KAZNENI ZAKON

(Urednki proieni tekst, Narodne novine, broj 125/11 i144/12)

OPI DIO

GLAVA PRVA (I.)

TEMELJNE ODREDBE

Temelj i ogranienje kaznenopravne prisile

lanak 1.Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako povreuju ili ugroavaju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.

Naelo zakonitosti

lanak 2.Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila odreena zakonom.

Naelo primjene blaeg zakona i vremensko vaenje kaznenog zakonodavstva

lanak 3.(1) Prema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno.(2) Ako se zakon nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja pravomone presude, izmijeni jednom ili vie puta, primijenit e se zakon koji je najblai za poinitelja.(3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka izmijeni naziv ili opis kaznenog djela, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg kaznenog djela iz novog zakona pa ako utvrdi da postoji, primijenit e zakon koji je blai za poinitelja. Nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.(4) Izmijeni li se zakon za vrijeme poinjenja kaznenog djela, primijenit e se zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje.(5) Zakon koji je na snazi samo za odreeno vrijeme primijenit e se na kaznena djela poinjena u tom vremenu i nakon njegova prestanka vaenja ako zakonom nije drukije propisano.

Naelo krivnjelanak 4.Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno kazneno djelo.

Naelo oduzimanja imovinske koristi

lanak 5.Nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom.GLAVA DRUGA (II.)

PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

Primjena Opeg dijela Kaznenog zakona

lanak 6.Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena djela propisana ovim Zakonom i drugim zakonima.

Primjena kaznenog zakonodavstva prema mladim osobama

lanak 7.(1) Kazneno zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme poinjenja djela nije navrilo etrnaest godina.(2) Prema osobi koja je u vrijeme poinjenja kaznenog djela navrila etrnaest godina, a nije jo navrila dvadeset i jednu godinu primjenjuje se ovaj Zakon ako posebnim zakonom nije drukije propisano.

Vrijeme poinjenja kaznenog djela

lanak 8.(1) Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela.(2) Sastoji li se poiniteljeva djelatnost iz vie vremenski odvojenih radnji, djelo je poinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje.

Mjesto poinjenja kaznenog djela

lanak 9.(1) Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti.(2) U sluajevima sudionitva kazneno je djelo poinjeno u mjestu odreenom u stavku 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika radio ili bio duan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela trebala nastupiti.

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena na podruju Republike Hrvatske

lanak 10.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini kazneno djelo na njezinu podruju.

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena na brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske

lanak 11.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se i na svakoga tko poini kazneno djelo na domaem brodu ili zrakoplovu, bez obzira na to gdje se brod ili zrakoplov nalazi u vrijeme poinjenja kaznenog djela.

Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela poinjena na podruju Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu

lanak 12.(1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka 11. ovoga Zakona kazneni postupak pravomono dovren u stranoj dravi, kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pokrenut e se po odobrenju glavnog dravnog odvjetnika.(2) Kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka 11. ovoga Zakona nee se pokrenuti protiv poinitelja kaznenog djela koje je, osim na podruju Republike Hrvatske, poinjeno i na podruju drave ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengenaako je u njojza to djelo kazneni postupak pravomono dovren.

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena izvan Republike Hrvatske protiv njezinog pravnog interesa

lanak 13.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina podruja poini:1. kazneno djelo protiv Republike Hrvatske iz Glave XXXII. ovoga Zakona,2. kazneno djelo krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i znakova za vrijednost Republike Hrvatske iz lanka 274., lanka 275. i lanka 276. ovoga Zakona,3. kazneno djelo protiv hrvatskog dravnog dunosnika ili slubenika u vezi s njegovom slubom,4. kazneno djelo davanja lanog iskaza iz lanka 305. ovoga Zakona, ako je lani iskaz dan u postupku pred hrvatskim nadlenim tijelima,5. kaznena djela protiv birakog prava iz Glave XXXI. ovoga Zakona,6. kazneno djelo iz lanka 193., lanka 194., lanka 196., lanka 197. i lanka 198. ovoga Zakona kad je poinjeno u zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu ili na otvorenom moru.

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan podruja Republike Hrvatske poine njezini dravljani

lanak 14.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema hrvatskom dravljaninu i osobi koja ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, koja izvan podruja Republike Hrvatske poini bilo koje drugo kazneno djelo osim onih koja su obuhvaena odredbama iz lanka 13. i lanka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno.(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primijenit e se i kad poinitelj stekne hrvatsko dravljanstvo nakon poinjenja kaznenog djela.(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kod kaznenih djela iz lanka 115. stavka 3. i 4., lanka 116., lanka 153., lanka 154., lanka 158., lanka 161., lanka 162., lanka 163., lanka 164., lanka 166. i lanka 169. ovoga Zakona te drugih kaznenih djela kod kojih je to predvieno meunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka, kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primijenit e se i kad kazneno djelo nije kanjivo prema zakonu drave u kojoj je poinjeno.(4) Kad hrvatski dravljani sudjeluju u mirovnim operacijama ili drugim meunarodnim aktivnostima izvan podruja Republike Hrvatske i u takvim operacijama ili aktivnostima poine kazneno djelo, primjena zakonodavstva Republike Hrvatske ravnat e se prema odredbama ovog Zakona, ako meunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka nije predvieno drugaije.

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena protiv dravljanina Republike Hrvatske izvan njezina podruja

lanak 15.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske prema dravljaninu Republike Hrvatske, osobi koja ima prebivalite u Republici Hrvatskoj ili pravnoj osobi registriranoj u Republici Hrvatskoj poini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaeno odredbom iz lanka 13. i lanka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno.(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo poinjeno.

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom poinjena izvan podruja Republike Hrvatskelanak 16.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina podruja poini kazneno djelo iz lanka 88., lanka 90., lanka 91., lanka 97., lanka 104., lanka 105. i lanka 106. ovoga Zakona, kao i kazneno djelo koje je Republika Hrvatska prema meunarodnom ugovoru obvezna kanjavati i kada je poinjeno izvan podruja Republike Hrvatske.

Primjena kaznenog zakonodavstva za ostala kaznena djela poinjena izvan podruja Republike Hrvatske

lanak 17.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske poini kazneno djelo za koje se po hrvatskom zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a ne radi se o sluajevima iz lanka 13. do 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno i ako je izruenje poinitelja zakonom ili meunarodnim ugovorom doputeno, ali do njega nije dolo.(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo poinjeno.

Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela poinjena izvan podruja Republike Hrvatske

lanak 18.(1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama lanka 13. ovoga Zakona kazneni postupak pravomono dovren u stranoj dravi, glavni dravni odvjetnik moe odustati od kaznenog progona.(2) U sluajevima iz lanka 14., lanka 15. i lanka 17. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske nee se pokrenuti:1. ako je pravomonom presudom izreena kazna izvrena ili je u postupku izvrenja ili vie ne moe biti izvrena prema zakonu drave u kojoj je osoba osuena,2. ako je poinitelj u stranoj dravi pravomonom presudom osloboen ili mu je kazna po zakonu drave u kojoj je kazneno djelo poinio oprotena,3. ako se kazneno djelo po zakonu drave u kojoj je poinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tubi, a takav prijedlog ili tuba nisu podneseni, ili je nastupila zastara kaznenog progona.(3) U sluaju iz lanka 16. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske moe se pokrenuti ako kazneni progon nije pokrenut pred Meunarodnim kaznenim sudom ili sudom druge drave ili ako se ne moe oekivati provoenje pravinog postupka pred sudom drave u kojoj je kazneno djelo poinjeno, sudom drave iji je poinitelj dravljanin ili drugim sudom koji je nadlean za suenje. Ako je kazneni postupak proveden u drugoj dravi suprotno meunarodno priznatim standardima pravinog suenja,kazneni postupak moe se pokrenuti samo uz odobrenje glavnog dravnog odvjetnika.(4) U sluaju iz lanka 14., lanka 15., lanka 16. i lanka 17. ovoga Zakona kazneni postupak e se pokrenuti samo ako se poinitelj nalazi na podruju Republike Hrvatske.

Uraunavanje oduzimanja slobode i izvrenih kaznenopravnih sankcija u stranoj dravi

lanak 19.U sluajevima primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske, vrijeme provedeno u pritvoru, istranom zatvoru ili na izdravanju kazne, kao i svako drugo oduzimanje slobode u stranoj dravi, uraunat e se u kaznu zatvora koju izrekne domai sud za isto kazneno djelo. Druge izvrene kaznenopravne sankcije uraunat e se prema pravinoj ocjeni suda.

GLAVA TREA (III.)

KAZNENO DJELO

Nain poinjenja kaznenog djela

lanak 20.(1) Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili neinjenjem.(2) Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno obvezan sprijeiti nastupanje takve posljedice i ako je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem.(3) Poinitelj koji je kazneno djelo poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se moe poiniti samo neinjenjem.

