HRVATSKI SABOR

KLASA: 022-03/18-01/81 URBROJ: 65-18-07

Zagreb, 20. srpnja 2018.

ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA

PREDSJEDNICAMA I PREDSJEDNICIMA RADNIH TIJELA

Na temelju članaka 178. i 192. Poslovnika Hrvatskoga sabora u prilogu upućujem Konačni prijedlog zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2018. godine.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te se u prilogu dostavlja i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije.

Za svoje predstavnike, koji će u njezino ime sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila dr. se. Davora Božinovića, ministra unutarnjih poslova, Žarka Katića i Tereziju Gras, državne tajnike u Ministarstvu unutarnjih poslova i Antu Delipetra, pmoćnika ministra unutarnjih poslova.

ordan Jandroković

Hs**NP*022-03/18-01/81*65-18-07**Hs

P.Z.E. br. 364VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Klasa: 022-03/18-01/25Urbroj: 50301-29/23-18-9

Zagreb, 19. srpnja 2018.

Hs**N P*022-03/18-01/81 *50-18-06**Hs

REPUBLIKA HRVATSKA 6 5 - HRVATSKI SA30R Z A G R E R, Trq Sv. Marka 6

Primljeno: 1 Q -(]/- 2018Klasifikacijska oziUika: / Orcj. jed.-m-om-mri L'SUrudžbeni broj: Pril. Vrij.

L..AA A r..££_PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Predmet: Konačni prijedlog zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana

Na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 172. u vezi s člankom 190. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), Vlada Republike Hrvatske podnosi Konačni prijedlog zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te se u prilogu dostavlja i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije.

Za svoje predstavnike, koji će u njezino ime sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila dr. se. Davora Božinovića, ministra unutarnjih poslova, Žarka Katića i Tereziju Gras, državne tajnike u Ministarstvu unutarnjih poslova i Antu Delipetra, pomoćnika ministra unutarnjih poslova.

Hs**NP*022-03/18-01/81*50-18-06**Hs

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA

Zagreb, srpanj 2018.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se kategorije oružja, postupci nabave, registracije i sakupljanja oružja građana, produženja roka valjanosti isprava o oružju, način postupanja s oružjem i streljivom, punjenje streljiva za vlastite potrebe, postupak u slučaju smrti vlasnika oružja, postupci oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju i postupanje prilikom unošenja i iznošenja oružja iz Republike Hrvatske.

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.9.1991.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (Tekst značajan za EGP.) (SL L 137, 24.5.2017.).

Članak 3.

(1) Posjedovati oružje prema odredbama ovoga Zakona mogu hrvatski državljani i državljani treće zemlje odnosno državljani države članice Europskoga gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ili Švicarske Konfederacije koji u Republici Hrvatskoj borave na temelju odobrenja za privremeni ili stalni boravak i ispunjavaju uvjete iz članka 11. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Republika Hrvatska će o osobama koje u Republici Hrvatskoj posjeduju oružje izvijestiti državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka njihov državljanin.

Članak 4.

(1) Oružje u smislu ovoga Zakona je vatreno oružje kategorije A, B i C te ostalo oružje kategorije C i D.

(2) Vatreno oružje je svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva.

(3) Vatrenim oružjem u smislu ovoga Zakona smatraju se i bitni dijelovi vatrenogoružja.

v

Članak 5.

U smislu ovoga Zakona ne smatraju se oružjem predmeti koji su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, humano usmrćivanje životinja, lov harpunom, ili u industrijske ili tehničke svrhe, pod uvjetom da se mogu upotrebljavati samo u navedene svrhe, te praćke i dekorativno oružje (imitacije oružja).

v

Članak 6.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) automatsko vatreno oružje je svako vatreno oružje koje se nakon opaljenja automatski napuni i koje može ispaliti više od jednog komada streljiva jednokratnim pritiskanjem okidača

2) bitni, dijelovi vatrenog oružja su odvojivi dijelovi koji su prilikom ispaljivanja streljiva opterećeni tlakom (oni dijelovi na kojima se nalaze tormentacijske oznake kao i serijski broj), ovisno o konstrukciji oružja to su cijev vatrenog oružja s ležištem streljiva, kućište, mehanizam za bravljenje (npr. navlaka kod pištolja, zatvarač kod pušaka, bubanj kod revolvera), i koji se kao odvojeni predmeti svrstavaju u kategoriju vatrenog oružja na koje su postavljeni ili na koje se namjeravaju postaviti

3) C.I.P. je skraćenica za Stalnu međunarodnu komisiju za ispitivanje ručnog vatrenog oružja - Commission Internationale Permanente Pour d’Epreuve Des Armes a Feu Portatives

4) dozvoljenim neškodljivim tvarima smatraju se kemijski spojevi CN (kloracetofenon), CS (ortoklorbenzenmalon-dinitril) te OC (oleoresin capsicum) u dozvoljenim koncentracijama

5) dekorativno oružje (imitacije oružja) su predmeti koji su izrađeni u dekorativne svrhe i nije ih moguće uporabiti ili preinačiti u vatreno oružje

6) dio vatrenog oružja znači dio ili zamjenski dio vatrenog oružja posebno osmišljen za vatreno oružje i za njegovo djelovanje, te svaka naprava osmišljena ili prilagođena za smanjivanje buke (prigušenje pucnja) izazvane pucanjem iz vatrenog oružja

7) dozvoljeno streljivo je komercijalno i ispitno (tormentacijsko) streljivo za puške, pištolje, revolvere, ostalo oružje, prenosive naprave, profesionalne ili industrijske alate. Dozvoljeno streljivo i lista propisanih specifičnih kalibara streljiva za vatreno oružje u smislu ovog Zakona sadržani su u tablicama i dodacima C.I.P.-a

8) dugo vatreno oružje su puške sa glatkom, užljebljenom ili kombinacijom užlijebljenih i glatkih cijevi, čija je cijev duža od 30 cm ili čija ukupna dužina prelazi 60 cm

9) električni paralizatori su ručne naprave koje pomoću visokog električnog napona privremeno onesposobljavaju osobu

10) hladno oružje su bokseri, bodeži, kame, mačevi, koplja, sablje, bajunete, te noževi čije se sječivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz drške iskaču pritiskom na dugme, bez obzira na dužinu oštrice ili skrivene oštrice, druga potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i si.), te metalne zvjezdice za bacanje. Hladnim oružjem smatraju se i razne vrste palica te drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda

11) kolekcionar je fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema ovom Zakonu, te pravna osoba kojoj je izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja prema posebnom propisu i koja sakuplja vatreno oružje ili bitne dijelove vatrenog oružja u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe ili u svrhu očuvanja nasljeđa

12) kratko vatreno oružje su pištolji, revolveri, oružje za lansiranje pirotehnike čija cijev nije duža od 30 cm ili čija ukupna dužina ne prelazi 60 cm

13) lovačko oružje je vatreno oružje kojim je dopušteno loviti divljač po propisima o lovstvu

14) muzej je stalna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, u kojoj se nabavljaju, čuvaju, istražuju i izlažu vatreno oružje, bitni dijelovi vatrenog oružja ili streljivo u povijesne, kulturne, znanstvene, tehničke i obrazovne svrhe te svrhe očuvanja nasljeđa ili rekreativne svrhe, a koja ima odobrenje za sakupljanje oružja prema posebnom propisu

15) mužari i kubure su ručne ili samostojeće naprave namijenjene izazivanju glasnog pucanja, koje su konstruirane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s ušća cijevi određenom količinom crnog baruta i pale štapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male specifične težine

16) neaktivne komponente streljiva su čahure i patrone bez inicijalne kapisle ili sa inicijalnom kapislom koja je aktivirana te zrna, sačma, kuglice ili drugi projektili koji su odvojeni od cjeline streljiva, deaktivirano streljivo kao cjelina i školsko streljivo

17) onesposobljeno vatreno oružje je vatreno oružje koje je trajno onesposobljeno za uporabu u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2403, osiguravajući da su svi bitni dijelovi dotičnog vatrenog oružja postali trajno neuporabljivi i da ih nije moguće ukloniti, zamijeniti ili modificirati kako bi se vatreno oružje na bilo koji način ponovno osposobilo

18) oružje s tetivom su lukovi, samostreli i druge naprave koje snagom napete tetive potiskuju strijelu ili drugi projektil

19) oružje za samoobranu je kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara

20) oružje za uzbunjivanje i signalizaciju su naprave s ležištem streljiva namijenjene samo za ispaljivanje streljiva bez projektila, drugih aktivnih tvari ili pirotehničkog streljiva za signalizaciju te koje se ne mogu prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva

21) paradno i akustično oružje je vatreno oružje koje je posebno prepravljeno za isključivu uporabu ispaljivanja streljiva bez projektila, za uporabu primjerice u kazališnim predstavama, fotografiranju, filmskom i televizijskom snimanju, rekonstrukciji povijesnih događaja, povorkama, sportskim događanjima i obuci

22) plinsko oružje su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili stlačenog plina usmjereno raspršuju neškodljive nadražljive tvari za onesposobljavanje pojedinca koje imaju kratkotrajan učinak na ljudske sposobnosti ili izazivaju efekt pucnja

23) poluautomatsko vatreno oružje je ono koje je nakon ispaljivanja pojedinog komada streljiva ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je jednokratnim pritiskom okidača moguće ispaljivati samo po jedan komad streljiva

24) prenošenje oružja je premještanje oružja, za koje je izdan oružni list, s jednog mjesta na drugo

25) registracija oružja je prijava oružja nadležnom tijelu radi izdavanja isprave o oružju ili produljenje roka valjanosti isprave o oružju

26) reprodukcije oružja su kopije dugog i kratkog vatrenog oružja, koje se pune s ušća cijevi crnim barutom i pale fitiljem, kremenom ili kapislom

27) skriveno ili prikriveno oružje je oružje koje je skriveno u drugim predmetima kao i skrivena oružja koja su izrađena u obliku nekog uporabnog predmeta određene namjene te tako svojim vanjskim izgledom ne sliči na oružje već na neki određeni uporabni predmet

28) staro oružje je oružje proizvedeno prije 1899. godine

29) streljivo s eksplozivnim projektilima je vojno streljivo čiji projektil sadrži eksplozivnu tvar

30) streljivo s pancirnim učinkom je streljivo za vojnu uporabu pri čemu je projektil presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru načinjenu od ili miješanjem raznih legura izuzetno čvrstih metala

31) streljivo sa zapaljivim projektilima je streljivo za vojnu uporabu kod kojeg projektil sadrži kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara

32) streljivo znači cjelinu koja je sastavljena od čahure sa inicijalnom kapislom, potisnog punjenja, zrna ili projektila koji se koriste u vatrenom oružju

33) trgovac oružjem je svaka fizička ili pravna osoba čija se trgovina ili poslovanje sastoje u cijelosti ili djelomično od proizvodnje, trgovine, razmjene, najma, popravka, modifikacije ili prepravljanja vatrenog oružja ili bitnih dijelova vatrenog oružja ili proizvodnje, trgovine, razmjene, modifikacije ili prepravljanja streljiva

34) vatreno oružje s jednostrjelnim opaljenjem je ono koje nema spremnik i koje se prije svakog hica puni ručnim ubacivanjem jednog komada streljiva u ležište streljiva u cijevi

35) vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom je oružje kod kojega je nakon ispaljivanja svakog komada streljiva potrebno ručno preko mehanizma iz spremnika ubaciti streljivo u cijev

36) vatreno oružje znači svako prijenosno cijevno oružje koje ispaljuje, služi za ispaljivanje ili se može prepraviti za ispaljivanje sačme, zrna ili projektila djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva. Smatra se da je neki predmet sposoban za prepravljanje kako bi ispaljivao sačmu, zrno ili projektil djelovanjem zapaljivog potisnog sredstva ako ima izgled vatrenog oružja i moguće gaje prepraviti zbog njegove konstrukcije ili materijala od kojeg je izrađen

37) vojno oružje i policijsko oružje i streljivo za to oružje je oružje i streljivo koje se nabavlja prema posebnim propisima i koristi isključivo za vojne i policijske potrebe, te čiji promet fizičkim osobama nije dozvoljen

38) zračno oružje su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i drugih naprava koje snagom stlačenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu ili drugi projektil.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. RAZVRSTAVANJE ORUŽJA U KATEGORIJE

Članak 7.

