SIGURNOSNE MJERE

Vrste sigurnosnih mjeralanak 65.Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva, zabrana pristupa internetu i zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora.

Svrha sigurnosnih mjeralanak 66.Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela.sigurnosne mjere su zatitnog, preventivnog karakterapoivaju na opasnosti delinkventa polazite, odreivanja i izricanja sigurnosnih mjera je odreeno kriminogeno stanje poinitelja kaznenog djela, njegova opasnost u kojoj je involvirana negativna prognoza o njegovom buduem ponaanju, odnosno posebno izraenom, visokom stupnju opasnosti ponavljanja djelau sadraju sigurnosne mjere nije moralna osuda, ne poiva na krivnji, ne postoji zbog etikih razloga, ve poiva na opasnosti poinitelja i nastojanju da se ta opasnost smanji, ukloni, suzbije, za razliku od kazne u kojoj je i retributivna komponenta

Naelo razmjernostilanak 67.Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti.

Naelom razmjernosti se nastoji osigurati da ogranienja nekih prava osuene osobe ne premae nuno potrebnu mjeru. Tri su bitna kriterija u ispunjavanju naela razmjernosti: prikladnost, nunost i uravnoteenost. S poinjenim lakim kaznenim djelom u pravilu ne ide sigurnosna mjera. Isto tako se tea sigurnosna mjera nee izrei ako se oekivana svrha moe postii izricanjem blae sigurnosne mjere. Naelo razmjernosti se odnosi i na trajanje sigurnosne mjere.

Pojedine sigurnosne mjere

Obvezno psihijatrijsko lijeenjelanak 68.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili vie poinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi ta osoba zbog duevnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno smanjena ubrojivost mogla u budunosti poiniti tee kazneno djelo.(2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se izvan zatvorskog sustava.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni.(5) Sud mora po proteku prve godine od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka i potom najmanje jednom godinje preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njezinim nastavkom i o tome donijeti rjeenje po postupku propisanom posebnim zakonom. Na zahtjev ustanove u kojoj se mjera provodi ili na zahtjev poinitelja ovo preispitivanje moe se uiniti i prije, ali ne prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja. Sud moe obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere.(6) Sud e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena.(7) Ako je vrijeme provedeno na lijeenju krae od trajanja izreene kazne, sud moe odrediti da se osuenik uputi na izdravanje ostatka kazne ili da se pusti na uvjetni otpust. Kad ga upuuje na izdravanje ostatka kazne, sud mu moe odrediti ambulantno lijeenje u zatvorskoj ustanovi. Odluujui o putanju na uvjetni otpust, sud e osobito uzeti u obzir uspjeh osuenikova lijeenja, njegovo zdravstveno stanje, vrijeme provedeno na lijeenju i ostatak kazne to ga osuenik nije izdrao. Ako utvrdi da je poinitelj i dalje opasan za okolinu, a da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo lijeenje na slobodi, sud moe poinitelju kojeg puta na uvjetni otpust odrediti nastavak lijeenja na slobodi sukladno lanku 60. stavku 2. u vezi s lankom 62. stavkom 2. tokom 4. ovoga Zakona.

Obvezno lijeenje od ovisnostilanak 69.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti u budunosti poiniti tee kazneno djelo.(2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom, kao i u sluaju iz lanka 44. stavka 4. ovoga Zakona . Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom, izvravati i u terapijskoj zajednici ako je takvo odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje tri godine.(5) Sudac izvrenja e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosadanje i daljnje provoenje bezizgledno.(6) Sudac izvrenja mora najmanje svakih est mjeseci, raunajui od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka, preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njenim nastavkom i o tome donijeti rjeenje. Sudac izvrenja moe obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere.(7) Na mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti primjenjuje se odredba lanka 68. stavka 7. ovoga Zakona.

Obvezan psihosocijalni tretmanlanak 70.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud moe izrei poinitelju koji je poinio kazneno djelo s obiljejem nasilja ako postoji opasnost da e poiniti isto ili slino djelo.(2) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se uz novanu kaznu ili kaznu zatvora.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizike osobe specijalizirane za otklanjanje nasilnikog ponaanja pod uvjetima odreenim posebnim propisom.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje dvije godine.

Zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnostilanak 71.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti u trajanju od jedne do deset godina raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio u obavljanju dunosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da e zlouporabom te dunosti ili djelatnosti ponovno poiniti kazneno djelo.(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(3) Poinitelju kaznenog djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106. stavka 2. i 3., lanka 111. toke 2., lanka 112. stavka 1., lanka 114., lanka 116., lanka 118., lanka 119., lanka 120., Glave XVI., poinjenog na tetu djeteta i Glave XVII. ovoga Zakona, sud moe izrei zabranu obavljanja dunosti ili djelatnosti u kojima dolazi u redoviti kontakt s djecom i kad ova djela nisu bila poinjena u obavljanju dunosti i djelatnosti, a moe je izrei i doivotno.(4) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije baviti odreenom dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po njegovim uputama.(5) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti kad je izreena uz rad za ope dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme uvjetnog otpusta shodno e se primijeniti odredbe lanka 55. stavka 8., lanka 58. stavka 5. ili lanka 61. stavka 3. ovoga Zakona.(6) Po proteku tri godine od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njeno izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.(7) Po proteku deset godina od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 3. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.(8) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti tijelo nadleno za voenje upisnika osoba koje obavljaju odreene dunosti ili djelatnosti.

Zabrana upravljanja motornim vozilomlanak 72.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se odreena kategorija vozila moe izuzeti kada posebne okolnosti upuuju na to da se svrha mjere nee time ugroziti.(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud e izrei zabranu upravljanja motornim vozilom i neubrojivoj osobi ako njezina radnja ukazuje na to da je nesposobna za vonju.(3) Zabrana upravljanja motornim vozilom odreuje se u trajanju koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od pet godina.(4) Zabrana upravljanja motornim vozilom poinje tei oduzimanjem vozake dozvole, upisom zabrane za odreenu kategoriju vozila u vozaku dozvolu, odnosno zabranom izdavanja vozake dozvole poinitelju koji je nema, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja mjere.(5) Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se izrei doivotno kada se s obzirom na ranija poiniteljeva teka krenja prometnih propisa moe oekivati da e i nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka postojati opasnost da poinitelj ponovno poini kazneno djelo protiv sigurnosti prometa. Utvrdi li sud povodom prijedloga osuenika da nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka opasnost vie ne postoji, ukinut e zabranu. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja. Po ukidanju zabrane poinitelj mora ponovno polagati vozaki ispit.(6) Na zabranu upravljanja motornim vozilom shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(7) Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom.(8) Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena poinitelju koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ova zabrana poinje tei od dana pravomonosti presude.

