kinezioloska analiza

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

ANALIZA TEHNIKE U SPORTU

OSNOVNA KOARKAKA TEHNIKA(Seminarski rad)

STUDENT:

MENTOR:SADRAJUVOD.3 1.KRETANJA BEZ LOPTE..4

1.1.) HODANJE ...4 1.2.) TRANJE..4 1.2.1. Mijenjanje pravca kretanja..5 1.2.1.1. mijenjanje pravca kretanja bez zaustavljanja...5 1.2.1.2. mijenjanje pravca zustavljanjem....5 1.3. ) ZAUSTAVLJANJE....5 1.3.1. D v o t a k t n o ..6 1.3.2. Jedntak tno..6 1.4.) KRETANJE U STAVU7 1.4.1. P a r a l e l n i s t a v7 1.4.2. D i j a g o n a l n i s t a v7 1.5.) OKRETI, PIVOTIRANJE 8 1.5.1. Okreti u zraku...8 1.5.2. Pivotiranje .8 1.6.) SKOKOVI.9 1.7.) FINTIRANJE9 2. TEHNIKA S LOPTOM.9 2.1. VOENJE LOPTE - DRIBLING..9 2.1.1. Voenje u mjestu.. 10 2.1.2. Polazak u dribling iz mjesta kad loptu drimo u rukama10 2.1.3. Promjena pravca voenja 12 2.1.3.1. promjenom ruke12 2.1.3.2. Promjena pravca driblingom iza lea..12 2.1.6.3. Promjena pravca s okretom (rolling) 12 2.1.7. Zaustavljanje iz driblinga 13 2.2. DRANJE, HVATANJE LOPTE13 2.2.1. Dranje.13 2.2.2. Hvatanje lopte 13 2.3.1. Dodavanje s dvije ruke s grudi 14 2.3.2. Dodavanje s dvije ruke udarcem lopte o tlo..14 2.3.3. Dodavanje s dvije ruke iznad glave.14 2.4. UTIRANJE..15 2.4.1. ut jednom rukom iz mjesta 15 2.4.2. utiranje iz kretanja..16 2.4.3. utiranje iz skoka skok ut .16 2.4.4. Slobodna bacanja17 3. ZAKLJUAK..18 LITERATURA.19UVODPod tehnikom u sportu podrazumijevamo izvoenje nekog pokreta ili kretanja prema utvrenom nainu i redoslijedu, odnosno biomehaniki ispravno i djelotvorno izvoenje struktura gibanja.

U koarci pod pojmom tehnike moemo smatrati nain izvoenja i primjenjivanja specijalnih pokreta i kretanja, sa i bez lopte, u cilju uspjenog rjeavanja odreenih zadataka i situacija u igri.

Moramo razlikovati osnovni mehanizam tehnikih elemenata i individualnu tehniku (stil). Osnovni mehanizam je odreeni redoslijed, po kojem se neki tehniki element odvija, a odreuje se na osnovu izuavanja structure dotinog elementa i eljenog cilja kao i pravila igre. Kada zapoeti s uenjem koarke?

Najprije se moraju ispuniti materijalni i kadrovski uvjeti i to u sredini koja ima odreenu tradiciju. Djeca trebaju imati ne samo fiziku zrelost, ve i odreenu razvijenost centralnog ivanog sustava, miinog i sranog sustava, te osjetilost ula, koje omoguavaju bre shvaanje i savladavanje odreenih kretnih struktura. Iz naprijed navedenog moemo zakljuiti da djeca od 10 11 godina nee imati problema s ukljuivanjem u trenani

proces uenja koarke. Kod uenja tehnike treba teiti za tim da ona bude to preciznija, to veeg opsega i automatizirana. U prvoj fazi uenja trebamo element, pokret, pravilno nauiti, a u fazi usavravanja nauenu tehniku primjeniti u odreenim situacijskim uvjetima.

Jedna od podjela tehnike u koarci je: 1. kretanje igraa bez lopte 2. tehnika s loptomRedoslijed izlaganja pojedinih grupa elemenata prema ovoj podjeli odgovara loginom redoslijedu njihovog primjenjivanja u igri, poevi od hodanja, tranja, zaustavljanja, kretanja u koarkakom stavu, skokova, pivotiranja zatim voenja lopte, hvatanja i dodavanja lopte te utiranja na ko. Jedna od dilema kod pisanja ovog materijala koju nisam razrijeio, je koritenje naziva tehnikih i taktikih elemenata koarke. Naime

rasprostranjenost koarke u cijelom svijetu i zemlja postoje bina koarke, a nadasve izvor osnovne literature u na je jezik unio mnogo tuica, ali po mom miljenju filoloko istunstvo ne bi smjelo biti jai argument od rairene upotrebe pojedinih rijei, izraza, u praksi i to kako u literaturi naih autora, prevedenoj literaturi, pisanoj rijei u medijima, svakodnevnom govoru i.t.d