Nuna obrana

lanak 21.(1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog u nunoj obrani.(2) Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad.(3) Poinitelj koji prekorai granice nune obrane moe se blae kazniti.(4) Nije kriv tko prekorai granice nune obrane zbog ispriive jake prepasti prouzroene napadom.

Krajnja nudalanak 22.(1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.(2) Nije kriv tko poini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako zlo koje je poinjeno nije bilo nerazmjerno tee od zla koje je prijetilo i ako nije bio duan izloiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila duna izloiti se opasnosti, moe se blae kazniti.(3) Ako je poinitelj bio u otklonjivoj zabludi o okolnostima iz stavka 2. ovoga lanka koje iskljuuju krivnju, kaznit e se prema pravilima o nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje za nehaj.

Sastojci krivnjelanak 23.Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispriavajui razlog.Neubrojivost

lanak 24.(1) Neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei kazna.(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje.(3) Prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupit e se prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama.(4) Neubrojivoj osobi moe se izrei sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva i zabrane pristupa Internetu.

Samoskrivljena neubrojivostlanak 25.Ne smatra se neubrojivim poinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi nain svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje.

Bitno smanjena ubrojivostlanak 26.Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela zbog nekog stanja iz lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona bio bitno smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do bitno smanjene ubrojivosti nije dolo samoskrivljeno sukladno lanku 25. ovoga Zakona.

Kanjivost za postupanje s namjerom i s nehajem

lanak 27.(1) Kanjivo je postupanje s namjerom da se poini kazneno djelo. Postupanje iz nehaja kanjivo je samo kad je to zakonom izriito propisano.(2) Tea kazna koju zakon propisuje za teu posljedicu kaznenog djela moe se izrei kad je poinitelj glede te posljedice postupao barem s nehajem.

Namjeralanak 28.(1) Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom ili neizravnom namjerom.(2) Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obiljeja kaznenog djela i hoe ili je siguran u njihovo ostvarenje.(3) Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela pa na to pristaje.

Nehaj

lanak 29.(1) Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem.(2) Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti.(3) Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogunosti.

Zabluda o biu djela

lanak 30.(1) Ne postupa s namjerom tko u vrijeme poinjenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog obiljeja.(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj e se kazniti za nehaj kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj.

Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnostlanak 31.(1) Nee se kazniti za namjerno poinjenje djela tko je u vrijeme njegova poinjenja pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno.(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj e se kazniti prema pravilima o nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj.

Zabluda o protupravnosti

lanak 32.(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja djela nije znao da je njegovo djelo protupravno, a to nije bio duan niti je mogao znati.(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj se moe blae kazniti.Beznaajno djelo

lanak 33.Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obiljeja, ako je stupanj poiniteljeve krivnje nizak, djelo nije imalo posljedice ili su posljedice neznatne i ne postoji potreba da poinitelj bude kanjen.

Pokuaj

lanak 34.(1) Tko s namjerom da poini kazneno djelo poduzme radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bia kaznenog djela, kaznit e se za pokuaj ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna ili zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj.(2) Poinitelj pokuaja kaznenog djela moe se blae kazniti.(3) Poinitelj koji je iz grube nerazumnosti pokuao poinjenje kaznenog djela neprikladnim sredstvom ili prema neprikladnom objektu moe se osloboditi kazne.

Dobrovoljni odustanak

lanak 35.(1) Poinitelj koji je dobrovoljno prekinuo zapoeto poinjenje kaznenog djela, iako je bio svjestan da je prema svim okolnostima radnju mogao dovriti ili je nakon dovretka radnje sprijeio nastupanje posljedice, moe se osloboditi kazne.(2) Poinitelj koji je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poinjenje kaznenog djela, a ono je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne.(3) Supoinitelj ili sudionik koji je dobrovoljno sprijeio poinjenje kaznenog djela ili je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila poinjenje kaznenog djela, a djelo je ostalo nedovreno iz razloga neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne.

Poiniteljstvo

lanak 36.(1) Poinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe poini kazneno djelo.(2) Poini li vie osoba na temelju zajednike odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju radnje ili na drugi nain bitno pridonese poinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit e se kao poinitelj (supoinitelji).(3) Nehajna odgovornost supoinitelja temelji se na zajednikoj povredi dune panje.

Poticanje

lanak 37.(1) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio.(2) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano, kaznit e se kao za pokuaj toga kaznenoga djela.(3) U sluaju neprikladnog pokuaja poticanja, poticatelj se moe osloboditi kazne.

Pomaganje

lanak 38.Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela,kaznit e se kao da ga je sam poinio, amoe seiblae kazniti.

Kanjavanje supoinitelja i sudionika

lanak 39.(1) Svaki supoinitelj i sudionik (poticatelj i pomaga) kanjava se u skladu sa svojom krivnjom.(2) Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon propisuje osloboenje od kazne, ublaavanje kazne, blai ili tei oblik kaznenog djela uzet e se u obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod kojega postoje.

GLAVA ETVRTA (IV.)

KAZNE

Vrste kazni

lanak 40.(1) Kazne su novana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor.(2) Novana kazna moe se izrei kao glavna i kao sporedna kazna.(3) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izrei samo kao glavne kazne.(4) Kad zakon za odreeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud moe izrei novanu kaznu kao glavnu.(5) Za kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.(6) Rad za ope dobro izrie se kao zamjena za kaznu zatvora ili novanu kaznu.

Svrha kanjavanja

lanak 41.Svrha kanjavanja je izraziti drutvenu osudu zbog poinjenog kaznenog djela, jaati povjerenje graana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na poinitelja i sve druge da ne ine kaznena djela kroz jaanje svijesti o pogibeljnosti injenja kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja te omoguiti poinitelju ponovno ukljuivanje u drutvo.

Novana kazna

lanak 42.(1) Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima. Ona ne moe biti manja od trideset niti vea od tristo ezdeset dnevnih iznosa, osim za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, kad se moe izrei do pet stotina dnevnih iznosa ili kad je novana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izriito propisana ovim Zakonom.(2) U presudi se naznauje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa te njihov umnoak.(3) Broj dnevnih iznosa utvruje se na temelju okolnosti navedenih u lanku 47. ovoga Zakona, osim onih koje se odnose na imovinske prilike poinitelja.(4) Visina dnevnog iznosa utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve prihode i imovinu te prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i njegove obitelji. Dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei od deset tisua kuna.(5) Poiniteljevi prihodi, imovina i ostali podaci potrebni za utvrivanje visine dnevnog iznosa mogu se utvrditi na temelju slobodne procjene ako bi njihovo utvrivanje bilo povezano s nerazmjernim tekoama ili ako se predlae izricanje novane kazne u postupku za izdavanje kaznenog naloga.(6) Poinitelj je duan novanu kaznu platiti u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti krai od trideset dana niti dui od est mjeseci, a moe mu se naloiti i obrona otplata u roku do jedne godine. Sud moe odrediti da e se obrona otplata ukinuti ako poinitelj ne plati pojedini obrok uredno.(7) Ne moe li osuenik u cijelosti ili djelomino isplatiti novanu kaznu u roku koji je odreen presudom zbog znatnog pogoranja imovinskih prilika do kojih je dolo bez njegove krivnje nakon donoenja presude, sud moe na njegov zahtjev produljiti rok plaanja do dvadeset i etiri mjeseca ili odrediti obronu otplatu u tom roku.

Zamjena nenaplaene novane kazne

lanak 43.(1) Kad novana kazna nije u cijelosti ili djelomino plaena u roku koji je odreen presudom, a ne postoje uvjeti iz lanka 42. stavka 7. ovoga Zakona, naplatit e se prisilno putemovlatene institucije sukladno odredbama posebnog zakona.(2) Ako se novana kazna ne moe ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, sud e uz pristanak osuenika donijeti odluku o zamjeni novane kazne radom za ope dobro, na nain da se jedan dnevni iznos zamijeni sdvasata rada, pri emu rad za ope dobro ne smije premaitisedamsto dvadesetsati.(3) Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri, novana kazna, odnosno rad za ope dobro zamijenit e se kaznom zatvora.(4) Kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud e jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za ope dobro e se zamijeniti sukladno odredbi lanka 55.stavka 2.ovoga Zakona, pri emu kazna zatvora ne moe biti dulja od dvanaest mjeseci.(5) Isplati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje kazne zatvora ili rada za ope dobro e se obustaviti. U sluaju djelomine isplate, izvrit e se samo preostali dio navedenih kazni.(6) Ako osuenik koji nema stalno prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj ne plati novanu kaznu u roku odreenom presudom, sud e je zamijeniti kaznom zatvora.