Zabrana pribliavanjalanak 73.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pribliavanja rtvi, drugoj osobi ili grupi osoba, ili odreenom mjestu sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja ili iskoritavanja djeteta, drugog kaznenog djela nasilja ili napada na slobodu osobe ili neovlatenog posjedovanja, proizvodnje i trgovanja drogama i tvarima zabranjenim u portu kad postoji opasnost da bi poinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovno poiniti neko od navedenih kaznenih djela.(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga lanka sud moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti kraa od jedne ni dulja od pet godina.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei pravomonou presude. Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(5) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg preispitivanja.(6) Na zabranu pribliavanja shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona. (7) Sud e o pravomono izreenoj mjeri iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti nadleno tijelo za probaciju i nadlenu policijsku upravu.

Udaljenje iz zajednikog kuanstvalanak 74.(1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva sud moe izrei poinitelju kaznenog djela nasilja prema osobi s kojom ivi u zajednikom kuanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi bez provoenja ove mjere poinitelj mogao ponovno poiniti nasilje prema lanu zajednikog kuanstva.(2) Sud sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora i to u trajanju koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni dulje od tri godine.(3) Osoba kojoj je izreena mjera iz stavka 1. ovoga lanka duna je uz prisutnost policijskog slubenika odmah po pravomonosti presude napustiti stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor koji ini zajedniko kuanstvo, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.(4) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja sigurnosne mjere udaljenja iz zajednikog kuanstva izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja.Na mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona. (6) Sud e o pravomono izreenoj zabrani iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti nadleno tijelo za probaciju i nadlenu policijsku upravu.

Zabrana pristupa internetulanak 75.

(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od est mjeseci do dvije godine raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio putem interneta ako postoji opasnost da e zlouporabom interneta ponovno poiniti kazneno djelo.(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(3) Na zabranu pristupa internetu shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(4) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti regulatorno tijelo nadleno za elektronike komunikacije koje e osigurati njezino provoenje.

Zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvoralanak 76.(1) Ako je poinitelju izreena kazna zatvora u trajanju od pet ili vie godina za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od dvije ili vie godina za namjerno kazneno djelo s obiljejem nasilja ili za drugo kazneno djelo iz Glave XVI. ili XVII. ovoga Zakona i ako je kazna u potpunosti izdrana, nad njime e se odmah po izlasku iz zatvora zapoeti provoditi zatitni nadzor sukladno lanku 64. ovoga Zakona i posebne obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 7. do 13. ako su mu izreene uz zatitni nadzor.(2) Vrijeme provjeravanja traje jednu godinu. Sud moe vrijeme provjeravanja prije njegova isteka na prijedlog nadlenog tijela za probaciju produljiti za jo jednu godinu ako bi bez njegova provoenja postojala opasnost od ponovnog poinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga lanka.(3) Sud prilikom donoenja presude moe odrediti da se zatitni nadzor ne provodi ako ima razloga vjerovati da osoba nee poiniti novo kazneno djelo i bez njegova provoenja.

POSEBNE KAZNENOPRAVNE MJERE

Oduzimanje imovinske koristi

Oduzimanje predmeta

Javno objavljivanje presude

Oduzimanje imovinske koristi naelo OIK - u temeljnim odredbama (l. 5. KZ) : nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelompojam imovinske koristi: "bilo kakva imovinska korist od kaznenog djela ili kao nezakoniti prihod, koji se moe sastojati od bilo koje vrste imovine, koja se sastoji u stvarima ili pravima, koja moe biti pokretna ili nepokretna, a koja obuhvaa i pravne akte ili dokumente koji dokazuju naslov ili pravo na takvoj imovini"(definicija prema Konvenciji o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenoga kaznenim djelom, od 8. studenoga 1990. godine, koju je Republika Hrvatska ratificirala Zakonom o potvrivanju Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenoga kaznenim djelom od 29. rujna 1997. ( N.n. - M.u.,br. 14/1997.) oduzimaju se predmeti i dobit ostvarena kaznenim djelom

imovinska korist naelno se oduzima od poinitelja i sudionika, ali se moe oduzeti i od treih osoba (na koje je prenijeta) ako nije steena u dobroj vjerirazlikovanje izmeu oduzimanja imovinske koristi kod kaznenih djela openito (lanak 77.) i kod kaznenih djela koja su u nadlenosti USKOK-a (lanak 78.). oduzimanje imovinske koristi dunost je suda

Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi (lanak 77.KZ)(1) "Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je ostvarena protupravna radnja. Imovinska korist oduzet e se i od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u dobroj vjeri. "imovinska korist oduzet e i neubrojivom poinitelju i osobi koja nije kriva jer je postupala u neotklonjivoj zabludi (dovoljno je da je ostvarena protupravna radnja) i svakoj drugoj osobi koja je nije stekla u dobroj vjeri (dakle osobi za koju je pribavljena ili na koju je prenijeta bez naknade ili uz naknadu koja oigledno ne odgovara njenoj stvarnoj vrijednosti odnosno od osobe koja je znala ili mogla i morala znati da je imovina steena kaznenim djelom). vlasnitvo oduzete imovinske koristi prelazi na dravu

(2) "Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev koji po prirodi i sadraju odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet e se dio imovinske koristi koji prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev."Odluka o oduzimanju imovinske koristi je supsidijarna: imovinsko pravni zahtjev oteenika ima prednost pred dravom

(3) "Sud e oduzeti imovinsku korist i ako oteenika uputi da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici."Kako bi se osiguralo da imovinska korist bude zaista oduzeta, predvieno je oduzimanje i kad je oteenik s imovinskopravnim zahtjevom upuen na parnicu Time se izbjegava mogunost da ona ne bude oduzeta ako oteenik ne pokrene parnicu.

(4) "Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomino, sud e naloiti poinitelju isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu. Plaanje se moe odrediti obrono.Ukoliko je nemogue oduzimanje stvari ili prava odredit e se isplata u odgovarajuem novanom iznosu, s tim da je uvedena mogunost obrone otplate.

(5) "Oduzeta imovinska korist nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu djelatnost."izriito se propisuje da se imovinska korist rauna u bruto, a ne neto iznosu dakle imovinska koristi nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu djelatnost Zbog naela efikasnosti sudu je ostavljena sloboda da ne oduzme neznatnu imovinsku korist (stavak 6.). Postupak oduzimanja imovinske koristi te uvjeti i nain njezina oduzimanja detaljno su ureeni Zakonom o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem (Nar. nov., br. 145/2010.)