1. KRETANJA BEZ LOPTE

Openito, uspjeh u kretanju, pa prema tome i u igri, umnogome zavisi od sposobnosti odravanja ravnotee. Igra koji lako gubi ravnoteu ne moe uspjeno obavljati svoje zadatke. Koarka zahvaljujui izuzetnoj dinamici i eksplozivnosti obiluje brzim, iznenadnim kretanjima (start, mijenjanja pravca, zaustavljanje) i ona iziskuje dobar osjeaj ravnotee. Poradi toga potrebno je vjebama hodanja, tranja, skokova, poskoka, okreta, naglih promjena ritma i pravca, kretanja na smanjenoj povrini oslonca, usavravati ravnoteu, tj. igra treba biti sposoban da iz odreenog poloaja, stava, u bilo kojem trenutku moe krenuti razliitom brzinom u bilo kojem novom pravcu.

Razlikujemo:

1.1.) H o d a nj e

1.2.) T r a nj e

1.3.) Z a u s t a v lj a nj e

1.4.) K r e t a nj e u s t a v u

1.5.) O k r e t i, p i v o t i r a nj e

1.6.) S k o k o v i

1.7.) F i n t i r a nj e1.1.) HODANJE je ciklino kretanje, prelaenje s noge na nogu uz istovremeni rad ruku. Hoda se po sistmu suprotna noga - ruka. Hodanje u treningu najmlaih koarkaa moe se koristiti u slijedeim varijantama:

- hodanje obino

- hodanje na prstima

- hodanje na petama

- hodanje na unutranjem i vanjskom rubu stopala

- hodanje tiho (kao maka)

- hodanje lupanjem o podlogu

- hodanje niz i uz strminu

- hodanje dugim koracima

- hodanje s divergentno postavljenim stopalima

- hodanje u poluunju, unju i etveronoke

- hodanje vijugavo i kruno

- hodanje s optereenjem

- hodanje unazad sa svim ovim navedenim varijantama

1.2.) TRANJE, u koarci postoji vie naina tranja: naprijed, bono,

krianjem koraka, natrake, pravocrtno i krivudavo (krivocrtno). Karakteristino je za sve vrste tranja da se brzina i pravac stalno mijenja, a rad ruku, umjesto ritmikog kretanja, u najvie sluajeva koristi se za obavljanje raznih zadataka ( hvatanje, dodavanje, voenje lopte, ut na ko, ometanje protivnikog igraa).

Razlikujemo: - tranje naprijed,

- tranje bono i

- tranje natrake, unazad

U vjebama tranja najprije trimo lagano, sporo, zatim sve bre i bre uz esto mijenjanje brzine i tranje s estim i naglim zaustavljanjem.

1.2.1. Mijenjanje pravca kretanja, poradi zaobilaenja i oslobaanja od protivnika u igri se esto mijenja pravac kretanja. Naueni elementi tranja samo e onda postati korisni, ako smo u stanju povezati ih u brzim promjenama pravca. Zbog svoje vanosti mijenjanje pravca kretanja treba vjebati bez i s loptom na svakom treningu. Pravac moemo mijenjati u samom trku ili poslije zaustavljanja, znai da razlikujemo: 1.2.1.1. mijenjanje pravca kretanja bez zaustavljanja; najjednostavniji nain promjene pravca u kretanju je krivudavo tranje gdje je vano da se gornjim dijelom tijela nagnemo prema "centru kruga", a istovremeno vanjskom rukom energino radimo.

Drugi nain je odskokom koso u stranu. Izvodimo ga tako da se u tranju jednom nogom jae odrazimo i preskoimo na drugu nogu, koju odmah postavimo u novi pravac kretanja. Vano je naglo prebacivanje teita tijela i finta.

1.2.1.2. mijenjanje pravca zustavljanjem; koristi se kada se eli promijeniti pravac u brzom tranju pod veim kutom (70 - 180 stupnjeva). Pravac kretanja se mijenja tako da se u trenutku zaustavljanja okrenemo u eljenom pravcu poskokom i trenutnim tranjem u novom pravcu.1.3.) ZAUSTAVLJANJE, u dananjoj koarci punoj dinamike zaustavljanje je vrlo vaan tehniki element. Zaustavljanje omoguuje brzu promjenu ritma i pravca kretanja, mogu se izbjei povrede od sudara ili nepotrebne osobne greke. Bez dobre tehnike zaustavljanja igrai e kasniti u akcijama koje slijede nakon zaustavljanja, odnosno imati e problema s ravnoteom pa e se napadai teko osloboditi protivnika, odnosno obrambeni igrai nee brzo, pravovremeno, reagirati na akcije napadaa.

Osnovni faktori za dobro zaustavljanje:

- neutraliziranje sile inercije,

- sniavanje, sputanje, teita tijela i

- trenje, koje treba biti to vee, a ovisno je od podloge i potplatama

tenisica.

