj ekvivalent u novom KZ/97, to znai da se vonja u alkoholiziranom stanju imala tretirati u okviru prekrajne odgovornosti. Postojala su jo dva prometna djela u irem smislu, a to su bili unitenje ili oteenje znakova za opasnost (l. 268.) i nepruanje pomoi osobi koja je teko ozlijeena u prometnoj nesrei (l.273.). Potonje djelo zapravo predstavlja specijalizirani oblik kaznenog djela nepruanja pomoi pa je dio literature zagovarao brisanje ovoga lanka pod objanjenjem da je predmetna inkriminacija pokrivena upravo nepruanjem pomoi te nema potrebe za specijaliziranjem u ovom obliku. Iz opisanog se moe zakljuiti kako je zakonodavac u KZ/97 odustao od kanjavanja za konkretno ugroavanje bez povreivanja te lake oblike povreivanja koji se vrlo esto javljaju kao posljedica prometnih nesrea. Time je neopravdano suzio kanjivost. Opisani reim trajao je gotovo petnaest godina, sve do 1.sijenja 2013. i stupanja na snagu najnovijeg KZ-a. Novi je zakon donio poprilino radikalan zaokret u dosadanjoj kriminalnoj politici po pitanju zatite prometa. 4. ULOGA KAZNENOG PRAVA U SIGURNOSTI PROMETA Hrvatski sabor 21. listopada 2011. donio je novi KZ (Narodne novine br. 125/2011) koji je stupio na snagu 1. sijenja 2013. godine. Nae je kazneno pravo novim KZ-om uvelike izmijenjeno i osuvremenjeno, a ujedno je i zavren dugotrajan proces tranzicije hrvatskoga materijalnog kaznenog prava iz biveg jugoslavenskog u suvremeni europski pravni sustav. Pritom je dolo do temeljite preobrazbe tog dijela hrvatskog prava prema modernim rjeenjima u stranim zakonima (Njemake, Austrije, vicarske, Slovenije, Francuske, Belgije, vedske, Finske, Poljske i dr.), dostignuima domae i strane kaznenopravne dogmatike, naprednim stajalitima sudske prakse, ponajprije Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava Vijea Europe, kao i dinaminim strukturalnim promjenama u drutvu, politici i gospodarstvu. U Hrvatskoj proteklih dvadeset godina dolazi do snanog restrukturiranja drutva. Sve je snanija diferencijacija socijalnih grupa. Konstantno raste ekonomska nesigurnost koja dovodi do marginalizacije znatnog broja stanovnika. Osim toga, s jedne strane jaa individualizam, a s druge strane sve je vea nazonost pluralistikih moralnih vrijednosti te sukladno tomu raste potreba za uspostavljanjem tolerancije i povjerenja meu grupama koje esto nemaju puno dodirnih toaka. Udomila se hedonistiko-konzumentska kultura koja kombinira iroke osobne slobode s vrlo relaksiranom drutvenom kontrolom. Sve to prati slabljenje obiteljske kohezije i drutvene solidarnosti. Stopa kriminaliteta je u porastu. Hrvatska nije iznimka u tom pogledu slini procesi odvijaju se i u drugim zemljama. Naa praksa kontroliranja i borbe protiv kriminaliteta mora se prilagoditi tim drutvenim promjenama i odgovoriti na nove zahtjeve i probleme koje osobe i organizacije susreu u drutvu, i to ponajprije u promjenama u kanjavanju, kaznenoj filozofiji i kaznenoj politici, prevenciji kriminaliteta, tretmanu rtava i slinom. Izmjene u kaznenom zakonodavstvu bile su nune kako bi se omoguila institucionalna prilagodba u podruju kontrole kriminaliteta. Prometna kaznena djela jedno su od kaznenopravnih podruja u kojima dolazi do izraaja naelo supsidijarnosti. Prema tom naelu, kaznena zatita mora biti ultima ratio ili posljednje sredstvo zatite drutva od tetnih ponaanja. Ako se zatita moe postii blaim sredstvom, uvijek valja pribjei tom sredstvu. Voen ovim postulatom, zakonodavac odluuje zavrjeuje li neko ponaanje biti kaznenim djelom ili ne. Kod prometnih delikata radi se o vaganju izmeu kaznenog i prekrajnog prava. Kako smo ve istakli, dosadanje ureenje favoriziralo je prekrajnu regulaciju pa su kaznenom pravu ostavljene tek one situacije u kojima je dolo do tekih posljedica. Neadekvatan pristup i evidentna podnormiranost ovog praktino vrlo vanog dijela kaznenog prava doveli su do znaajnog proirenja kruga inkriminacija te do postroenja kaznenopravne represije na ovom podruju. Kako kazneno pravo predstavlja najstroi oblik ograniavanja ljudskih sloboda, ne udi da su se u javnosti odmah pojavili oponenti novog ureenja, koji su ga oznaili nepotrebno prestrogim. Drimo da je takav naelan stav rezultat nedovoljne upuenosti u problematiku prometne delikvencije, posebno ako se uzme u obzir da ovo podruje u Hrvatskoj jo nije dovoljno teoretski obraeno te da su domai znanstveni radovi koji obrauju ovu problematiku tek sporadini.

5. KAZNENI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE Donoenje novog i osuvremenjenog zakonskog rjeenja kao to smo ve spomenuli bila je nuna potreba. Tako je u veljai 2009. godine osnovana Radna skupina za izradu nacrta prijedloga novog KZ-a, a u prosincu 2009. godine je Vlada Republike Hrvatske usvojila Smjernice za izradu novog KZ-a. Treba napomenuti kako su pri izradi novog zakonskog rjeenja, kao uzori, koriteni prvenstveno kazneni zakoni drava iju pravnu tradiciju hrvatsko kazneno zakonodavstvo i inae prati. To su ponajprije njemaki, austrijski i vicarski kazneni zakon. Kaznena djela protiv sigurnosti prometa podvrsta su kaznenih djela protiv ope sigurnosti jer je promet jedna od najmasovnijih opeopasnih djelatnosti suvremenog svijeta. Uz njih postoje jo i kaznena djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine. Kaznena djela protiv sigurnosti prometa ine glavu dvadeset i drugu (XXII.) u KZ-u. Radi se takoer o kaznenim djelima koja se ne iscrpljuju u povredi individualnih pravnih dobara (ivota, tjelesne cjelovitosti i imovine pojedinca), nego obuhvaaju opeopasne djelatnosti koje ometaju normalno odvijanje drutvenog ivota u cjelini. Prometni delikti predstavljaju vaan i est pojavni oblik modernog kriminaliteta vezanog uz razvitak tehnike. Zbog svoje osebujnosti oni stavljaju kaznenopravnu dogmatiku pred brojne potekoe, koje suvremena zakonodavstva rjeavaju na razliite naine. Hrvatski je zakonodavac je KZ/97 to podruje djelomino dekriminalizirao, ali i znatno pojednostavio.

Novi KZ (Narodne novine br. 125/2011) koji je stupio na snagu 1. sijenja 2013. godine u glavi XXII. taksativno navodi kao kaznena djela protiv sigurnosti prometa: 1. Napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (l. 223.)

2. Ugroavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom (l. 224.)

3. Ugroavanje posebnih vrsta prometa (l. 225.)

4. Obijesnu vonju u cestovnom prometu (l. 226.)

5. Izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu (l. 227.) Do izdvajanja prometnih delikata u posebnu glavu dolo je zbog proirenja kruga inkriminacija protiv sigurnosti prometa. Bive ureenje, prema kojem je itava materija praktino bila svedena na kazneno djelo izazivanja prometne nesree (l.272.KZ), predstavljalo je pojednostavljenje ija je posljedica bila nedovoljno potivanje razlika koje se pojavljuju na tom podruju. Pri izradi novog KZ-a osobitu pozornost trebalo je dati slijedeim pitanjima:

1) Usklaivanju Kaznenog zakona s meunarodnim dokumentima, i to s:

1.1 dokumentima Ujedinjenih naroda

1.2 pravnom steevinom Europske Unije

1.3 konvencijama Vijea Europe

1.4 pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava

1.5 drugim meunarodnim dokumentima2) Daljnjem osuvremenjivanju opeg i posebnog dijela Kaznenog zakona na temelju

dobre prakse drugih europskih kaznenopravnih sustava3) Usklaivanju Kaznenog zakona sa drugim propisima RH, i to s:

3.1 novim Zakonom o kaznenom postupku

3.2 sporednim kaznenim zakonodavstvom

3.3 prekrajnim zakonodavstvom

3.4 izmjenama u drugim zakonima4) Otklanjanju zakonskih neusklaenosti i proturjenosti te brisanju deklarativnih i

didaktikih odredaba5) Poboljanju sistematizacije glava i odredaba opeg i posebnog dijela KZ-a te njihovih naziva

6) Poboljanju kaznenopravnog poloaja rtve7) Unapreenju i poveanju djelotvornosti sustava kaznenopravnih sankcija

7.1 Uinkovitijem ureenje kazne zatvora

i. Potrebi smanjenja mogunosti izricanja kratkotrajnih kazni zatvora

ii. Potrebi nalaenja odgovarajueg tretmana trajno opasnih poinitelja najteih kaznenih djela

iii. Reformi uvjetnog otpusta i njegovom dovoenje u vezu s uvjetnom osudom

7.2 Reformi mjera upozorenja s posebnim naglaskom na uvjetnoj osudi

7.3 Dosljednom uvoenju sustava dnevnih iznosa kod novane kazne

7.4 Jaanju uloge i irenju mogunosti izricanja alternativnih sankcija

i. irenju primjene rada za ope dobro

ii. irenju kataloga i uvoenju mogunosti izricanja posebnih obveza izvan uvjetne osude

iii. irenju asortimana alternativnih sankcija

7.5 Poboljanju ureenja sigurnosnih mjera s posebnim naglaskom na tzv. terapeutskim mjerama8) Promjenama u posebnom djelu

8.1 Razmatranju potrebe uvoenja novih inkriminacija ili irenja postojeih

8.2 Preispitivanju postojeih kvalificiranih i privilegiranih oblika kod pojedinih kaznenih djela

8.3 Razmatranju potrebe dekriminalizacije pojedinih kaznenih djela

8.4 Otklanjanju nedostataka i preklapanja u opisima pojedinih kaznenih djela

8.5 Preispitivanju raspona sankcija s ciljem da odraavaju teinu kaznenih djela te uspostavi dosljednog sustava propisanih kazni

8.6 Osuvremenjivanju pojedinih kaznenih djela i glava (npr. gospodarskih kaznenih djela; odredaba koje se odnose na suzbijanje organiziranog kriminaliteta i korupcije). KZ je bilo potrebno dodatno uskladiti s dokumentima Ujedinjenih naroda, pravnom steevinom Europske unije, konvencijama Vijea Europe, pravnim standardima Europskog suda za ljudska prava te s drugim meunarodnim dokumentima kao to su preporuke GRECO-a i MONEYVAL-a, smjernice OLAF-a, izvjea Europskog odbora za prevenciju od muenja i neovjenog postupanja ili kazne (CPT) pri Vijeu Europe i slino. Iako su mnoga kaznena djela raena po uzoru na meunarodna kaznena djela, jo uvijek postoje nesuglasice u definiciji nekih od tih kaznenih djela u KZ u odnosu na njihovu definiciju u meunarodnim dokumentima.

6. KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA

6.1. NAPAD NA ZRAKOPLOV, BROD ILI NEPOKRETNU PLATFORMUKazneno djelo napad na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu opisano je u l. 223. KZ.

(1) Tko primijeni silu ili ozbiljnu prijetnju u cilju da ostvari vlast nad civilnim zrakoplovom u letu, civilnim brodom u plovidbi ili nepokretnom platformom,kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(2) Tko primjeni silu ili ozbiljnu prijetnju u civilnom zrakoplovu u letu, na civilnom brodu u plovidbi ili nepokretnoj platformi ili postavi na civilni zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu ureaj ili tvari kojima ih se moe razoriti ili izazvati teta, ako takav in moe ugroziti sigurnost leta ili plovidbe,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Tko u cilju da uniti ili oteti civilni zrakoplov u letu, civilni brod u plovidbi ili njegov teret ili nepokretnu platformu uporabi vatreno oruje ili izazove eksploziju ili poar,kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(4) Tko s ciljem prekidanja odvijanja rada u zranoj luci ili dovoenja u opasnost sigurnosti zranog prometa poini nasilje prema osobi zaposlenoj u meunarodnoj zranoj luci, ili tee oteti ili uniti naprave zrane luke, ili oteti zrakoplov koji nije u prometu,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba ili je uniten zrakoplov ili brod ili je prouzroena druga imovinska teta velikih razmjera,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.

(6) Ako poinitelj prigodom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka s namjerom usmrti jednu ili vie osoba,kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(7) Smatra se da je zrakoplov u letu od trenutka kada su nakon zavretka ukrcavanja sva vanjska vrata zatvorena do trenutka kada jedna od ovih vrata budu otvorena radi iskrcavanja. U sluaju prisilnog sputanja, smatra se da let traje sve dok nadleno tijelo ne preuzme na sebe brigu o zrakoplovu, osobama i imovini na njemu.

Donoenjem Konvencije o suzbijanju protupravnih ina usmjerenih protiv sigurnosti pomorske plovidbe iz 1988. (dalje: Konvencija iz 1988.) godine jasnije su ureene inkriminacije koje se odnose na sigurnost meunarodne pomorske plovidbe. Naime, na taj nain su detaljno ureena pravila glede jurisdikcije, kanjavanja, meunarodne pravne pomoi i dr., a to sve s ciljem suzbijanja kaznenih djela u pomorskoj plovidbi. Prema tome, bez obzira na ranije donesenu Konvenciju o otvorenom moru iz 1958. godine, te Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine, u koje su unesena brojna pravila vaeeg meunarodnog prava, pa tako i inkriminacija morskog razbojnitva (piratstva), bitno je istaknuti kako je tek Konvencijom iz 1988. godine proiren katalog inkriminacija meunarodnog kaznenog prava koji se odnosi na sigurnost pomorske plovidbe. Prema tome, vie se nije dogaalo da kazneno pravo u tom dijelu ima samo nacionalni karakter ili pak, to je jo gore, da odreena postupanja nisu predviena kao kaznena djela, ve je cilj bio da se inkriminacije meunarodnog kaznenog prava, sadrane u itavom nizu meunarodnih konvencija implementiraju kroz nacionalna zakonodavstva. Objekt zatite ovog kaznenog djela je sigurnost ljudi i imovine u pomorskom prometu i zranom prometu, dok je objekt radnje kaznenog djela brod ili kakav plutajui objekt, zrakoplov ili nepokretna platforma. Radnja poinjenja ovog djela sastoji se u uporabi sile ili ozbiljnoj prijetnji uporabe sile radi preuzimanja vlasti nad brodom, plutajuim objektom, zrakoplovom ili nepokretnom platformom. Pod tim se podrazumijeva ona radnja koja omoguava poinitelju da primjerice usmjeri brod kuda on eli ili pak ona radnja koja je usmjerena radi onemoguavanja isplovljavanja, a kada su za isplovljavanje ispunjeni svi uvjeti. Premda se kod ovakvih kaznenih djela sila ili ozbiljna prijetnja uporabom sile najee primjenjuje prema posadi broda, zrakoplova ili nepokretne platforme bitno je naglasiti da se ona moe primijeniti jo i prema putnicima na brodu, zrakoplovu kao i prema samome brodu i zrakoplovu. Naime, uporaba sile ili ozbiljne prijetnje upotrebom sile prema putnicima ili primjerice brodu su posredan nain pritiska na posadu broda, s ime poinitelji takoer postiu svoj cilj. Meutim, vano je naglasiti da sila i ozbiljna prijetnja moraju biti takve da slome otpor posade broda te da uslijed toga poinitelj preuzme vlast nad brodom. Poinitelj ovog kaznenog djela mogu biti lanovi posade broda ili zrakoplova (u tom sluaju raditi e se o pobuni na brodu ili zrakoplovu), putnici ili one osobe koje su dole na brod odnosno zrakoplov s ciljem poinjenja ovog kaznenog djela. Dakle, kazneno djelo otmice broda ili zrakoplova moe poiniti svatko (delicta communia). Kazneno djelo je dovreno kada je poinitelj preuzeo vlast nad brodom, plutajuim objektom, zrakoplovom ili nepokretnom platformom. U situaciji kada nije preuzeta vlast, a radnja poinjenja kaznenog djela je zapoela, tada djelo ostaje u pokuaju. Prema naem kaznenom zakonodavstvu mogu je i kanjiv pokuaj za to kazneno djelo. Konvencijom iz 1988. i Protokolom o suzbijanju protupravnih ina usmjerenih protiv sigurnosti nepokretnih platformi smjetenih iznad epikontinentalnog pojasa iz 1988. godine, koje je potvrdio Hrvatski sabor dana 14. travnja 2005. godine i koji su stupili na snagu 16. studenoga 2005. godine, kao meunarodna kaznena djela propisane su mnoge djelatnosti kojima se ugroava sigurnost meunarodne plovidbe.