(1) Oružje kategorije A - zabranjeno vatreno oružje:1. eksplozivni vojni projektili i bacači2. automatsko vatreno oružje3. skriveno ili prikriveno oružje4. streljivo s pancirnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima te projektili za takvo

streljivo5. streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak te projektili za takvo

streljivo, osim streljiva za lov ili sportsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga6. automatsko vatreno oružje koje je prepravljeno u poluautomatsko vatreno oružje7. bilo koje od slijedećeg poluautomatskog vatrenog oružja sa središnjom udarnom

iglom:a) kratko vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 21 naboja bez ponovnog

punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja dio tog vatrenog oružja ili ako je u njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 20 naboja

b) dugo vatreno oružje koje omogućuje ispaljivanje više od 11 naboja bez ponovnog punjenja, ako je spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja dio vatrenog oružja ili ako je u njega umetnut odvojivi spremnik kapaciteta većeg od 10 naboja

8. poluautomatsko dugo vatreno oružje (npr. vatreno oružje izvorno namijenjeno ispaljivanju s ramena) koje se može smanjiti na dužinu manju od 60 cm, a da ne izgubi svoju funkciju, i to sklopivim ili teleskopskim nastavkom ili nastavkom koji se može ukloniti bez upotrebe alata

9. vojno i policijsko oružje10. eksplozivno oružje i njegovi dijelovi11. oružje koje je izrađeno ili prerađeno bez odobrenja12. sve vrste oružja s integriranim prigušivačima, prigušivači namijenjeni oružju i

dijelovi za prigušivače13. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo

bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.

(2) Oružje kategorije B - vatreno oružje za koje je potrebno odobrenje:1. repetirajuće kratko vatreno oružje2. jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom3. jednostrijelno kratkocijevno vatreno oružje s rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28

cm

4. poluatomatsko dugocijevno vatreno oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno primaju više od tri naboja, u slučaju vatrenog oružja s rubnim paljenjem, odnosno više od tri ali manje od 12 naboja, u slučaju vatrenog oružja sa središnjom udarnom iglom

5. poluautomatsko kratkocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u stavku 1. točki 7. podtočki a) ovoga članka

6. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje navedeno u stavku 1. točki 7. podtočki b) ovoga članka kod kojeg spremnik i ležište naboja ne mogu zajedno primiti više od tri naboja, pri čemu se spremnik može odvojiti odnosno nije sigurno da se uobičajenim alatom ne može prepraviti u oružje kod kojeg spremnik i ležište naboja zajedno primaju više od tri naboja

7. repetirajuće i poluatomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 cm

8. poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično oružju s automatskim mehanizmom, osim onog navedenog u stavku 1. točki 6., 7. ili 8. ovoga članka

9. repetirajuće dugocijevno vatreno oružje10. dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi11. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u kategoriji A12. jednostrijelno kratkocijevno oružje s rubnim paljenjem ukupne dužine najmanje 28

cm13. dugo vatreno oružje s jednostrukim okidanjem i glatkim cijevima stavljeno na tržište

14. rujna 2018. godine ili nakon tog datuma14. jednostrijelno dugocijevno oružje s kombinacijom glatkih i užlijebljenih cijevi15. poluatomatsko plinsko oružje koje se može lako prepraviti16. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo

bez projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje.

(3) Oružje kategorije C - vatreno oružje i oružje koje je potrebno prijaviti:1. svako vatreno oružje u ovoj kategoriji koje je prepravljeno da ispaljuje streljivo bez

projektila, neškodljive nadražujuće tvari, druge aktivne tvari ili pirotehničko streljivo ili u paradno ili akustično oružje

2. vatreno oružje razvrstano u kategoriju A ili B ili u ovu kategoriju koje je onesposobljeno u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2403 od 15. prosinca 2015. o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 19.12.2015.)

3. plinsko oružje osim poluautomatskog plinskog oružja koje je lako prepraviti4. reprodukcije vatrenog oružja kod kojeg se ne upotrebljava jedinstveni naboj5. mužari i kubure6. zračno oružje7. oružje s tetivom čija je sila natega veća od 450 N8. staro oružje.

(4) Oružje kategorije D - oružje za koje nije potrebna prijava:1. oružje s tetivom čija je sila natega 450 N ih manja2. električni paralizatori3. raspršivači dozvoljenih neškodljivih tvari4. hladno oružje5. oružje koje pomoću stlačenog zraka izbacuje plastične kuglice ih kuglice punjene

bojom (oružje izrađeno za airsoft i paintball).

Članak 8.

Oružje iz članka 7. ovoga Zakona, u smislu prava i obveza vlasnika oružja, razvrstavase u:

1. zabranjeno oružje - oružje i streljivo kategorije A, hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda i predmeti pogodni za nanošenje ozljeda, kada se nose na javnom mjestu, a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda te oružje kategorije C i D kada se koristi za uznemiravanje, napad i nanošenje ozljeda

2. vatreno oružje za čiju je nabavu potrebno prethodno odobrenje - oružje kategorije B3. vatreno oružje i ostalo oružje koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnom

tijelu - oružje kategorije C4. dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu -

oružje kategorije D, uz iznimku oružja koje pomoću stlačenog zraka izbacuje plastične kuglice ili kuglice punjene bojom (oružje izrađeno za airsoft i paintball), koje je potrebno prijaviti u slučaju prelaska državne granice.

III. ISPRAVE O ORUŽJU

Članak 9.

(1) Isprave o oružju prema ovom Zakonu su:1. odobrenje za nabavu oružja2. europska oružna propusnica3. oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja4. odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i

odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C5. druge isprave o oružju izdane na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje sadržaj, izgled i cijenu isprava o oružju i obrazaca o oružju.

1. Odobrenje za nabavu oružja fizičkoj osobi

Članak 10.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja kategorije B podnosi se na propisanom obrascu policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji ministarstva nadležnog za unutarnje poslove prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, odnosno mjestu boravišta državljanina treće zemlje odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).

(2) Vatreno oružje kategorije B može se nabavljati radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti.

Članak 11.

(1) Nadležno tijelo izdat će podnositelju zahtjeva odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti ako ispunjava opće i posebne uvjete.

(2) Opći uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:1. da je položila lovački ispit, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom ili da se

aktivno bavi sportskim streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom, o čemu mora priložiti odgovarajuće uvjerenje, potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz ili da ima opravdani razlog za nabavu oružja, ako oružje nabavlja radi osobne sigurnosti

2. daje navršila 21 godinu života, osim policijskih službenika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, pravosudne policije, drugih državnih tijela i zaštitara koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje i koji moraju imati navršenih 18 godina života te članova sportske streljačke organizacije koji se aktivno natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom koje moraju imati navršenih 18 godina života

3. da nije pravomoćno osuđena i da protiv nje nije pokrenut postupak za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv strane države ili međunarodne organizacije, kazneno djelo protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv opće sigurnosti, kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kazneno djelo protiv osobne slobode, kazneno djelo protiv spolne slobode, kazneno djelo protiv okoliša koje se odnosi na protuzakoniti lov i ubijanje ili mućenje životinja, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se odnosi na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama i omogućavanje trošenja droga, te kazneno djelo koje u sebi sadrži elemente nasilja, a sadržano je u kaznenim djelima protiv imovine, kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece, kaznenim djelima protiv pravosuđa, kaznenim djelima protiv javnog reda, kaznenim djelima protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda, kaznenim djelima protiv privatnosti, kaznenim djelima protiv službene dužnosti, kaznenim djelima protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske i u kaznenim djelima iz propisa o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima

4. da nije u Republici Hrvatskoj pravomoćno kažnjena i da protiv nje nije pokrenut postupak za prekršaje s elementima nasilja, posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira, javnog okupljanja, nereda na sportskim natjecanjima, prekršaje zbog nasilja u obitelji, zbog zlouporabe droga, oružja ili eksplozivnih tvari, prekršaje u području lovstva, odnosno za istovjetno djelo u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište ili boravište, te da joj nije izrečena zaštitna mjera radi navedenih prekršaja

5. da ima uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja.

(3) Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:1. daje na zdravstvenom pregledu utvrđeno daje zdravstveno sposobna za držanje i

nošenje oružja2. da raspolaže tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i da poznaje

propise koji se odnose na posjedovanje oružja.

(4) Građanin ne smije nabavljati, držati, niti nositi vatreno oružje kategorije B bez odobrenja za nabavu oružja izdanog od nadležnog tijela.

(5) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za hrvatske branitelje, pravilnikom propisuje način obavljanja zdravstvenih pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja iz stavka 3. točke 1. ovoga članka i visinu naknade u vezi s utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti.

Članak 12.

(1) Opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, te ukoliko zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavom oružja, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama ne bi se mogla osigurati dostatna zaštita.

(2) Mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja daje povjerenstvo koje osniva čelnik nadležnog tijela, na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

Članak 13.

(1) Osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja dužna je pisanom izjavom potvrditi da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja.

(2) U slučaju sumnje policijski službenik nadležnog tijela će provjeriti postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja dužan mu je omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

(3) O utvrđenom činjeničnom stanju iz stavka 2. ovoga članka policijski službenik sačinjava zapisnik.

Članak 14.

(1) Postojanje uvjeta zdravstvene sposobnosti iz članka 11. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti.

(2) Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja uz prethodno pribavljeno mišljenje izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izabranog doktora medicine specijalista psihijatrije izdaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i privatne ordinacije medicine rada koje ispunjavaju propisane uvjete i koje za to ovlasti ministarstvo nadležno za poslove zdravstva.

(3) Ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i privatne ordinacije medicine rada u kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja obvezne su:

1. obavljati zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita

2. ispunjavati uvjete u pogledu prostora i tehničke opremljenosti:

- sanitarno-tehničke i higijenske uvjete sukladno posebnom propisu o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti

- uvjete u pogledu prostora, opreme i radnika za specijalističku ordinaciju djelatnosti medicine rada sukladno posebnom propisu o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti i

- imati prostor za čuvanje medicinske dokumentacije ili metalni ormar s ključem za osobne kartone zdravstvenog pregleda kojim se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja

3. zapošljavati u redovnom radnom odnosu doktora medicine specijalistu medicine rada/medicine rada i sporta

4. zapošljavati ili imati sklopljen ugovor o obavljanju poslova s doktorom medicine specijalistom psihijatrom, doktorom medicine specijalistom oftalmologije i optometrije i psihologom.

(4) Doktori medicine, specijalisti iz stavka 3. točaka 3. i 4. ovoga članka moraju imati važeće odobrenje za samostalni rad (licencu), a psiholog iz stavka 3. točke 4. ovoga članka mora imati važeću dopusnicu za obavljanje psihološke djelatnosti.

(5) Ministarstvo nadležno za poslove zdravstva ovlašćuje zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatne ordinacije medicine rada za obavljanje zdravstvenih pregleda kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja.

(6) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka treba priložiti ministarstvu nadležnom za poslove zdravstva uz pisani zahtjev za izdavanje ovlaštenja iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Ako postoji sumnja da su ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva ili privatne ordinacije medicine rada prestali ispunjavati bilo koji od uvjeta iz ovoga članka, na temelju kojih je izdano ovlaštenje, zdravstvena inspekcija ministarstva nadležnog za poslove zdravstva utvrditi će činjenično stanje.

(8) Na temelju nalaza zdravstvene inspekcije iz stavka 7. ovoga članka, ministarstvo nadležno za poslove zdravstva može ukinuti izdano ovlaštenje iz stavka 5. ovoga članka.

(9) Protiv odluka ministarstva nadležnog za poslove zdravstva iz stavaka 5. i 8. ovoga članka može se uložiti pravni lijek u skladu s odredbama propisa o zdravstvenoj zaštiti.

Članak 15.

(1) Vlasnik oružja kojemu je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja dužan je s navršenih 70 godina života ponovno pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja i nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana kada je navršio 70 godina života dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, a nakon toga je zdravstvenom pregledu dužan pristupati svakih pet godina.

(2) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja ili odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C ili prilikom prijave oružja kategorije C građanin mora nadležnom tijelu dati podatke o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a nadležno tijelo izvijestit će izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite o

osobama kojima je izdan oružni list, odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i C ili potvrda o prijavljenom oružju kategorije C.

(3) Građanin iz stavka 2. ovoga članka dužan je o promjeni izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od izvršene promjene.

(4) Izabrani liječnik primame zdravstvene zaštite, kao i svaki dmgi liječnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, dužan je odmah po saznanju za takvu promjenu izvijestiti nadležno tijelo.

(5) Drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo kojeg osniva te čiji sastav i način rada pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove zdravstva, preispitat će, na zahtjev građanina ili nadležnog tijela koje nije zadovoljno izdanim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja, ocjenu zdravstvene sposobnosti osobe kojoj je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.