Proireno oduzimanje imovinske koristi (l. 78. KZ)odnosi se na korist ostvarenu nekim kaznenim djelom iz nadlenosti USKOK-a ako poinitelj ima ili je imao imovinu koja je nesrazmjerna s prihodima poinitelja (ovaj nesrazmjer izmeu prihoda i imovine mora pokazati dravno odvjetnitvo) pretpostavljat e se da sva imovina poinitelja potjee od kaznenog djela, osim ako poinitelj uini vjerojatnim da je njezino porijeklo zakonito (stavak 2.) jednom kad dravno odvjetnitvo dokae da je imovina poinitelja kaznenog djela iz nadlenosti USKOK-a u nesrazmjeru s njegovim prihodima, na poinitelja je prebaen teret dokaza vjerojatnosti zakonitog porijekla imovine razuman interes odravanja efikasnosti pravnog poretka.

Stavak 3. omoguuje oduzimanje u sluaju kad doe do mijeanja zakonito i nezakonito steene imovine " ukupna imovina bit e predmetom oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi."U stavku 4. navode se osobe za koje postoji neoboriva presumpcija da imovinsku korist od kaznenog djela nisu stekle u dobroj vjeri "oduzet e se od lana obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i neovisno o tome ivi li u zajednikom kuanstvu s poiniteljem."Druge osobe mogu dokazivati stjecanje u dobroj vjeri, a stjecanje po razumnoj cijeni jedan je od pokazatelja dobre vjere (stavak 5.)Stavak 6. propisuje mogunost oduzimanja imovinske koristi od nasljednika poinitelja.

ODUZIMANJE PREDMETA (l. 79. KZ)u novom KZ-u nije vie sigurnosna mjera nego sankcija sui generisKZ predmete razvrstava u instrumenta sceleris (namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela, tzv. orue zloina) i u producta sceleris (predmeti nastali poinjenjem kaznenog djela, tzv. proizvodi zloina)

Oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta zapravo su istovjetne mjere sui generis. Razlika je samo u tome to se oduzimanje predmeta odnosi samo na predmete koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili su produkt njegova poinjenja, dok je imovinska korist, najee izraena u novcu, obogaenje (dobit) ostvareno poinjenim kaznenim djelom. U st. 1. dani su razliiti temelji oduzimanja: 1. opasnost od ponovne uporabe; 2. zatita ope sigurnosti; 3. zatita javnog poretka; 4. moralni razlozi. stavak 2. omoguava oduzimanje predmeta i kad poinitelj protupravne radnje nije kriv (npr. zbog neotklonjive zablude ili od neubrojive osobe ), odnosno instrumenta et producta sceleris mogu se oduzeti i oslobaajuom presudom

stavak 3. propisuje uvjete za naknadu tete treoj osobi (vlasniku oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela) trea osoba ima pravo na naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva, a ako trea osoba nije namjerno ili krajnjom nepanjom doprinijela poinjenju kaznenog djela ("pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za poinjenje kaznenog djela ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje") ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna

zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno (stavak 4. odnosi se primjerice na sluajeve oduzimanje droge, potkupnine i sl.)

sud moe naloiti unitenje predmeta ili sredstva (stavak 5.)

ZASTARA

ZASTARA

Sastoji se u tome da se nakon proteka odreenog vremena od poinjenja kaznenog djela kazneni progon vie ne moe poduzeti (zastara kaznenog progona), odnosno izreena kaznenopravna sankcija ili posebna kaznenopravna mjera vie ne moe izvriti (zastara izvrenja kaznenopravne sankcije)Uvedena je u kazneno pravo zato to se smatra da kazneno djelo nakon proteka odreenog vremena kazneno djelo pada u zaborav, a javnost, pa i sama rtva postaju ravnoduni prema kaznenom djelu, a izricanje, odnosno izvrenje kaznenopravne sankcije postaje besmisleno.

Zastara kaznenog progona (l. 81.)

prestanak prava drave na kazneni progon poinitelja protekom odreenih zakonom odreenih rokova koji se raunaju od poinjenja kaznenog djela;Zastarni rokovi kaznenog progona (vrijeme nakon ijeg proteka nastupa zastara) ovise o apstraktnoj teini kaznenog djela (propisana kazna) l. 81. st.1.: 40 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora i kazna zatvora u trajanju duem od 15 godina, 25 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 10 godina, 20 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina, 15 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 3 godine, 10 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od jedne godine i 6 godina za ostala kaznena djela

novi KZ naputa razlikovanje apsolutne i relativne zastare (a time i prekida zastare), rokovi u stavku 1. u pravilu su dulji od dosadanjih za relativnu, ali ipak krai od onih za apsolutnu zastarunavedeni zastarni rokovi mogu se produljiti za dvije godine u sluajevima kada je prvostupanjski sud donio presudu (svejedno kakvu) pri kraju isteka zastarnog roka jer je u tom sluaju sudstvo ipak rijeilo sluaj u zastarnom roku (iako ne pravomono) navedenom se novinom htjelo onemoguiti prebacivanje odgovornosti zbog nastupa zastare s prvostupanjskih sudova na albene sudove (l. 81. st.3.)

Kazneni progon ne zastarijeva za slijedea kaznena djela (l. 81. st.2.):genocid, ratne zloine, zloine protiv ovjenosti i zloin agresije, djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske (kaznena djela ratnog profiterstva i kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske),kaznena djela koja ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu

Tijek zastare kaznenog progona (lanak 82.)zastara poinje tei danom kada je djelo poinjeno (l. 82. st.1.) pojam vremena poinjenja kaznenog djelal. 8. st.1." kad je poinitelj radio ili bio duan raditi" teorija djelatnostiposebnosti odreivanja vremena poinjenja kaznenog djela kod produljenog i trajnog k.d.: l. 8.st.2. "danom posljednje radnje" (za produljeno k.d.), odnosno "danom prestanka radnje" (odnosi se na trajno k.d.)

mirovanje zastare zastara kaznenog progona ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti (l. 82. st. 2.) razlog za mirovanje mora proizlaziti iz zakona, a zastarni se rok zbog mirovanja produljuje za onoliko koliko je zastara mirovala (za razliku od prekida zastare, kada nakon svakog prekida zastara poinje ponovno tei)poseban sluaj mirovanja zastare kod odreenih kaznenih djela poinjenih na tetu djece (ropstvo, trgovanje ljudima, taksativno navedena kaznena djela protiv spolne slobode, braka, obitelji i mladei ) kod kojih zastara miruje do punoljetnosti rtve

Zastara izvrenja kazne (lanak 83.)

prestanak prava drave na izvrenje izreene kazne protekom zakonom odreenih rokova koji se raunaju od pravomonosti presude stavak 1.: 40 godina od izreene kazne dugotrajnog zatvora, 25 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina, 20 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina, 15 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od tri godine, 10 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine, 6 godina od izreene kazne zatvora u trajanju do jedne godine, novane kazne kao glavne ili sporedne kazne.

izreene kazne ije izvrenje nikada ne zastarijeva ista kaznena djela kod kojih kazneni progon nikada ne zastarijeva (stavak 2.)