Novo kazneno djelo koncipirano je po uzoru na kazneno djelo iz 316c njem. KZ (slino je i rjeenje usvojeno u l. 329. slov. KZ). Ono predstavlja najtei napad na sigurnost prometa. Stavak 1. obuhvaa kazneno djelo otmice zrakoplova ili broda iz l.179. st.1. KZ/97. Djelo je ogranieno na civilne zrakoplove i brodove (l. 3. st. 2. Hake konvencije o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova iz 1970, NN MU 4/94). Obuhvaa i napad na nepokretne platforme, sukladno Protokolu o suzbijanju protupravnih ina usmjerenih protiv sigurnosti nepokretnih platformi smjetenih iznad epikontinentalnog pojasa (NN MU 4/05). Za razliku od kaznenog djela iz l.179. KZ/97, ono je delikt apstraktnog ugroavanja jer se ne trai i da vlast bude preuzeta (osim kod kvalificiranh oblika iz stavaka 5. i 6.). Stavak 1. obuhvaa i kazneno djelo morskog i zranog razbojnitva iz l. 180. KZ/97. Ako se ostvari vlast nad zrakoplovom ili brodom radi ostvarivanja imovinske koristi bez prethodne otmice, radit e se o razbojnitvu. Stavak 2. obuhvaa radnje iz l. 3. (b) i (d) Konvencije o suzbijanju protupravnih ina usmjerenih protiv sigurnosti pomorske plovidbe (NN MU 4/05), a usklaeno je i s Hakom i Montrealskom konvencijom o suzbijanju nezakonitih akata protiv sigurnosti civilne zrane plovidbe iz 1971. (NN MU 4/94). Stavak 3. na saet nain odreuje tzv. zranu i brodsku sabotau, koje je bila propisana u l. 181. KZ/97 u nepreglednom obliku. I taj oblik predstavlja delikt apstraktnog ugroavanja jer se ne trai konkretna opasnost kao u dosadanjem tekstu (iznimka su i ovdje stavci 5. i 6.). To kazneno djelo ograniava se samo na uporabu vatrenog oruja i izazivanja eksplozije i poara (kao najtee oblike napada na sigurnost prometa), dok su ostale radnje opisane u l. 181. KZ/97 sada obuhvaene kaznenim djelom ugroavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom iz l. 224. KZ. Stavak 4. preuzet je iz l. 181. st. 2. KZ/97, a sukladno Protokolu o suzbijanju nezakonitih akata nasilja u zranim lukama koje slue meunarodnoj civilnoj plovidbi (NN MU 4/94). Stavak 5. odgovara l. 179. st. 3. i l. 181. st. 4. KZ/97. Smrt jedne ili vie osoba kao tea posljedica pripisuje se poiniteljevu nehaju, dok su u stavku 6. te posljedice obuhvaene poiniteljevom namjerom. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27.12.2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje ''imovinska teta velikih razmjera kod kaznenog djela napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu iz . 223. st. 5. KZ, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 600.000,00kn.

6.2. UGROAVANJE PROMETA OPASNOM RADNJOM ILI SREDSTVOM

U l. 224. KZ. opisano je kazneno djelo ugroavanje prometa opasnom radnjom ili sredstvom:(1) Tko uniti, oteti, ukloni ili na bilo koji nain uini neuporabljivim ili neuoljivim znak ili napravu koja slui za sigurnost eljeznikog, morskog, vodenog ili zranog prometa,kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko uniti, oteti, ukloni ili na drugi nain uini neuporabljivim ili neuoljivim znak, napravu ili prometni ureaj koji slui za sigurnost bilo koje vrste prometa ili postavlja prepreke, daje lane obavijesti, znakove ili signale ili na drugi nain ugrozi promet i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu velikih razmjera,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(3) Tko kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini iz nehaja,kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(7) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Ovo kazneno djelo preuzeto je, uz manje izmjene, iz l. 160. ranijeg KZRH-a, ali obuhvaa i neke radnje iz kaznenog djela ugroavanja sigurnosti meunarodnog zranog prometa i meunarodne plovidbe iz l. 181. st. 1. KZ/97. Njime se obuhvaaju ugroavanje svih vrsta prometa ''izvana'', tj. od osoba koje nisu sudionici u prometu. Te radnje predstavljaju tei oblik ugroavanja javnog prometa pa je opravdano njihovo kanjavanje i kada ugroavanje nije dovelo do povreivanja, a opravdane su i stroe kazne u odnosu na ugroavanje prometa koje poini sudionik u prometu; otud i pootravanje kazni u odnosu na raniji KZRH. Te kazne usuglaene su s onima propisanim za kaznena djela iz l. 215. i 222. KZ. Odredba stavka 1., koja se odnosi na unitenje prometnih znakova, analogna je odredbi l. 218. st. 1. KZ koja se odnosi na unitenje ostalih znakova za opasnost. Njome se kanjava izazivanje apstraktne opasnosti u posebnim vrstama prometa, ali ne i u cestovnom, jer je tada za unitenje i oteenje prometnih znakova dovoljna odgovornost za prekraj propisan u l. 14. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSCP). Unitenje i oteenje znakova u ostalim vrstama prometa nije pokriveno prekrajima (osim djelomino morskog prometa), pa je u odnosu na njih potrebna kaznena odgovornost. Radnje opisane u stavcima od 2. do 4. lanka 224. KZ odnose se na sve vrste prometa, pa prema tome i na cestovni promet. Bilo bi pogreno podvoditi ih pod odredbe l. 218. i 222. KZ kojima se ureuju djela protiv ope sigurnosti (emu se ponekad i pribjegavalo u sudskoj praksi). Ako se kaznena djela protiv sigurnosti prometa izdvajaju u posebnu glavu, onda je svim oblicima napada na sigurnost prometa mjesto u njoj; to je pogotovo opravdano ako se uzme u obzir da se u l. 218. KZ i ne spominju opasne radnje u prometu. Sada su te radnje poblie opisane, ime se ujedno ostvaruje zahtjev da opisi kaznenih djela budu precizni pa Kazneni zakon u veoj mjeri ostvaruje naelo lex certa. Prilikom noveliranja KZ-a 14. prosinca 2012. u stavku 2. lanka 224. KZ na jednome mjestu brisana je generalna klauzula (''ili drugi nain'') jer se ponavljala. Takoer je u stavku 4. posljedica oznaena kao teka tjelesna ozljeda, to je prilikom donoenja KZ-a bilo omakom isputeno. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27.12. 2012. (br. SU-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje opasnost za ''imovina velikih razmjera i ''imovinska teta velikih razmjera'' kod kaznenog djela ugroavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom iz l. 224. st. 2., 4. i 6. KZ. postoji kad vrijednost imovine ili imovinske tete prelazi 600.000,00 kn.6.3. UGROAVANJE POSEBNIH VRSTA PROMETA