Zaustavljanje u igri se primjenjuje:

- u igri bez lopte

- kod voenja, driblinga,

- kod hvatanja lopte u tranju i kod utiranja

Zaustavljanje moe biti:

1.3.1. dvotaktno, u dva koraka, dodira, iskorakom, izmjeninim korakom

1.3.2. jednotaktno, sunonim doskokom, paralelnim

Metodika; tehniki element demonstriramo normalno i dajemo jezgrovito

obrazloenje. Zatim to izvodimo ovisno o tehnikom elemetu sporije i u

"dijelovima".

1.3.1. D v o t a k t n o zaustavljanje moemo izvoditi:

- Iskorakom, tako da se predposljednji korak produi, a teina tijela se premjesti unazad uz istovremeno smanjenje visine. Noga se jae zgri, to postupno usporava brzinu (prvi takt). Zatim se drugom nogom iskorai naprijed i stopalo se postavi petom malo van (drugi takt). Reakcija podloge preko prednje noge stvara silu suprotnu od smjera inercije, a poloaj stopala daje stabilnost. Ovo zaustavljanje se koristi kod malih brzina.

- Izmjeninim korakom izvodi se tako da se nogom koja je zadnja dotakla podlogu izvri odraz, zatim slijedi nizak let i doskok na drugu nogu, koja se jako zgri radi sputanja teita tijela (prvi takt), nakon ega slijedi brz odluan korak naprijed odskonom nogom, uz istovremeno premjetanje teine tijela nazad (drugi takt). Ovaj nain se koristi prilikom naglog zaustavljanja kod hvatanja lopte u trku ili zaustavljanja u driblingu, uglavnom kod veih brzina. U sluaju gubljenja ravnotee kod zaustavljanja sa dva dodira pomaemo si tako da nogom koja je naprijed uinimo nekoliko sitnih dodira ("klizajuih koraka") naprijed, dok se peta "zadnje" noge podie, noga se sasvim isprui, ali stojna noga mora ostati na mjestu.

1.3.2. J e d n o t a k t n o, sunono paralelno zaustavljanje je tehniki najefikasnije superiorno, ali mehaniki neto tee. Izvodi se odrazom pri posljednjem koraku tranja, zatim se poslije niskog leta doskoi sunono u paralelni (ili mali lagani dijagonalni) stav. Za vrijeme leta gornji dio tijela se brzo prebaci unazad, a noge naprijed uz sniavanje toke teita tijela. Prilikom doskoka igra zauzima stav kao da sjedi naslonjen na stolici. Ravnoteu uspostavljamo premjetanjem trupa, naprijed - nazad.

1.4.) KRETANJE U STAVU

Jedno od specifinih koordiniranih kretanja u koarci je kretanje u koarkakom stavu i treba ga korektno nauiti u najranijoj dobi. Ovakav stav pravi od koarkaa "katapult" spremnog na reakciju. Kretanje u koarkakom stavu prua igraima mnoge prednosti u odnosu na klasino kretanje. Igrau daje veu potpornu povrinu, bolju ravnoteu tijela i vee zauzimanje prostora pa mu omoguuje da trenutno zapone ma koju akciju, brzu promjenu uloge iz obrane u kontranapad i na kraju akcije mu osigurava sigurno zaustavljanje i stabilnost. Pri duem stajanju ili kretanju u koarkakom stavu poradi odnosa u polugama i zglobovima, smanjuje se radna sposobnost miia i zato ga treba dugo vjebati, ne samo da bi se tjelesno izdrao, ve i stoga da se steknu navike kretanja u jednom poloaju na koji nismo naviknuti. Zavisno od poloaja ramena u odnosu na stopala razlikujemo dva stava:

dijagonalni i paralelni. I jedan i drugi mogu se uspjeno primjenjivati i u obrani i u napadu. No, prevladava miljenje da se dijagonalni stav vie koristi u obrani, a paralelni u napadu. Razlog je u tome to su kod dijagonalnog stava vee mogunosti za kretanje naprijed-nazad, a to su najee kretnje u obrani. Kod paralelnog stava lake su kretnje u jednu i drugu stranu, a i polazak naprijed je bri te se zbog toga vie primjenjuje u

napadu.

1.4.1. P a r a l e l n i s t a v, Paralelni se zove i zato to su osovine koje spajaju pojedine dijelove nogu i osovine skonih zglobova paralelne. Stopala su paralelna, a razmak izmeu jednog i drugog stopala je priblino jedna stopa, odnosno to je najmanji razmak, a on e se poveavati zavisno od akcije koja slijedi, kao i od visine igraa, tj. konstitucije pojedinog igraa. Ako je igra vii razmak izmeu stopala biti e vei i obrnuto. Teina tijela

podjednako je rasporeena na obje noge (na prednjem dijelu stopala). Noge su u koljenu blago savijene (kut nikad manji od 90 stupnjeva, jer inae nema brzog starta), zdjelica (karlica) je povuena nazad kao kompenzacija za bolju ravnoteu. Tijelo je nagnuto malo naprijed, glava podignuta poradi bolje preglednosti, a ruke su savijene u laktovima, u obrani podignute koso gore ili jedna koso gore, a druga koso dolje s dlanovima okrenutim gore. U napadu e ruke biti ispred tijela spremne za primanje lopte. Kod

obrambenog stava razmak izmeu stopala kao i savijenost koljena biti e vea. Sve ovo ini se poradi bolje stabilnosti i vee pokretljivosti. Budui da kod ovog stava vrlo brzo izlazimo iz ravnotenog poloaja "naprijed-nazad", to nam je pokretljivost tijela u tim pravcina slabija, dok je bona bolja.