Tijek zastare izvrenja kazne (lanak 84.) Zastara izvrenja kazne poinje tei danom kada je presuda kojom je kazna izreena postala pravomona. Zastarni rok za kaznu iz opozvane uvjetne osude, odnosno supletorni zatvor (zatvor kojim je zamijenjena novana kazna) poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu, odnosno zamjeni novane kazne zatvoromMirovanje zastare izvrenja kazne: zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje kazne ne moe zapoeti ili nastaviti (stavak 2.)Zastara izvrenja kazne ne tee za vrijeme izdravanja kazne (stavak 3.) ako tijekom izvrenja kazne istekne zastarni rok, izvrenje kazne nee se obustaviti

Zastara izvrenja sigurnosnih mjera, oduzimanja imovinske koristi i predmeta(lanak 85.) zastara izvrenja sigurnosnih mjera nastupa protekom dvostrukog vremena od vremena na koje su mjere izreene, a rok poinje tei od pravomonosti presude kojom su te mjere izreene medicinske sigurnosne mjere iz lanka 68. i lanka 69., te mjera obveznog psihosocijalnog tretmana (l. 70.) ne mogu se izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju su izreene, odnosno kad protekne vrijeme provjeravanja iz uvjetne osudesigurnosne mjere izreene doivotno, mogu se izvriti doivotnooduzimanje predmeta zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti presude kojom je izreeno oduzimanje imovinske koristi ne zastarijeva poinitelju nikad ne smije dozvoliti da zadri imovinsku korist koju je stekao kaznenim djelom

Primjena rokova zastare(lanak 86.)"Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvrenja kazne promijeni rok zastare, primijenit e se zastarni rokovi novog zakona. "novi KZ precizno je i jednoobrazno rijeio eventualni problem retroaktivne primjene zastarnih rokova; iz citirane odredbe proizlazi slijedee:ako je stupanjem na snagu novog zakona zastara kaznenog progona ili izvrenja kazne ve nastupila, novi, produljeni zastarni rokovi, ne mogu se primijeniti, budui da zastara ne moe poeti iznova tei poinitelj ima pravo na povjerenje u dravu da ga vie nee progoniti (npr. moe unititi dokazni materijal koji mu ide u prilog);ako u trenutku stupanja na snagu novog zakona za pojedino kazneno djelo nije nastupila zastara kaznenog progona ili zastara izvrenja kazne, primijenit e se novi, promijenjeni zastarni rokovi, neovisno o tome produljuje li ili skrauje novi zakon rok zastare za odreeno kazneno djelo.

Pravne posljedice osude Kaznena evidencija RehabilitacijaZakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (N.n. 143/12)

Do stupanja na snagu ZOPKER-a navedena materija bila je ureena Kaznenim zakonomunato svojoj raznorodnosti, materija je itekako povezana nakon donoenja pravomone osuujue presude nastupaju pravne posljedice presude, podaci o poinitelju, kaznenom djelu, sigurnosnim mjerama i dr. se upisuju iz pravomone osuujue presude u kaznene evidencije, a protekom odreenih rokova nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, nastupa rehabilitacija te meunarodna razmjena podataka iz kaznenih evidencija ukoliko postoji zahtjev strane drave ili obveza RH na dostavu tih podatka. Izmjene su se dogodile na svim podrujima materije koja se ureuje NPZOKER-om.

Pravne posljedice osude

ogranienja prava osuenih osoba koja nastupaju po sili zakona civilnopravna ogranienja, a ne kaznenopravne sankcije, koje nastupaju kao nuna popratna pojava osuujue presude. Nisu kaznenopravne sankcije, iz razloga to ih ne izriu kazneni sudovi, a u pravilu se dijele u dvije skupine i predstavljaju gubitak ili zabranu stjecanja odreenih prava. lankom 30. Ustava je propisano da pravne posljedice osude mogu nastupiti samo za teka i osobito neasna kaznena djela, tip pravnih posljedica koji se odnosi na zabranu stjecanja odreenog prava moe trajati samo ogranieno. pravne posljedice osude ostavljaju na ureenje posebnom zakonodavstvu, drugim rijeima posebni zakoni koji reguliraju odreenu materiju e propisivati ne samo pravne posljedice osude, ve i uvjete za njihov nastup

novo ureenje pravnih posljedica osude sadrano je u lanku 2. ZOPKER-a. Navedeni lanak propisuje: pravne posljedice osude ostavljaju na ureenje posebnom zakonodavstvu, drugim rijeima posebni zakoni koji reguliraju odreenu materiju e propisivati ne samo pravne posljedice osude, ve i uvjete za njihov nastup pravne posljedice osude mogu nastupiti i kod novane kazne, rada za ope dobro i uvjetne osude rok trajanja pravnih posljedica osude odreen stavkom 3., kao jedan opi maksimalan uvjet trajanja pravnih posljedica osude, tako da sve pravne posljedice, bez obzira koje i kojim su zakonom propisane, prestaju nakon proteka vremena od 10 godina od dana izdrane kazne zatvora, plaene novane kazne, izvrenja rada za ope dobro odnosno protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude. pravne posljedice osude nastupaju danom pravomonosti presude, ali rok njihovog trajanja se rauna tek od dana izdrane, odnosno plaene kazne biti e sluajeva kada e se osuenik smatrati rehabilitiranim graaninom, a pravne posljedice osuda e jo trajati

posljedice osude ne upisuju se u kaznene evidencije, jer ne predstavljaju kaznenopravnu sankciju biti e vrlo teko ustanoviti koje pravne posljedice su nastupile za konkretnog osuenika (zbog mogunosti da se posebnih zakonima propisuju pravne posljedice osude kako e se to u konanici provjeravati?) svakim novim zakonom koji e propisivati pravne posljedice osude, irit e se krug ovlatenika na dobivanje podataka iz kaznene evidencije (dobivanje posebnog uvjerenja)

Kaznena evidencija i davanje podataka iz kaznene evidencije

Vodi se u Odjelu za kaznene evidencije Ministarstva pravosua koje je i jedino ovlateno za davanje podataka iz k.e.za sve fizike i pravne osobe koje su za kaznena djela pravomono osuene u RH, ali i za sve dravljane RH te pravne osobe sa sjeditem u RH, koje su osuene izvan RH, ukoliko su te presude dostavljene Ministarstvu pravosuaobuhvaa podatke o pravomono osuenoj osobi, presudi, kaznenom djelu, kaznenopravnim sankcijama i drugim mjerama te o izmjenama osude