Kazna zatvora

lanak 44.(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od tri mjeseca niti dulja od dvadeset godina.(2) Kazna zatvora u trajanju do est mjeseci izrie se na pune mjesece i dane. Kazna zatvora u trajanju duljem od est mjeseci izrie se na pune godine i mjesece, osim kod primjene odredaba o stjecaju, kada se moe izrei i na pune dane.(3) Kod zamjene novane kazne kaznom zatvora, kazna zatvora se izrie na pune dane, a moe biti i kraa od tri mjeseca.(4) Kazna zatvora do jedne godine moe se izvravati u domu sukladno odredbama posebnog zakona.

Iznimnost kratkotrajne kazne zatvora

lanak 45.(1) Kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci sud moe izrei samo ako se moe oekivati da se novana kazna ili rad za ope dobro nee moi izvriti ili ako se novanom kaznom, radom za ope dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postii svrha kanjavanja.(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na kaznu zatvora kao zamjenu za neplaenu novanu kaznu (lanak 43. stavak 3.) ili za neizvren rad za ope dobro (lanak 55. stavak 7.) ili za opozvanu uvjetnu osudu (lanak 58.).

Kazna dugotrajnog zatvora

lanak 46.(1) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe biti kraa od dvadeset i jedne niti dulja od etrdeset godina.(2) Iznimno, za kaznena djela poinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora moe se izrei u trajanju pedeset godina.(3) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se na pune godine.(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio u vrijeme kad nije navrio osamnaest godina.(5) Odredbe o kazni zatvora primjenjuju se i na kaznu dugotrajnog zatvora ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.

Odmjeravanje kaznelanak 47.(1) Pri izboru vrste i mjere kazne sud e, polazei od stupnja krivnje i svrhe kanjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo poinjeno, stupanj povrede poiniteljevih dunosti, nain poinjenja i skrivljene uinke kaznenog djela, prijanji poiniteljev ivot, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponaanje nakon poinjenog kaznenog djela, odnos prema rtvi i trud da naknadi tetu.(2) Visina kazne ne smije prekoraiti stupanj krivnje.

Ublaavanje kazne

lanak 48.(1) Sud moe izrei kaznu blau od propisane za odreeno kazneno djelo kad to zakon izriito propisuje.(2) Blau kaznu od propisane za odreeno kazneno djelo sud moe izrei i kad postoje naroite olakotne okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio sa rtvom, ako joj je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu prouzroenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu tetu, a svrha kanjavanja moe se postii i takvom blaom kaznom.(3) Blau kaznu od propisane za odreeno kazneno djelo sud moe izrei i kada su se dravni odvjetnik i okrivljenik o tome sporazumjeli.

Granice ublaavanja kazne

lanak 49.(1) Sud moe ublaiti kaznu sukladno lanku 48. stavku 1. i 2. ovoga Zakona u sljedeim granicama:1. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od deset godina, kazna se moe ublaiti do tri godine,2. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od pet godina, kazna se moe ublaiti do dvije godine,3. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od tri godine, kazna se moe ublaiti do jedne godine,4. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci,5. ako je za kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od est mjeseci, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca.(2) U sluaju iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona kazna se moe ublaiti do polovice najnie kazne dobivene ublaavanjem prema odredbama stavka 1. ovoga lanka, ali ne moe biti blaa od tri mjeseca zatvora.

Osloboenje od kaznelanak 50.(1) Sud moe osloboditi kazne poinitelja:1. kad se takva ovlast temelji na izriitoj zakonskoj odredbi,2. kad ga posljedice kaznenog djela poinjenog iz nehaja tako teko pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kanjavanja,3. kad je poinitelj nastojao otkloniti ili umanjiti posljedice kaznenog djela poinjenog iz nehaja te naknadio tetu koju je njime prouzroio,4. kad se poinitelj kaznenog djela za koje je propisanasamo novana kazna ilikazna zatvora do jedne godine pomirio sa rtvom i naknadio tetu.(2) Kad je sud ovlaten poinitelja osloboditi kazne, moe ga i blae kazniti, pri emu nije duan drati se granica propisanih u lanku 49. stavku 1. ovoga Zakona.

Stjecaj kaznenih djelalanak 51.(1) Ako poinitelj jednom ili vie radnji poini vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud e mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim e ga, na temelju ocjene poiniteljeve linosti i poinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.(2) Jedinstvena kazna sastoji se u povienju najvie pojedinane utvrene kazne, ali ne smije dosei zbir pojedinanih kazni, niti premaiti najveu mjeru kazne dugotrajnog zatvora, odnosno novane kazne.(3) Ako su za dva ili vie kaznenih djela utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora iji zbroj prelazi pedeset godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina.(4) Ako su kao pojedinane kazne utvrene kazne zatvora i novane kazne, sud e izrei jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu.(5) U primjeni stavka 2. i 4. ovoga lanka kazna maloljetnikog zatvora izjednauje se s kaznom zatvora.

Produljeno kazneno djelolanak 52.(1) Produljeno kazneno djelo je poinjeno kada poinitelj s namjerom izvri vie odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bia istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost ine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.(2) Kaznena djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe ne mogu se pravno oznaiti kao produljena.(3) Ostvaruju li se radnjama navedenim u stavku 1. ovoga lanka obiljeja vie istovrsnih kaznenih djela, produljeno kazneno djelo e se pravno oznaiti prema najteem od tih kaznenih djela.(4) Za produljeno kazneno djelo moe se izrei kazna za polovicu vea od gornje mjere kazne propisane za utvreno djelo, koja ne smije prijei gornju mjeru propisanu za tu vrstu kazne.

Izricanje jedinstvene kazne osuenoj osobi

lanak 53.(1) Kad se osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno prije nego to je zapoeo izdravati kaznu po prijanjoj presudi ili za kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredbi lanka 51. ovoga Zakona, uzimajui prije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osuenik izdrao, ne raunajui vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu, uraunat e se u izreenu jedinstvenu kaznu.(2) Sud nee postupiti po odredbama stavka 1. ovoga lanka kad osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno tijekom izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, ako se s obzirom na preostali dio ranije kazne primjenom odredbi o stjecaju ne bi mogla postii svrha kanjavanja.(3) Kad osuenik za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvoraili maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna do jedne godine zatvora ili blaa kazna, primijenit e se stegovna mjera.

Uraunavanje pritvora, istranog zatvora i ranije kazne

lanak 54.Vrijeme provedeno u pritvoru i istranom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora i novanu kaznu. Prilikom uraunavanja izjednauje se jedan dan pritvora, istranog zatvora i svakog drugog oduzimanja slobode te jedan dnevni iznos novane kazne s jednim danom zatvora.

Rad za ope dobrolanak 55.(1) Sud moe izreenu novanu kaznu u iznosu do tristo ezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine zamijeniti radom za ope dobro. Kad izrekne kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci, sud e je zamijeniti radom za ope dobro, osim ako se time ne moe ostvariti svrha kanjavanja.(2) Kada sud novanu kaznu zamjenjuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dnevni iznos sdvasata rada, a kad kaznu zatvora zamjenjuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dan zatvora sdvasata rada.(3) Sud moe poinitelju uz rad za ope dobro odrediti jednu ili vie posebnih obveza iz lanka 62. ovoga Zakona i/ili zatitni nadzor iz lanka 64. ovoga Zakona ije trajanje ne moe biti due od vremena u kojem poinitelj mora izvriti rad za ope dobro.(4) Rad za ope dobro izvrit e se samo uz pristanak osuenika.(5) Osuenik e, nakon to nadlenom tijelu za probaciju dade pristanak, rad za ope dobro izvriti u roku koji to tijelo odredi, vodei rauna o njegovim mogunostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. Ovaj rok ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine raunajui odpoetka izvravanja rada za ope dobro. Sadraj rada za ope dobro odreuje nadleno tijelo za probaciju u dogovoru s osuenikom vodei rauna o njegovim sposobnostima i strunosti.(6)Ako se osuenik u roku od osam dana od dana za koji je pozvan ne javi nadlenom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadleno tijelo za probaciju e o tome obavijestiti nadlenog suca izvrenja ako je kazna zatvora zamijenjena radom za ope dobro, a prvostupanjski sud ako je novana kazna zamijenjena radom za ope dobro.(7) Ako osuenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomino ne izvri rad za ope dobro u roku iz stavka 5. ovoga lanka, sud e donijeti odluku kojom odreuje izvrenje izreene kazne u cijelosti ili neizvrenom dijelu. Ako osuenik ne izvri rad za ope dobro bez svoje krivnje, nadleno tijelo za probaciju produit e rok iz stavka 5. ovoga lanka.(8) Ako osuenik ne izvri u potpunosti ili u veoj mjeri obveze iz stavka 3. ovoga lanka, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona, ili bez opravdanog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom, sud e donijeti odluku kojom odreuje izvrenje prvotno izreene kazne. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.(9) Rad za ope dobro izvrava se bez naknade.Uvjetna osudalanak 56.(1) Uvjetnom osudom odreuje se da se kazna na koju je poinitelj osuen nee izvriti ako poinitelj u vremenu provjeravanja ne poini novo kazneno djelo i ispuni odreene mu obveze.(2) Sud moe poinitelju koji je osuen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novanu kaznu izrei uvjetnu osudu kad ocijeni da poinitelj i bez izvrenja kazne nee ubudue initi kaznena djela. Pritom e se voditi rauna o linosti poinitelja, njegovu prijanjem ivotu, osobito je li ranije osuivan, obiteljskim prilikama, okolnostima poinjenja samog kaznenog djela te ponaanju nakon poinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu poinitelja prema rtvi i nastojanju da oteeniku popravi tetu.(3) Vrijeme provjeravanja ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina, odmjerava se na pune godine i poinje tei od dana pravomonosti presude. Sud moe vrijeme provjeravanja naknadno skratiti, odnosno prije njegova isteka produiti do maksimalnog trajanja po postupku propisanom posebnim zakonom.(4) Sud moe poinitelju uz uvjetnu osudu odrediti jednu ili vie posebnih obveza samostalno sukladno odredbama lanka 62. i lanka 63. ovoga Zakona ili uz zatitni nadzor sukladno odredbi lanka 64. ovoga Zakona.(5) Trajanje posebnih obveza i zatitnog nadzora ne smije biti dulje od vremena provjeravanja.(6) Kad sud izrekne kaznu zatvora i novanu kaznu, moe odluiti da se pod uvjetima iz ovoga lanka nee izvriti samo kazna zatvora.