1.4.2. D i j a g o n a l n i s t a v, za ovaj stav je karakteristino da kukovi i ramena nisu okrenuti u istom pravcu. Kukovi su koso u odnosu na dotadanji pravac kretanja. Stopala su okrenuta u istu stranu, a razmaknuta su kao i kod paralelnog stava, ali tako da ako je stopalo lijeve noge naprijed, stopalo desne noge odnosno prsti trebaju biti priblino u visini pete iskoraene noge. Zapravo su stopala postavljena u dijagonalno udaljenim "kutevima

pravokutnika". Ramena su manje ili vie okrenuta u pravcu kretanja. Poradi toga potrebno je trup zasukati u stranu iskoraene noge. U dijagonalnom koarkakom stavu, imamo veu mogunost teinu tijela prenositi s jedne na drugu nogu (na iskoraenu ili onu koja je natrag), pa je vea pokretljivost tijela koso naprijed i koso nazad. Poloaj tijela, ruku i savijenost koljena odgovara onom to jeve reeno za paralelni stav.

U koarkakom stavu moemo se kretati na dva naina: Kretanje l i j e v o - d e s n o izvodi se tako da se nogom koja se nalazi u pravcu kretanja iskorai u stranu, a drugom nogom se izvri privlaenje do prvobitnog stava. Iz osnovnog stava prelazi se u iri stav i ponovo vraa u poetni. Kretanje se izvodi "privlanim-klizajuim" koracima pri emu je jedno stopalo uvijek u dodiru s podlogom.

1.5.) OKRETI, PIVOTIRANJE

Za pravovremenost i brzinu reagiranja u sloenim situacijama, za transformaciju kretanja i prilagoavanja novonastaloj situaciji vrlo su bitni okreti.

Posebnu vanost imaju: - okreti u zraku

- okreti na podu, p i v o t i r a nj e

1.5.1. Okreti u zraku su jedan od temelja za aktivnu transformaciju (tranziciju) obrane u kontranapad.

1.5.2. Pivotiranje je element pomou kojeg, na osnovu pravila, igra moe due zadrati loptu, a da istovremeno uini vie od dva dodira, ali samo istom nogom. Cilj pivotiranja je da igra dovede sebe u povoljniju situaciju za polazak u dribling, dodavanje ili ut, kao i da zatiti loptu od protivnika ,da izbaci obrambenog igraa iz ravnotee, da kvalitetnije postavi blokadu i izae iz blokade i da sprijei hvatanje odbijenih lopti protivnikim igraima. Ono se moe primjeniti prije polaska u dribling, kao i poslije zaustavljanja iz voenja. Pivotiranje nastaje kada igra (najee dok dri loptu) jednom nogom stalno dodiruje tlo, a drugu pomie naprijed, nazad, u stranu ili je okree oko one prve (stajne) noge. Pomicanje se moe ponavljati. Stajna noga mora uvijek biti u dodiru s odreenom tokom na tlu bar jednom svojom tokom stopala. Stajna noga se ne smije podignuti i opet spustiti na tlo, niti smije kliziti po tlu. Pravila igre nam odreuju koja je noga stajna, ovisno od paralelnog stava (po izboru, bilo koja) ili dijagonalnog stava (ona koja je prva dodirnula tlo kod zaustavljanja). Pivotiranje moemo koristiti i u napadu i u obrani. Zbog specifinosti vjebi (okreti oko stajne noge) vjebe za pivotiranje usavravaju i ravnoteu tijela i poboljavaju koritenje vidnog polja. Kod pivotiranja osnovni stav je neto nii, poloaj tijela u blagom pretklonu,poloaj glave i pogled naprijed (brada u visini vrha tenisica), lopta se dri s obje strane i zatiuje se privlaenjem blizu stomaka (trbunog zida) ili sa

strane, zavisno od situacije. Pivotiranje zapoinje odrazom (odgurivanjem) noge kojom elimo koraati, prebacimo teinu tijela na stajnu nogu (jagodice stopala) uz istovremeni korak unazad ili u stranu ili unaprijed. Za vrijeme koraanja toka teita tijela ne smije se podizati i sputati, ve je treba zadrati priblino u istoj visini. Vano je jo jednom napomenuti da se pivotiranje izvodi oko prednjeg dijela stopala i da je kod dijagonalnog stave peta stajne noge uvijek vie podignuta.