Koje podatke sadrava uvjerenje koje se izdaje temeljem podataka iz kaznene evidencije:ZOPKER uvodi dvije vrste uvjerenja ope i posebno;ope uvjerenje sadri sve podatke koje obuhvaa kaznena evidencija u odnosu na pojedinanog poinitelja za kojeg se podaci trae posebno uvjerenje treba sadravati samo ograniene podatke koji bi se davali samo za posebnu svrhu i koji bi bili uvjetovani tom svrhom

podaci iz kaznene evidencije mogu davati samo do nastupa pune rehabilitacije, nakon ega se briu iz kaznene evidencijepodaci e se brisati donoenjem rjeenja o rehabilitaciji koje donosi Odjel kaznenih evidencija u Ministarstvu pravosua

Ovlatenici i uvjeti za dobivanje podataka iz kaznene evidencijeZOPKER je znatno proirio krug ovlatenika za dobivanje podataka iz kaznene evidencije u odnosu na ureenje koje je postojalo u Kaznenom zakonu iz 1997.ovlatenici na neposredan uvid u podatke iz kaznene evidencije 1.1. tono odreene osobe u sudovima, dravnim odvjetnitvima i policiji radi sprjeavanja, otkrivanja i progona kaznenih djela,1.2. osoba za koju se ti podaci vode i to na opinskom sudu pod nadzorom ovlatenog slubenika

tijela koja su taksativno navedena u lanku 11. ZOPKER kada odluuju o nekim pravima osoba za koje se podaci trae izdaje im se ope uvjerenje ovlatenici predvieni l. 13. ZOPKER-a i posebnim zakonima izdaje im se posebno uvjerenjekada osoba to trai sama za sebe radi ostvarivanja prava u inozemstvu ili meunarodnoj organizaciji,

Ad. 1.)ovlatenici na neposredan uvid u podatke iz kaznene evidencije sudovi i dravna odvjetnitva za osobe za koje je zapoeo kazneni progon dravna odvjetnitva i policija radi sprjeavanja, otkrivanja i progona kaznenih djela, posebnom odlukom odrediti krug osoba koje e imati neposredan pristup podacima

osobi koja je traila za sebe podatke iz kaznene evidencije uvid u te podatke (dostavit e joj se ope uvjerenje), moe ih razgledati na opinskom sudu pod nadzorom ovlatenog slubenika a kako bi se sprijeila mogunost zlouporaba tono je propisan postupak doputanja razgledavanja podataka te postupak unitenja istih.

Ad. 2.) tijela kojima se izdaje ope uvjerenje iz kaznene evidencije kada odluuju o nekim pravima osoba za koje se podaci trae

[1] Prema lanku 11. NPZOPKER: Ministarstvo dostavlja ope uvjerenje na zahtjev: policije, tijela nadlenog za izvravanje kaznenopravne sankcije,nadlenog dravnog tijela radi pomilovanja ili uvjetnog otpusta, nadlenog dravnog tijela, kada se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dravnoj slubi tijela sigurnosno-obavjetajnog sustava, tijela nadlenog za boravak, rad ili azil stranaca, tijela nadlenog za odluivanje o stjecanju hrvatskog dravljanstva, tijela nadlenog za izdavanje odobrenja za nabavu, dranje, noenje, sakupljanje, proizvodnju, popravljanje i prepravljanje, promet te prijevoz oruja tijela nadlenog za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa, uporabe ili zbrinjavanja otrova, tijela nadlenog za davanje odobrenja za proizvodnju i promet lijekovima, tijela nadlenog za odluivanje o zahtjevu za promjenu osobnog imena.

Ad.3. Ovlatenici kojima se izdaje posebno uvjerenje:Trgovaki sudovi ovlateni za upis pravnih osoba u sudski registar (l. 13. st.2 ZOPKER), odnosno nadlena tijela za voenje registra obrtnika i pravnih osoba koje se ne upisuju u registar trgovakih sudova(l. 13. st.2 ZOPKER) posebnim uvjerenjem dostavljaju im se podaci o izreenim sigurnosnim mjerama zabrane obavljanja odreene djelatnosti ili dunosti osobi osnivaa ili osobi ovlatenoj za zastupanje i predstavlja subjekta upisa

Sudovima, tijelima javne vlasti i ustanovama u postupcima zatite prava i interesa djece kao i u postupcima povjeravanja odreenih poslova i zadataka u radu s djecomposebnim uvjerenjem dostavljaju im se podaci o pravomonim osudama za taksativno navedena kaznena djela iz KZ/2011 i KZ/1997 poinjena na tetu djecetzv. registar pedofila

Ovlatenici predvieni posebnim zakonima u svezi provjeravanja da li postoje okolnosti zbog kojih nastupaju pravne posljedice osude predviene posebnim zakonom (recimo da je u posebnom zakonu navedeno da je pravna posljedica osude ta, da osoba koja je osuena za kazneno djelo za koje je izreena kazna zatvora od 2 godine ne moe obavljati poslove u tom drutvu, udruzi, ustanovi ili sl. tim posebnim zakonom biti e navedene i osobe koje su ovlatene na na dobivanje podataka iz kaznene evidencije, tonije posebnog uvjerenja

Da li i pod kojim uvjetima graani mogu razgledavati i dobiti uvjerenje iz kaznene evidencije?lanak 12. ZOPKER:(1) Svatko ima pravo za sebe traiti razgledavanje podataka iz kaznene evidencije koji se upisuju u ope uvjerenje.(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se Ministarstvu koje e uz odgovarajue mjere zatite ope uvjerenje dostaviti opinskom sudu na ijem podruju osoba ima prebivalite ili boravite.(3) Osoba iz stavka 1. ovog lanka sama razgledava ope uvjerenje na opinskom sudu pod nadzorom ovlatenog slubenika i ne smije ga prepisivati, slikati ili na bilo koji nain umnoavati. Nakon razgledavanja ovlateni slubenik duan je u prisutnosti osobe unititi ope uvjerenje i o tome sastaviti biljeku koju dostavlja Ministarstvu.lanak 14. st.3. ZOPKER: Osoba ima pravo traiti podatke iz kaznene evidencije za sebe ako su joj ti podaci potrebni radi ostvarivanja nekog prava u inozemstvu ili u meunarodnoj organizaciji.

tzv. potvrde o nekanjavanjulanak 14.(1) ZOPKER:Nitko nema pravo zahtijevati od graana da podnesu dokaze o svojoj osuivanosti ili neosuivanosti. (ranije l. 86.st.6. KZ/97)Unato navedenoj odredbi bilo je sluajeva da su poslodavci u Hrvatskoj traili da im kandidati dostave potvrdu o nekanjavanju nezakoniti uvjet natjeajaod graana se jedino smije zatraiti uvjerenje o nevoenju kaznenog postupka, koje izdaje Opinski sud prebivalita osobe