(6) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, pravilnikom propisuje način izvješćivanja nadležnog tijela o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja.

Članak 16.

(1) Nadležno tijelo uputit će zaključkom na izvanredni zdravstveni pregled vlasnika oružja za kojeg dobije obavijest o promjeni zdravstvenog stanja iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona ili za kojeg opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja.

(2) Zdravstveni pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koje obavljaju djelatnost medicine rada i kod specijalista medicine rada u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda, uz prilaganje zaključka o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled.

(3) Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 15 dana od dana primitka zaključka o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled dostaviti nadležnom tijelu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja.

(4) Troškove zdravstvenog pregleda vlasnika oružja iz stavka 1. ovoga članka koji je proglašen zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja snosi nadležno tijelo koje gaje uputilo na zdravstveni pregled.

(5) Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka za kojeg se na izvanrednom zdravstvenom pregledu utvrdi da nije zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja, sam snosi troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda.

Članak 17.

Postojanje posebnog uvjeta raspolaganja tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i poznavanja propisa koji se odnose na posjedovanje oružja iz članka 11. stavka3. točke 2. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje:

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi bavljenja lovom - uvjerenjem o položenom lovačkom ispitu ili lovačkom iskaznicom, izdanima sukladno posebnom propisu o lovstvu

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom - potvrdom krovne organizacije koja vodi evidenciju svojih članova izdanom članu sportske streljačke organizacije ili kluba koji se aktivno bavi ili natječe u streljaštvu

- za oružje kategorije B koje nabavlja radi osobne sigurnosti - potvrdom o osposobljenosti za posjedovanje i pravilnu uporabu oružja koju izdaje nadležna ustrojstvena jedinica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili ustanova i druga pravna osoba ili obrt koji imaju odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja.

Članak 18.

(1) Policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i djelatne vojne osobe na službi izvan Oružanih snaga, pravosudne policije i pripadnici drugih državnih tijela koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, postojanje posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona dokazuju odgovarajućom potvrdom, ispravom ili iskaznicom koju je izdalo nadležno državno tijelo u kojem su zaposleni.

(2) Zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje postojanje posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona dokazuju dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite.

Članak 19.

(1) Nadležno tijelo zatražit će od podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Građaninu koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona nadležno tijelo izdat će odobrenje za nabavu lovačkog oružja radi držanja i nošenja, te odobrenje za nabavu sportskog oružja i oružja za osobnu sigurnost radi držanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka građaninu koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu oružja za osobnu sigurnost radi držanja i nošenja, o čemu nadležno tijelo odlučuje po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir činjenice i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenice i okolnosti utvrđene tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

(4) Odobrenje za nabavu oružja nadležno tijelo izdaje građaninu s rokom važenja od šest mjeseci od dana izdavanja.

(5) Odobrenje za nabavu oružja koje nije iskorišteno u roku iz stavka 4. ovoga članka mora se vratiti nadležnom tijelu u roku od osam dana od isteka roka važenja.

(6) Pri svakom slijedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, koji podnese osoba koja ima važeći oružni list za oružje koje je ranije nabavila na temelju izdanog odobrenja za nabavu oružja, nadležno tijelo provjerit će ispunjava li osoba uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te opravdanost razloga za nabavu oružja.

Članak 20.

(1) Nadležno tijelo odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građaninu ako ne ispunjava uvjete za nabavu oružja propisane ovim Zakonom.

(2) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

2. Oružni list

Članak 21.

(1) Za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja građanin mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.

(2) Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja građaninu se izdaje oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja.

Članak 22.

(1) Oružni list izdaje se s rokom važenja do datuma kada građanin navršava 70 godinaživota.

(2) Nadležno tijelo će na zahtjev vlasnika oružja produžiti rok važenja oružnog lista iz stavka 1. ovoga članka za pet godina ako podnositelj zahtjeva priloži uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja i ako i nadalje ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, te ako je oružje tehnički ispravno i nije dotrajalo ili neuporabljivo.

(3) Nakon izdavanja oružnog lista iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo svakih pet godina po službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih pravosudnih tijela provjerava ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(4) Prilikom provođenja postupka iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo može pozvati vlasnika oružja da donese na uvid oružje kako bi se provjerilo je li oružje propisno označeno i obilježeno, je li tehnički ispravno odnosno je li dotrajalo ili neuporabljivo, te da dostavi dokaze da i nadalje ispunjava uvjet iz članka 11. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 23.

(1) Nadležno tijelo odbit će rješenjem izdati oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije obilježeno žigom i označeno jasnom, trajnom i jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača (njegov svojstveni znak ili robnu marku) zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja, te ako je izvedivo model, ili koje nije tehnički ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili neuporabljivo, u slučaju kada se u postupku registracije utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu oružja te u slučaju podnošenja zahtjeva za registraciju oružja po proteku roka iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo oduzima i ukida odobrenje za nabavu oružja te oduzima oružje bez prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog postojanja razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu oružja, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 51. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka građanin može zadržati oružje pod uvjetom da ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(4) ) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje oružnog lista i rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 24.

(1) Oružnim listom se za držanje ili držanje i nošenje oružja ovlašćuje samo osobu na koju ova isprava glasi.

(2) O svakoj promjeni podataka koji se upisuju u oružni list osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana promjene, radi upisa promjene podataka u službene evidencije i u isprave o oružju.

3. Europska oružna propusnica

Članak 25.

(1) Europska oružna propusnica je isprava u koju se upisuje oružje za koje je nositelju propusnice izdan oružni list radi posjedovanja oružja u svrhu lova ili sporta ili potvrda o prijavljenom oružju kategorije C ili potvrda sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije koja mu je oružje dala na korištenje i s kojom nositelj propusnice može uz predočenje poziva ili drugog dokaza kojim dokazuje svoj razlog putovanja povezan s lovom, sportskim streljaštvom ili sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja, putovati s vatrenim oružjem koje je u njoj upisano kroz države članice EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju bez njihovog prethodnog odobrenja, osim u slučaju kada pojedine države članice EGP-a ili Švicarska Konfederacija, kroz koje putuje zabranjuju nabavu i posjedovanje takvog vatrenog oružja ili putovanje kroz svoje državno područje s takvim vatrenim oružjem uvjetuju ishođenjem odobrenja.

(2) U slučajevima kada pojedina država članica EGP-a ili Švicarska Konfederacija dostavi obavijest da zabranjuje nabavu i posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u

kategoriju B ili C ili unos tog oružja na svoje državno područje uvjetuje izdavanjem odobrenja, u europsku oružnu propusnicu koja se osobi izdaje za takvo vatreno oružje upisuje se napomena o zabrani putovanja s vatrenim oružjem u tu državu ili napomena o obvezi ishođenja odobrenja za putovanje s vatrenim oružjem u tu državu.

(3) Europska oružna propusnica nije prenosiva i prilikom putovanja s oružjem vlasnik oružja mora uvijek uz sebe imati europsku oružnu propusnicu i važeći oružni list za oružje koje je u nju upisano, potvrdu sportske streljačke organizacije ili streličarske organizacije koja mu je oružje dala na korištenje ili potvrdu o prijavljenom oružju kategorije C.

(4) Europsku oružnu propusnicu izdaje nadležno tijelo na zahtjev građanina kojem je izdan oružni list radi posjedovanja oružja u svrhu lova ili sporta ili potvrda o prijavljenom oružju kategorije C, a svaka promjena povezana s posjedovanjem ili značajkama vatrenog oružja, kao i njegov gubitak ili krađa, moraju biti evidentirani u propusnici.

(5) Članu sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije može se izdati europska oružna propusnica ako priloži potvrdu sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije kojom ona potvrđuje da mu je oružje dala na korištenje.

(6) Europska oružna propusnica izdaje se s rokom važenja oružnog lista, ali ne duljim od pet godina, a na zahtjev građanina koji ima važeći oružni list za posjedovanje oružja u svrhu lova ili sporta ili prijavljeno oružje kategorije C rok važenja može se produžiti za narednih pet godina.

(7) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje europske oružne propusnice žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

4. Odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C

Članak 26.

(1) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B kolekcionaru koji ispunjava opće uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona i posebne uvjete iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C kolekcionaru koji ispunjava opće uvjete iz članica 11. stavka 2. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Kolekcionari iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju svako oružje koje nabave u svrhu sakupljanja prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave, a nadležno tijelo će im o tome izdati potvrdu.

(4) Oružje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje je nabavljeno u svrhu sakupljanja oružja ne smije se nositi, upotrebljavati niti se za njega smije nabavljati i puniti streljivo, a smije se prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i izlaganja na izložbama ili sličnim manifestacijama.

(5) Oružje sakupljeno na temelju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka može se prodati ili predati samo osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za nabavu oružja kategorije B.

(6) Oružje sakupljeno na temelju odobrenja iz stavka 2. ovoga članka može se prodati ili predati osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C, a osobe kojima je prodano ili predano sakupljeno oružje kategorije C, a nemaju odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C, dužne su to oružje prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana stjecanja oružja.

(7) Nadležno tijelo će o izdanim odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije C izvijestiti ministarstvo nadležno za kulturu.

(8) Za izvoz ili iznošenje iz Republike Hrvatske oružja koje je zaštićeno kao kulturno dobro potrebno je pribaviti dozvolu za izvoz ili iznošenje kulturnoga dobra sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(9) Nadležno tijelo ukinut će odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C građaninu koji prestane ispunjavati neki od uvjeta potrebnih za izdavanje odobrenja.

(10) Odredbe članka 24. ovoga Zakona primjenjuju se i na odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i C.

(11) Protiv rješenja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B, rješenja za sakupljanje oružja kategorije C i rješenja iz stavka 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(12) Kolekcionar ne smije sakupljati oružje kategorije B bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B niti oružje kategorije C bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije C izdanog od nadležnog tijela.

IV. ORUŽJE KATEGORIJE C S OBVEZOM PRIJAVLJIVANJA

Članak 27.

(1) Građani stariji od 21 godine, policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, pravosudne policije, drugih državnih tijela i zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, članovi sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije koji se aktivno natječu u streljaštvu i streličarstvu i osobe s položenim lovačkim ispitom s navršenih 18 godina, smiju bez odobrenja nadležnog tijela nabavljati oružje kategorije C.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje nabave oružje kategorije C dužne su ga prijavili nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.

(3) Za prijavljeno oružje nadležno tijelo izdat će potvrdu.

V. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM

Članak 28.

(1) S oružjem i streljivom mora se postupati s osobitom pažnjom.

(2) Osobita pažnja u postupanju s oružjem i streljivom pokazuje se u njegovom pravilnom čuvanju, pravilnoj i stručnoj uporabi, nošenju, prenošenju i držanju u ispravnom stanju.

Članak 29.

(1) Oružje kategorije B se ne smije nositi bez oružnog lista.

(2) Građani su dužni pridržavati se pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja u određene prostore ili prostorije.

(3) Građanin ne smije nositi oružje kada je pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada je u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom.

(4) Građanin koji nosi oružje dužan se na zahtjev službene osobe podvrgnuti pregledima i ispitivanjima pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja je li pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava i ima li u krvi alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(5) Oružje kategorije B, C i D se na javnom mjestu ne smije učiniti vidljivim drugim građanima, odnosno nositi na način koji građane uznemiruje.

Članak 30.

(1) Oružje kategorije B smije se prodati ili predati samo onome tko ima važeće odobrenje za nabavu oružja ili važeći oružni list.

(2) Streljivo za oružje kategorije B smije se prodati ili predati samo onome tko ima važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja.

(3) Streljivo za oružje kategorije B može posjedovati samo osoba koja ima važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja ili europsku oružnu propusnicu ili drugu ispravu o oružju izdanu na temelju međunarodnih ugovora.

(4) Osobe koje ovlaštenom trgovcu oružjem prodaju oružje ili predaju oružje radi prodaje, a za koje je izdana isprava o oružju, dužne su o prodaji ili predaji oružja koje se nabavlja na temelju odobrenja, a koje se prema ovom Zakonu može nabaviti na temelju odobrenja za nabavu oružja, izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana prodaje ili predaje.

(5) Osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju dužne su u slučaju prodaje oružja odjaviti oružje kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana prodaje.

Članak 31.

(1) Osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju, mogu takvo oružje onesposobiti za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(2) Troškove onesposobljavala oružja snosi vlasnik oružja.

(3) Vlasnik oružja dužan je odjaviti onesposobljeno oružje kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane sukladno posebnom propisu, radi poništenja isprava o oružju.

(4) Vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu ne smije se osposobljavati.

Članak 32.