Djelomina uvjetna osudalanak 57.(1) Sud moe poinitelju koji je osuen na novanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju veem od jedne, a manjem od tri godine, izrei uvjetnu osudu za samo dio kazne ako ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvrenja cijele kazne nee ubudue initi kaznena djela.(2) Neuvjetovani dio kazne zatvora mora iznositi najmanje est mjeseci, a najvie jednu polovinu izreene kazne.(3) Neuvjetovani dio novane kazne ne moe iznositi manje od jedne petine ni vie od jedne polovine izreene kazne.(4) Na neuvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti odredbe o uvjetnom otpustu.(5) Na uvjetovani dio kazne shodno se primjenjuju odredbe iz lanka 56., lanka 58., lanka 62., lanka 63. i lanka 64. ovoga Zakona.

Opoziv uvjetne osude

lanak 58.(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja izrekne kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine.(2) Sud moe opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja pravomonom presudom izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili novanu kaznu.(3) Kad na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka opozove uvjetnu osudu, sud e raniju uvjetnu kaznu i kaznu za novo kazneno djelo, odnosno kazne za nova kaznena djela, uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona.(4) Kad sud u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka ne opozove uvjetnu osudu, moe:1. za novo kazneno djelo izrei kaznu i odrediti njezino izvrenje ne mijenjajui raniju uvjetnu osudu,2. za novo kazneno djelo izrei kaznu koju e kao i raniju uvjetnu kaznu uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona te novo vrijeme provjeravanja u kojem se ova kazna nee izvriti.(5) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne osueniku koji bez opravdanog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom izreenom uz uvjetnu osudu ili u roku koji mu je odreen ne izvri u potpunosti ili veoj mjeri obveze navedene u lanku 62. ovoga Zakona, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.(6) Sud e opozvati uvjetnu osudu i kad nakon njezina izricanja izrekne osueniku kaznu za kazneno djelo poinjeno prije izricanja uvjetne osude ako ocijeni da ne bi bile ispunjene pretpostavke za izricanje uvjetne osude da se za to ranije kazneno djelo znalo. U tom e sluaju kaznu iz uvjetne osude i kaznu koju izree za ranije kazneno djelo uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona. Ako ocijeni da bi pretpostavke za izricanje uvjetne osude bile ispunjene i da se za raniju presudu znalo, postupit e se prema odredbi stavka 4. ovoga lanka.(7) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to su protekle dvije godine od isteka vremena provjeravanja.(8) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to je proteklo est mjeseci od isteka roka odreenog za izvravanje obveza iz lanka 62. ovoga Zakona.

Uvjetni otpustlanak 59.(1) Sud moe otpustitiosuenikas izdravanja kazne zatvora ako je izdrao najmanje jednu polovinu kazne na koju je osuen, ali ne manje od tri mjeseca, ako se osnovano oekuje da nee poiniti kazneno djelo te ako na to pristaje.(2) Prilikom odluivanja o prijedlogu sud e cijeniti linostosuenika, njegov prijanji ivot i osuivanost, je li protiv njega u tijeku drugi kazneni postupak, odnos prema poinjenom kaznenom djelu i rtvi, ponaanje tijekom izdravanja kazne zatvora, uspjenost primjene programa izvravanja kazne zatvora, je li dolo do promjene njegova ponaanja nakon poinjenog kaznenog djela ili se oekuje da e do tih promjena doi primjenom mjera nadzora za vrijeme uvjetnog otpusta te ivotne okolnosti injegovuspremnost za ukljuivanje u ivot na slobodi.(3) Postupak odluivanja o uvjetnom otpustu ureuje se posebnim zakonom.

Obveze osuenika i zatitni nadzor za vrijeme provjeravanja

lanak 60.(1) Putanjem na uvjetni otpust za osuenika poinje vrijeme provjeravanja koje odgovara neizdranom dijelu kazne zatvora.(2) Osueniku kojeg se puta na uvjetni otpust moe se odrediti jedna ili vie posebnih obveza navedenih u lanku 62. ovoga Zakona sukladno uvjetima iz lanka 63. ovoga Zakona i zatitni nadzor sukladno odredbi lanka 64. ovoga Zakona.(3) Obveze i zatitni nadzor ne mogu trajati dulje od pet godina, osim ako sud utvrdi da bez daljnjeg provoenja obveza ili zatitnog nadzora nad osobom koja je osuena za kaznena djela kojima se ugroava ili povreuje tjelesni, psihiki ili spolni integritet osobe i za koja je propisana kazna zatvora od pet ili vie godina, postoji opasnost da e poiniti slino kazneno djelo, kada se obveze ili zatitni nadzor iz stavka 2. mogu produljiti za jednu do pet godina ili odrediti nove obveze. Obveze ili zatitni nadzor ne mogu trajati dulje od isteka neizdranog dijela kazne zatvora na koju je poinitelj osuen.

Opoziv uvjetnog otpustalanak 61.(1) Poini li osuenik dok je na uvjetnom otpustu jedno ili vie kaznenih djela za koja mu je izreena kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna, sud koji mu je izrekao tu kaznu opozvat e uvjetni otpust i osuditi ga na jedinstvenu kaznu primjenom lanka 51. i lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona.(2) Kada osueniku izrekne kaznu u trajanju kraem od jedne godine, sud iz stavka 1. ovoga lanka moe:1. postupiti na nain opisan u prethodnom stavku,2. ne opozvati uvjetni otpust i osuditi ga na kaznu zatvora, s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetnog otpusta ne tee za vrijeme izdravanja kazne na koju je osuen,3. ne opozvati uvjetni otpust i izrei mu uvjetnu osudu, s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude poinje tei istekom vremena provjeravanja iz uvjetnog otpusta.(3) Sudac izvrenja e opozvati uvjetni otpust i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuena osoba tijekom provjeravanja ne izvri u potpunosti ili veoj mjeri obveze iz lanka 62. ovoga Zakona koje su joj odreene, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sudac izvrenja moe obveze zamijeniti drugima, izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije bilo, osuenika osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog nadzora.(4) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uvjetni otpust se ne moe opozvati nakon to su protekle dvije godine od dana isteka izreene kazne.(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka uvjetni otpust se ne moe opozvati nakon to je proteklo est mjeseci od isteka roka odreenog za izvravanje obveza iz lanka 60. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Vrste posebnih obveza

lanak 62.(1) Sud moe poinitelju naloiti da u odreenom roku:1. popravi tetu poinjenu kaznenim djelom,2. uplati odreenu svotu novaca u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama kaznenih djela, ako je to primjereno s obzirom na poinjeno djelo i linost poinitelja.(2)Pored obveza iz stavka 1. ovoga lanka sud moe poinitelju, ako ocijeni da je njihova primjena nuna za zatitu zdravlja i sigurnost osobe na iju tetu je kazneno djelo poinjeno ili kad je to nuno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela, izrei sljedee obveze:1. nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za odreeno zanimanje koje odabere uz strunu pomonadlenog tijela za probaciju,2. zaposlenje koje odgovara njegovoj strunoj spremi ili razini obrazovanja, osposobljenosti i stvarnim mogunostima obavljanja radnih zadataka, koje mu savjetuje i omoguinadleno tijelo za probaciju,3. nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu duan uzdravati i prema savjetimanadlenog tijela za probaciju,4. lijeenje ili nastavak lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kaznenog djela,5. lijeenje ili nastavak lijeenjaodovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici,6. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupkupsihosocijalnog tretmanau zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizikih osobaovlatenih za provedbu psihosocijalnog tretmana,7. zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog kaznenog djela,8. zabranu pribliavanja rtvi ili nekim drugim osobama,9. naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja,10. zabranu druenja s odreenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da poini kazneno djelo, zabranu zapoljavanja, poduavanja ili smjetaja tih osoba,11. zabranu uznemiravanja ili uhoenja rtve ili neke druge osobe,12. zabranu naputanja doma u odreenom razdoblju tijekom dana,13. zabranu noenja, posjedovanja i povjeravanja na uvanje drugoj osobi oruja i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na poinjenje kaznenog djela,14. ispunjavanje obveze uzdravanja,15. redovito javljanjenadlenom tijelu za probaciju,centruza socijalnu skrb, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadlenom tijelu,16. i druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeno kazneno djelo.

