394 - 26. lipnja 1998.

Željka Antunović,zastupnica SDP-a uSaboru: Ja ne vidim zašto sei imovina obitelji predsjednikaTuđmana ne bi podvrglareviziji!

4-8 "Globus" otkriva pozadinu ne-zapamćenog gospodarskog skan-dala: Amerika tuži Hrvatsku za 4milijuna dolara!

9 Absolutismus und Schlamperei,kolumna dr. Mirjane Kasapović

l O-14 Politički terminator i Busi-ness News

15 Sad ili nikad, kolumna dr. SlavenaLetice

16-20 Željka Antunović, zastup-nica SDP-a u Saboru: Ja ne vidimzašto se i imovina obitelji predsjednikaTuđmana ne bi podvrgla reviziji!

22-25 Zakon o imovini dužnosni-ka: Hoće li predsjednik Tuđman napo-kon predočiti javnosti što su on i njegovaobitelj stekli u posljednjih osam godina?

26-29 Ekskluzivno iz Sarajeva -Richard Kauzlarich, američki ambasa-dor u BiH: Faderacija BiH privatiziratće po novim zakonima dvije najvećetvrtke u Hercegovini: tvornicu aluminijai tvornicu zrakoplova!

30-34 Damir Begović, generalnidirektor HEP-a: Hrvatska elektroprivre-da ne duguje Krškom 225 milijuna DEM!

32 Pisma čitatelja

34-35 HDZ-ov rat protiv tržištakapitala, kolumna Ratka Boškovića

36-39 Ekološki skandal na Pe-lješcu: Ugine li godišnje milijun kame-nica zbog lužine ispuštene iz mostarskeTvornice aluminija?

42-47 Guste Santini, direktor In-vesticijsko-komercijalne štedioni-ce: Hrvatske banke suočavaju se s kata-strofom: strane banke pokupile su najbo-lje deponente i najbolje domaće kadrove!

49-65 Najbogatiji TV program nahrvatskom tržištu

57 Sadržaj "Stočara"

59 Sadržaj "The City"

61 Sadržaj "Kassandre"

63 Tajana Wurth, plesačica u skupiniTihane Škrinjarić i menedžerica tvrtke"Martimex", pozira za 'TV Best"

64 Horoskop, rubrika Lidije Tocilj

66-71 Ekskluzivno iz Beograda -Milomir Marić, novinar i publicist: Sje-dio sam pokraj Tuđmana na prvom ini-cijativnom odboru HDZ-a u Klubuknjiževnika!

74-77 Ivica Buljan, kazališni reda-telj - Prednosti postkomunizma: U krat-kom sam roku od totalnog autsajderapostao direktor Drame HNK u Splitu!

78-80 "Globus" istražuje: Je li isti-na da nadbiskup Bozanić ne pristaje dase spomenik kardinalu Alojziju Stepin-cu podigne uz zagrebačku Katedralu?

PišuĐurđica Klanciri Igor Alborghetti

Zakon o imovini dužnosnika: Hoće li predsjednikTuđman napokon predočiti javnosti što su on i njegova

obitelj stekli u posljednjih osam godina?

Čudo hrvatskegraditeljskenaive - Zagorskikapitalist MijoHabulinec izgradioje iznad Pregradesrednjovjekovnidvorac od 2500kvadrata stornjićima ijezerom!

82-87 Čudo hrvatske graditeljskenaive - Zagorski kapitalist Mijo Habu-linec izgradio je iznad Pregrade srednjo-vjekovni dvorac od 2500 kvadrata stornjićima i jezerom!

88-91 Ekskluzivno iz Vittela - Ma-rio Stanić, hrvatski nogometni reprezen-tativac: Hrvatska reprezentacija možeizgubiti od svakoga, ali ne na Svjetskomprvenstvu!