1.6.) SKOKOVI, u koarci su sve vrste kretanja isprepletene skokovima, koji se izvode radi dolaenja u posjed lopte, zatim u cilju dodavanja, odbijanja, blokiranja uta i uta na ko. Koarkaka igra zapoinje skokom. Mogli bi rei da ekipa koja bolje i vie skae ima izvjesnu prednost u postizanju krajnjeg rezultata. Kao to vidimo, skokovi se primjenjuju kako u obrani tako i u napadu. Da bi igra pri skakanju bio uspjean moraju se potivati neki momenti; pravovremenost, brzina, max. visina ili daljina, kao i sposobnostzauzimanja najpovoljnije pozicije u odnosu na loptu i protivnika. Procjena pravca i parabole leta lopte (pravovremenost) uz primjerenu brzinu daju max. visinu ili daljinu.V r s t e s k o k o v a : - Skokovi iz mjesta; imaju ovakav redosljed: odskok, let i doskok- Skokovi iz zaleta; imaju ovakav redosljed: zalet, odskok, let i doskok.

1.7.) FINTIRANJE, termin fintiranje odnosno finta kod nas je usvojen iz strane portske literature. U prijevodu taj izraz znai zavaravanje, varka, (na talijanskom jeziku znai varka). Finta je naznaeni pokret bilo kojim dijelom tijela, pogledom ili loptom uz promjenu pravca i brzine kretanja s ciljem da se zavara protivnika, tj. finta se izvodi da bi se ostvarilo to sigurnije dodavanje lopte, polazak u voenje (ulazak prema kou), utiranje na ko i

oslobaanje od protivnikog igraa (otkrivanje). To je dakle, takvo sloeno tehniko-taktiko kretanje kojim zavaravamo protivnika, pokuavamo ga na trenutak izbaciti iz ravnotee, navodimo ga da se pokrene ili postavi tako kako nama odgovara. Zbog toga se finta uvijek sastoji od prividne (lane) i od stvarne akcije.2. TEHNIKA S LOPTOM

U ovom dijelu obratiti emo:

2.1. voenje lopte dribling

2.2. dranje, hvatanje lopte

2.3. dodavanje lopte

2.4. utiranje

2.1. VOENJE LOPTE - DRIBLING

Voenje lopte je jedan od naina koji pravila dozvoljavaju da se u koarci kreemo s loptom. Prema pravilima koarke ne smijemo uiniti vie od dva dodira (osim pivotiranja) zadravajui loptu u rukama. Takoer pravila ne dozvoljavaju voenje lopte s dvije ruke istovremeno tj. smije se voditi istovremeno samo s jednom rukom. Dozvoljeno je naizmjenino voenje (odgurivanje) lopte desnom i lijevom rukom, ali nijednog trenutka rukom (akom) ne smijemo doi ispod donjeg dijela lopte (u odnosu na pravac guranja lopte ka podlozi), a takoer ne smijemo "zadravati" loptu makar i jednom rukom.

Voenje je vrlo sloen element tehnike jer trai sinhroniziranu tehniku tranja i "rada ruku". I jedno i drugo odvija se s loptom. Usvajanje ovog sloenog elementa tehnike trai uporno ponavljanje kako bi se itav "motoriki obrazac" automotizirao, tj. odvijao bez svjesne kontrole kretanja, a zatim i bez vizuelne kontrole lopte. Voenje lopte, dribling, je veoma efektan i atraktivan oblik osvajanja prostora, ali ga unato tome treba koristiti samo onda kada je to neophodno; ne smijemo se dovesti u situaciju da ga koristimo neumjereno,

neekonomino i neefikasno jer time smanjujemo mogunost izbora slijedeih napadakih akcija svoje ekipe, dajemo vremena protivniku da postavi obranu, troimo nepotrebno svoju energiju.

Igraa teba nauiti da moe:

a) podjednako voditi loptu lijevom i desnom rukom

b) voditi loptu tako da to voenje bitno ne smanjuje njegovu brzinu kretanja

c) voditi loptu tako da je ne gleda, odnosno da gleda ispred sebe

d) pri voenju lopte naglo mijenjati brzinu kretanja - ritam

e) pri voenju lopte naglo mijenjati pravac kretanja kao i ruku kojom vodi

f) pri voenju lopte naglo mijenjati visinu voenja (nisko, visoko) odnosno

smjenjivati takva voenja

g) i da se zna iz voenja zaustaviti bilo hvatanjem lopte ili da je i dalje void

2.1.1. Voenje u mjestu:

Koarkaki stav kod voenja u mjestu moe biti paralelan ili dijagonalan, a koji emo primjeniti ovisi od pozicije suigraa i protivnikog igraa. Za dribling u mjestu korisniji je dijagonalni stav budui da osigurava bolju pokretljivost naprijed - nazad, a to su najei pravci kojim se pri voenju kreemo.2.1.2. Polazak u dribling iz mjesta kad loptu drimo u rukama:

Prethodna akcija, zaustavljanje, odnosno stav; paralelni ili dijagonalni, poloaj protivnika bitno utjee na tehniku polaska u dribling, no uglavnom razlikujemo dva naina polaska u dribling.