Rehabilitacijauspostava statusa punopravnog graanina osuenoj osobi s posljedicom da joj prijanja osuda u kasnijem redovnom ivotu ni u emu pravno ne smeta Osnovna i dopunska (puna) rehabilitacijaOsnovna rehabilitacija nastupa ve nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, mjere upozorenja ili osloboenja od kazneosuene osobe imaju sva prava graanina utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisima te mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograniena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude Dopunska nastupa protekom rokova koji su predvieni zakonom i ukoliko osuenik u tom roku nije osuen za novo kazneno djelo fikcija neosuivanosti brisanje osude iz kaznene evidencije

Pod uvjetom da poinitelj kaznenog djela nije ponovno osuen zbog novoga kaznenog djela, rehabilitacija nastupa po sili zakona kad proteknu ovi rokovi (l. 19. st. 4. ZOPKER): dvadeset godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu dugotrajnog zatvora, petnaest godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu zatvora od deset godina ili teu kaznu, deset godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu zatvora od tri godine ili teu kaznu, pet godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu zatvora od jedne godine ili tee kazne te kazne maloljetnikog zatvora, tri godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne kod osude na kaznu zatvora do jedne godine, od dana plaanja novane kazne, od dana isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude, od dana izvrenja rada za ope dobro i od dana pravomonosti odluke o osloboenju od kazne.

Protekom navedenih rokova poinitelj kaznenog djela smatra se neosuivanim svaka uporaba podataka o osobi kao poinitelju kaznenog djela zabranjena je, a eventualna uporaba tih podataka nema pravni uinak Rehabilitirana osoba ima pravo nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne smije biti pozvana na odgovornost niti imati bilo kakve pravne posljedice

Rehabilitacija za poinitelje kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djece, nastupa po sili zakona protekom dvostrukih rokova iz stavka 4. l. 19. ZOPKER (u kaznenim evidencijama ostaju upisani dvostruko duljenego ostali poinitelji kaznenih djela kaznenih djela)

U pozitivnom hrvatskom kaznenom pravu primijenjen je sustav nastupa rehabilitacije po sili zakona (ex lege) znai da nikakva daljnja odluka nekog tijela nije potrebna, ve se protekom odreenih rokova, osoba brie iz kaznene evidencijeU ZOPKER-u je predvieno da e Ministarstvo donijeti rjeenje o rehabilitaciji po slubenoj dunosti ukoliko je protekao rok za nastup rehabilitacije i ukoliko osuenik u tom roku nije osuen za novo kazneno djelokada Ministarstvo ili odbije donijeti rjeenje o rehabilitaciji ili ne odlui u roku od 30 dana o zahtjevu koji je osuenik podnio (u sluaju kada Ministarstvo nije donijelo rjeenje o rehabilitaciji po sili zakona) osoba ima pravo pokrenuti upravni spor

KAZNENA ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA

KANJIVOST PRAVNIH OSOBA Zato kanjavanje pravnih osoba za kaznena djela? mnoga podruja svakodnevnog ivota pod utjecajem su odreenih djelatnosti pravnih osoba pravne osobe zauzimaju znaajnu ulogu unutar drutvene organizacije i sposobne su prouzroiti tetu jednako kao i ovjekpravino je i sukladno naelu jednakosti postupati prema pravnim osobama kao prema fizikim potrebno je i nuno zahtijevati od pravnih osoba da potuju temeljne vrijednosti zatiene kaznenim pravom

tri razloga koja ukazuju na potrebu uvoenja kaznene odgovornosti pravnih osoba: 1. oigledno je da su teki oblici gospodarskog kriminaliteta danas uglavnom posljedica djelovanja niza osoba u trgovakim drutvima s tenjom ostvarivanja dobiti pod svaku cijenu 2. tehnoloki razvoj drutva doveo je do poinjenja takvih kaznenih djela (npr. protiv okolia) kod kojih je tzv. zbiljski poinitelj doista pravna osoba, a ne pojedinac (npr. radnik koji je u tvornici ispustio otpad u rijeku)

3. postoje i pravne osobe koje su ili osnovane radi injenja kaznenih djela ili se nakon osnivanja preteito bave kriminalnom djelatnou u odreenim sluajevima vrlo sloenih struktura korporacija uope se ne moe identificirati pojedinac kao poinitelj djelanaputanje naela societas delinquere non potest (pravna osoba ne moe poiniti kazneno djelo)

Poredbeno stanje:kaznena odgovornost pravnih osoba u angloamerikom sustavu common law poznata je gotovo dva stoljea:englesko kazneno zakonodavstvo od XIX. stoljea poznaje tzv. corporate criminal liabilityu amerikom pravu ova je odgovornost uvedena poetkom XX. stoljeapotreba kanjavanja pravnih osoba prepoznata je ve u Preporuci Vijea Europe br. R (88) 18 od 20. listopada 1988. (Liability of Enterprises Having Legal Personality for Offences Committed in the Exercise of their Activities)

Obveze po meunarodnim dokumentima Vijea Europe i Europske unije Kaznenopravna konvencija o korupciji VE (Hrvatski Sabor potvrdio 27. rujna 2000.) u l. 18. izriito obvezuje zemlje potpisnice da u svom zakonodavstvu predvide odgovornost pravnih osoba za kaznena djela aktivnog podmiivanja, trgovanja utjecajem i pranja novcaCorpus Iuris (norme za zatitu financijskih interesa EU) predvia odgovornost pravnih osoba za kaznena djela na tetu prorauna EU Konvencija VE o kaznenopravnoj zatiti okolia iz 1996. Konvencija o zatiti financijskih interesa EU od 26.srpnja 1995., Drugi Protokol Konvencije o zatiti financijskih interesa EU od 19. lipnja 1997., te tzv. Zelena knjiga o kaznenopravnoj zatiti financijskih interesa EU i osnivanju Europskog tuiteljstva

sve vie europskih drava uvodi kanjivost pravnih osoba donoenjem posebnih zakona ili ureenjem te odgovornosti unutar Kaznenog zakonaNizozemska: prihvatila kanjavanje pravnih osoba najprije samo za gospodarska kaznena djela posebnim zakonom iz 1951. godine, pa Kaznenim zakonom iz 1976. proirila njihovu kanjivost za sva kaznena djelaFrancuska: samim Kaznenim zakonom iz 1994. godineSlovenija: najprije predvidjela kanjivost pravnih osoba Kaznenim zakonom iz 1994. godine, a posebni Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba kojim je detaljno uredila tu odgovornost je donesen 1999. godinekanjivost pravnih osoba prihvaaju i vicarska, Finska, vedska, Danska, Portugal, Norveka, Belgija i Maarskadrave kontinentalnog kruga zbog teorijskih problema koji proizlaze iz prihvaenog koncepta krivnje oklijevaju s uvoenjem kanjavanja pravnih osoba za kaznena djela - neke od njih predviaju tzv. neizravne oblike kaznene odgovornosti pravnih osoba (npr. Njemaka od 1968. godine predvia kanjavanje pravnih osoba za prekraje u osnovi kojih su kaznena djela koja za raun pravne osobe poine odreene fizike osobe)