(1) Građanin koji posjeduje važeći oružni list za oružje registrirano u svrhu lova ili sporta može puniti streljivo za vlastite potrebe.

(2) Građanin iz stavka 1. ovoga članka smije držati najviše 2000 grama baruta.

(3) Streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut čuvaju se na način da ne budu dostupni osobi koja nije ovlaštena za njihovo posjedovanje, zaključani i odvojeni u ormaru od čvrstog materijala, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene uporabe.

(4) Građanin iz stavka 1. ovoga članka može, na temelju važećeg oružnog lista za oružje registrirano u svrhu lova ili sporta, nabavljati komponente streljiva.

(5) Prilikom punjenja streljiva za vlastite potrebe građanin je dužan voditi brigu o sigurnosti drugih osoba i imovine kako ih ne bi ugrozio.

v

1. Čuvanje oružja i streljiva

Članak 33.

Oružje i streljivo moraju se čuvati u stambenom ili drugom prostoru koji se nalaze u mjestu prebivališta ili boravišta vlasnika ili korisnika oružja i streljiva zaključani u ormaru od čvrstog materijala, sefu ili sličnom spremištu koje neovlaštene osobe ne mogu otvoriti alatom uobičajene uporabe.

Članak 34.

(1) Vlasnik oružja i streljiva koji napušta mjesto prebivališta ili boravišta na vrijeme duže od godinu dana, a oružje i streljivo koje prema ovom Zakonu posjeduje na temelju oružnog lista ne nosi sa sobom, dužan gaje predati na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja ili ovlaštenom trgovcu oružjem.

(2) Vlasnik oružja i streljiva dužan je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka o predaji oružja i streljiva na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja obavijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana predaje.

2. Korištenje oružja

Članak 35.

(1) Vlasnik oružja dužan je oružje održavati u ispravnom stanju i njime pravilno i pozorno rukovati.

(2) Oružje je zabranjeno upotrebljavati na javnim mjestima ili na mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana.

(3) Lovačko oružje smije se koristiti u skladu s propisima o lovstvu kao i na civilnim strelištima ili drugim mjestima određenim za vježbe gađanja.

(4) Sportsko oružje ne smije se upotrebljavati izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, zračno oružje i luk smiju se upotrebljavati i na mjestima koja su po svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može ugroziti sigurnost građana.

(6) Oružje je zabranjeno dati na uporabu djeci, osim prema odredbama ovoga Zakona.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, oružjem kategorije B i zračnim oružjem i omžjem s tetivom kategorije C i D iz članka 7. ovoga Zakona smiju se koristiti i djeca starija od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu, te se omžjem kategorije B iz članka 7. ovoga Zakona smiju koristiti djeca starija od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom osposobljavanja za lovca pod nadzorom osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu, uz pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

(8) Oružje kategorije B i C mora se izvan lovišta, odnosno strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima i nenapunjeno, a oružje koje se nosi radi osobne sigurnosti mora se nositi na način da nije vidljivo.

3. Posuđivanje oružja

Članak 36.

(1) Posuđivati se smije samo oružje za lov i sport.

(2) Sportska streljačka organizacija i sportska streličarska organizacija koja posuđuje oružje svojim članovima mora mu za nošenje takvog oružja i pripadajućeg streljiva izdati potvrdu.

(3) Član sportske streljačke organizacije i sportske streličarske organizacije iz stavka2. ovoga članka ne smije oružje i streljivo sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije nositi bez potvrde te organizacije.

Članak 37.

(1) Oružje se smije posuđivati samo osobama koje imaju oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili strancu kojem je izdana lovačka iskaznica za stranca, bez obzira na marku, model i kalibar oružja.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka smiju posuđeno oružje nositi, prenositi i za njega nabavljati streljivo uz svoj oružni list i presliku oružnog lista izdanog za posuđeno oružje osobi koja je oružje posudila.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sportske streljačke organizacije i sportske streličarske organizacije mogu posuđivati oružje svojim članovima, ali su prije posuđivanja oružja dužne obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju ministarstva nadležnog za unutarnje poslove na čijem području imaju sjedište koja će provjeriti ispunjava li član sportske streljačke organizacije ili član sportske streličarske organizacije uvjete iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Ako član sportske streljačke organizacije ili član sportske streličarske organizacije ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona, sportska streljačka organizacija ili sportska streličarska organizacija će mu o posuđivanju oružja izdati potvrdu, a ako ne ispunjava uvjete sportska streljačka organizacija mu ne smije posuđivati oružje.

4. Gubitak, krađa i pronalaženje oružja, streljiva i isprava o oružju

Članak 38.

(1) Osobe koje posjeduju oružje na temelju oružnog lista ili odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C dužne su odmah prijaviti gubitak ili krađu toga oružja i streljiva ili isprava o oružju.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se bez odgode policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja o gubitku ili krađi oružja i streljiva ili isprava o oružju.

Članak 39.

Tko nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno oružje ili streljivo dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju.

VI. POSTUPAK U SLUČAJU SMRTI VLASNIKA ORUŽJA

Članak 40.

(1) U slučaju smrti vlasnika oružja punoljetni član njegove obitelji, zakonski zastupnik, skrbnik, osoba koja je s njim živjela u zajedničkom kućanstvu ili osoba kod koje se

oružje u trenutku smrti nalazilo, dužna je odmah po saznanju o postojanju oružja, obavijestiti nadležno tijelo radi predaje oružja i streljiva.

(2) Nadležno tijelo će o preuzetom i predanom oružju i streljivu iz stavka 1. ovoga članka izdati potvrdu.

(3) Nasljednik oružja dužan je u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju:

1. oružje prodati ili darovati ili2. podnijeti zahtjev za registraciju oružja ili3. dati onesposobiti oružje te ga zadržati ili4. odreći se oružja u korist Republike Hrvatske bez naknade.

(4) Zakonski zastupnik maloljetnog nasljednika oružja može s oružjem postupiti na način propisan stavkom 3. točkama 1., 3. ili 4. ovoga članka, uz prethodno provođenje postupka propisanog posebnim zakonom kojim su regulirani odnosi djece i njihovih zastupnika, koje se odnose na zastupanje u vezi s vrednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta.

(5) Zakonski zastupnik koji želi zadržati u posjedu oružje maloljetnog nasljednika može ga registrirati na svoje ime ako ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona, a nasljednik oružja moći će to oružje preregistrirati na svoje ime, kada ispuni opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona ili će kada navrši 18 godina s naslijeđenim oružjem moći postupiti na način propisan stavkom 3. točkama 1., 3. ili 4. ovoga članka.

Članak 41.

Nasljednik oružja koji oružje proda, daruje ili onesposobi dužan ga je odjaviti kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja.

Članak 42.

Nasljedniku oružja koji podnese zahtjev za registraciju naslijeđenog oružja nadležno tijelo izdat će oružni list ako ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona.

Članak 43.

Oružje koje nasljednik želi zadržati kao uspomenu dužan je trajno onesposobiti za uporabu sukladno odredbi članka 31. ovoga Zakona.

Članak 44.

Oružje kojeg se nasljednik odrekao u korist Republike Hrvatske bez naknade, odjavit će se po službenoj dužnosti.

Članak 45.

Ako nasljednik oružja u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ne postupi sukladno članku 40. stavku 3. točkama 1. do 4. ovoga Zakona ili ako mu je odbijen zahtjev za registraciju oružja, nadležno tijelo oduzet će oružje i streljivo i s njim postupiti na način propisan člancima 51. i 52. ovoga Zakona.

VII. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU

Članak 46.

(1) Nadležno tijelo rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo od osobe koja prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona ili uvjet iz članka 11. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Nadležno tijelo rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo od osobe u čijem posjedu nađe spremnik koji se može pričvrstiti na poluautomatsko ili repetirajuće vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom i koji može primiti više od 20 naboja ili u slučaju dugog vatrenog oružja, može primiti više od 10 naboja.

Članak 47.

Nadležno tijelo rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo vlasniku oružja koji je na izvanrednom zdravstvenom pregledu ocijenjen nesposobnim za posjedovanje oružja ili koji ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja u roku iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 48.

(1) Rješenje o oduzimanju oružja i streljiva te rješenje o oduzimanju i ukidanju isprava o oružju donosi nadležno tijelo.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 49.

(1) Oružje, streljivo i isprave o oružju nadležno tijelo privremeno će oduzeti odmah, i prije pokretanja upravnog, prekršajnog i kaznenog postupka, ako se radi o okolnostima koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, a osobito češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi te poduzimanju hitnih mjera radi zaštite od nasilja u obitelji ili zbog zaštite javnog poretka, koje se ne mogu odlagati, a činjenice na kojima treba biti utemeljeno rješenje utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnim.

(2) Nadležno tijelo izdat će potvrdu o privremeno oduzetom oružju, streljivu, odobrenju za nabavu oružja, oružnom listu i odobrenju za sakupljanje oružja kategorije B i C.

Članak 50.

(1) Oduzeto oružje i streljivo iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona čuvaju se kod nadležnog tijela kod kojeg se vodi postupak oduzimanja oružja do okončanja tog postupka.

(2) Nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka mora čuvati oduzeto oružje i streljivo pažnjom dobrog gospodarstvenika.

V

Članak 51.

(1) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku zbog prestanka ispunjavanja uvjeta iz članka 11. stavka 2. točaka 1. i 5. i članka 11. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona može njihov vlasnik prodati ili pokloniti građaninu koji ispunjava uvjete za nabavu ili registraciju oružja propisane ovim Zakonom ili pravnoj osobi ili obrtniku koji ispunjava uvjete za nabavu ili registraciju oružja propisane posebnim propisom ili ustupiti ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje, u roku od godinu dana od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i streljiva.

(2) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku zbog prestanka ispunjavanja uvjeta iz članka 11. stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga Zakona može njihov vlasnik prodati ili pokloniti građaninu koji ispunjava uvjete za nabavu ili registraciju oružja propisane ovim Zakonom ili pravnoj osobi ili obrtniku koji ispunjava uvjete za nabavu ili registraciju oružja propisane posebnim propisom ili ustupiti ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje, u roku od godinu dana od pravomoćnosti odluke donesene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom je osuđen za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo.

(3) Vlasniku oružja koji u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku bude oslobođen krivnje oružje oduzeto u upravnom postupku će se vratiti.

(4) Oružje i streljivo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje njihov vlasnik želi ustupiti ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje, nadležno tijelo predat će ovlaštenom trgovcu oružjem.

(5) Za prodano oružje i streljivo vlasniku oružja i streljiva pripada naknada u iznosu koji je dogovorio s ovlaštenim trgovcem oružja.

(6) Ako ovlašteni trgovac oružjem ne proda oružje i streljivo u roku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vratit će ih nadležnom tijelu u roku od osam dana.

Članak 52.

(1) Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku koje ne bude prodano u roku od godinu dana od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju ili u roku od godinu dana od pravomoćnosti odluke donesene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom je vlasnik oružja osuđen za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo, vlasnik oružja može onesposobiti i zadržati ga kao uspomenu ili predati u korist Republike Hrvatske.

(2) Vlasnik oružja koji oružje želi onesposobiti i zadržati kao uspomenu dužan je u roku od 15 dana od dana proteka rokova za prodaju oružja iz stavka 1. ovoga članka o tome podnijeti zahtjev nadležnom tijelu, a ako zahtjev ne podnese u tom roku smatrat će se daje oružje predao u korist Republike Hrvatske.

(3) Oružje i streljivo oduzeto u pravomoćno okončanom kaznenom ili prekršajnom postupku nadležno tijelo dostavit će ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove na daljnje raspolaganje.

(4) Za oružje i streljivo iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka vlasniku ne pripada naknada.

(5) O načinu raspolaganja s oružjem i streljivom iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odlučuje povjerenstvo.

(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka osniva ministar nadležan za unutarnje poslove.

(7) Način rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka i način postupanja s oružjem oduzetim u pravomoćno okončanom kaznenom, prekršajnom ili upravnom postupku i o predanom oružju pravilnikom propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.

VIII. UNOS I IZNOS ORUŽJA U DRŽAVE ČLANICE EUROPSKE UNIJE

1. Unošenje oružja

Članak 53.

(1) Nositelji europskih oružnih propusnica mogu u svrhu lova, održavanja sportskih natjecanja ili rekonstrukcije povijesnih događaja u Republiku Hrvatsku unositi oružje koje im je upisano u europsku oružnu propusnicu ako se radi o oružju koje se prema ovome Zakonu može nabavljati i posjedovati i ako predoče poziv ili drugi dokaz kojim dokazuju svoj razlog dolaska s oružjem povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja.