94-95 Cinemania, najopsežniji pre-gled filmske i video proizvodnje u Hr-vatskoj i svijetu

97 Berkovićev rondo, kolumna Zvo-nimira Berkovića

98-103 Novi prilozi za biografijudr. Franje Tuđmana (2) - Josip Šti-mac: Tuđmana sam prvi put nazvaoGrofom 1963. ili 1964., kad je digaostrahovitu halabuku u Slovačkoj jernije dobio apartman!

l O4-105 Zlatno oko, najnovije vijes-ti s estradne scene i iz društvenog života

107-109 Nightmare Stage, ko-lumna Željka Malnara

110 Vijenci i kaktusi, kolumna IvanaStarčevića

'Globus", u razgovoru «američko-hrvatskih gos

ZA 4Američka miHEP-a milijui

POLITIKA

ERIČKIH INVESTICIJA U HRVATSKOJHEP:Ceneralnl

direktorHrvatske

elektroprivredeDamir Begovlć

osobno Jeporučio

direktoru"Enserch

Devetopmenta"da nije

zalnterslran zanjihovu novu

ponudu

uglednim američkim poslovnim ljudima, prvi otkriva nepoznate pojedinosti ozbiljne krizeodarskih odnosa, zbog koje bi SAD mogao potpuno obustaviti ulaganja u Hrvatsku:

IKA TUŽI HRVATSKUMILIJUNA DOLARA:Itinacionalna kompanija Enserch potražuje odsku naknadu za poslove obavljene u Hrvatskoj!

GLOBUS POLITIKA

n^dlHn; "Zabrinjavajuće je ako je projekt 'Ensercha' propao i ako 'Enron' i 'Bechtel' opet imajuteškoća. Ti su projekti mogli otvoriti vrata američkom kapitalu u Hrvatskoj", kaže Zdenka Gast.

l]l]iWf)i" Faksimil ugovora orazumijevanju između HEP-a i tvrtke"Enserch Development"

MEMORANDUM OF UN'DERSTANDBor 2 x 350 ,MW Projcct

This Memorandum of Understanding i'MOU"! is entered isto berwe<Hrvatska Elektroprivreda d.d. ("HEP'1) and Enscrch International tufEnserch"), coilectivelv referred to as the Parties (the "Parties'V The ourposof this MOU is to detail the Understanding between Enserch and HIPregarding the deveiopmem of a new. thermai. iow sulrur coal fired pot-platu, consistins of 2 \ 350 MW units (or other size'or unit configurationmutuaiiv agreed), to be bgilt either near the town of Obrovac or at anothersite in the Republic of Croatia to be seiected by HEP (the "Project'). TheParties are entering into this MOU on tbe tmderstanding thai lile etectrkgenerating capacitv of the Proteci is needed by HEP and that the ProjectwiU iiot be abandoned urdess it proves to not be teehmcailveconomicallv feasible. Both Parties therefore agree to the fol!owmg:

1. During the 180 davs fouowing the signing of this MOU, Enserch willhave a« oppominirv to negotiatc and preparc a detailed proposal for theProject (inciudutg initiating negotiations for the agreements reasonabhantitipatcd by Enserch to be retjuired by iending instttutions in order toprovide non-recourse ftnancing). Tlie aforesaid proposal vvili comprise thefoUowing descriptioos:• technical design of the power plant• enviroBfnental irapact assessment• economic parameters of the Projectin the scope reqwired for the implementation of the provtsions of thisMOL. especiaUv Uems 2, 3 and 4. During these 180 davs. Enserch shailbe the sole partv with which HEP negotiates regarding the Project:

2. HEP wiil purchase and take aU of the capacitv and energv generatcd bytbe plane, pursuaat to a long term Power Porchase Agreeraent ('PPA l tobe negotiated by the Parlies. The Parties agree to enter into such goodfaith negotiations t'or a PPA upon the signing of this MOU:

j. Enserch wt]l partidpate with HEP in the selection of an appropriate sitewhich HEP wtll provide for the plant and its construction;

•l merička tvrtka "Enserch", multi-^A nacionalna kompanija na poljuf^L energetike, tužit će Hrvatskufl^k elektroprivredu kako bi naplatilam »troškove od 4 milijuna dolara zaizradu idejnog projekta izgradnje termo-elektrane u Lukovu Sugarju!