Polazak u dribling direktnim korakom

Polazak u dribling ukrtenim korakom (cross-over) Nisko voenje

Visoko voenje

2.1.3. Promjena pravca voenja

2.1.3.1. promjenom ruke:

Za ovu promjenu bitna je pravovremenost i odlino odravanje ravnotenog poloaja to se postie pravilnim izvoenjem i odbacivanjem svih nepotrebnih kretnji. Sama promjena e zavisiti od protivnika, a ruka kojom vodimo loptu takoer we se mijenjati zavisno od protivnika. Kod toga treba imati na umu osnovni zahtjev kod voenja: nae tijelo mora uvijek biti izmeu protivnika i lopte koju vodimo. Otra i nagla promjena pravca moe nam pomoi kod oslobaanja od protivnika, a ako je ona jo povezana s promjenom brzine uspjeh je siguran. Kod toga treba paziti da ne doe do "noenja" lopte to je prekraj pravila.

2.1.3.2. Promjena pravca driblingom iza lea:

Igra koji vodi loptu se kratkotrajno zaustavi, zapravo na kratko mujenja ritam. Rukom kojom dribla, "gura", loptu iza lea ispod stranjice, tempirajui njen odskok tako da se putanja lopte nastavi neto ispred iskoraene noge, gdje je prihvaa suprotna ruka i nastavlja dribling.

2.1.6.3. Promjena pravca s okretom (rolling)

Ova promjena ima prednost u zatiti lopte, jer je napada okrenut protivniku polubono ili leima, odnosno u trenutku okreta obrambeni igra je izmeu driblera i lopte.

Nepovoljno je kod ove promjene to to je u jednom trenutku dribler leima okrenut i prema svojim suigraima, te u tom trenutku gubi pregled igre. Loptu vodimo desnom rukom u visini natkoljenice (bedra). Dugim korakom lijeve noge krenemo u protivnika - izmeu njegovih stopala. Prenesemo teite na prednji dio stopala i okrenemo tijelo za 3/4 oko njega na lijevo driblajui desnom rukom (na visini ne vioj od koljena) tako da postavljajui aku bono i iza lopte snano privuemo loptu uz pivot-okret u pravcu kojem se okreemo. Kod toga se koristimo samo jednim dugim driblingom. Kako se okreemo tako loptu "pokupimo" lijevom rukom, a loptu sada titimo slobodnom (desnom) rukom. Izvoenje okreta lijevom ruko m oko desne noge odvija se na suprotan nain. 2.1.7. Zaustavljanje iz driblinga:je vrlo vaan element driblinga i koristi se kada se ispred igraa naglo

isprijei protivnik, pa time izbjegavamo sudare, povrede i pravljenje osobnih

greaka. Ono slui i za fintiranje i za osvajanje bolje pozicije za dodavanje

ili utiranje. Nakon zaustavljanja moemo loptu i dalje voditi ili je uzeti u

ruke. Zaustavljanje se moe zavriti u paralelnom ili dijagonalnom stavu.

2.2. DRANJE, HVATANJE LOPTE

Dranje lopte i hvatanje lopte su usko povezani. Budui da emo se susretati

s poetnicima osnove u navesti posebno.

2.2.1. Dranje, loptu treba drati tako da smo svakog trenutka sposobni izvesti potrebitu akciju. Takoer treba voditi rauna da je lopta zatiena od iznenadnog napada protivnika, a dranje lopte treba biti stalna prijetnja protivniku, na nain da bez (gubitka vremena) posebnih priprema (promjena poloaja dlanova) moemo krenuti u dribling, dodati loptu ili utirati. Ima vie naina dranja lopte, no za poetnike je najkorisnije i najee

primjenjivo loptu drati s dvije ruke tako da se ake sa prstima nalaze sa strane, iza i ispod lopte. Palevi su usmjereni jedan prema drugom i u ovisnosti od veliine ake, e se dodirivati ili ne i meusobno ine kut od cca 90o. ake i prste treba postaviti tako da prsti ne prelaze najiri dio lopte (prema naprijed). Loptu treba drati vrsto, ali ne pretjerivati u tome, jer moemo prijei u grevitost, u prostoru neto niem od prsiju, ali neto blie tijelu koje je u koarkakom stavu, paralelnom ili dijagonalnom.

2.2.2. Hvatanje lopte, kod obuavanja poetnika najprije treba uiti dranje lopte, a zatim hvatanje lopte. Ima razliitih naina hvataja lopte, ali emo obraditi ono najkarakteristinije (hvatanje lopte objema rukama u visini glave prsiju), koje kada se savlada predstavlja osnovu za sva ostala. Primanje, hvatanje lopte je osnovni, ali ne i glavni element, jer kvalitetno primanje predstavlja samo preduvjet za izvoenje ostalih tehnikih elemenata: dodavanja, voenja i uta.2.3.1. Dodavanje s dvije ruke s grudi je najtipinije koarkako dodavanje. Primjenjivost mu je mnogostruka i prednost mu je to se iz koarkakog stava moe izvesti bez ikakvih pripremnih pokreta i bez zauzimanja nekih polaznih poloaja naroito ako su igrai prije toga primili loptu. Ovo dodavanje moe se izvoditi iz mjesta iz paralelnog ili dijagonalnog stava, iz kretanja, a prijemjenjuje se za kraa i srednja rastojanja (udaljenosti).