(2) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove izvješćuje Europsku komisiju, države članice EGP-a i Švicarsku Konfederaciju o nadležnom tijelima koja su odgovorna za slanje i primanje informacija o vatrenom oružju te im dostavlja popis vatrenog oružja čiji je prijenos na teritorij Republike Hrvatske dozvoljen bez njene prethodne suglasnosti.

2. Nošenje i prenošenje oružja

Članak 54.(1) Nositelj europske oružne propusnice smije oružje koje je upisano u europsku

oružnu propusnicu nositi i prenositi preko teritorija Republike Hrvatske ako ima prethodno izdano odobrenje za nošenje i prenošenje oružja izdano od nadležnih tijela Republike Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije preko čijeg teritorija namjerava nositi i prenositi oružje i ako su ta prethodna odobrenja upisana u europsku oružnu propusnicu koju nositelj propusnice mora predočiti svaki put kada to od njega zatraže nadležna tijela država članica.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prethodno odobrenje za nošenje i prenošenje oružja preko teritorija Republike Hrvatske i svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije preko čijeg teritorija osoba namjerava nositi i prenositi oružje nije potrebno ako je oružje koje se nosi i prenosi upisano u europsku oružnu propusnicu i ako osoba predoči poziv ili drugi dokaz kojim dokazuje svoj razlog putovanja s oružjem u odredišnu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja, te ako u europskoj oružnoj propusnici nije upisana napomena o zabrani putovanja s vatrenim oružjem u pojedinu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju, preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati ili napomena o obvezi ishođenja odobrenja za putovanje s vatrenim oružjem u pojedinu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju preko čijeg teritorija osoba namjerava putovati.

3. Iznošenje oružjav

Članak 55.

Osobe koje su u Republici Hrvatskoj ishodile europsku oružnu propusnicu mogu u svrhu lova, održavanja sportskih natjecanja ili rekonstrukcije povijesnih događaja u države članice EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju iznositi oružje koje im je upisano u europsku oružnu propusnicu uz predočenje poziva ili drugog dokaza kojim dokazuju svoj razlog putovanja povezan s lovom, sportskim streljaštvom, sportskim streličarstvom ili rekonstrukcijom povijesnih događaja, osim u slučaju kada pojedine države članice EGP-a ili Švicarska Konfederacija, kroz koje putuju, zabranjuju nabavu i posjedovanje takvog vatrenog oružja ili putovanje kroz svoje državno područje s takvim vatrenim oružjem uvjetuju ishođenjem odobrenja.

Članak 56.

(1) Hrvatski državljanin može nabaviti u državama članicama EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji vatreno oružje čija je nabava dozvoljena prema odredbama ovoga Zakona samo ako ima odobrenje nadležnog tijela za nabavu vatrenog oružja i prethodnu suglasnost za unos oružja u Republiku Hrvatsku.

(2) Hrvatski državljanin koji je nabavio oružje u državi članici EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji dužan je u roku od osam dana od unosa oružja u Republiku Hrvatsku kod nadležnog tijela podnijeti zahtjev za registraciju oružja.

(3) Državljanin države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije može u Republici Hrvatskoj nabaviti vatreno oružje ako predoči odobrenje nadležnog tijela države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u kojoj ima prebivalište kojim mu dozvoljava nabavu vatrenog oružja.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo elektroničkim putem obavještava nadležno tijelo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u kojoj osoba ima prebivalište o nabavi oružja u Republici Hrvatskoj.

(5) Na oduzimanje oružja i isprava o oružju državljaninu države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije, koji u Republici Hrvatskoj ima odobren privremeni ili stalni boravak, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

(6) Državljanin države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije dužan je na zahtjev nadležnih tijela Republike Hrvatske predočiti isprave kojima dokazuje svoje pravo na unošenje, nošenje i iznošenje oružja iz Republike Hrvatske.

IX. UNOS ORUŽJA I STRELJIVA U REPUBLIKU HRVATSKU I IZNOS ORUŽJA I STRELJIVA U TREĆE ZEMLJE

Članak 57.

Preko državne granice građani mogu prenositi samo one vrste oružja i pripadajućeg streljiva koje se prema odredbama ovoga Zakona mogu nabavljati i posjedovati.

Članak 58.

(1) Državljani trećih zemalja koji dolaze u Republiku Hrvatsku radi lova ili sportskih natjecanja mogu u Republiku Hrvatsku unositi oružje i pripadajuće streljivo koje im je upisano u putnu ispravu države u kojoj je oružje registrirano, ako se radi o oružju koje se prema ovome Zakonu može nabavljati i posjedovati.

(2) Upis oružja i pripadajućeg streljiva u putnu ispravu iz stavka 1. ovoga članka obavlja diplomatska misija, odnosno konzularni ured Republike Hrvatske, ako državljanin treće zemlje po propisima države u kojoj prebiva posjeduje odobrenje za posjedovanje togoružja.

(3) Ako oružje i pripadajuće streljivo nisu upisani u putnu ispravu države u kojoj je oružje registrirano, granična policija izdat će odobrenje za unos oružja ako državljanin treće zemljo posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja prema propisima države u kojoj ima prebivalište te će u putnu ispravu unijeti podatke o unosu oružja i streljiva.

(4) Na izlasku iz zemlje granična policija oduzet će odobrenje za unos iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Državljaninu treće zemlje koji je u tranzitu, neće biti dopušten ulazak u Republiku Hrvatsku radi putovanja u drugu državu članicu EGP-a ili Švicarsku Konfederaciju s vatrenim oružjem i pripadajućim streljivom, ukoliko ne posjeduje dopuštenje za putovanje svake države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kroz koju putuje, uključujući i odredišnu državu članicu.

(6) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove izvješćuje Europsku komisiju o načinu na koji se provodi nadzor iz stavka 5. ovoga članka, te o nacionalnim odredbama koje se odnose na nabavu i posjedovanje oružja koje su strože od odredbi Direktive Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.9.1991.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (Tekst značajan za EGP.) (SL L 137, 24.5.2017.).

Članak 59.

Hrvatski državljani mogu u svrhu lova ili sudjelovanja na sportskim natjecanjima u treće zemlje iznositi oružje i pripadajuće streljivo na temelju oružnog lista ili potvrde o prijavljenom oružju kategorije C.

Članak 60.

(1) Hrvatski državljani koji iznose oružje i pripadajuće streljivo u treće zemlje i državljani trećih zemalja koji unose oružje i pripadajuće streljivo u Republiku Hrvatsku, mogu u svrhu lova preko državne granice prenositi do tri komada lovačkog oružja, 500 komada streljiva za lovačko oružje s glatkim cijevima te 100 komada streljiva za lovačko oružje s užlijebljenim cijevima, bez mogućnosti prodaje oružja i streljiva.

(2) Oružje i pripadajuće streljivo može se prenositi preko državne granice samo na međunarodnim graničnim prijelazima, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

(3) Hrvatski državljani i državljani trećih zemalja, prilikom prelaska državne granice dužni su oružje i pripadajuće streljivo prijaviti graničnoj policiji.

(4) Granična policija privremeno će oduzeti oružje i streljivo hrvatskom državljaninu ili državljaninu treće zemlje koji prilikom prelaska državne granice oružje i streljivo ne prijavi na graničnom prijelazu i pohraniti ga do okončanja prekršajnog postupka.

Članak 61.

(1) Hrvatski državljanin s boravkom u inozemstvu koji nema odobrenje nadležnog tijela za nabavu oružja, može radi lova ili sudjelovanja na sportskim natjecanjima unijeti u Republiku Hrvatsku lovačko ili sportsko oružje i pripadajuće streljivo ako su mu to oružje i streljivo upisani u putnu ispravu države u kojoj je oružje registrirano.

(2) Upis u putnu ispravu oružja i streljiva iz stavka 1. ovoga članka obavlja diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske ako hrvatski državljanin po propisima države u kojoj boravi ima izdano odobrenje za posjedovanje tog oružja.

(3) Ako oružje i pripadajuće streljivo iz stavka 1. ovoga članka nije upisano u putnoj ispravi, granična policija izdat će odobrenje za unos ako hrvatski državljanin po propisima države u kojoj boravi ima izdano odobrenje za posjedovanje tog oružja te će u putnu ispravu države u kojoj je oružje registrirano unijeti podatke o unosu oružja i streljiva.

(4) Na izlasku iz zemlje granična policija oduzet će odobrenje za unos iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 62.

Članovi stranih streljačkih organizacija, udruga i kulturno-umjetničkih društava registriranih u stranim zemljama, koji prilikom sudjelovanja na sportskim natjecanjima i priredbama u Republici Hrvatskoj koriste sportsko i drugo oružje i streljivo za to oružje mogu preko državne granice prenositi to oružje i pripadajuće streljivo sukladno odredbama članka 58. ovoga Zakona.

Članak 63.

(1) Oružje kategorije B i pripadajuće streljivo nabavljeno u trećoj zemlji može se u Republiku Hrvatsku unijeti samo na temelju odobrenja za nabavu oružja izdanog od strane nadležnog tijela.

(2) Granična policija na odobrenju iz stavka 1. ovoga članka potvrđuje unos oružja i streljiva i o tome izvješćuje nadležno tijelo.

(3) Oružje i streljivo koje se prema odredbama ovoga Zakona može nabaviti bez odobrenja, može se unijeti u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da granična policija na odgovarajućoj ispravi o nabavci oružja i streljiva (račun i si.) potvrdi unos oružja i streljiva i o tome izvijesti nadležno tijelo.

Članak 64.

Hrvatski državljanin koji je nabavio oružje i streljivo u trećoj zemlji na temelju odobrenja za nabavu oružja izdanog od nadležnog tijela dužan je u roku od osam dana od unosa oružja u Republiku Hrvatsku kod nadležnog tijela podnijeti zahtjev za registraciju oružja.

Članak 65.

Državljanin treće zemlje koji boravi u Republici Hrvatskoj na temelju odobrenja za privremeni ili stalni boravak može unositi u Republiku Hrvatsku i iznositi u treće zemlje oružje i pripadajuće streljivo pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 66.

(1) U Republici Hrvatskoj može se nabaviti oružje i streljivo koje će se iznijeti iz Republike Hrvatske u treće zemlje ako osoba ima odobrenje nadležnog tijela treće zemlje.

(2) Ovlašteni trgovac oružjem i građanin koji prodaje oružje državljaninu treće zemlje dužan je oružje odnosno streljivo dostaviti do državne granice i predati ga državljaninu treće zemlje u nazočnosti policijskog službenika granične policije.

X. EVIDENCIJE

Članak 67.

(1) Nadležno tijelo u svrhu kontrole nabave, registracije i kretanja oružja vodi na središnjem informacijskom sustavu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove evidencije o izdanim odobrenjima za nabavu oružja, izdanim oružnim listovima, izdanim europskim oružnim propusnicama, izdanim odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenjima za sakupljanje oružja kategorije C, o prijavljenom oružju kategorije C i prijavljenom oružju koje je nabavljeno na temelju odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C, o oduzetom, nađenom i predanom oružju i streljivu, o izdanim odobrenjima za unos lovačkog ili sportskog oružja i streljiva u Republiku Hrvatsku te prijava unosa oružja kategorije C u Republiku Hrvatsku, o potvrđivanju unosa oružja i streljiva na temelju

odobrenja nadležnog tijela te unosa oružja i streljiva koje se može nabaviti bez odobrenja, o privremeno oduzetom oružju i streljivu na graničnom prijelazu te ispravama o oružju i streljivu izdanim na temelju međunarodnih ugovora.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka sadrže podatke o vatrenom oružju potrebne za praćenje i identificiranje vatrenog oružja, koji uključuju:

a) vrstu, marku, model, kalibar i serijski broj svakog vatrenog oružja te oznaku na kućištu ili uvodniku metaka kao jedinstvenu oznaku koja služi kao jedinstveni identifikator svakog vatrenog oružja

b) serijski broj ili jedinstvenu oznaku na bitnim dijelovima, ako je drukčija od oznake na kućištu ili uvodniku metaka svakog vatrenog oružja

c) imena i adrese dobavljača i osoba koje nabavljaju ili posjeduju vatreno oružje, zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima i

d) sva prepravljanja ili modifikacije vatrenog oružja zbog čega se mijenja njegova kategorija ili podkategorija, uključujući njegovo ovjereno onesposobljavanje ili uništenje, zajedno s odgovarajućim datumom ili datumima.

(3) Podaci u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka čuvaju se 30 godina nakon uništenja vatrenog oružja ili bitnih dijelova na koje se podaci odnose.