Predsjednik "Enserch Developmenta"Melvin Wentz, u telefons-kom razgovoru u ponedje-ljak popodne, potvrdio je"Globusovim" urednicimatu informaciju.

"Ako nam HEP ne na-doknadi troškove, podnijetćemo sudsku tužbu kakobismo naplatili 4 milijunadolara troškova koje smoimali radeći na idejnomprojektu izgradnje termo-elektrane u Hrvatskoj."

Izjava Melvina Wentza,predsjednika "Enserch Developmenta",nije bitna samo za označivanje sadašnjegstanja američko-hrvatskih gospodarskihodnosa nego jasno upozorava na potpunslom tzv. strateškog prijateljstva dvijudržava. Tvrtka "Enserch" s HEP-om jeslužbno počela surađivati 1995., a radna projektu nastavljen je u srpnju 1996.,kad je potpisan ugovor o razumijevanju.Po tom dokumentu, HEP je povjerioameričkoj tvrtki izradu plana gradnje ter-moelektrane u Hrvatskoj, u Obrovcu ili nanekoj drugoj lokaciji. Kompletna gradnjatermolektrane snage 2x350 megavata,po procjenama, trebala je stajati oko 1,3milijarde dolara. To je bilo tzv. zlatno do-ba američko-hrvatskih odnosa, nakonpotpisivanja Davtonskih sporazuma iposvemašnje suradanje dviju država napolitičkom i ekonomskom polju.

No, već godinu dana poslije, ljeti1997., počele su iskrsavati neočekivaneteškoće u suradnji HEP-a i "Ensercha".Zanimljivo je da su se ti problemi čestopojavljivali kad bi Vlada Sjedinjenih Dr-

Ljeti 1997. počele suiskrsavati teškoće u

suradnji HEP-a i"Ensercha", i to

obično kad bi VladaSjedinjenih Država

na neki načinkritizirala hrvatsku

unutarnju ili vanjskupolitiku.

žava na neki način kritizirala hrvatskuunutarnju ili vanjsku politiku.

Hrvatskoj javnosti HEP nije otkrivaonikakve pojedinosti o poslovnim odno-sima s tvrtkom "Enserch". Ni nedavno,kad je otkriveno daje odustao od lokacijeu Lukovu Sugarju i da se počinje priprema-ti nov projekt termoelektrane u Obrovcu, ni-

je objašnjeno znači li to daprojekt vodi stari investitorili je sklopljen novi posao.Nakon otkrića da "Enserch"više nije u bliskim pos-lovnim odnosima s HEP--om, posve je jasno: HEP,odnosno hrvatska Vlada,odlučio se za novu tvrtku!

Američki trgovinskipartneri, prvi su veliki uda-rac doživjeli kad je nacio-nalni zračni prijevoznik"Croatia Airlines", umjes-

to američkog "Boeinga", odabrao europ-ski konzorcij "Airbus". Taj je događajdobro uzdrmao raspoloženje velikih ame-ričkih tvrtki prema mogućnosti poslo-vanja u Hrvatskoj. No, objašnjenja hrvat-ske Vlade daje riječ o zdravoj poslovnojlogici te da nabava "Airbusovih" zrako-plova nije odustajanje od dugoročne su-radnje, umirilo je američku Vladu, prem-da je posao vrijedan 1,5 milijuna dolara zanjih bio izgubljen.

Ministar obnove:Jure Radić potpisao je u ime RH

ugovor o izgradnji autoceste sameričkom tvrtkom "Bechtel"

Po odredbama memoranduma o razu-mijevanju, "Enserch" je u Hrvatsku, lje-ti 1996., odmah uputio ekipu od desetljudi koja je počela pripreme za gradnjutermoelektrane. "Ispitali smo ukupno petpredviđenih lokacija, među njima LukovoSugarje, Obrovac i Zaton", objašnjavapredsjednik "Enserch Developmenta"."Napravili smo za HEP kompletnu pro-jektnu dokumentaciju za termoelektranu.To je ukupno više od pola metra debeladokumentacija na kojoj su naši ljudi radilipune dvije godine. No, tu valja kazati da

su odredbe memoranduma bile poneštodrugačije od onih koje je trebalo potpisa-ti za vrijeme posjeta državnog tajnika zatrgovinu, danas pokojnog, Rona Brovvna."