2.3.2. Dodavanje s dvije ruke udarcem lopte o tlo

U nekim situacijama kada izmeu nas i suigraa, kojem dodajemo loptu stoji obrambeni igra, koji eli presjei dodavanje, koristimo dodavanje udarcem lopte o tlo. Dodavanje se izvodi s istim poloajem ruku i istim pokretima kao i kod prethodnog dodavanja, iz neto nieg stava, a lopta se rotira" (zavrti) prema igrau kojem dodajemo u trenutku opruanja ruku, (kao da loptu gurnemo palevima). Lopta se moe dodati i bez rotacije.

Vrlo je vano odrediti mjesto gdje e lopta udariti o tlo. To je mjesto na 2/3 udaljenosti od dodavaa, odnosno u ovisnosti od poloaja obrambenog igraa pored samog njegovog stopala, jer mu je tu najtee presjei loptu.

2.3.3. Dodavanje s dvije ruke iznad glave

Sve popularnije i efikasnije dodavanje, naroito kad zbog obrane ne moemo spustiti loptu ili je tek osvojena skokom kao poetak kontranapada ili uhvaena nakon visokog dodavanjapostu pivotu pa je treba povratno dodati.

2.4. UTIRANJE

Ne umanjujui ni jedan element koarke moemo rei da je ut navaniji, jer je on vrhunac primjene ostalih tehnikih elemenata. U poetku se svi tehniki elementi ue zato da bi igrai uspjeno nauili utirati na (u) ko. Savladavanje utiranja u koarcii njegovo usavravanje je istovremeno jedan od najlakih i najteih zadataka u treningu koarkaa.

Zadatak je lak jer za njega postoji velika zainteresiranost. Uostalom, na treningu bilo kojeg nivoa, moemo viditi da im ugra stupi na teren, prvo to e samoinicijativno uiniti je ut.

Zadatak je teak jer se ko nalazi na relativno velikoj visini (305 cm), uz to je meta, obru, malen ( 45 cm), a obrambeni igrai pokuavaju na svaki nain sprijeiti lagano utiranje. utiranje je umijee koje svi igrai ele usavriti. Kako u igri pobjeuje ekipa koja je postigla vie koeva od protivnike ekipe, moemo zakljuiti da je utiranje najvaniji element igre,

a da ostali teh.-takt. elementi stvaraju uvjete za izvoenje preciznog utiranja. utiranje je povlastica koja se ne smije zloupotrebljavati, tj. Igrai pored osnovne tehnike trebaju znati i osnovnu primjenu: kako, kada i od kuda utirati.

Generalna podjela utiranja i to prema karakteru kretanja igraa je:

- utiranje iz mjesta

- utiranje iz kretanja

- utiranje iz skoka

- slobodna bacanja kao specifini ut

2.4.1. ut jednom rukom iz mjesta je osnovni ut i istovremeno predstavlja osnovu za uenje i usavravanje ostalih varijanti i tehnika utiranja, koje se ak i vie primjenjuju. No on je vrlo bitan u metodici obuavanja poetnika zbog dobijanja osjeaja za izbaaj preko vrhova prstiju i rada u zglobu ake. Takoer je dobro savladan osnovni ut preduvjet i prva faza u uenju skok uta. Nadalje utiranje jednom rukom iz mjesta je do sada nezamijenjiv nain izvoenja slobodnih bacanja. Ovaj ut izvodi se iz dijagonalnog ili paralelnog stava i osim razlike u postavljanju stopala nema razlike s obzirom na: poloaj ake na lopti, poloaj lopte u odnosu na tijelo, izvoenje izbaaja, opruanja tijela i ruke u

pravcu uta, toke - cilja - prema kojoj se lopta usmjerava i parabole leta lopte.

Mogue i najee greke:

- naprijed je suprotna noga od ruke kojom se utira

- noge ne uestvuju u izbaaju (opruene su)

- lakat je okrenut u stranu

- lopta je na dlanu

- za vrijeme sputanja koljena sputa se i lopta, ispred oiju

- preniska parabola uta

- ruka se ne oprua za loptom

- druga ruka kasno naputa loptu

2.4.2. utiranje iz kretanja, ovi se utevi primjenjuju prilikom utavanja, pretravanja i prodora na ko, u blizini koa kao i kontranapadu, bilo da se radi o dodanoj lopti ili ju je igra sam doveo. Najjednostavniji nain utiranja iz kretanja je ut iz dvokoraka. Bit uta iz

kretanja iz dvokoraka je u savladavanju i povezivanju uta jednom rukom iz mjesta i dvokoraka u jednu cjelinu. Dvokorak slui igrau da se pomou, pravilima dozvoljena dva dodira (skoka ili koraka), to vie priblii kou ili da dvokorakom dvoskokom promijeni pravac kretanja i tako doe u to povoljniju poziciju za ut.