Teorijski modeli krivnje pravne osobeprotivnici ideje kanjavanja pravnih osoba kao osnovni argument istiu upravo nedostatak vlastite volje pravne osobe potrebne za krivnju1. Teorija objektivne odgovornosti pravne osobe: za kaznenu odgovornost dovoljno je da je pravna osoba prouzroila povredu ili ugroavanje pravnog dobra odustajanje od krivnje

2. Izvoenje krivnje pravne osobe iz krivnje njezinih organa - krivnja odreene fizike osobe koja ini djelo za raun pravne osobe postaje krivnja same pravne osobe, pa postoji paralelno individualna odgovornost i odgovornost pravne osobe, pravna osoba posuuje svoju krivnju i kanjivost od odgovorne fizike osobe

3. Teorija autonomne (vlastite) krivnje pravne osobe (Corporate Mens Rea): fikcija osobnosti pravnih entiteta pokazuje da ne postoji razlog zbog ega pravo ne bi istovremeno prihvatilo i fikciju krivnje pravne osobe novije teorije propusta menagmenta (odgovornost utemeljena na propustu u organizaciji djelatnosti pravne osobe) i krivnje zbog propusta reakcije (odgovornost pravne osobe za proputanje reakcije na poinjeno djelo od strane njenih zaposlenika).

Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (ZOPOK)Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11, 143/12), stupio na snagu 25. 3. 2004. proieni tekst dostupan na: http://www.pravst.hr/kolegiji.php?p=119&blogsadri pretpostavke kanjivosti pravnih osoba za kaznena djela i kaznenopravne sankcije koje se pravnim osobama mogu izrei (materijalnopravne odredbe)sadri odredbe o postupku za kaznena djela pravnih osoba (procesnopravne odredbe)temeljno naelo, koje je omoguilo da tekst bude relativno kratak (svega 37 lanaka), - naelo supsidijarne primjene opeg kaznenog zakonodavstva i na pravne osobe: posebno su ureena samo ona pitanja koja su specifina za odgovornost pravnih osoba, dok se u svim ostalim pitanjima i na pravne osobe primjenjuju Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organizira. kriminaliteta

Koje pravne osobe odgovarajuza kaznena djela mogu odgovarati samo oni entiteti koji imaju svojstvo pravne osobe: Kaznenopravna konvencija o korupciji i Drugi Protokol Konvencije o zatiti financijskih interesa EU od 1997. sadre istu definiciju pravne osobe kao svakog entiteta koji ima takav status prema nacionalnom zakonodavstvu, osim drava, dravnih tijela ili meunarodnih organizacijapravnu osobnost prema hrvatskom pravu imaju trgovaka drutva, ustanove, zadruge, udruge, sindikati, politike stranke i dr. - drutva koja nemaju status pravne osobe, a to su u hrvatskom pravnom sustavu samo tajno drutvo, ortakluk i udruga koja nema svojstvo pravne osobe, ne mogu odgovarati za kaznena djelastrane pravne osobe izjednaene su s domaim: pravne osobe u smislu ovoga Zakona su i strane osobe koje se po hrvatskom pravu smatraju pravnim osobama (l. 1. st. 2.)

l. 6. predvia iskljuenje odnosno ogranienje odgovornosti za neke pravne osobe: (1) Republika Hrvatska kao pravna osoba ne moe se kazniti za kazneno djelo. (2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu se kazniti samo za kaznena djela koja nisu poinjena u izvravanju javnih ovlasti. ograniena odgovornost jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samo kada se ne radi o kaznenim djelima poinjenim u izvravanju javnih (dravnih) ovlasti: te jedinice ne mogu odgovarati za kaznena djela kada postupaju iure imperii, ali mogu kada postupaju iure gestionis, tj. kada se pojavljuju kao ravnopravni subjekti u trgovakom poslovanju i drugim djelatnostima koje nisu prerogativa javne vlasti (primjerice, i opina moe odgovarati za kaznena djela poinjena u javnom prijevozu, kolskim kantinama, prijevozu smea, snabdjevanju vodom itd.)

Temelj odgovornosti pravnih osobatemelj kaznene odgovornosti pravne osobe je kazneno djelo odgovorne osobe: l. 3. st. 1. Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povreuje neka dunost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga.odgovorna osoba: ona fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe (l. 4.) - u prvom planu su osobe koje zastupaju pravnu osobu, tj. osobe koje mogu sklapati pravne poslove za pravnu osobu pa pri tome mogu i za njen raun poiniti i kaznena djela (fizike osobe koje imaju ovlast zastupanja pravne osobe na temelju zakona, statuta, ugovora, odluke organa upravljanja ili punomoi)

Prihvaeni model izvedene ili posuene krivnjekanjivost pravnih osoba poiva na naelu uraunavanja krivnje odgovorne osobe pravnoj osobi: Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe (l. 5. st. 1.) - prihvaena klasina teorija identifikacije odnosno teorija posuene krivnje kod fizike osobe kao odgovorne osobe moraju postojati svi sastojci krivnje koje predvia l. 23. Kaznenog zakona (ubrojivost, namjera ili nehaj i svijest o protupravnosti)mogui su sluajevi u kojima nee postojati odgovornost pravne osobe zbog toga jer je odgovorna osoba bila u neotklonjivoj zabludi o protupravnosti (posebice kod gospodarskih kaznenih djela)sve okolnosti koje utjeu na krivnju odgovorne osobe, bilo da je iskljuuju ili samo ublaavaju, prenosive su, te utjeu na kanjivost i pravne osobe - odgovornost pravne osobe usuglaena je s naelom krivnje

problem: to ako se ne moe identificirati odgovorna osoba tj. ako se ne moe otkriti fizika osoba koja je poinila kazneno djelo u interesu pravne osobe ili se ne moe sa sigurnou utvrditi da je odgovorna osoba kriva jer je ona sudu nepoznata ili nedostupna ili se protiv nje ne moe voditi postupak iznimka l. 5. st. 2.: Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe i u sluaju kad se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe.pravne zapreke: imunitet odgovorne osobe, stvarne zapreke: smrt odgov.osobe ili ako je ona nepoznatau tom sluaju sud mora utvrditi da je odgov.osoba poinila kazneno djelo, doputeno je dokazivati da je odgovorna osoba postupala u krajnjoj nudi ili da nije bila kriva (npr. da je odgovorna osoba bila u zabludi koja iskljuuje krivnju)