Čudno ponašanje u HEP-uWentz također drži da su hrvatski part-

neri zauzeli nešto drukčije stajalište oekskluzivitetu njegove tvrtke na projekt.

Medu deset ljudi koje je tvrtka uputilabila je i Julie Stewart. Ona je bila zaduže-na za vođenje projekta na terenu u Hrvat-skoj. Našli smo je u njezinu domu u New

Project i ordei i verify the Enserch proposal;

5. U. after discussions. Enserch's proposal is found by HEPcompetitive, Enserch and HEP will sign the PPA and enter incoDevelopment Agrecmcnt (the "Development Agreement") provi dio gexclusivity in the realization of the Project and containing the iiegotiatterms of the PPA, an Implementation Agreement containing sovereigiguarantees, an outliiie of the respective responsibilities of the Parties ta deiaticd sTatciuent showing the optimization of capacity, concepni;design, schednlcd construction and contpletion. Enserch and HEPthat the PPA unci the Ueveiopmeot Agreement are subject toauthorization of governmental institutioRS and/or ihe Government oRepiiblic of Croatia. prior to their signing;

6. Upon the signing of such PPA. Enserch wiU undertake to arrangefinance, design, engineer, build and operate the plant Lncluding cprocureraent for irs operation. It is understood thai the financing forProject will h e on a iion-recourse basis,

. Aftcr the Parties have entered into the Development Agreement referto in paragraph 5 above, HEP shall neither negotiate witb. nor eoter intoanv agreement with anv otber entities. foreign or domestic. for therealization of the Project:

i. If, upon the fspii-jtitjFi of the 90 day period descrlhed in paragraph 4 ofthis MOU and after discussions between the Parties, HEP rcasonably flndsthe Enserch proposal not to be competitive, HEP shall be free to lnegotiate or agree with others with respect to the realization of the jProject and this MOU shall be terminated;

). This MOU contains the understanding of the Parties regarding the |procedure* to be followed with respect to the realization of the Project,and the Parties agree that, unless ihis MOU is terminated pursuant toparagraph 8, this MOU shall govern the development of the Prof«t until lU is superseded by the Development Agreement described io paragraph 5;and

10.The Parties agreethis MOU and toParties.

Hrvatski Elektroprii

a use their best eEforts to implement the provisionsresolve any difierences ^lich may ariš

Name7 OamuMBegovii~~ffTltle: PresidentDate: July 13, 1996

Lokacija: Termoelektrana će senajvjerojatnije graditi na mjestuTvornice glinice iznad Obrovca

Jersevu. "Dva puta na mjesec putovalasam u Hrvatsku. HEP je o gradnji termo-elektrane imao samo vrlo općenit plan.Mi smo uradili sve drugo", otkriva onamalo poznate pojedinosti o američkimposlovima u Hrvatskoj. Julie Stewart iekipa "Ensercha" za HEP je izradilakompletan projekt termoelektrane. U tosu uključene sve moguće procjene, odekološke do ekonomske, odnosno, is-plativosti samoga projekta za HEP i ame-ričkog partnera.

Nakon dvije godine naporna rada, Julie

ObltLi^ U memorandumu o razumijevanju, koji su HEP i"Enserch" potpisali u srpnju 1996., kao glavna lokacijabuduće termoelektrane navedena je okolica Obrovca

Stewart dala je otkaz. "Otišla sam iz'Ensercha' jer sam bila frustrirana timešto naš trud ne vodi nikamo. Jednostavno,HEP se počeo čudno ponašati. Isprva sezbog toga nismo zabrinjavali. Ali, poslijesmo sve to počeli povezivati s političkimdogađajima, posebice odnosima Hrvatskei SAD."