U l. 225. KZ. opisano je kazneno djelo ugroavanje posebnih vrsta prometa.

(1) Sudionik u zranom, brodskom ili eljeznikom prometu ili prometu iarom koji krenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu velikih razmjera,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja,kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena teka tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska teta velikih razmjera,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Regulacija posebnih vrsta prometa kao to su zrani, brodski, eljezniki ili promet iarom bila je nuna u naem zakonodavstvu. Navedene vrste prometa trae pojaani nadzor i stroe kriterije kanjavanja jer se radi o vrstama prometa u kojima nesree izazivaju puno vei broj rtava. Upravo zbog tog razloga pribjeglo se kanjivosti i u sluajevima ugroavanja bez posljedica. Slijedom toga, u sluajevima u kojima dolazi do posljedice, kazne su vie nego u sluaju ugroavanja cestovnog prometa. Smatramo takvo rjeenje opravdanim, posebice ako se uzme u obzir da su se posljednjih godina u RH dogaale nesree u eljeznikom prometu s vie ljudskih rtava. I ovo rjeenje ima svoje uzore u njemakom i slovenskom zakonodavstvu. Novost u ovom lanku ini i definiranje pojma brodskog prometa koji podrazumijeva plovidbu brodom, ratnim brodovima, jahtama, brodicom ili drugim plovilom, dok se pod pojmom ,,drugo plovilo'' smatra ono koje pripada nekom drugom plovnom objektu, za natjecanje: kanu, kajak, gondola, pedalina, daska za jedrenje i daska za jahanje na valovima. Ti pojmovi su sad usklaeni s posebnim zakonodavstvom koji regulira plovidbu brodovima. Vano je napomenuti kako ovaj lanak omoguuje kanjavanje ,,divljanja gliserima'' koje dosad nije bilo regulirano, a esto je znalo imati za posljedicu teke rtve. Ovo kazneno djelo stoji u izvjesnoj vezi s kaznenim djelom obijesne vonje, no ugroavanje posebnih vrsta prometa, u koje ubrajamo i brodski promet, je tee kazneno djelo kod kojeg zakonodavac kanjava i samo ugroavanje te ne trai posljedicu kao uvjet za postojanje tog kaznenog djela.

6.4. OBIJESNA VONJAKazneno djelo obijesna vonja opisano je u l. 226. KZ:Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teko kri propise o sigurnosti prometa vozei u stanju nesposobnosti za vonju izazvanoj troenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozei u zabranjenom smjeru, ili pretjeui na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozei brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad doputene u naseljenom mjestu ili podruju s naznaenim ogranienjem brzine, izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi,

kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

Obijesna vonja u cestovnom prometu predstavlja moda i najznaajniju novost u kaznenopravnoj zatiti prometa u KZ-u. Za razliku od ranije opisanih djela, ovdje se kanjavaju oblici ponaanja koji su vrlo esti u svakodnevnom ivotu i koji su do sada bili tretirani u okvirima prekrajne odgovornosti. Stoga ne udi da je uvoenje ovog djela u domai kaznenopravni sustav izazvalo veliko zanimanje za javnost. Kod njega najvie dolazi do izraaja odustajanje od prijanje dekriminalizacije i zaotravanje represije u podruju kaznenopravne zatite prometa. Odgovarajua kaznena djela postoje i u njemakom ( 315c) te slovenskom (l. 324.) KZ-u. Novi zakon uvodi pojam ''obijesti'', koji do sada nije bio sadran u zakonskom tekstu. U dijelu literature obijest se definira kao svojevrsna bezobzirnost u upravljanju vozilom. Inzistiranjem na obijesnom postupanju zakonopisci su eljeli ograniiti odgovornost samo na radnje poinjene s izravnom namjerom. Ovdje treba upozoriti da pojam obijesti u kontekstu prometnih delikata nije posve nepoznat hrvatskoj sudskoj praksi. Naime, sudska praksa je do sada, u pravilu, smatrala da je kazneno djelo izazivanja prometne nesree iz biveg l.272. KZ/97 poinjeno s namjerom u sluajevima tzv. bezobzirne vonje, koja se definirala kao ''obijesno i grubo krenje prometnih propisa''. Pod obijest su se podvodili sluajevi poput pretjecanja u naseljenom mjestu kad u susret dolazi teretno vozilo, vonja drastino preko ogranienja, nezaustavljanje na pjeakom prijelazu kad se vozilo iz suprotnog smjera zaustavilo da propusti pjeaka i sl. Zanimljivo je da su takvi primjeri u praksi gotovo uvijek kvalificirani kao sluajevi neizravne namjere pa nije sasvim jasno zato bi se kod obijesne vonje inzistiralo iskljuivo na izravnoj namjeri. Smatramo da bi trebalo prihvatiti i mogunost poinjenja ovog djela s neizravnom namjerom, to bi znailo da poinitelj pristaje na ugroavanje prometa na obijestan nain. U suprotnom, mogle bi se javiti potekoe u dokazivanju. Ovo kazneno djelo je vrlo znaajno jer obuhvaa vonju u pijanom stanju koja do sad nije bila posebno regulirana, iako se alkohol najee istie kao dominantan problem sa stajalita prometnih nesrea. Prema Statistikom pregledu MUP-a za 2012. godinu nadzorom prometa utvren broj alkoholiziranih vozaa u toj godini iznosi 40 588. Takve i sline brojke su zastraujue te je ovakva regulacija, koja kanjava i samo ugroavanje bila neizbjena. Slijedom toga, svaka osoba koja ugrozi promet inei neko od djela opisanih u l. 226. KZ-a podlona je kaznenom progonu bez obzira na to je li postupak izazvao kakvu posljedicu. Kazneno djelo postoji i kad je ugroen ivot ili tijelo samo jednog ovjeka, ali ne i samog poinitelja kaznenog djela. Ugroavanje i izazivanje opasnosti nastaje u onom trenu kada poinitelj vie nije u mogunosti vladati prometnom situacijom. Ovo se djelo ipak razlikuje od odgovarajueg prekraja po tome to se ovdje trai konkretno ugroavanje. Onaj oblik ugroavanja prometa koji ne moemo podvesti ni pod jedan od opisanih u ranije opisanom lanku 226. KZ-a ne moe biti kvalificiran kao obijesna vonja u smislu KZ-a. Na taj je nain zakonodavac ovo djelo ograniio i objektivno, samo na ''drastine oblike krenja prometnih propisa'' kad nisu nastupila odreena povrjeivanja kao posljedice. Iz tog obrazloenja se, meutim, ne vidi kojim se kriterijem rukovodio zakonodavac kad je uvrstio ba te oblike krenja prometnih propisa u bie ovog djela. Moemo primijetiti da ovakav oblik kazuistike metode do sada nije bio svojstven hrvatskom kaznenom pravu. Neki autori kritiziraju ovakvo zakonsko rjeenje ukazujui da iz svakodnevnih ivotnih situacija proizlazi kako postoje jo brojniji i tei oblici ugroavanja prometa. Primjerice, upravljanje u stanju umora, bolesti, upravljanje vozilom bez iskustva itd. Isti autori takoer prigovaraju i ogranienosti ovog kaznenog djela samo na cestovni promet iz ega proizlazi kako se sudionik neke druge vrste prometa nee dovesti u opasnost da bude kanjen za obijesnu vonju bez obzira na to to je svojim postupcima moda ugrozio ivot ili tijelo nekog drugog ovjeka to moda moe dovesti i do teih posljedica nego to su one u cestovnom prometu. Potonji prigovor drimo opravdanim jer smatramo da tu prazninu ne bi bilo mogue popuniti pozivom na l. 225. To bi predstavljalo oblik zabranjene analogije. U pogledu odnosa kaznenih djela obijesne vonje u cestovnom prometu i izazivanja prometne nesree u cestovnom prometu, valja rei kako, po naem miljenju, ta djela stoje u odnosu prividnog stjecaja na temelju konsumpcije pa e potonje djelo kao tee uvijek iskljuiti odgovornost za obijesnu vonju, koja e u tom sluaju predstavljati nekanjivo prethodno djelo. Ipak bi obijest trebalo tretirati kao otegotnu okolnost pri odmjeravanju kazne. 6.5. IZAZIVANJE PROMETNE NESREE U CESTOVNOM PROMETUKazneno djelo izazivanje prometne nesree u cestovnom prometu opisano je u l. 227. KZ.(1) Sudionik u cestovnom prometu koji krenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroi teku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku tetu velikih razmjera, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno iz nehaja,