(4) Podacima u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka mogu pristupati:a) tijela nadležna za izdavanje odobrenja za nabavu oružja i registraciju oružja te

carinska tijela u razdoblju do 10 godina nakon uništenja vatrenog oružja ili bitnih dijelova na koje se podaci odnose

b) tijela nadležna za sprječavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršavanje kaznenih sankcija, u razdoblju do 30 godina nakon uništenja vatrenog oružja ili bitnih dijelova na koje se podaci odnose.

(5) Osobni podaci u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka brišu se po isteku razdoblja iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka koji su iz tih evidencija preneseni u evidencije tijela nadležnih za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršenje kaznenih sankcija, koji se mogu koristiti sukladno odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(6) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje sadržaj, izgled i način vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 68.

(1) Kolekcionar kojem je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C dužan je voditi evidenciju o sakupljenom oružju.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka čuva se trajno, a u slučaju smrti kolekcionara punoljetni član njegove obitelji, zakonski zastupnik, skrbnik ili osoba koja je s njim živjela u zajedničkom kućanstvu dužna je evidenciju predati nadležnom tijelu.

(3) Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje sadržaj, izgled i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka te rokove čuvanja podataka u toj evidenciji.

XI. NADZOR

Članak 69.

Upravni nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

XI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 70.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. nabavlja, drži ili nosi vatreno oružje kategorije B bez odobrenja za nabavu oružja izdanog od nadležnog tijela (članak 11. stavak 5.)

2. kao kolekcionar sakuplja oružje kategorije B bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B ili oružje kategorije C bez odobrenja za sakupljanje oružja kategorije C izdanog od nadležnog tijela (članak 26. stavak 12.)

3. oružje kategorije B i C koje je nabavljeno u svrhu sakupljanja oružja nosi, upotrebljava ili za njega nabavlja ili puni streljivo (članak 26. stavak 4.)

4. oružje sakupljeno na temelju odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B proda ili preda osobi koja nema odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B ili odobrenje za nabavu oružja kategorije B (članak 26. stavak 5.)

5. se ne pridržava pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja u određene prostore ili prostorije (članak 29. stavak 2.)

6. proda ili preda oružje kategorije B onome tko nema važeće odobrenje za nabavu oružja ili važeći oružni list (članak 30. stavak 1.)

7. posjeduje streljivo za oružje kategorije B, a nema važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja ili europsku oružnu propusnicu ili drugu ispravu o oružju izdanu na temelju međunarodnih ugovora (članak 30. stavak 3.)

8. vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu osposobi (članak 31. stavak 4.)9. streljivo napunjeno za vlastite potrebe kao i barut ne čuva na način da ne budu

dostupni osobi koja nije ovlaštena za njihovo posjedovanje, zaključane i odvojene u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene uporabe (članak 32. stavak 3.)

10. prilikom punjenja streljiva za vlastite potrebe ne vodi brigu o sigurnosti drugih osoba i imovine te ih time ugrozi (članak 32. stavak 5.)

11. oružje i streljivo ne čuva u stambenom ili drugom prostoru koji se nalazi u mjestu njenog prebivališta ili boravišta zaključane u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje neovlaštene osobe ne mogu otvoriti alatom uobičajene uporabe (članak 33.)

12. oružje upotrebljava na javnim mjestima ili na mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana (članak 35. stavak 2.)

13. da oružje na uporabu djeci suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 35. stavak 6.)14. oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na

korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.)

15. oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na korištenje djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili oružje

kategorije B da na korištenje djeci starijoj od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom osposobljavanja za lovca bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu ili bez potpisane suglasnosti roditelja ili skrbnika da dijete može koristiti oružje prilikom osposobljavanja za lovca (članak 35. stavak 7.)

16. prilikom prelaska državne granice ne prijavi oružje i pripadajuće streljivo graničnoj policiji (članak 60. stavak 3.)

17. ako oružje i streljivo koje prodaje državljaninu trećih država ne dostavi do državne granice i preda ga državljaninu trećih država u nazočnosti granične policije (članak 66. stavak 2.).

(2) Oružje, streljivo i barut iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.

Članak 71.

(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja da lažnu izjavu da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja (članak 13.)

2. za oružje kategorije B koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja u roku od osam dana od dana nabave ne podnese nadležnom tijelu zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista (članak 21. stavak 1.)

3. ne postupa s oružjem i streljivom s osobitom pažnjom (članak 28.)4. nosi oružje kada je pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava

ili kada u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada je u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom (članak 29. stavak 3.)

5. se na zahtjev službene osobe odbije podvrgnuti pregledima i ispitivanjima pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja je li pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava i ima li u krvi alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka (članak 29. stavak 4.)

6. oružje kategorije B, C i D nosi na javnim mjestima na način kojim se uznemiruju građani i daje vidljivo drugim građanima (članak 29. stavak 5.)

7. streljivo za oružje kategorije B proda ili preda onome tko nema važeći oružni list ili važeće odobrenje za nabavu oružja (članak 30. stavak 2.)

8. puni streljivo za vlastite potrebe, a ne posjeduje važeći oružni list za oružje registrirano u svrhu lova ili sporta (članak 32. stavak 1.)

9. ne preda svoje oružje i streljivo na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja ili ovlaštenom trgovcu oružjem kada napušta mjesto prebivališta ili boravišta na vrijeme duže od godinu dana, a oružje i streljivo koje prema ovom Zakonu posjeduje na temelju oružnog lista ne nosi sa sobom (članak 34. stavak 1.)

10. lovačko oružje koristi protivno propisima o lovstvu ili izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta određenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 3.)

11. sportsko oružje upotrebljava izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja (članak 35. stavak 4.)

12. zračno oružje i luk upotrebljava na mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana (članak 35. stavak 5.)

13. posuđuje oružje koje nije registrirano za lov ili sport (članak 36. stavak 1.)14. kao član sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije

posuđeno oružje i streljivo sportske streljačke organizacije ili sportske streličarske organizacije nosi bez potvrde te organizacije (članak 36. stavak 3.)

15. posudi oružje osobi koja nema oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili strancu kojem nije izdana lovačka iskaznica za stranca, bez obzira na marku, model ili kalibar oružja (članak 37. stavak 1.)

16. kao nasljednik oružja ne odjavi kod nadležnog tijela naslijeđeno oružje u roku od osam dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja oružja (članak 41.)

17. kao hrvatski državljanin koji iznosi oružje i pripadajuće streljivo u treće države i kao državljanin treće države koji unosi oružje i pripadajuće streljivo u Republiku Hrvatsku, u svrhu lova preko državne granice prenosi više od tri komada lovačkog oružja odnosno više od 500 komada streljiva za lovačko oružje s glatkim cijevima te više od 100 komada streljiva za lovačko oružje s užlijebljenim cijevima (članak 60. stavak 1.)

18. ne vodi evidenciju o sakupljenom oružju kategorije B i C (članak 68. stavak 1.).

(2) Oružje, streljivo i komponente streljiva iz stavka 1. točaka 1. do 13., te točaka 15. do 18. ovoga članka će se oduzeti.

Članak 72.

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. posjeduje hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda ili koja nosi na javnom mjestu predmete pogodne za nanošenje ozljeda, a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda (članak 8. stavak 1. točka 1.)

2. u roku od osam dana od izvršene promjene ne izvijesti nadležno tijelo o promjeni izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite (članak 15. stavak 3.)

3. kao izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, odmah o tome ne izvijesti nadležno tijelo (članak 15. stavak 4.)

4. u propisanom roku ne vrati neiskorišteno odobrenje za nabavu oružja (članak 19. stavak 5.)

5. ako nakon isteka roka važenja oružnog lista ne priloži uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (članak 22. stavak 2.)

6. u propisanom roku ne prijavi promjenu podataka koji se upisuju u oružni list (članak 24. stavak 2.)

7. u propisanom roku ne prijavi oružje kategorije C (članak 27. stavak 2.)8. nosi oružje kategorije B bez oružnog lista (članak 29. stavak 1.)9. u roku od osam dana od dana prodaje oružja ili predaje oružja ovlaštenom trgovcu

oružjem radi prodaje, a za koje je izdana isprava o oružju, ne izvijesti nadležno tijelo o prodaji oružja ili predaji na prodaju ovlaštenom trgovcu oružja koje se nabavlja na temelju odobrenja, a koje se prema ovom Zakonu može nabaviti na temelju odobrenja za nabavu oružja (članak 30. stavak 4.)

10. u propisanom roku ne odjavi oružje (članak 30. stavak 5.)11. u propisanom roku ne odjavi onesposobljeno oružje radi poništenja isprava o

oružju (članak 31. stavak 3.)12. u svrhu punjenja streljiva za vlastite potrebe drži više od 2000 grama baruta

(članak 32. stavak 2.)13. u propisanom roku ne obavijesti o predaji oružja i streljiva na čuvanje (članak 34.

stavak 2.)

14. oružje kategorije B i C ne prenosi izvan lovišta, odnosno strelišta u odgovarajućim navlakama ili kovčezima i nenapunjeno, ili ako oružje koje se nosi radi osobne sigurnosti nosi na način daje vidljivo (članak 35. stavak 8.)

15. odmah ne prijavi gubitak ili krađu oružja ili streljiva ili isprava o oružju (članak 38. stavci 1. i 2.)

16. nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno omžje ili streljivo, a o tome odmah ne obavijesti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju (članak 39.)

17. kao punoljetni član obitelji, zakonski zastupnik, skrbnik, osoba koja je s umrlim vlasnikom oružja živjela u zajedničkom kućanstvu ili osoba kod koje se oružje u trenutku smrti vlasnika oružja nalazilo, odmah po saznanju o postojanju oružja ne obavijesti nadležno tijelo radi predaje oružja i streljiva (članak 40. stavak 1.)

18. kao nasljednik oružja u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju oružje ne proda ili daruje ili ne podnese zahtjev za registraciju oružja ih ne da onesposobiti oružje kako bi ga zadržala ili se ne odrekne oružja u korist Republike Hrvatske bez naknade (članak 40. stavak 3.).

(2) Oružje i streljivo iz stavka 1. točaka 1., 5., 7., 8., 11., 12., 14., 15., 16.,17. i 18. ovoga članka će se oduzeti.

Članak 73.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravnaosoba:

1. ako oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.)

2. oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na korištenje djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili oružje kategorije B da na korištenje djeci starijoj od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom osposobljavanja za lovca bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu ili bez potpisane suglasnosti roditelja ili skrbnika da dijete može koristiti oružje prilikom osposobljavanja za lovca (članak 35. stavak 7.)

3. ako posudi oružje osobi koja nema oružni list ili odobrenje za nabavu oružja ili strancu kojem nije izdana lovačka iskaznica za stranca (članak 37. stavak 1.)

4. ako prije posuđivanja oružja svojim članovima ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju ministarstva nadležnog za unutarnje poslove na čijem području ima sjedište (članak 37. stavak 3.)

5. ako posuđuje oružje svojim članovima koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona (članak 37. stavak 4.)

6. ovlašteni trgovac oružjem koji u roku od osam dana ne vrati nadležnom tijelu oružje koje nije prodao u roku od godinu dana (članak 51. stavak 6.)

7. ako oružje i streljivo koje prodaje državljaninu trećih država ne dostavi do državne granice i preda ga državljaninu trećih država u nazočnosti granične policije (članak 66. stavak 2.).

(2) Oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 74.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba obrtnik:

1. ako oružje kategorije B i zračno oružje i oružje s tetivom kategorije C i D da na korištenje djeci mlađoj od devet godina ili djeci starijoj od devet godina izvan sportskih strelišta ili drugih mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja (članak 35. stavak 7.)

2. oružje kategorije B i zračno oružje i omžje s tetivom kategorije C i D da na korištenje djeci starijoj od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja bez nadzora trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu ili omžje kategorije B da na korištenje djeci starijoj od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom osposobljavanja za lovca bez nadzora osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu ili bez potpisane suglasnosti roditelja ili skrbnika da dijete može koristiti omžje prilikom osposobljavanja za lovca (članak 35. stavak 7.)

3. ako posudi oružje osobi koja nema oružni list ili odobrenje za nabavu oružja ili strancu kojem nije izdana lovačka iskaznica za stranca (članak 37. stavak 1.)

4. ako prije posuđivanja oružja svojim članovima ne obavijesti policijsku upravu odnosno policijsku postaju ministarstva nadležnog za unutarnje poslove na čijem području ima sjedište (članak 37. stavak 3.)

5. ako posuđuje oružje svojim članovima koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona (članak 37. stavak 4.)