Posebnosti sustava kaznenopravnih sankcija za pravne osobe tri vrste kaznenopravnih sankcija za pravne osobe: - kazne: - novana kazna - ukidanje pravne osobe - uvjetna osuda - sigurnosne mjere: - zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova - zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna - zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija

Novana kaznaglavna k. za pravne osobeodstupanje od sustava dnevnih dohodaka, ali e sud pri utvrivanju visine novane kazne uzeti u obzir ukupni prihod pravne osobeNovana kazna moe se izrei u rasponu od 5.000 kuna do 15.000.000 kunazbog primjene naela zakonitosti (da kazne moraju biti odreene) potrebno je za svako kazneno djelo propisati poseban okvir novanih kazni - etiri okvira prema l. 10. ZOPOK: - za k.d. za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora s najveom mjerom od 1 god. zatvora moe se izrei novana k. od 5.000 do 8.000.000 kuna - za k. d. s najveom mjerom zatvora od 5 godina zatvora od 15.000 do 10.000.000 kuna - za k. d. s najveom mjerom od 10 godina zatvora od 30.000 do 12.000.000 kuna - za k. d. s najveom mjerom od 15 godina zatvora ili teom od 50.000 do 15.000.000 kuna Ako pravna osoba ne plati u odreenom roku novanu kaznu, novana kazna naplatit e se prisilno (l. 10.a ZOPOK)

Kazna ukidanja pravne osobenajtea, ali i iznimna, kazna za pravne osobe: gubitak pravne osobnostil. 12.: moe se izrei samo ako je pravna osoba osnovana radi injenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje preteito iskoristila za poinjenje kaznenih djela - pri tome, nije odluna vrsta i teina kaznenih djela ve zloinaka priroda pravne osobeogranienje kazne ukidanja pravne osobe sastoji se u tome to se ona ne moe izrei jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, politikim strankama izbjegavanje moguih zlouporaba kojima bi se ugrozio demokratski i viestranaki sustav uz kaznu ukidanja sud moe izrei i novanu kaznunain izvrenja: nakon pravomo.presude provodi se likvidacija p.o.

Uvjetna osudausvojena koncepcija uvjetne osude iz lanka 56. KZ-al. 13.st.1.ZOPOK: Sud moe pravnoj osobi umjesto novane kazne izrei uvjetnu osudu tako da istodobno odredi da se novana kazna nee izvriti ako pravna osoba u vremenu koje sud odredi, a koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od tri godine, ne poini novo kazneno djeloskraen rok provjeravanja: od 1 do 3 godinepretpostavka za izricanje u.o.: izreena novana kazna do 50.000 kuna (l.13.st.2. ZOPOK)Prema pravnoj osobi ne moe se primijeniti djelomina uvjetna osuda (l.13.st.3. ZOPOK)

Sigurnosne mjeretri mjere koje se izriu uz kaznu - dopunske sankcije ili sporedne kazne (imaju punitivne elemente sadraja)?sigurnosne mjere koje se sastoje u zabrani mogu trajati od jedne do tri godineZabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova moe se izrei u odnosu na jednu ili vie djelatnosti ili poslova ijim je obavljanjem pravna osoba poinila kazneno djelo ako bi daljnje obavljanje odreenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za ivot, zdravlje ili sigurnost ljudi ili imovine, ili za gospodarstvo, ili ako je pravna osoba ve bila kanjavanja za isto ili istovrsno kazneno djelone moe se primijeniti prema jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama

Zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija koje izdaju dravna tijela ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave sud moe izrei pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo stjecanje dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija moglo poticajno djelovati na poinjenje novoga kaznenog djela

3. Zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna moe se izrei pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo poslovanje moglo poticajno djelovati na poinjenje novoga kaznenog djelaopasnost podrazumijeva opravdanu vjerojatnost da e se omoguiti ili olakati poinjenje novoga djela. Sud e utvrditi postojanje navedene opasnosti upravo dovoenjem u svezu s poinjenim kaznenim djelom od strane pravne osobe

Posebne kaznenopravne mjere prema pravnim osobama

Glava III.b ZOPOK:ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI ODUZIMANJE PREDMETA JAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE

Na oduzimanje predmeta, kao i na oduzimanje imovinske koristi primjenjuju se odredbe Kaznenog zakona i posebnih zakona (l. 19. ZOPOK)

Javno objavljivanje presude javno objavljivanje presude: posebna mjera, uz jednu specifinost kojom se pojaava generalnopreventivni uinak kanjavanja pravnih osobata mjera u l. 80. KZ-a ograniena je na kaznena djela poinjenja javnim objavljivanjem, kada su u pitanju pravne osobe nema tog ogranienja, nego sud objavljivanje presude moe odrediti kada s obzirom na znaenje kaznenog djela utvrdi da postoje opravdani razlozi da se javnost obavijesti o pravomonoj presudi (l. 21. st. 1.)sud e odrediti da se presuda objavi u cijelosti ili u dijelu, te rok u kojem se mora objaviti, pri emu javno objavljena presuda moe sadravati ime oteenika, ali samo uz njegov pristanak. Sud e odrediti u kojem ili u kojim e se sredstvima javnog priopavanja objaviti presuda, dok e sredstva javnog priopavanja objaviti navedenu presudu o troku osuene pravne osobe

Kaznena djela za koja mogu odgovarati pravne osobe pravne osobe ne mogu odgovarati za sva kaznena djela: treba li uope odreivati katalog kaznenih djela za koja e odgovarati pravne osobe (francuski KZ), ili je jednostavnije predvidjeti da pravne osobe mogu odgovarati naelno za sva kaznena djela predviena u zakonodavstvu (angloameriko kazneno pravo sudska praksa) prihvaano je rjeenje po kojem pravne osobe mogu odgovarati za sva kaznena djela vezana uz odredbu lanka 3.: pod uvjetima iz st. 1. pravna osoba kaznit e se za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djelane bi postojala kanjivost za ona djela kojima se ne bi mogla povrijediti neka dunost pravne osobe niti bi njima pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga (npr. silovanje ili sudjelovanje u tunjavi)

Jedinstveni postupaktemeljno procesno naelo - jedinstvo postupka protiv fizike (odgovorne) i pravne osobe (l. 23.) - kumulacije kanjivosti pravnih i fizikih osoba posljedica je prihvaanja materijalnopravnog naela izvedene odgovornosti pravne osobe iz kaznenog djela odgovorne osobe: za kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provest e se jedinstveni postupak i donijeti jedna presudakazneni postupak moe se iznimno voditi samo protiv pravne osobe: ako se protiv odgovorne osobe zbog pravnih ili drugih razloga ne moe pokrenuti ili voditi kazneni postupak, postupak e se zapoeti i provesti samo protiv pravne osobe