Po njezinim riječima, HEP je svojimodnosom prema američkom partneru svečešće otežavao suradnju. Situacija se po-sebno zaoštrila potkraj 1997. "Postaloje nemoguće raditi. HEP je slao neuvjer-

ljiva i, rekla bih, lažna objašnjenja statusanašeg posla u Hrvatskoj. Politika je, zaci-jelo, imala utjecaja na to. Ali, još je važ-nije stoje 'Enserch' radio na tome da Hr-vatska postane dio zapadnog poslovnogsvijeta. Ovakav način vođenja poslovanitko u svijetu neće prihvatiti", rekla je Ju-lie Stewart.

Njezin bivši šef, MelvinWentz, ističe daje HEP usiječnju 1997. raspisao me-đunarodni javni natječaj zaisti posao - izgradnju ter-moelektrane. Na njega sejavilo još pet tvrtki. Međunjima dvije britanske, "Po-wergen" i "National Po-wer", te još jedna američkatvrtka, "AES".

"Istina, neke od tih tvrtkinazvale su nas i raspitivalese zastoje raspisan natječaj kad je to većnaš posao. Mi smo, doista, bili spremni toprihvatiti. Štoviše, našu dokumentacijuHEP je uzeo kao referenciju za drugetvrtke koje su se javile na natječaj."

Povrat 4 milijuna dolaraUkratko, HEP je iskoristio tuđi posao

koji nije platio da bi, eventualno, našao.no-ve partnere i tako snizio cijenu čitavog pro-jekta. Istodobno, "Enserch" nije mogaoposlati svoju novu, revidiranu, ponudu.

"Odbili su razgovarati o tome. Osobnomi je Damir Begović, direktor HEP-a,10. lipnja u Zagrebu, rekao da nisu zainte-resiram za našu novu ponudu. Trebali sunam dati priliku da se nadmećemo podjednakim uvjetima kao i svi drugi", kažeWentz naglašavajući da nema pisani doku-ment o takvu stajalištu Begovića i HEP-a.

Pravo "Ensercha" da se nadmeće sdrugim tvrtkama i pošalje svoju najbolju

PoslOVni ČOVJek: CharlesRedman dugo je radio da biHrvatska s 'Bechtelom' potpisalaugovor o gradnji autoceste

Američki trgovinskipartneri prvi su velikiudarac doživjeli kad je

"Croatia Airlines"umjesto američkog"Boeinga" odabrao

europski "Airbus". Toje uzdrmalo njihovu

spremnost da poslujuu Hrvatskoj.

ponudu najprepornija je točka u neslaga-njima HEP-a s američkom firmom. KakoHEP još nije utvrdio koja je ponuda naj-bolja, "Enserch" drži da nije vrijeme daobjavi svoje uvjete i odgovori na drugeponude.

Štoviše, sredinom siječnja stručnjaci"Ensercha" tje.**i danapokušavali su u Zagrebuugovoriti sastanak s HEP--om kako bi preciznijemogli sastaviti svoju po-nudu. Sastanak nikad nijeodržan.

"Velike promjene u ka-matnim stopama i cijeniopreme omogućile bi namda ponudimo mnogo nižucijenu gradnje termoelek-trane od one iz travnja1997.MismosHEP-omu

cijelosti surađivali. Obzirno, strpljivo iprofesionalno rješavali smo probleme uizmjeni projekta te promjene lokacije ter-molektrane koje nam je HEP nametao. Mismo HEP opremili projektnim paketomkoji mu je omogućio da se cjenka s dru-gim ponuđačima", tvrdi Melvin Wenzel.

Sadašnji status poslovnog ugovoraHEP-a i američke tvrtke prilično je neja-san. Svakako, "Enserch" će tražiti povratnovca, 4 milijuna dolara, koje je dosadpotrošio na izradu detaljnog plana iz-gradnje termoelektrane. "HEP je prekršiougovor o razumijevanju. Želimo naplatitisvoje vrijeme, trud i financijsko ulaganje.Ako bude problema, pokrenut ćemo sud-sku tužbu", najavio je predsjednik "Enser-ch Developmenta".