6. ovlašteni trgovac oružjem koji u roku od osam dana ne vrati nadležnom tijelu omžje koje nije prodao u roku od godinu dana (članak 51. stavak 6.)

7. ako oružje i streljivo koje prodaje državljaninu trećih država ne dostavi do državne granice i preda ga državljaninu trećih država u nazočnosti granične policije (članak 66. stavak 2.).

(2) Oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti.

Članak 75.

(1) Po pravomoćno okončanom prekršajnom postupku provedenom po odredbama članaka 70., 71., 72., 73. i 74. ovoga Zakona oduzeto oružje i streljivo predaje se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove.

(2) Oružje kategorije A i streljivo za koje se, prilikom oduzimanja od građana ili tijekom čuvanja, utvrdi da predstavlja izravnu opasnost za život i zdravlje ljudi i koje nije moguće čuvati na odgovarajući način, može se uništiti i prije okončanja postupka.

(3) Na temelju obrazloženog zahtjeva tijela koje je privremeno oduzelo oružje ili kojem je oružje i streljivo povjereno na čuvanje, tijelo kod kojeg se vodi postupak donosi posebno rješenje o oduzimanju i uništavanju oružja i streljiva.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se radi o oružju i streljivu čije uništavanje ne trpi odgodu, uništavanje se može provesti na temelju usmenog rješenja, a o provedenom hitnom uništavanju i razlozima izvijestit će se tijelo kod kojeg se vodi postupak.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 76.

(1) Građaninu koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista za oružje koje je proizvedeno u Europskoj uniji ili je uvezeno u Europsku uniju prije 14. rujna 2018. godine nadležno tijelo izdat će oružni list ako se za oružje može dokazati podrijetlo, ako je tehnički ispravno, odnosno ako nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na oružju nisu izvršene nepropisne preinake, ako s njega nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na njega nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja, te ako građanin ispunjava uvjete iz članka 11. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Nadležno tijelo odbit će rješenjem izdati oružni list građaninu iz stavaka 1. ovoga članka za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, ili za oružje koje nije tehnički ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili neuporabljivo, ili za oružje na kojem su izvršene nepropisne preinake, ili s kojeg su nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja ili na koje su naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja, kao i u slučaju kada građanin ne ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. i stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo oduzet će rješenjem oružje bez prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog toga što vlasnik oružja ne ispunjava uvjete iz članka 11. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 51. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, građanin može zadržati oružje pod uvjetom da ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(5) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 77.

(1) Građanin kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdan oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja s rokom važenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti dužan je nakon isteka roka važenja oružnog lista podnijeti zahtjev za produženje roka važenja oružnog lista do datuma kada navršava 70 godina života.

(2) Nadležno tijelo će na zahtjev građanina iz stavka 1. ovoga članka produžiti rok važenja oružnog lista ako građanin ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, ako je oružje tehnički ispravno, odnosno nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na oružju nisu izvršene nepropisne preinake, ako s oružja nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na oružje nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja.

(3) Nadležno tijelo odbit će rješenjem produžiti rok važenja oružnog lista građaninu iz stavka 1. ovoga članka za oružje koje nije tehnički ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili neuporabljivo, ili za oružje na kojem su izvršene nepropisne preinake, ili s kojeg su nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja ili na koje su naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja kao i u slučaju kada građanin ne ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo oduzet će rješenjem oružje bez prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog toga što vlasnik oružja ne ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 51. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, građanin može zadržati oružje pod uvjetom da ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

(6) Protiv rješenja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 78.

Građanin kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja može nastaviti sakupljati staro oružje na temelju tog odobrenja, a ako namjerava sakupljati oružje kategorije B i ostalo oružje kategorije C dužan je ishoditi odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 79.

(1) Građanin koji nedozvoljeno posjeduje oružje kategorije A, B i C dužan je posjedovanje takvog oružja prijaviti najbližoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji radi predaje ili onesposobljavanja.

(2) Nadležno tijelo preuzet će oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka na mjestu na kojem se ono nalazi, a o preuzetom oružju i streljivu će građaninu izdati potvrdu.

(3) Ako građanin želi onesposobiti oružje iz stavka 1. ovoga članka, dužan je podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za onesposobljavan]e oružja u roku od osam dana od dana predajeoružja.

(4) Troškove onesposobljavanja oružja snosi podnositelj zahtjeva.

(5) Ako građanin postupi sukladno stavku 1. ovoga članka, a prije poduzimanja izviđa prekršaja sukladno zakonu kojim se uređuju prekršaji i započinjanja izviđa kaznenih djela te hitnih dokaznih radnji sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak, odnosno zakonu kojim se uređuju policijski poslovi i ovlasti, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak.

(6) Građani koji posjeduju zračno oružje koje je prema odredbama Zakona o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12) bilo razvrstano u D kategoriju dužni su u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijaviti posjedovanje tog oružja nadležnom tijelu.

Članak 80.

Upravni i prekršajni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12).

Članak 81.

Nadležni ministri donijet će pravilnike iz članka 9. stavka 2., članka 11. stavka 5., članka15. stavaka 5. i 6., članka 52. stavka 7., članka 67. stavka 6. i članka 68. stavka 3. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 82.

Do stupanja na snagu propisa potrebnih za izvršenje ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći propisi:1. Pravilnik o obrascima isprava te obrascima i načinu vođenja evidencija o oružju i streljivu (Narodne novine, br. 33/08, 155/08, 52/13 i 80/16)2. Pravilnik o načinu raspolaganja s oružjem i streljivom oduzetim u upravnom, prekršajnom i kaznenom postupku i oružju predanom ministarstvu unutarnjih poslova te o načinu rada povjerenstva koje odlučuje o takvom oružju (Narodne novine, br. 149/14 i 35/18)3. Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja, osim odredbe članka 13. stavka 3. (Narodne novine, broj 22/13)4. Pravilnik o načinu i postupku izvještavanja nadležnog tijela o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja (Narodne novine, broj 22/13)5. Rješenje o utvrđivanju cijena obrazaca isprava o oružju (Narodne novine, broj 81/13).

Članak 83.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12), Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika u postupku za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi (Narodne novine, broj 33/08), Pravilnik o vrstama i dozvoljenim kalibrima oružja za samoobranu (Narodne novine, broj 33/08) i Pravilnik o vrstama i dozvoljenim kalibrima športskog oružja (Narodne novine, broj 35/08).

Članak 84.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽE NJ E

L RAZLOZI ZBOG KOJIH SE ZAKON DONOSI

S obzirom da je Vijeće Europskih zajednica Direktivom Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.09.1991.) kako je izmijenjena Direktivom 2008/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 179, 8.7.2008.) propisalo pravila kojima se omogućuje kontrola nabave, registracije i kretanja oružja unutar država članica Europske unije, u Republici Hrvatskoj je, prije pristupanja Europskoj uniji, usvojen Zakon o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12), koji je usklađen s odredbama navedene Direktive i njenom izmjenom.

Nakon terorističkih napada u pojedinim državama članicama Europske unije ukazala se potreba za dodatnim unapređenjem određenih aspekata Direktive Vijeća 91/477/EEZ, kako bi se započelo s rješavanjem problema zlouporabe vatrenog oružja u kriminalne svrhe. U tom kontekstu Europska komisija je u svojoj Komunikaciji od 28. travnja 2015. godine o Europskom programu sigurnosti pozvala na reviziju te Direktive i zajednički pristup onesposobljavanju vatrenog oružja kako bi se spriječilo kriminalce da ga ponovno osposobe i koriste. Slijedom navedenog Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su Direktivu (EU) 2017/853 od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, koja je objavljena u Službenom listu Europske unije 24. svibnja 2017. godine, a stupila je na snagu 13. lipnja 2017. godine. Države članice dužne su implementirati odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo do 14. rujna 2018. godine.

Prijedlogom zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana u hrvatsko zakonodavstvo se implementiraju odredbe Direktive (EU) 2017/853.

Materija iz važećeg Zakona o oružju koja se odnosila na proizvodnju i promet oružja, posredovanje u prometu oružjem, popravljanje i prepravljanje oružja, prijevoz oružja, ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja i civilna strelišta, regulirana je Zakonom o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (Narodne novine, broj 70/17), čijim stupanjem na snagu su prestale važiti odredbe Zakona o oružju koje su regulirale tu materiju.

Stoga se Prijedlogom zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana uređuju postupci nabave i registracije oružja i produženja roka valjanosti isprava o oružju te način postupanja s oružjem i streljivom koje građani nabavljaju za civilne potrebe.

II. PITANJA KOJA SE ZAKONOM UREĐUJU

Prijedlogom zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana oružje se razvrstava u kategorije, propisuju se isprave o oružju, način postupanja s oružjem i streljivom, postupak u slučaju smrti vlasnika oružja, postupak oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju, unos i iznos oružja u države članice Europske unije i treće zemlje, način vođenja evidencija o oružju i nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona.

Prijedlogom zakona kategorizacija vatrenog oružja usklađena je s kategorizacijom iz Direktive (EU) 2017/853 odnosno vatreno oružje je razvrstano u kategoriju A u kojoj je vatreno oružje koje je zabranjeno za civilnu uporabu, u kategoriju B u kojoj je vatreno oružje vi koje je potrebno odobrenje za nabavu i kategoriju C u kojoj je vatreno oružje i drugo oružje koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji ministarstva

nadležnog za unutarnje poslove, s time da su Prijedlogom zakona primijenjeni stroži uvjeti u pogledu kategorizacije vatrenog oružja, odnosno pojedine vrste vatrenog oružja koje su Direktivom razvrstane u C kategoriju prijedlogom ovoga Zakona razvrstane su u B kategoriju. Prijedlogom zakona također je propisana i D kategorija oružja u koje spadaju oružje i naprave koje nakon nabave nije potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, nego je neke od njih samo potrebno prijaviti graničnoj policiji u slučaju prijenosa preko državne granice.

Prema Prijedlogu zakona dobna granica za nabavu oružja je 21 godina, uz iznimke policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova, pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, pravosudne policije, drugih državnih tijela i zaštitara koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, članova sportske streljačke udruge koji se aktivno natječu u streljaštvu i osoba s položenim lovačkim ispitom koji mogu nabavljati oružje s navršenih 18 godina života.

Oružje se može nabavljati radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti (samoobrane). Prijedlogom zakona pojednostavljuje se i ubrzava procedura koja se provodi povodom zahtjeva građanina za izdavanje odobrenja za nabavu vatrenog oružja. Naime, povodom zahtjeva će se provjeriti u propisanim evidencijama je li osoba osuđena ili se protiv nje vodi kazneni ili prekršajni postupak za određena kaznena djela ili prekršaje, koji bi bili zapreka za posjedovanje oružja, te će se uvidom u odgovarajuća uvjerenja, potvrde ili druge odgovarajuće dokaze provjeriti je li položila lovački ispit i bavi li se aktivno lovom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom, te provjeriti bavi li se aktivno sportskim streljaštvom, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom.

Osoba koja će oružje htjeti nabaviti radi osobne sigurnosti morati će dokazati opravdanost razloga za nabavu oružja za navedenu svrhu. Prijedlogom zakona definirano je da opravdani razlog za nabavu oružja radi osobne sigurnosti ima osoba koja dokaže da je njena osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama se ne bi mogla osigurati dostatna zaštita. Mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja daje povjerenstvo koje imenuje čelnik policijske uprave ili postaje koja rješava o podnesenom zahtjevu, na temelju činjenica i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenica i okolnosti utvrđenih tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.

U postupku povodom zahtjeva za nabavu oružja više se neće provoditi operativne provjere na terenu od strane policijskih službenika koji su u razgovorima sa susjedima i ostalim osobama koje poznaju podnositelja zahtjeva pokušavali utvrditi postoje li neke druge okolnosti koje ukazuju na mogućnost zlouporabe oružja. Te provjere su znatno produžavale trajanje postupka i operativnom dijelu službe oduzimale vrijeme za obavljanje ostalih policijskih poslova, a često se nije dolazilo do nekih konkretnih korisnih informacija.