poinitelj e se kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena drugoj osobi osobito teka tjelesna ozljeda,poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.

(5) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena drugoj osobi osobito teka tjelesna ozljeda, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora u trajanju od est mjeseci do pet godina.

(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroena smrt jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Osnovno je djelo u smislu odredbe stavka 1. lanka 272. KZ dolusni delikt, gdje poiniteljev dolus obuhvaa svijest i volju u odnosu na sva zakonska obiljeja iz opisa djela. Poinitelj mora biti svjestan krenja prometnih propisa radnjom opasnom za sigurnost prometa, odnosno mora imati predodbu o tome da moe doi do ozljede ljudi ili materijalne tete. Osim svijesti, tu je i volja poinitelja za krenje relevantnog propisa u konkretnoj situaciji. Voljni element oituje se kroz htijenje ili pristajanje na konkretno ugroavanje sigurnosti prometa. Poinitelj eli nedoputenu radnju (dolus directus) ili pristaje na njezino nastupanje (dolus eventualis). Za postojanje kaznenog djela dovoljan je poiniteljev pristanak na nastupanje konkretne opasnosti kao posljedice krenja propisa o sigurnosti prometa, dok pristajanje na individualno neodreenu posljedicu nije uvjet postojanje djela, jer se radi o okolnosti koja predstavlja teu posljedicu obuhvaenu poiniteljevim nehajem (l. 29. st. 2. KZ). U praksi i teoriji posebno mjesto ima tzv. bezobzirna vonja u ocjeni postojanje odreenog oblika krivnje. Pod pojmom bezobzirna vonja uglavnom se podrazumijeva postupanje u prometu koje se ogleda u sebinosti, ravnodunosti i nebrizi za ostale sudionike u prometu, gdje se poinitelj oslanja na sreu u izbjegavanju nastupanja prometne nesree. Krenje propisa o sigurnosti prometa i izazivanje prometne nesree, tri su bitna sastavna elementa kaznenog djela izazivanje prometne nesree (l. 272. st. 1. KZ). Nuna radnja poinjenja kaznenog djela je krenje propisa o sigurnosti prometa, koje se sastoji u ponaanju suprotnom propisima i standardima, i kojim se onemoguava sigurno odvijanje prometa. Poinitelj moe biti bilo koja osoba (delictum communium) koja krenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove nesreu u kojoj je neka druga osoba teko tjelesno ozlijeena, ili tko drugome prouzroi imovinsku tetu velikih razmjera. To je sudionik u prometu kojeg ZSCP (''NN'', br. 105/04) odredbom l. 4. to. 56. definira kao osobu koja u prometu na cesti upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu, koja tjera, vodi ili jae ivotinje koje se kreu cestom, te pjeak ili osoba koja svoje radne poslove i zadatke obavlja na cesti. Odredbom stavka 2.l. 272. KZ propisano je da je kanjiv nehaj koji je zapravo osnovni oblik krivnje u ovom djelu, bilo kao svjesni bilo kao nesvjesni nehaj. U sluaju dvojbe u odnosu na postojanje dolusa ili nehaja, sud je duan u svakom konkretnom sluaju odluiti se za nehaj primjenom pravila in dubio pro reo, kako je to propisano odredbom l. 3. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (''NN'', broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 178/04). Ako prometna nesrea nije rezultat povrede dune panje, ve je posljedica sluaja ili krivnje neke druge osobe, onda nema ni kaznenog djela izazivanja prometne nesree. Ovo kazneno djelo u pogledu krivnje ostaje i nadalje problematino, i smatra se da su u pravu autori koji zauzimaju stajalite da je najei oblik krivnje koji dolazi u obzir prilikom poinjenja ovog kaznenog djela, kada se ono tumai u svim dijelovima inkriminacije kao cjeline, ipak samo nehaj. Iz opisa kaznenog djela izostavljen je pojam prometne nesree. Kako je prema l. 2. st. 84. ZSCP 105/04 prometna nesrea ''dogaaj na cestiu kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginulaili je izazvana materijalna teta'', a u l. 272. KZ/97 teka tjelesna ozljeda i imovinska teta velikih razmjera navodile su se kao posljedice, proizlazilo je da su se ta obiljeja ponavljala. To je stvaralo nemale tekoe: kako se namjerom moraju obuhvatiti sva obiljeja kaznenog djela, proizlazilo je da namjera mora obuhvatiti i izazivanje prometne nesree, a to onda znai i navedenih posljedica, to bi znailo da poinitelj ini kazneno djelo teke tjelesne ozljede ili ubojstva. Stoga nova odredba istie da temeljna posljedica nije prometna nesrea nego konkretno ugroavanje (izazivanje opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera), koje se moe poiniti s namjerom ili iz nehaja, dok su teka tjelesna ozljeda i imovinska teta velikih razmjera tee posljedice u odnosu na koje je mogu samo nehaj. Prometna nesrea nije ipak ostala sasvim bez funkcije jer ograniava konkretno ugroavanje tako da ne obuhvaa i ugroavanje koje nije dovelo do prometne nesree (npr. voza je sletio s ceste, ali suvoza nije pretrpio nikakvu ozljedu ili je voza prilikom pretjecanja u nepreglednom zavoju u posljednji trenutak izbjegao sudar). Stoga je pojam prometne nesree mogao biti zadran u nazivu djela. Zbog jedinstvene primjene neodreenih vrijednosti obiljeja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel VSRH na sjednici odranoj 27.12.2012. (br. Su-IV k-4/2012-57) donio je pravno shvaanje da zakonsko obiljeje ''imovinska teta velikih razmjera'' kod kaznenog djela izazivanja prometne nesree u cestovnom prometu iz l. 227. st. 1. KZ, postoji kad vrijednost imovinske tete prelazi 600.000,00 kn. Novost je i razdvajanje obine i osobito teke tjelesne ozljede kvalifikatornih okolnosti, pri emu je za nanoenje osobito teke tjelesne ozljede predviena i stroa kazna od dosadanje. Poviene su i kazne za smrtnu posljedicu.7. SIGURNOSNE MJERE Sigurnosna mjera je iz lanka 72. KZ-a, a odnosi se na zabranu upravljanja motornim vozilom, koja se do 1. srpnja 1977. godine zvala mjera oduzimanja vozake dozvole. Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom i zranom prometu. Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se odnositi na sva motorna vozila ili samo za odreene vrste. Ta zabrana omoguava neku vrstu individualizacije koja se treba paljivo provoditi u praksi. To stoga, jer bi se, u pravilu, zabrana trebala odnositi na sva motorna vozila, a samo u posebnim sluajevima bi se moglo izuzeti neko vozilo koje je prema svojim osobinama manje opasno za druge sudionike u prometu. Za izricanje sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom potrebno je da poinjeno kazneno djelo ulazi u skupinu kaznenih djela protiv sigurnosti prometa. Dakle sigurnosna mjera o kojoj govorimo moe se primijeniti samo prema poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa i to kad prema prosudbi suca postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se odreena kategorija vozila moe izuzeti kada posebne okolnosti upuuju na to da se svrha mjere nee time ugroziti. Ako su ispunjene pretpostavke iz l. 72. st. 1. KZ-a, sud e izrei zabranu upravljanja motornim vozilom i neubrojivoj osobi ako njezina radnja ukazuje na to da je nesposobna za vonju. Zabrana upravljanja motornim vozilom odreuje se u trajanju koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od pet godina. Zabrana upravljanja motornim vozilom poinje tei oduzimanjem vozake dozvole, upisom zabrane za odreenu kategoriju vozila u vozaku dozvolu, odnosno zabranom izdavanja vozake dozvole poinitelju koji je nema, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja mjere. Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se izrei doivotno kada se s obzirom na ranija poiniteljeva teka krenja prometnih propisa moe oekivati da e i nakon proteka i najdueg vremena iz stavka 3. dotinog lanka postojati opasnost da poinitelj ponovno poini kazneno djelo protiv sigurnosti prometa. Utvrdi li sud povodom prijedloga osuenika da nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. spomenutog lanka opasnost vie ne postoji, ukinut e zabranu. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja, te po ukidanju zabrane poinitelj mora ponovno polagati vozaki ispit. Na zabranu upravljanja motornim vozilom shodno e se primijeniti odredba l. 71. stavka 5. KZ-a. Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom. Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena poinitelju koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njena koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske, te da zabrana poinje tei od dana pravomonosti presude. 8. UESTALOST KAZNENIH DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA Jo emo ukratko neto rei o brojnosti i strukturi poinjenih kaznenih djela protiv sigurnosti prometa. Promatrajui statistike podatke stope kriminaliteta tokom godina moemo zakljuiti kako je prometna delikvencija u porastu te predstavlja znaajnu drutvenu opasnost. Kaznena djela i prekraji koje primjerice utvrdi Ministarstvo unutarnjih poslova (dalje: MUP) osnovica su pravosudnom procesuiranju tih djela. S prometno-sigurnosnog motrita, a osobito prevencijskog, sekundarnost pravosudnog odluivanja valja na odgovarajui nain uzimati u obzir. Sekundarnost sudakih kazni osobito u uvjetima dugotrajnosti postupaka, te kazne ini vanima tek u duljem razdoblju. Raspoloivi podaci daju nam sliku osnovnih tendencija. S obzirom na donoenjem novog KZ-a i novu regulaciju kaznenih djela protiv sigurnosti prometa hrvatska sudska praksa koja je logino zasada iz tog dijela veoma oskudna tek je stavljena pred poetak izazova koji slijedi pa nekom novom studentu u budunosti preputam da se opirnije posveti primjerima iz sudske prakse kada oni nakon proteka izvjesnog vremena postanu brojniji, te dosegnu neku zavidniju statistiku u naem kaznenom pravu. Masovna pojava prometnih delikata jest prometna delikvencija. Te pojave zahtijevaju posebni sustav mjera za njihovo sprjeavanje, odnosno otklanjanje negativnih posljedica. To je mogue ili sustavom mjera ante delictum koje su sloene, raznorodne i skupe, ali pouzdane i trajne ili mjerama post delictum koje se poglavito svode na primjenu represivnih mjera i otklanjanja ili umanjenja tetnih posljedica koje vae po naravi stvari i nemaju znaaj kakav ima prva skupina, ali ija je primjena posebice u tehnikom smislu, relativno jednostavnija i, sa stajalita drave manje skupa. Istodobno ona snano utjee na slobode pojedinca. Tablica 1. nam pokazuje poredbeni prikaz prijevljenih i razrijeenih kaznenih djela u 2012. i 2013. godini. Kao to moemo vidjeti iz tablice 1., u promatranom razdoblju 2012. i 2013. godine u 2012. bilo je ukupno 1626 prijavljenih, a u 2013. 1557, to je za 4,2% manje prijavljenih u odnosu na 2012. to se tie razrijeenih kaznenih djela od 1626 prijavljenih 2012. razrijeeno ih je 1610, a 2013. 1557 prijavljenih od ega 1532 razrijeenih to je s obzirom na usporedbu 2012. i 2013. razrijeenih u 2013. manje za 4,8% u odnosu na 2012. Kaznena djelaPrijavljena 2012.Prijavljena 2013.+/- %Razrijeena 2012.Razrijeena 2013.+/- %2013. % od ukupno prijavljenih

Nepruanje pomoi16144,1

Ugroavanje prometa op. rad. Ili sr.23165,9

Ugroavanje posebnih vrsta prometa10102,6

Obijesna vonja38389,8

Izazivanje prometne nesree1.4661.450376,9

Neizvravanje sudsske odluke441,0

UKUPNO1.6261.557-4,21.6101.532-4,8400,3

Tablica 1. Prijavljena i razrijeena kaznena djela 2012. i 2013. godine

Slijedea tablica je tablica 2. Ona nam opseno prikazuje broj prijavljenih i razrjeenih kaznenih djela, te kaznenih djela s naknadno otkrivenim poiniteljem prema svim upanijama 2012. i 2013. godine, te indeks pada i rasta izraen u postotcima te dvije prethodne godine.

Policijska upravaPrijavljena 2012.Prijavljena 2013.+/- % Razrijeena 2012.Razrijeen-a 2013.+/- %KD s naknad. otkr. poinit. 2012.KD s naknad. otkr. poinit. 2013.+/- %

zagrebaka385345-10,4380339-10,83837-2,6

split.-dalm228208-8,8222203-8,618180,0

prim.-gor.107107 0,0107106-0,9412+200,0

osjeko.-baranjska9897-1,09597+2,1158-46,7

istarska6173+19,76272+16,187-12,5

dubr.-ner.4857+18,84856+16,714+300,0

karlovaka5952-11,95751-10,554-20,0

sisako-mos.7151-28,27251-29,261-83,3

ib.-knin.7657-25,07457-23,04

vuk.-srijem.5551-7,35550-9,1330,0

zadarska10196-5,010194-6,974-42,9

bjel.-bilog.3341+24,23341+24,25

brodsko-posavska6359-6,36255-11,345+25,0

kop.-kri.3525-28,63524-31,4105-50,0

krap.-zag.3636 0,03834-10,562-66,7

liko.-senj.2735+29,62735+29,611

meimurska3844+15,83844+15,87

poeko-slavonska2429+20,82429+20,845+25,0

varadinska4854+12,54854+12,5410+150,0

virov.-podr.3340+21,23240+25,034+33,3

UKUPNO1.6261.557-4,21.6101.532-4,8140152+8,6

Tablica 2. Prijavljena i razrijeena kaznena djela, te kaznena djela s naknadno otkrivenim poiniteljem 2012 i 2013.