Do zaključenja ovog broja "Globusa"uspjeli smo stupiti i u kontakt s predstav-nicima tvrtke "Enron", koja već tri godinepregovara s HEP-om o izgradnji modernetermoelektrane na plin u Jeretovcu kodZagreba. Neslužbeno se, međutim, dozna-je da je i taj projekt usporen zbog "nejas-

nastavak na sljedećoj stranici

nastavak s prethodne stranice

nih poteškoća". Činjenica je, naime, da ninakon višegodišnjeg pregovaranja i, tako-đer, mnogo uloženoga novca nije potpisankonačni ugovor. Predsjednik tvrtke, Jo-seph Sutton, ipak, nešto drukčije procje-njuje status projekta. "Ne znam jesu li toteškoće. Znam, doduše, da ih u Hrvatskojimaju druge tvrtke iz SAD-a, ali naš pro-jekt polako ide naprijed." Na pitanje kakokometira to što su ugovor orazumijevanju s HEP-ompotpisali prije tri godine aprojekt još nije krenuo Sut-ton odgovara da uvijek imaproblema u državama u ko-jima prvi put sklapaju poslo-ve. "Ovo je naš prvi projektu Hrvatskoj. Očekujem daćemo elektranu izgraditi zagodinu ili dvije. Štoviše, unekoliko tjedana dogodit ćese bitne stvari za poslovanjenaše tvrtke u Hrvatskoj."

Sutton nam je otkrio još jedan zanim-ljiv podatak. Naime, investicija u termo-elektranu na plin u Jeretovcu nije samoamerička. "U posao smo uključili i ruskogpartnera, 'Gazprom', u omjeru od 50 po-sto. To je prvo američko-rusko ulaganjeu trećoj zemlji", kaže Sutton. Ruski part-ner trebao bi isporučivati plin za termo-elektranu. No, tu su mogući problemi spočetkom gradnje termoelektrane - dugo-vi koje "Gazprom" ima još iz razdobljabivše države.

Politika i posaoAmerički poslovni čovjek suzdržao se

od komentara o upletanju politike u projektnjegove tvrtke u Hrvatskoj. Ovi događaji,procjenjuju politički promatrači, pokazujuda su američko-hrvatski odnosi na najnižojrazini. Nitko dovoljno informiran b poli-tičkom stanju u Hrvatskoj ne dvoji da jeponašanje HEP-a motivirano samo pos-lovnim razlozima. Hrvatski državni vrh isam predsjednik Tuđman time pokazujujasan politički stav prema SAD. No, izig-ravanje dogovora u poslovnom se svijetuuzima vrlo ozbiljno.

No, američko-hrvatski poslovni odnosine završavaju s HEP-om i dvjema

Po jednom tumačenju,hrvatski poslovniljudi nisu skloni

američkim tvrtkamajer američko

zakonodavstvoizravno zabranjuje

davanje tzv. legalnihprovizija partnerima u

stranim zemljama.Zabranjene provizije

energetskim tvrtkama. Riječ je o mnogokompleksnijem političko-poslovnomprojektu koji je još prije nekoliko godinauspostavila poznata hrvatska lobistica uSAD Zdenka Gast. Kao što je već višeputa isticala, njezina je početna ideja bi-la dovođenje američkog kapitala u Hr-vatsku i stvaranje svojevrsnog sigurnos-nog štita preko njega. Ona je dovodila ci-jele ekspedicije investitora u Hrvatsku:malo je poznato da su u avionskoj nesreći

kod Dubrovnika, u kojojje poginuo američki mi-nistar trgovine RonBrown, poginuli i pred-stavnici tvrtki koje se ovihdana suočavaju s nepre-mostivim teškoćama uposlovnim odnosima sHEP-om.

Samo pukim slučajemona i direktor spomenutetvrtke "Enron", JosephSutton, krenuli su premaDubrovniku drugim zra-

koplovom. Godinu dana poslije ZdenkaGast organizirala je drugu američku gos-podarsku misiju, upravo na poticaj obiteljipoginulog ministra Browna.