Izricanje posebnih obveza

lanak 63.(1) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo.(2) Obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 4., 5. i 6. mogu se izrei samo uz pristanak poinitelja.(3) Obveza iz lanka 62. stavka 2. toke 6. moe se izrei u trajanju od est mjeseci do dvije godine, a obveza iz lanka 62. stavka 2. toke 5. u trajanju do tri godine.(4) Sud moe naknadno, a prije isteka vremena trajanja obveze, na prijedlog tijela nadlenog za njezino provoenje, povisiti minimum, odnosno sniziti maksimum vremena trajanja obveze, ukinuti je ili zamijeniti nekom drugom obvezom.

Zatitni nadzor

lanak 64.(1) Sud eodreditizatitni nadzor poinitelju kad ocijeni da mu je potrebna pomo, voenje i nadzornadlenog tijela za probacijukako ubudue ne bi inio kaznena djela i kako bi se lake ukljuio u drutvo.(2) Zatitni nadzor se temelji na pojedinanom programu postupanja koji izrauje, pomae provesti i ije provoenje nadgledanadleno tijelo za probaciju.(3) Sud e u pravilu uz uvjetnu osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust odrediti i zatitni nadzor ako je izrekao kaznu zatvora veu od est mjesecii radi se o okrivljenikukoji je mlai od dvadeset i pet godina.(4) Zatitni nadzor se odlukom suda moe ukinuti i prije isteka roka na koji je odreen ako su prestale potrebe pomoi, voenja i nadzora ili se, ako za time postoji potreba, moe produljiti sve do ovim Zakonom predvienog maksimalnog mu trajanja.(5) Za vrijeme zatitnog nadzora poinitelj mora:1. redovito se javljati probacijskom slubeniku,2. primati posjete probacijskog slubenika u domu te mu davati sve potrebne informacije i dokumente,3. traiti suglasnost suca izvrenja za put u inozemstvo,4. obavijestiti probacijskog slubenika o promjeni zaposlenja ili adrese, i to u roku od dva dana od te promjene te o putovanju u trajanju duljem od osam dana i danu povratka.(6) Izvrenje zatitnog nadzora propisuje se posebnim zakonom.

GLAVA PETA (V.)

SIGURNOSNE MJERE

Vrste sigurnosnih mjera

lanak 65.Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva, zabrana pristupa internetu i zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora.

Svrha sigurnosnih mjera

lanak 66.Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela.

Naelo razmjernosti

lanak 67.Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti.

Obvezno psihijatrijsko lijeenje

lanak 68.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili vie poinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi ta osoba zbog duevnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno smanjena ubrojivost mogla u budunosti poiniti tee kazneno djelo.(2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se izvan zatvorskog sustava.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni.(5) Sud mora po proteku prve godine od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka i potom najmanje jednom godinje preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njezinim nastavkom i o tome donijeti rjeenje po postupku propisanom posebnim zakonom. Na zahtjev ustanove u kojoj se mjera provodi ili na zahtjev poinitelja ovo preispitivanje moe se uiniti i prije, ali ne prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja. Sud moe obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere.(6) Sud e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena.(7) Ako je vrijeme provedeno na lijeenju krae od trajanja izreene kazne, sud moe odrediti da se osuenik uputi na izdravanje ostatka kazne ili da se pusti na uvjetni otpust. Kad ga upuuje na izdravanje ostatka kazne, sud mu moe odrediti ambulantno lijeenje u zatvorskoj ustanovi. Odluujui o putanju na uvjetni otpust, sud e osobito uzeti u obzir uspjeh osuenikova lijeenja, njegovo zdravstveno stanje, vrijeme provedeno na lijeenju i ostatak kazne to ga osuenik nije izdrao. Ako utvrdi da je poinitelj i dalje opasan za okolinu, a da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo lijeenje na slobodi, sud moe poinitelju kojeg puta na uvjetni otpust odrediti nastavak lijeenja na slobodi sukladno lanku 60. stavku 2. u vezi s lankom 62. stavkom 2. tokom 4. ovoga Zakona.

Obvezno lijeenje od ovisnosti

lanak 69.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti u budunosti poiniti tee kazneno djelo.(2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom,kao i u sluaju iz lanka 44. stavka 4. ovoga Zakona, izvravati i u terapijskoj zajednici ako je takvo odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje tri godine.(5) Sudac izvrenja e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosadanje i daljnje provoenje bezizgledno.(6) Sudac izvrenja mora najmanje svakih est mjeseci, raunajui od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka, preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njenim nastavkom i o tome donijeti rjeenje. Sudac izvrenja moe obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere.(7) Na mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti primjenjuje se odredba lanka 68. stavka 7. ovoga Zakona.

Obvezan psihosocijalni tretman

lanak 70.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud moe izrei poinitelju koji je poinio kazneno djelo s obiljejem nasilja ako postoji opasnost da e poiniti isto ili slino djelo.(2) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se uz novanu kaznu ili kaznu zatvora.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizike osobe specijalizirane za otklanjanje nasilnikog ponaanja pod uvjetima odreenim posebnim propisom.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje dvije godine.

Zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti

lanak 71.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti u trajanju od jedne do deset godina raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio u obavljanju dunosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da e zlouporabom te dunosti ili djelatnosti ponovno poiniti kazneno djelo.(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(3) Poinitelju kaznenog djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106. stavka 2. i 3., lanka 111.toke 2., lanka 112. stavka 1., lanka 114., lanka 116., lanka 118., lanka 119., lanka 120.,Glave XVI., poinjenog na tetu djeteta i Glave XVII. ovoga Zakona, sud moe izrei zabranu obavljanja dunosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom i kad ova djela nisu bila poinjena u obavljanju dunosti i djelatnosti, a moe je izrei i doivotno.(4) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije baviti odreenom dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po njegovim uputama.(5) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti kad je izreena uz rad za ope dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme uvjetnog otpusta shodno e se primijeniti odredbe lanka 55. stavka 8., lanka 58. stavka 5. ili lanka 61. stavka 3. ovoga Zakona.(6) Po proteku tri godine od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njeno izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.(7) Po proteku deset godina od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 3. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.(8) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti tijelo nadleno za voenje upisnika osoba koje obavljaju odreene dunosti ili djelatnosti.

Zabrana upravljanja motornim vozilom

lanak 72.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se odreena kategorija vozila moe izuzeti kada posebne okolnosti upuuju na to da se svrha mjere nee time ugroziti.(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud e izrei zabranu upravljanja motornim vozilom i neubrojivoj osobi ako njezina radnja ukazuje na to da je nesposobna za vonju.(3) Zabrana upravljanja motornim vozilom odreuje se u trajanju koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od pet godina.(4) Zabrana upravljanja motornim vozilom poinje tei oduzimanjem vozake dozvole, upisom zabrane za odreenu kategoriju vozila u vozaku dozvolu, odnosno zabranom izdavanja vozake dozvole poinitelju koji je nema, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja mjere.(5) Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se izrei doivotno kada se s obzirom na ranija poiniteljeva teka krenja prometnih propisa moe oekivati da e i nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka postojati opasnost da poinitelj ponovno poini kazneno djelo protiv sigurnosti prometa. Utvrdi li sud povodom prijedloga osuenika da nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka opasnost vie ne postoji, ukinut e zabranu. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. Po ukidanju zabrane poinitelj mora ponovno polagati vozaki ispit.(6) Na zabranu upravljanja motornim vozilom shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(7) Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom.(8) Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena poinitelju koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ova zabrana poinje tei od dana pravomonosti presude.