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, temeljni je dokument i platforma za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa u naoj dravi na viu, prihvatljiviju razinu od sadanje. On u svom operativnom dijelu obuhvaa sve subjekte kojima je djelokrug rada na neki nain vezan za sigurnost cestovnog prometa. To znai da u njegovom provoenju sudjeluju ministarstva, strune organizacije, strukovne udruge, udruge graana i svi ostali koji mogu dati doprinos postizanju spomenutog cilja. Nacionalni program na pdruju nae drave postoji od 1994. godine, a posljednji za razdoblje 2011.-2020. godine, donijela je Vlada RH u travnju 2011. godine. Za njegovog nositelja, kao i u prethodnim programima, odreeno je MUP. U razdoblju od prihvaanja provedbe prvog Nacionalnog programa do danas dogodilo se niz promjena u prometu na cestama u Republici Hrvatskoj. Stanje sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj znatno se poboljalo, izuzme li se razdoblje kad su pojedini njezini dijelovi bili zaposjednuti usred ratnog djelovanja.

Ipak, na temelju statistika i drugih pokazatelja ne bi bilo dobro ni ispravno zakljuivati kako je stanje na podruju sigurnosti prometa dobro. Skloniji smo se prikloniti tumaenjima kako statistike ne zadovoljavaju, te da je brojnost ovih kaznenih djela bila izuzetno visoka u prethodne dvije godine, te da bi pozitivnije stanje i pomak s obzirom na tek provedenu reformu kaznenog zakonodavstva i pootrenje kaznenog sustava mogli oekivati tek nakon izvjesnog vremena.9. KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PROMETA PREMA ODREDBAMA NOVOG KZ

Voen postulatom primjene izraenog naela supsidijarnosti, zakonodavac odluuje zavrjeuje li neko ponaanje biti kaznenim djelom ili ne. Kod prometnih delikata radi se o vaganju izmeu kaznenog i prekrajnog prava. Dosadanje ureenje kako smo ve napomenuli favoriziralo je prekrajnu regulaciju pa su kaznenom pravu ostavljene tek one situacije u kojima je dolo do tekih posljedica. Prilikom donoenja novog KZ-a odstupilo se od takvog stajalita te je znaajno proiren krug inkriminacija protiv sigurnosti prometa. Ranije ureenje ocijenjeno je nezadovoljavajuim jer je cjelokupnu problematiku u praksi svodilo na jedno kazneno djelo (izazivanje prometne nesree iz l. 272. KZ/97), to je predstavljalo neopravdano pojednostavljenje uz nedovoljno potivanje specifinosti prometnih kaznenih djela. U novom KZ-u sigurnosti prometa je posveena zasebna glava (glava XXII.), ime su ova djela jasno razgraniena od kaznenih djela protiv ope sigurnosti (glava XXI.). Takvu odluku zakonodavca svakako valja odobriti, s obzirom na to da su u pitanju razliita pravna dobra. Novi reim prometnih kaznenih djela temelji se na tri osnovne znaajke. Kao prvo, razgraniena je kaznenopravna zatita prema pojedinim vrstama prometa. Kao drugo, izvreno je odgovarajue razlikovanje prometnih djela prema tome radi li se o ''vanjskim'' ili ''unutarnjim'' napadima. Kao tree, uvoenjem kaznenog djela obijesne vonje u cestovnom prometu (l.226.) kaznenopravna zatita proirena je i na konkretno ugroavanje koje nije dovelo do povreivanja. Nova glava sadri pet kaznenih djela, koncipiranih po uzoru na suvremeno poredbeno pravo, te na temelju toga moemo zakljuiti da je novim KZ-om taj vani dio kaznenog prava osuvremenjen i priblien razvijenim europskim zakonodavstvima.10. ZAKLJUAK

Kaznenim djelima protiv sigurnosti prometa u novom zakonodavstvu posveeno je puno vee znaenje zbog ega smatramo da e u bliskoj budunosti jo vie porasti udio ovih djela u statistikama pravomonih presuda. Dakle zakljuiti moramo da novo hrvatsko prometno pravo donosi znaajne promjene. Te promjene su jo jednom napominjem, ureenje ove problematike u okviru zasebne glave, znaajno proirenje kruga kaznenih djela i protezanje kaznenopravne zatite i na situacije obijesne vonje. To protezanje jasan nam je znak kako je zakonodavac prepoznao veliku drutvenu opasnost ovih kaznenih djela. Smjetanjem svih kaznenih djela ove vrste u jednu glavu kaznenih djela dobilo se na preglednosti i sustavnosti te je jasno oznaen primarni objekt zatite. Stoga tu promjenu moramo svakako pozdraviti. Jasno razgranienje kaznenopravne zatite s obzirom na vrstu prometa predstavlja povratak hrvatskoj kaznenopravnoj tradiciji. Kako smo ve spomenuli takvo rjeenje je u naem sustavu bilo prisutno sve do 1998. godine, kada je bez valjanog obrazloenja ukinuto. Zato je i ovaj potez zakonodavca zasluio odobravanje. Isto vrijedi i za razgraniavanje zatite s obzirom na okolnost radi li se o napadu ''izvana'' ili iznutra''. Na taj nain se se veoj mjeri ostvaruje naelo lex certa te se doprinosi pravnoj sigurnosti. Uvoenje kaznenog djela obijesne vonje u cestovnom prometu smatramo vrlo vanim za hrvatsko kazneno pravo. Ovim kaznenim djelom znaajno se proiruje domet kaznenopravne zatite cestovnog prometa, to je od velikog znaenja za sigurnost drutva i ispunjenje preventivne zadae kaznenog prava. Osim toga, ovo djelo svojstveno je i suvremenim zakonodavstvima poput primjerice njemakog. Iako e ono u praksi jamano naii na odreene potekoe u primjeni, drimo ga velikim korakom naprijed. Kako je promet sloena drutvena pojava obiljeena brojnim konfliktnim situacijama, tako je i sigurnost u prometu jedna od temeljnih ljudskih, civilizacijskih i etikih potreba. Vjerujemo da e novo ureenje staviti hrvatsku sudsku praksu pred nove izazove, te e biti vano vidjeti kojim uspjehom e praksa tim izazovima odgovoriti.11. LITERATURA1. Ladislav Horvat: Osnove cestovnog prava, Zagreb, 2000. god.

2. Ivan Romtajn, Aleksandra Vasilj: Hrvatsko prometno pravo i osiguranje, Pravni fakultet Osijek, 2006.

3. eljko Mri, Pavao Orehovec: Prometna kaznena djela, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17 broj 2/2010

4. Ivan Romtajn: O nekim problemima sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj i Poeko-slavonskoj upaniji, Pravni vjesnik (Osijek) GOD. 13 Br. 3-4 Srpanj-prosinac 1997. god.

5. Igor Vuleti, Klara Dumani: Nova koncepcija kaznenopravne zatite prometa u hrvatskom kaznenom pravu, Pravni vjesnik (Osijek) Vol.29 No.2 Kolovoz 2013.

6. K. Turkovi, A. Maravelski: Komentar Kaznenog zakona, Narodne novine, travanj, 2013.

7. Novoselec, P. (ur), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007. god.

8. Damir Primorac: Kaznena djela protiv sigurnosti pomorskog prometa, Doktorska disertacija, Pravni fakultet Zagreb, 2007.

9. Gordana Mri, Kaznena djela protiv sigurnosti prometa Poseban osvrt na neke sluajeve iz prakse Hrvatska pravna revija, studeni 2005. god.