2.4.3. utiranje iz skoka skok ut je najsuvremeniji nain utiranja i danas ne postoji opasniji ut od ovoga. Brzo i precizno izveden, ako mu je jo predhodila finta, je neobranjiv. Upotrebljava se sa svih rastojanja, a opisati ga moemo kao ut u skoku s guranjem. Igra se odvoji s oba stopala od podloge i kad dosegne najviu toku svoga skoka gura loptu prema kou. Moe se primjenjivati iz kretanja i iz mjesta, bilo da smo loptu primili ili poslije zaustavljanja iz voenja, iz paralelnog ili malog dijagonalnog stava. Sama tehnika utiranja je uglavnom ista kao i kod osnovnog uta iz mjesta jednom rukom, no zbog potrebe odline sinhronizacije izmeu skoka (opruanje tijela) i uta (opruanje ruke) ne preporuuje se poetnicima u prvoj fazi obuavanja.

Kod uenja i kod izvoenja skok uta trebamo niz elemenata, pokreta

sinhronizirati u jednu skladnu i tenu akciju:

- osnovni stav

- skok

- poloaj lopte u rukama

- poloaj lopte u odnosu na tijelo

- izbaaj lopte i opruanje tijela i ruke za loptom

- mjesto usmjeravanja lopte

- pozitivan mentalni stav

Mogue i najee greke:

- skok nije vertikalan

- odraz se vri iz preirokog raskoranog stava

- utiranje na ko direktno iz dizanja i to guranjem dlanom

- nepravilan odraz dizanjem peta, skok unaprijed

- prevelik utjecaj slabije ruke

- nepotpuno opruanje ruke nakon uta

- nepravilan poloaj lakta i ake

- neravnotean poetni poloaj tijela

2.4.4. Slobodna bacanja, Mnoge pobjede ili porazi odlueni su s jednim pogodkom, moda upravo onim iz slobadnog bacanja. Preciznost u izvoenju slobodnih bacanja je od velike vanosti jer se na utakmici moe na ovaj nain postii i do etvrtine ukupnih poena, koeva.

Slobodno bacanje treba izvoditi uvijek na isti nain. Obino je to isti nain kao i utiranje iz mjesta s jednom rukom. Iz statistikih podataka dolo se do saznaanja da koarkai za vrijeme utakmice realiziraju slobodna bacanja za oko 25 % slabije nego za vrijeme treninga. To znai da se utiranje izvodi pod oteavajuim okolnostima: iscrpljenost, odgovornost prema ekipi, psihiki pritisak publike, galama. Zbog toga slobodna bacanja treba to vie vjebati, da bi igra pored pravilne tehnike dobio i pravilan ritam i koncentraciju. ak i pravila tome pogoduju, jer nam dozvoljavaju 5 sekundi za predah, koncentraciju, prije izvoenja samog bacanja. Danas mnogi igrai od toga prave ritual, sve u cilju vee uspjenosti.

Kod uenja poetnika najvie se inzistirana postavljanju stopala i na dranje ravnotee. Posebno se vjeba izbaaj lopte, da bi se on kasnije uklopio u cjelinu s tono odreenim redoslijedom radapojedinih zglobnih sustava.

ZAKLJUAKU ovom seminarskom radu sam radio analizu tehnike u sportu, a sport koji sam ja uzeo i ije tehnike sam razraivo je koaraka. U ovom seminarskom se mogu vidjeti mnogobrojne tehnike koje sam objasnio, nain izvoenja i slike koje olakavaju.

U koarci pod pojmom tehnike moemo smatrati nain izvoenja i primjenjivanja specijalnih pokreta i kretanja, sa i bez lopte, u cilju uspjenog rjeavanja odreenih zadataka i situacija u igri. Naime rasprostranjenost koarke u cijelom svijetu i zemlja postoje bina koarke, a nadasve izvor osnovne literature u na je jezik unio mnogo tuica, ali po mom miljenju filoloko istunstvo ne bi smjelo biti jai argument od rairene upotrebe pojedinih rijei, izraza, u praksi i to kako u literaturi naih autora, prevedenoj literaturi, pisanoj rijei u medijima, svakodnevnom govoru i.t.d Glavni cilj ovog seminarskog rada je da budui koarkai znaju pravilo tehnike u koarci, da nebi pravili greke. Greke koje bi uticale najprije na njihovo usavravanje. Nepravilnim izvoenjem odreenih pokreta moe dovesti do povrede. Ako nebi znali pravilo koarke i njezinu tehniku, zasigurno je da nikad nebi mogli postati profesionalni koarka.LITERATURAMuris Hadikadunic,Mirjana Madarevic---Metodika nastave tjelesnog odgoja 2004.

Radivoj Hudec--- Tehnika s Vladimirom Samsonovom 2000.

Radivoj Hudec---Taktika u stonom tenisu 2003.

Miran Kondric,Gordana Furjan-Mandic---Fizicka priprema stolnotenisaca 2002

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com19