Zabrana pribliavanja

lanak 73.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pribliavanja rtvi, drugoj osobi ili grupi osoba, ili odreenom mjestu sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja ili iskoritavanja djeteta, drugog kaznenog djela nasilja ili napada na slobodu osobe ili neovlatenog posjedovanja, proizvodnje i trgovanja drogama i tvarima zabranjenim u portu kad postoji opasnost da bi poinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovno poiniti neko od navedenih kaznenih djela.(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga lanka sud moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti kraa od jedne ni dulja od pet godina.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei pravomonou presude. Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(5) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.(6) Na zabranu pribliavanja shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(7) Sud e o pravomono izreenoj mjeri iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti nadlenotijeloza probaciju i nadlenu policijsku upravu.

Udaljenje iz zajednikog kuanstva

lanak 74.(1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva sud moe izrei poinitelju kaznenog djela nasilja prema osobi s kojom ivi u zajednikom kuanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi bez provoenja ove mjere poinitelj mogao ponovno poiniti nasilje prema lanu zajednikog kuanstva.(2) Sud sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora i to u trajanju koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni dulje od tri godine.(3) Osoba kojoj je izreena mjera iz stavka 1. ovoga lanka duna je uz prisutnost policijskog slubenika odmah po pravomonosti presude napustiti stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor koji ini zajedniko kuanstvo, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.(4) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja sigurnosne mjere udaljenja iz zajednikog kuanstva izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja.(5) Na mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(6) Sud e o pravomono izreenoj zabrani iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti nadlenotijeloza probaciju i nadlenu policijsku upravu.

Zabrana pristupa internetu

lanak 75.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od est mjeseci do dvije godine raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio putem interneta ako postoji opasnost da e zlouporabom interneta ponovno poiniti kazneno djelo.(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(3) Na zabranu pristupa internetu shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(4) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti regulatorno tijelo nadleno za elektronike komunikacije koje e osigurati njezino provoenje.

Zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora

lanak 76.(1) Ako je poinitelju izreena kazna zatvora u trajanju od pet ili vie godina za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od dvije ili vie godina za namjerno kazneno djelo s obiljejem nasilja ili za drugo kazneno djelo iz Glave XVI. ili XVII. ovoga Zakona i ako je kazna u potpunosti izdrana, nad njime e se odmah po izlasku iz zatvora zapoeti provoditi zatitni nadzor sukladno lanku 64. ovoga Zakona i posebne obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 7. do 13. ako su mu izreene uz zatitni nadzor.(2) Vrijeme provjeravanja traje jednu godinu. Sud moe vrijeme provjeravanja prije njegova isteka na prijedlognadlenog tijela za probacijuproduljiti za jo jednu godinu ako bi bez njegova provoenja postojala opasnost od ponovnog poinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga lanka.(3) Sudprilikom donoenja presude moe odrediti da se zatitni nadzor ne provodiako ima razloga vjerovati da osoba nee poiniti novo kazneno djelo i bez njegova provoenja.

GLAVA ESTA (VI.)

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA I JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE

Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi

lanak 77.(1) Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je ostvarena protupravna radnja. Imovinska korist oduzet e se i od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u dobroj vjeri.(2) Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev koji po prirodi i sadraju odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet e se dio imovinske koristi koji prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev.(3) Sud e oduzeti imovinsku korist i ako oteenika uputi da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.(4) Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomino, sud e naloiti poinitelju isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu. Plaanje se moe odrediti obrono.(5) Oduzeta imovinska korist nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu djelatnost.(6) Sud moe odluiti da se nee oduzeti imovinska korist ako je neznatna.Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

lanak 78.(1) Na oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za koje je nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta primjenjuju se odredbe lanka 77. ovoga Zakona ako ovim lankom nije drugaije propisano.(2) Ako poinitelj kaznenog djela iz nadlenosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ima ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako poinitelj uini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito.(3) Ako je imovinska korist od kaznenog djela sjedinjena s imovinom steenom na zakonit nain, ukupna imovina bit e predmetom oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi. Na isti nain i u istom omjeru oduzet e se i korist koja je dobivena od imovine u koju je zakonita imovina sjedinjena s imovinskom koriu od kaznenog djela.(4) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se od lana obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i neovisno o tome ivi li u zajednikom kuanstvu s poiniteljem.(5) Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se i od druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je steena ako ta osoba ne uini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni.(6) Ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni postupak umre, imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom moe se oduzeti od njezinih sljednika u postupku propisanom posebnim zakonom.

Oduzimanje predmeta

lanak 79.(1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili su nastali njegovim poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za poinjenje kaznenog djela. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka ili iz moralnih razloga.(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada poinitelj protupravne radnje nije kriv.(3) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je najmanje krajnjom nepanjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za poinjenje kaznenog djela ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje.(4) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.(5) Sud moe naloiti unitenje predmeta ili sredstva.

Javno objavljivanje presude

lanak 80.(1) Presudom kojom se proglaava krivim poinitelj kaznenog djela poinjenog javnim objavljivanjem, sud moe na zahtjev zainteresirane osobe ili dravnog odvjetnika kad je to u interesu oteene osobe ili u javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomino javno objavi o troku poinitelja.(2) Odreujui sredstvo, vrijeme, nain i ostale okolnosti javnog objavljivanja presude, sud mora nastojati da te okolnosti odgovaraju okolnostima objavljivanja sadraja kojim je poinjeno kazneno djelo.(3) Oslobaajuom presudom sud moe na zahtjev osloboene osobe kad je to u njezinom ili javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomino javno objavi na teret dravnog prorauna ili o troku privatnog tuitelja. Sud e odrediti sredstvo, vrijeme i nain objavljivanja presude.

GLAVA SEDMA (VII.)

ZASTARA

Zastara kaznenog progona

lanak 81.(1) Kazneni progon zastarijeva nakon: 40 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora i kazna zatvora u trajanju duem od 15 godina, 25 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 10 godina, 20 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina, 15 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 3 godine, 10 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od jedne godine i 6 godina za ostala kaznena djela.(2) Kazneni progon ne zastarijeva za kazneno djelo genocida (lanak 88.), zloin agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom pravu.(3) Ako je prije proteka rokova iz stavka 1. ovoga lanka donesena prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine.

Tijek zastare kaznenog progona

lanak 82.(1) Zastara kaznenog progona poinje tei danom kad je kazneno djelo poinjeno. Ako posljedica koja je obiljeje kaznenog djela nastupi kasnije, zastara poinje tei od tog trenutka.(2) Zastara kaznenog progona ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti.(3) Za kaznena djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106. stavka 2. i 3., lanka 110., lanka 111., lanka 112. stavka 1., lanka 114.stavka 2., lanka 116.stavka 3., lanka 118., lanka 119., lanka 154. stavka 1. toke 2.,lanka 155. stavka 2., lanka 156.,lanka 158., lanka 159.,lanka 160.,lanka 162., lanka 163., lanka 164., lanka 166., lanka 170., lanka 171., lanka 176. i lanka 177. ovoga Zakona poinjenih na tetu djeteta, zastara kaznenog progona poinje tei od punoljetnosti rtve.

Zastara izvrenja kazne

lanak 83.(1) Izreena se kazna zbog zastare ne moe izvriti kad od pravomone presude protekne: 40 godina od izreene kazne dugotrajnog zatvora, 25 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina, 20 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina, 15 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od tri godine, 10 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine, 6 godina od izreene kazne zatvora u trajanju do jedne godine, novane kazne kao glavne ili sporedne kazne.(2) Ne zastarijeva izvrenje kazni izreenih za kazneno djelo genocida (lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom pravu.

Tijek zastare izvrenja kazne

lanak 84.(1) Zastara izvrenja kazne poinje tei danom kada je presuda kojom je kazna izreena postala pravomona. Kad se radi o kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu.(2) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje kazne ne moe zapoeti ili nastaviti.(3) Zastara izvrenja kazne ne tee za vrijeme izdravanja kazne.

Zastara izvrenja sigurnosnih mjera, oduzimanja imovinske koristi i predmeta

lanak 85.(1) Sigurnosne mjere ne mogu se izvriti kad od pravomonosti presude kojom su te mjere izreene protekne dvostruko vrijeme od vremena na koje su mjere izreene.(2) Sigurnosne mjere iz lanka 68.,lanka 69.i lanka 70.ovoga Zakona ne mogu se izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju su izreene, odnosno kad protekne vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude.(3) Oduzimanje predmeta zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti presude kojom je izreeno.(4) Izvrenje sigurnosnih mjera izreenih doivotno i oduzimanja imovinske koristi ne zastarijeva.(5) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje sigurnosne mjere ne moe zapoeti ili nastaviti.

Primjena rokova zastare

lanak 86.Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvrenja kazne promijeni rok zastare, primijenit e se zastarni rokovi novog zakona.