10. Gordana Mri, Kaznena djela protiv sigurnosti prometa (2. dio), Informator br. 5409. 7.1.2006.11. Vesna Cerovac: Sigurnost prometa na hrvatskim cestama 1990.-1993. Prekraji i kazne, Suvremeni promet (Zagreb) Vol.15 No 3-4 Svibanj-Kolovoz 1995. god.

12. Ivan Romtajn: Potreba nove zakonske regulative u podruju sigurnosti i preventive cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj, Pravni vjesnik (Osijek) GOD. 16 Br. 3-4 Srpanj-Prosinac 2000. god.

13. MUP RH - Tajnitvo ministarstva - Odjel za strateko planiranje, analitiku i razvoj, Pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2013. godini, Zagreb, sijeanj 2014.14. Kazneni zakon, NN (110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57,11).

15. Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 105/04, 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13.16. Ministarstvo unutranjih poslova Republike Hrvatske, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, www.mup.hr., 24.1.2014.17. Zdravko Hap: Sustavni prilaz problemu sigurnosti cestovnog prometa kao osnova kvalitetnijeg analitikog rada, www.fpz.unizg.hr/traffic/index.php/PROMTT/.../206, , 18.11.2013.18. Lana Milivojevi Antoli: Pogled u novi Kazneni zakon Republike Hrvatske i njegove pojedine znaajnije promjene, Struni lanak, hrcak.srce.hr/file/129777, 17.11.2013. Uz potrebne preinake; npr. prihvatiti jedan zakon mutatis mutandis znai: prihvatiti ga poto u njemu bude izmijenjeno sve to je potrebno izmijeniti.

Ladislav Horvat: Osnove cestovnog prava, Zagreb, 2000. god., str. 87-89.

Ivan Romtajn, Aleksandra Vasilj: Hrvatsko prometno pravo i osiguranje, Pravni fakultet Osijek, 2006., str. 12.

4 eljko Mri, Pavao Orehovec: Prometna kaznena djela, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17 broj 2/2010, str. 641,642.

Ivan Romtajn: O nekim problemima sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj i Poeko-slavonskoj upaniji, Pravni vjesnik (Osijek) GOD. 13 Br. 3-4 Srpanj-prosinac 1997. god., str. 209.

Zdravko Hap: Sustavni prilaz problemu sigurnosti cestovnog prometa kao osnova kvalitetnijeg analitikog rada, HYPERLINK "http://www.fpz.unizg.hr/traffic/index.php/PROMTT/.../206" www.fpz.unizg.hr/traffic/index.php/PROMTT/.../206, 18.11.2013.

eljko Mri, Pavao Orehovec, op.cit. (bilj 4), str. 651.

Ibid, str. 652.

Ibid, str. 654.

Ibid, str. 655.

Igor Vuleti, Klara Dumani: Nova koncepcija kaznenopravne zatite prometa u hrvatskom kaznenom pravu, Pravni vjesnik (Osijek) Vol.29 No.2 Kolovoz 2013., str. 22.

,,(1) Sudionik u prometu na putovima koji se ne pridrava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veeg opsega, pa uslijed toga od drugog nastupi laka tjelesna povreda, ili imovinska teta preko petnaest tisua dinara, kaznit e se zatvorom do tri godine.

(2) Tko ugroavanjem eljeznikog, brodskog tramvajskog, trolejbuskog, autobusnog prometa ili prometa iarom izazove opasnost za ivot ili tijelo ili imovinu veeg opsega, kaznit e se zatvorom od est mjeseci do pet godina.

(3) Ako su djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjena iz nehata, poinitelj e se kazniti zatvorom do jedne godine.''

,,(1) Tko upravlja motornim vozilom pod utjecajem alkohola ili omamljujuih sredstava, i ako je uslijed toga oigledno nesposoban za sigurnu vonju, i time tako ugrozi javni promet na putovima da dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veeg opsega kaznit e se zatvorom do tri godine.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovog lanka poini iz nehata, kaznit e se zatvorom do jedne godine.

Igor Vuleti, Klara Dumani, op.cit. (bilj 10), str. 23.

,,(1) Tko unitenjem, uklanjanjem ili teim oteenjem prometnih ureaja, sredstava, znakova ili ureaja za signalizaciju koji slue sigurnosti prometa, ili davanjem pogrenih znakova ili signala, postavljenjem zapreka na prometnicama ili na drugi nain izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, kaznit e se zatvorom do tri godine.

Igor Vuleti, Klara Dumani, loc.cit.

Ibid, str.24.

Ibid

K. Turkovi, A. Maravelski: Komentar Kaznenog zakona, Narodne novine, travanj, 2013., Predgovor, XXV.

Ibid

Igor Vuleti, Klara Dumani, op.cit.(bilj 10), str. 25.

Ibid

Lana Milivojevi Antoli: Pogled u novi Kazneni zakon Republike Hrvatske i njegove pojedine znaajnije promjene, Struni lanak, str. 374., hrcak.srce.hr/file/129777, 17.11.2013.

Novoselec, P. (ur), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007. god., str.289.

Ibid, str. 296.

K. Turkovi, A. Maravelski: Komentar Kaznenog zakona, Narodne novine, travanj, 2013.,str.292.

Ibid, str.2.

Ibid, str.2,3.

Ibid, str.3.

Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12

Ibid

Damir Primorac: Kaznena djela protiv sigurnosti pomorskog prometa, Doktorska disertacija, Pravni fakultet Zagreb, 2007.,str. 157-158.

Ibid, str. 160.

Ibid, str.162.

Ibid, str. 176.

K. Turkovi, A. Maravelski, str.293.

Ibid, 294.

Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12

K. Turkovi, A. Maravelski, str. 295.

(1) Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati sve to nije u svezi sa znaenjem prometnog znaka.(2) Zabranjeno je neovlateno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oteivati prometne znakove i opremu ceste, ili mijenjati znaenje prometnih znakova.(3) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna ili fizika osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbi stavka 2. ovoga lanka.(4) Za prekraj iz ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu dravne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.(5) Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba koja postupi suprotno odredbi stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Kazneni zakon mora biti odreen

Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12

Igor Vuleti, Klara Dumani, str. 27-28.

Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12

Igor Vuleti, Klara Dumani, str. 28.

Ibid, str. 29,30.

Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12

Gordana Mri, Kaznena djela protiv sigurnosti prometa Poseban osvrt na neke sluajeve iz prakse Hrvatska pravna revija, studeni 2005. god., str. 89.

Ibid, str. 90.

K. Turkovi, A. Maravelski, str. 227.

Gordana Mri, Kaznena djela protiv sigurnosti prometa (2. dio), Informator br. 5409., 7.1.2006. str.6.

Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12, l. 72. st. 1-4.

Kazneni zakon, NN 125/11, 144/12, l.72. st. 5-8.

Vesna Cerovac: Sigurnost prometa na hrvatskim cestama 1990.-1993. Prekraji i kazne, Suvremeni promet (Zagreb) Vol.15 No 3-4 Svibanj-Kolovoz 1995. god. str. 203-204.

Ivan Romtajn: Potreba nove zakonske regulative u podruju sigurnosti i preventive cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj, Pravni vjesnik (Osijek) GOD. 16 Br. 3-4 Srpanj-Prosinac 2000. god. str. 248.

MUP RH - Tajnitvo ministarstva - Odjel za strateko planiranje, analitiku i razvoj, Pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2013.godini, Zagreb, sijeanj 2014.str.

Ibid

Ibid

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, HYPERLINK "http://www.mup.hr" www.mup.hr., 24.1.2014.

Igor Vuleti, Klara Dumani, op.cit. str. 25.

PAGE