Zdenka Gast posredovala je i pri ugo-varanju poslova s američkom tvrtkom"Bechtel" o izgradnji autoceste do Dub-rovnika...

"Zabrinjavajuće je ako je točno dajeprojekt 'Ensercha' propao, a da se 'En-ron' i 'Bechtel' ponovno suočavaju steškoćama. Ti su projekti mogli otvoritivrata američkom kapitalu u Hrvatskoj.Riječ je o višegodišnjim poslovima, omukotrpno uspostavljanim komunikaci-jama... Ako predstavnici manjih američ-kih kompanija čuju s čime su se suočavaliovako veliki i ozbiljni investitori, jasno jeda se ni oni neće upuštati u rizik. Zabri-njavajuće je ako se to u Hrvatskoj ne ra-zumije...',', pažljivo komentira situacijuZdenka Gast.

Prije dva tjedna u Zagrebu je američkikonzorcij "Bechtel" počeo posljednje

pripreme za početak gradnje prve dionicefamozne autoceste, od Bregane do Siska.

"Naši su ljudi u Zagrebu i počeli orga-nizirati urede", izjavio je za "Globus"potpredsjednik "Bechtela" Charles Red-man. On kaže da postoji konačni ugovori više ništa ne moraju potpisivati!

Zemlja visokog rizikaBivši mirovni izaslanik predsjednika

Clintona za Balkan i te kako je svjestankoliko je važna politička potpora za radnjegove tvrtke u Hrvatskoj, ali nije htio otome ništa više reći. "Nismo previše za-brinuti, premda ima političkih događajakoji bi se mogli odraziti na raspored pri-prema za početak gradnje", rekao je Red-man. Na pitanje što će biti ako hrvatska

Vlada otkaže ugovor, Redman je odbioodgovoriti. Samo je ponovio da nije zabri-nut. Ipak, neslužbeno smo doznali daje"Bechtel" već na samom početku imao fi-nancijski problem. Naime, Hrvatska jošnije uplatila manju svotu novca, a rok jeprošao prije dvadesetak dana.

U fazi pozitivnih američko-hrvatskihodnosa hrvatski su političari srdačno kon-taktirali s američkim poduzetnicima. Pri-mjerice, kad je hrvatski premijer ZlatkoMateša posjetio SAD, osobno je razgova-rao s direktorima tvrtki "Enserch" i "En-ron". I poslije su, doduše, kratko, kontaktibih' vrlo živi. Kako je rastao politički pri-tisak međunarodne zajednice na Hrvatsku- zbog stanja ljudskih prava, medijskihsloboda ili plana povratka - nesporazumaje bilo sve više.

"Ozbiljna gospodarstva jednostavnone trpe tako jak utjecaj politike...", gotovorezignirano konstatirao je jedan pred-stavnik američkih tvrtki, zamolivši daga ipak ne citiramo.

Ako su ovo doista trebale biti američkepokusne investicije, nakon kojih je mogaodoći i drugi, još ozbiljniji, investicijski val,Hrvatska se suočava s opasnošću da se natako moćnom tržištu prikaže kao zemljavisokog rizika, u kojoj je preopasno ula-gati, koju treba izbjegavati. Neki pak ka-žu da hrvatski poslovni ljudi nisu skloniameričkim tvrtkama iz jednog bitnograzloga: američko zakonodavstvo izravnozabranjuje davanje tzv. legalnih provizijapartnerima u stranim zemljama. Takavzakon nemaju Francuska, Njemačka iliVelika Britanija. To je na jednoj međuna-rodnoj konferenciji predsjednik ugledneameričke korporacije ponovio hrvatskimpredstavnicima. Nije poznato što su muoni odgovorili, ali u poslovnim i politič-kim krugovima u Sjedinjenim Državamaveć se širi ta priča. J S

: Zdenka Gast,američka poslovna žena,

uporno je zagovarala američkaulaganja u Hrvatsku

8 POLITIKA GLOBUS