GLAVA OSMA (VIII.)

ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

lanak 87.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske su odredbe sadrane u ovom Zakonu i drugim zakonima Republike Hrvatske, kojima se odreuju pretpostavke kanjivosti i sankcije koje se mogu izrei poiniteljima kaznenih djela.(2) Protupravna radnja je radnja kojom su ispunjena obiljeja kaznenog djela, a ne postoji razlog iskljuenja protupravnosti.(3) Slubena osoba je dravni dunosnik ili slubenik, dunosnik ili slubenik u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dunosti, sudac porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravnoodvjetnikog vijea, arbitarijavni biljenik. Slubenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska lan, meunarodnom sudu ili arbitrai iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, obavlja dunosti povjerene osobama iz prethodne reenice.(4) Vojna osoba je djelatna vojna osoba, ronik, priuvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik rasporeen na slubu u Oruanim snagama Republike Hrvatske.(5) Kad je slubena osoba naznaena kao poinitelj kaznenog djela koje nije predvieno u Glavi XXXIV. ovoga Zakona, ili kao osoba prema kojoj je poinjeno kazneno djelo, slubenom osobom smatrat e se i vojna osoba.(6) Odgovorna osoba je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izriito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe.(7) Dijete je osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.(8) lanovi obitelji su brani ili izvanbrani drug ili istospolni partner, njihova zajednika djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobonoj lozi zakljuno do treeg stupnja, srodnici po tazbini do zakljuno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.(9) Bliske osobe su lanovi obitelji, bivi brani ili izvanbrani drug ili istospolni partner i osobe koje ive u zajednikom kuanstvu.(10) Izvanbrani drug je osoba koja ivi u izvanbranoj zajednici koja ima trajniji karakter ilikoja traje krae vrijeme akoje u njoj roeno zajedniko dijete.(11) Istospolni partner je osoba koja ivi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter.(12) Tajni podatak je podatak koji je prema posebnom zakonu oznaen kao klasificirani podatak. Ne smatra se tajnim podatkom podatak iji je sadraj suprotan ustavnom poretku Republike Hrvatske ili podatak koji je oznaen tajnim radi prikrivanja kaznenog djela, prekoraenja ili zlouporabe ovlasti te drugih oblika nezakonitog postupanja u dravnim tijelima.(13) Slubena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za potrebe tijela javne vlasti, a koji je zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlenog tijela donesenim na temelju zakona proglaen slubenom tajnom, a nije rije o klasificiranom podatku sukladno posebnom zakonu.(14) Izbori su izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike, Europski parlament, predstavnika tijela u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, opinske naelnike, gradonaelnike, upane, gradonaelnika Grada Zagreba te postupak odluivanja na dravnom referendumu.(15) Isprava je svaki predmet koji sadri zapis, znak ili sliku koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost za pravne odnose.(16) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, kao i telefonski impulsi.(17) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom i zranom prometu.(18) Raunalni sustav je svaka naprava ili skupina meusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili vie njih na osnovi programa automatski obrauju podatke, kao i raunalni podaci koji su u njega spremljeni, obraeni, uitani ili preneseni za svrhe njegovog rada, koritenja, zatite i odravanja.(19) Raunalni podatak je svako iskazivanje injenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u raunalnom sustavu.(20) Raunalni program je skup raunalnih podataka koji su u stanju prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu funkciju.(21) Zloin iz mrnje je kazneno djelo poinjeno zbog rasne pripadnosti, boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet e se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije izriito propisano tee kanjavanje.(22) Imovinskom koriu od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist od kaznenog djela koja se sastoji od svakog uveanja ili spreavanja umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog djela, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela kao i svaka druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od kaznenog djela bez obzira nalazi li se na podruju Republike Hrvatske ili izvan njega.(23) Mito je svakanepripadnanagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost.(24) rtva kaznenog djela je fizika osoba kojoj su protupravnom radnjom prouzroene fizike ili duevne boli, emocionalna patnja, imovinska teta ili bitna povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.(25) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez obzira na to jesu li u ovom Zakonu koriteni u mukom ili enskom rodu odnose se na jednak nain na muki i enski rod.

POSEBNI DIO

GLAVA DEVETA (IX.)

KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA

Genocid

lanak 88.(1) Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu kao takvu:1. ubija lanove skupine,2. nanosi lanovima skupine teke tjelesne ozljede ili im teko narui zdravlje,3. stavlja skupinu u ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njezina potpuna ili djelomina unitenja,4. primjenjuje mjere kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine, ili5. prisilno preseljava djecu u drugu skupinu,kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi poinjenje genocida.(3) Tko izravno i javno potie na poinjenje genocida,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Zloin agresije

lanak 89.(1) Tko imajui stvarnu mo nadzirati ili upravljati politikim ili vojnim djelovanjem drave, upotrijebi oruane snage jedne drave protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti druge drave ili na bilo koji drugi nain protivan Povelji Ujedinjenih naroda ostvari in agresije koji po svojim karakteristikama, teini i razmjeru predstavljaoitokrenje Povelje Ujedinjenih naroda,kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(2) Tko sudjeluje u djelovanju oruanih snaga iz stavka 1. ovoga lanka,kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.(3) Tko izravno i javno potie na zloin agresije,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.(4) inom agresije iz stavka 1. ovoga lanka, bez obzira na to je li prethodno objavljen rat ili ne, smatra se:1. invazija ili napad oruanih snaga jedne drave na podruje druge drave, ili vojna okupacija, makar i privremena koja je posljedica takve invazije ili napada, ili pripajanje cijelog ili dijela podruja druge drave uz primjenu sile,2. bombardiranje od strane oruanih snaga jedne drave podruja druge drave ili koritenje bilo kakvog oruja jedne drave na podruju druge drave,3. blokiranje luka ili obala jedne drave oruanim snagama druge drave,4. napad oruanih snaga jedne drave nakopnene, pomorske izrane snage druge drave,5. koritenje oruanih snaga jedne drave, koje su na podruju druge drave uz njezinu suglasnost, u suprotnosti s uvjetima predvienim njihovim sporazumom ili produljenje prisutnosti vojnih snaga na podruju druge drave po prestanku sporazuma,6. davanje dozvole da podruje koje je drava stavila na raspolaganje drugoj dravi ova koristi za agresiju protiv tree drave, ili7. slanje od strane ili u ime drave naoruanih bandi, grupa, paravojnih snaga ili plaenika koji izvode oruane akcije protiv druge drave koje po svojoj teini odgovaraju prethodno navedenim radnjama ilinjezino znaajno sudjelovanjeu takvim akcijama.

Zloin protiv ovjenosti

lanak 90.(1) Tko krei pravila meunarodnog prava u sklopu irokog ili sustavnog napada usmjerenog protiv civilnogstanovnitva, uz znanje o tom napadu:1. ubije drugu osobu,2. radi istrebljenja nametne nekom civilnomstanovnitvuivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njegova djelominog unitenja,3.stavi u ropstvoneku osobu tako da nad njom vri pojedine ili sve ovlasti koje proizlaze iz prava vlasnitva, ukljuujui vrenje takvih ovlasti u trgovini ljudima,4. protjeruje ili prisilno premjeta druge osobe putem izgona ili drugih prisilnih mjera s podruja na kome zakonito borave, a bez osnova predvienih meunarodnim pravom,5. protupravno zatvori drugu osobu ili joj na drugi nain protupravno oduzme slobodu,6. mui osobu kojoj je oduzeta sloboda ili je pod nadzorom okrivljenika tako da joj namjerno nanosi teke tjelesne ili duevne boli ili patnje, osim onih koje proizlaze, svojstvene su ili su sluajna posljedica zakonite kazne,7. siluje drugu osobu, dri je u spolnom ropstvu, prisiljava na prostituciju, nezakonito dri u zatoenju enu koja je nasilno zatrudnjela kako bi se utjecalo na etniki sastav nekogstanovnitvaili inile kakve druge teke povrede meunarodnog prava, drugoj osobi bez njezina pristanka i kada to nije opravdano medicinskim razlozima oduzme bioloku reproduktivnu sposobnost ili nad njom izvri neko drugo spolno nasilje usporedive teine,8. progoni neku odredivu skupinu ili zajednicu na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja se openito prema meunarodnom pravu smatra nedopustivom, i to poini u vezi s bilo kojom radnjom opisanom u lanku 88. do 91. ovoga Zakona tako da drugoj osobi zato to pripada odreenoj skupini ili zajednici namjerno i u velikoj mjeri oduzme temeljna prava suprotno meunarodnom pravu,9. uhiti, dri u zatoenitvu ili otme osobe u ime ili uz doputenje, potporu ili pristanak drave ili politike organizacije, a nakon toga odbije priznati takvo oduzimanje slobode ili uskrati obavijesti o sudbini ili mjestu na kojem se osobe nalaze, s ciljem da im se uskrati pravna zatita kroz dulje vremensko razdoblje,10. u okviru institucionaliziranog reima sustavnog potlaivanja i dominacije jedne rasne skupine nad drugom rasnom skupinom ili skupinama i u namjeri odravanja takvog reima poini neko neovjeno djelo opisano u ovom lanku ili djelo slino nekom od tih djela (zloin apartheida), ili11. poinidruganeovjena djela kojima se namjerno uzrokuje teka patnja, teka tjelesna ozljedailiteko naruenje zdravlja,kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi neko od navedenih kaznenih djela.

Ratni zloin

lanak 91.(1) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, okupacije ili meunarodnog oruanog sukoba ili oruanog sukoba koji nema meunarodni znaaj poini neko od sljedeih tekih krenja protiv osoba ili imovine zatienih enevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949.:1. ubojstvo,2. muenje ili neovjeno postupanje, ukljuujui bioloke pokuse,3. nanoenje velike patnje, teke tjelesne ozljede ili tekog naruenja zdravlja,4. nezakonito protjerivanje, premjetaj ili nezakonito dranje zatiene osobe u zatoenitvu,5. prisiljavanje ratnog zarobljenika ili druge zatiene osobe na slubu u postrojbama neprijateljske sile,6. uskraivanje prava ratnom zarobljeniku ili drugoj zatienoj osobi na pravian i redovan postupak,7. uzimanje talaca, ili8. unitavanje i oduzimanje imovine u velikim razmjerima koje nije opravdano vojnom nudom i koje je provedeno nezakonito i samovoljno,kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(2) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata, okupacije ili meunarodnog oruanog sukoba ili oruanog sukoba koji nema meunarodni znaaj poini druge teke povrede prava i obiaja koji se primjenjuju u meunarodnom oruanom sukobu ili oruanom sukobu iji znaaj nije meunarodni, to jest bilo koje od sljedeih djela:1. usmjeravanje napada protiv civilnog stanovnitva ili protiv pojedinih civila koji ne sudjeluju izravno u neprijateljstvima,2. usmjeravanje napada protiv civilnih objekata, odnosno objekata koji nisu vojni ciljevi,3. usmjeravanje napada protivosoblja, ureaja, materijala, jedinica ili vozila ukljuenih u humanitarnu pomo ili misiju odravanja mira sukladno Povelji Ujedinjenih naroda, tako dugo dok oni imaju pravo na zatitu civila ili civilnih objekata prema odredbama meunarodnog ratnog prava,4. pokretanje napada sa znanjem da e takav napad uzgredno dovesti do smrti ili ozljeda civila ili tete na civilnim objektima ili do teke, dugorone i opsene tete u prirodnom okoliu koja bi oito bilanerazmjernau odnosu na oekivani konkretan i izravan vojni dobitak,5. napadanje ili bombardiranje, bilo kojim sredstvima, gradova, sela, naselja ili zgrada koje su nebranjene i ne predstavljaju vojne ciljeve,6. ubijanje ili ranjavanje borca koji se predao, nakon to je poloio oruje ili ostao bez sredstava za borbu,7. nepravilna uporaba zastave primirja, zastave ili vojnog znakovlja i odore neprijatelja ili Ujedinjenih naroda, kao i posebnih znakova enevskih konvencija, zbog koje je dolo do pogibije ili tekih ozljeda,8. premjetanje, izravno ili posredno, dijelova vlastitog civilnog stanovnitva na okupirano podruje od strane okupatorske sile, ili deportacija ili premjetaj itavog stanovnitva okupiranog podruja ili jednog njegovog dijela, unutar toga podruja ili izvan njega,9. usmjeravanje napada protiv zgrada posveenih vjeri, obrazovanju, umjetnosti, znanosti ili humanitarnim svrhama, protiv povijesnih spomenika i kulturnih dobara, bolnica i mjesta na kojima se prikupljaju bolesni i ranjeni, pod uvjetom da nisu vojni ciljevi,10. podvrgavanje osoba koje su u vlasti protivnike strane tjelesnom sakaenju, uzimanju tkiva ili organa za transplantaciju ili medicinskim ili znanstvenim pokusima bilo koje vrste koji nisu opravdani medicinskim, zubarskim ili bolnikim tretmanom osoba o kojima je rije te koji se ne izvode u njihovom interesu, a dovode do smrti ili ozbiljne opasnosti po zdravlje takve osobe ili osoba,11. podmuklo ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljske nacije ili vojske,12. proglaavanje da se protivniku nee dati nikakva milost,13. unitavanje ili oduzimanje neprijateljske imovine osim akoto izriito zahtijeva ratna nuda,14. proglaenje prava i radnji dravljana neprijateljske strane zabranjenim, suspendiranim ili nedoputenim u sudskom postupku,15. prisiljavanje dravljana neprijateljske strane da sudjeluju u ratnim operacijama usmjerenim protiv vlastite zemlje ak i ako su bili u slubi zaraene strane prije poetka rata,16. pljakanje gradova ili mjesta,17. uporaba otrova ili otrovnog oruja,18. uporaba otrovnih plinova, plinova zaguljivaca ili drugih plinova te svih slinih tekuina, tvari ili naprava,19. uporaba metaka koji se u ljudskom tijelu lako ire ili raspruju,20. uporaba oruja, projektila, materijala i naina ratovanja koji po svojoj prirodi nanose suvine ozljede ili nepotrebne patnje ili kojima je svojstvo da protivno meunarodnom ratnom pravu ne razlikuju vojne i civilne ciljeve, ako je takvo oruje, projektili, materijal ili nain ratovanja predmet sveobuhvatne zabrane,21. skrnavljenje osobnog dostojanstva, posebice poniavajui i degradirajui postupci, kolektivno kanjavanje,22. silovanje, spolno porobljavanje, prisiljavanje na prostituciju, trudnou, sterilizaciju ili koji drugi oblik spolnog nasilja koji predstavlja teku povredu enevskih konvencija,23. iskoritavanje prisutnosti civila ili drugih zatienih osoba da se odreena mjesta, podruja ili vojne snage zatite od vojnih operacija,24. usmjeravanje napada na zgrade, materijal, medicinske jedinice i prijevozna sredstva te osoblje koje koristi posebne znakove enevskih konvencija sukladno meunarodnom pravu,25. pribjegavanje izgladnjivanju civila kao nainu voenja rata uskraivanjem sredstava nunih za opstanak, ukljuujui i oteavanje pristupa humanitarnoj pomoi, propisanoga enevskim konvencijama,26. novaenje djece u nacionalne oruane snage ili oruane skupine odvojene od oruanih snaga drave ili njihovo koritenje u aktivnom sudjelovanju u neprijateljstvima, ili27. premjetanje civilnog stanovnitva zbog razloga povezanih uz sukob osim ako to trai sigurnost civila ili neizbjeni vojni razlog,kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini prema velikom broju ljudi ili na osobito okrutan ili podmukao nain, iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda.(4) Tko zapovijedi da se poini djelo iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka kaznit e se kao da ga je sam poinio.

Povreda pregovaraa

lanak 92.Tko krei pravila meunarodnoga prava za vrijeme rata ili oruanoga sukoba vrijea, zlostavlja ili zadri pregovaraa ili njegovu pratnju ili im sprijei povratak, ili na drugi nain povrijedi njihovu nepovredivost,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Zlouporaba meunarodnih znakova

lanak 93.Tko u podruju oruanih operacija zlouporabi ili neovlateno nosi zastavu ili znak Ujedinjenih naroda, Crvenog kria ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate meunarodne znakove kojima se obiljeavaju odreeni objekti radi zatite od oruanih operacija,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika

lanak 94.Tko krei pravila meunarodnoga prava, nakon zavretka rata ili oruanoga sukoba naredi ili izvri neopravdanu odgodu povratka ratnih zarobljenika ili civilnih osoba,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Novaenje plaenika

lanak 95.(1) Tko krei pravila meunarodnoga prava novai, koristi, plaa ili osposobljava plaenika za sudjelovanje u oruanom sukobu ili zajednikom inu nasilja usmjerenom na ruenje vlade, podrivanje teritorijalne cjelovitosti drave ili ugroavanje njezina ustavnog ustrojstva,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.(2) Tko novai dijete u oruane snage ili oruane skupine odvojene od oruanih snaga, ili tako unovaeno dijete koristi u neposrednim neprijateljskim djelovanjima,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.(3) Tko radi stjecanja materijalne koristi kao punoljetni plaenik izravno sudjeluje u oruanom sukobu ili zajednikom inu nasilja,kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

Odgovornost zapovjednika

lanak 96.(1) Vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba ili osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba koja ne sprijei