Također policijski službenici neće u stambenim prostorima osobe koja nabavlja oružje provjeravati ima li osoba osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja nego će osoba o tome dati izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću prilikom podnošenja zahtjeva za nabavu oružja, a ako se naknadno utvrdi suprotno protiv nje će se provesti odgovarajući postupci i oduzeti oružje. U slučaju kada policijska uprava ili postaja dođe do podataka koji dovode do sumnje da osoba nema osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, policijski službenik provjerit će postojanje tih uvjeta neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom

prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja će mu morati omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

Prilikom nabave oružja građanin će morati priložiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja, ali nakon toga neće morati ići na zdravstvene preglede svakih pet godina kao prema odredbama važećeg Zakona o oružju, nego će zdravstveni pregled morati obaviti kada navrši 70 godina, a nakon toga će na pregled morati ići svakih pet godina. Stoga će i oružni list u kojem je registrirano nabavljeno oružje važiti do datuma kada građanin navršava 70 godina života, a nakon toga će ga morati produžiti svakih pet godina ako na zdravstvenom pregledu bude ocijenjen zdravstveno sposobnim za posjedovanje oružja i ako će i nadalje ispunjavati ostale propisane uvjete koji su potrebni za posjedovanje oružja.

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građanin će morati dati podatke o svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a policijska uprava ili postaja će izvijestiti izabranog liječnika o osobama kojima je izdan oružni list. Temeljem te obavijesti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite će morati izvijestiti policijsku upravu ili postaju o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja.

Nakon izdavanja oružnog lista policijska uprava ili postaja će svakih pet godina po službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih tijela državne uprave provjeriti ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjet da nije kazneno i prekršajno osuđivan. Naime, Direktiva (EU) 2017/853 propisuje da se odobrenja za posjedovanje vatrenog oružja periodično preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina.

Prijedlogom zakona pojednostavljen je i postupak nabave dodatnih oružja za osobe koje već imaju važeći oružni list za oružje koje su ranije nabavile. Za njih će se samo provjeriti podaci u kaznenoj i prekršajnoj evidenciji te izdati odobrenje za nabavu dodatnog oružja ako se ne vode u navedenim evidencijama.

Oružje oduzeto u upravnom postupku zbog toga što je protiv vlasnika oružja pokrenut kazneni ili prekršajni postupak vlasnik će morati prodati ili pokloniti tek nakon pravomoćnosti odluke donesene u kaznenom ili prekršajnom postupku kojom je vlasnik oružja osuđen za kazneno djelo ili prekršaj. Na taj način će se izbjeći dosadašnje situacije da se vlasnika liši oružja kao njegove imovine, a da ga nadležni sud kasnije oslobodi krivnje za kazneno djelo ili prekršaj za koji se protiv njega vodio postupak. Vlasniku oružja koji će u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku biti oslobođen krivnje oduzeto oružje će se vratiti.

Direktiva (EU) 2017/853 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. godine o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja propisuje da svako oružje koje će se stavljati u promet od 14. rujna 2018. godine mora biti obilježeno žigom i označeno jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja, te ako je izvedivo, model. Stoga je Prijedlogom zakona propisano da će policijska uprava ili postaja odbiti izdati oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije obilježeno i označeno kako to propisuje Direktiva, te ako oružje nije tehnički ispravno ili je dotrajalo ili neuporabljivo.

Međutim, u prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona propisano je da će se za oružje koje je registrirano prije stupanja na snagu tog zakona produžiti registracija odnosno produžiti rok važenja oružnog lista ako je oružje u ispravnom stanju, ako nije dotrajalo i neuporabljivo, ako na oružju nisu napravljene neovlaštene preinake, ako s njega nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na njega nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja.

Također je u prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona propisano da će građaninu koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za registraciju oružja koje je proizvedeno u Europskoj uniji ili je uvezeno u Europsku uniju prije 14. rujna 2018. godine izdati oružni list ako se za oružje može dokazati podrijetlo, ako je tehnički ispravno, odnosno ako nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na oružju nisu izvršene nepropisne preinake, ako s njega nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na njega nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja.

Prema važećem Zakonu o oružju građanin koji ispunjava propisane uvjete može ishoditi odobrenje za sakupljanje starog oružja. Kako je dosta teško jednoznačno utvrditi što se sve smatra starim oružjem pa su u nekim slučajevima građani na temelju odobrenja za sakupljanje starog oružja nabavljali i oružje koje ne spada u tu kategoriju, Prijedlogom zakona predviđeno je izdavanje odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C što će kolekcionarima oružja omogućiti da u svrhu sakupljanja nabavljaju i nove primjerke oružja koji su im kao kolekcionarima zanimljivi, a to dozvoljava i Direktiva (EU) 2017/853. Oružje koje će kolekcionari nabaviti neće smjeti nositi, upotrebljavati niti će za njega smjeti nabavljati i puniti streljivo, a smjeti će ga prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i izlaganja na izložbama ili sličnim manifestacijama.

Prijedlogom zakona preciznije su propisani uvjeti pod kojima sportske streljačke organizacije mogu posuđivati oružje svojim članovima.

Imajući u vidu navedeno, predlagatelj smatra da će se predloženim Zakonom otkloniti uočeni nedostaci u provedbi upravnih postupaka koji se provode povodom zahtjeva za nabavu i registraciju oružja te jasnije i sveobuhvatnije urediti materija nabave i korištenja oružja za civilne potrebe.

III. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA

Uz članak i. Ovim se člankom propisuje koje područje reguliraju odredbe Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

Uz članak 2. U ovom članku navedeni su obvezujući propisi Europske unije čije odredbe se ovim Zakonom preuzimaju u hrvatsko zakonodavstvo.

Uz članak 3. U ovom članku propisano je tko može posjedovati oružje prema odredbama ovog Zakona. Ukoliko oružje posjeduje državljanin države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije koji u Republici Hrvatskoj ima odobren privremeni ili stalni boravak, državu čiji je državljanin mora se o tome obavijestiti sukladno odredbama Direktive o nadzoru nabave i posjedovanja oružja.Uz članak 4. U ovom članku je navedeno što se sve smatra oružjem u smislu ovoga Zakona te je dana definicija vatrenog oružja.

Uz članak 5. U ovom članku je taksativno nabrojeno što se ne smatra oružjem, dakle koje naprave se mogu slobodno nabavljati. Da su naprave u slobodnoj nabavi, u smislu ovoga članka, znači da za njihovu nabavu nije potrebno odobrenje niti se nabava takvih naprava mora prijaviti nadležnom tijelu.

Uz članak 6. U ovom članku određeno je značenje pojedinih pojmova u smislu ovoga Zakona. Također je propisano da se izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose jednako na muški i ženski rod.

Uz članak 7. Ovim člankom propisana je podjela oružja prema kategorijama sukladno odredbama Direktive (EU) 2017/853 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. godine o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. Također je propisana i D kategorija oružja, koju navedena Direktiva ne propisuje, a u koju spadaju oružje i naprave koje nakon nabave nije potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, izuzev oružja koje pomoću stlačenog zraka izbacuje plastične kuglice ili kuglice punjene bojom (oružje izrađeno za airsoft i paintball) koje je potrebno prijaviti graničnoj policiji u slučaju prijenosa preko državne granice.

Uz članak 8. U ovom članku su taksativno nabrojene kategorije oružja koje su zabranjene za civilnu uporabu, kategorije oružja za koje je potrebno prethodno odobrenje za nabavu, kategorije oružja koje je potrebno nakon nabave prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji i kategorije oružja za koje prije nabave nije potrebno odobrenje niti je nakon nabave potrebna prijava nadležnom tijelu.

Uz članak 9. U ovom članku taksativno su pobrojane isprave o oružju koje će se koristiti prema ovom Zakonu, te je ministru nadležnom za unutarnje poslove dana ovlast da pravilnikom propiše sadržaj, izgled i cijenu isprava o oružju i obrazaca o oružju.

Uz članak 10. Propisana je nadležnost za izdavanje odobrenja za nabavu oružja te u koju se svrhu može nabaviti vatreno oružje.

Uz članak 11. Propisani su opći i posebni uvjeti koje građani moraju ispuniti žele li dobiti odobrenje za nabavu oružja radi bavljenja lovom ili sportskim streljaštvom ili radi osobne

sigurnosti. Tako je u pet točaka propisano koji su opći uvjeti, a u dvije točke koji su posebni uvjeti koje građani moraju ispunjavati.

Uz članak 12. Ovim člankom propisuje se što se smatra opravdanim razlogom za nabavu oružja u svrhu osobne sigurnosti, te tko daje mišljenje o tome postoji li kod osobe koja je podnijela zahtjev za nabavu oružja radi osobne sigurnosti opravdani razlog za nabavu oružja.

Uz članak 13. Policijski službenici prema prijedlogu ovoga Zakona neće u stambenim prostorima osobe koja nabavlja oružje provjeravati ima li osoba osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja. Stoga je ovim člankom propisano da će osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja pisanom izjavom potvrditi da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, a ako se naknadno utvrdi suprotno protiv nje će se provesti odgovarajući postupci i oduzeti oružje temeljem prekršajnih odredbi ovoga Zakona. U slučaju kada nadležno tijelo dođe do podataka koji dovode do sumnje da osoba nema osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, policijski službenik moći će provjeriti postojanje tih uvjeta neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja će mu morati omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

Uz članak 14. Ovim člankom propisuje se čime se dokazuje zdravstvena sposobnost za držanje i nošenje oružja, te kako se izdaje i tko izdaje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja, tko obavlja zdravstvene preglede i koje uvjete moraju ispunjavati ustanove koje obavljaju zdravstvene preglede.

Uz članak 15. Ovim člankom je propisano da građanin kojem je prilikom nabave oružja izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja neće morati ići na zdravstvene preglede svakih pet godina kao prema odredbama važećeg Zakona o oružju, nego će zdravstveni pregled morati obaviti kada navrši 70 godina, a nakon toga će na pregled morati ići svakih pet godina. Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građanin će morati dati podatke o svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a policijska uprava ili postaja će izvijestiti izabranog liječnika o osobama kojima je izdan oružni list. Temeljem te obavijesti izabrani liječnik primame zdravstvene zaštite će morati izvijestiti policijsku upravu ili postaju o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje omžja. Također će građanin morati izvijestiti policijsku upravu ili postaju o promjeni izabranog liječnika primame zdravstvene zaštite.

Uz članak 16. Ovim člankom propisan je postupak izvanrednog nadzornog zdravstvenog pregleda na koji se vlasnik oružja upućuje kada postoji opravdana sumnja da zbog zdravstvenih razlog više nije sposoban za posjedovanje oružja. O upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled donosi se zaključak. Ako vlasnik omžja na izvanrednom zdravstvenom pregledu bude proglašen zdravstveno sposobnim za posjedovanje oružja, troškove zdravstvenog pregleda snosi policijska uprava odnosno policijska postaja koja ga je uputila na zdravstveni pregled, a ako se utvrdi da nije zdravstveno sposoban za posjedovanje oružja, sam snosi troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda.

Uz članak 17. Ovim člankom propisano je čime pojedine kategorije građana dokazuju da raspolažu tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu omžja i poznaju propise koji se odnose na posjedovanje oružja.

Uz članak 18. Ovim člankom propisano je čime policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i djelatne vojne osobe na službi izvan Oružanih snaga, pravosudne policije i pripadnici drugih državnih tijela koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje i zaštitari dokazuju ispunjavanje posebnih uvjeta za nabavu oružja.

Uz članak 19. Ovim člankom određene su dvije etape postupka utvrđivanja zakonskih uvjeta za izdavanje odobrenja za nabavu oružja. U prvoj se utvrđuju opći uvjeti, a u drugoj se, kada su ispunjeni opći, utvrđuje postojanje posebnih uvjeta. Policijska uprava odnosno policijska postaja traži od podnositelja zahtjeva za kojeg je utvrđeno da ispunjava opće uvjete da u roku od 60 dana dostavi dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta. Stavkom 2. ovoga članka propisano je da nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu lovačkog oružja radi držanja i nošenja, te odobrenje za nabavu sportskog oružja i oružja za osobnu sigurnost radi držanja. Prema stavku3. samo iznimno građaninu koji ispunjava opće i posebne uvjete nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu oružja za osobnu sigurnost radi držanja i nošenja, a o čemu nadležno tijelo odlučuje po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir činjenice i okolnosti koje je u svom zahtjevu za nabavu oružja radi osobne sigurnosti naveo podnositelj zahtjeva i činjenice i okolnosti utvrđene tijekom provođenja postupka povodom zahtjeva za nabavu oružja.Izdano odobrenje za nabavu građanin mora iskoristiti u roku od šest mjeseci od dana izdavanja, a u protivnom ga mora vratiti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana isteka roka važenja. Stavkom 6. ovoga članka propisano je da pri svakom slijedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, koji podnese osoba koja ima važeći oružni list za oružje koje je ranije nabavila na temelju izdanog odobrenja za nabavu oružja, provjerit će se prekršajne i kaznene evidencije te opravdanost razloga za nabavu oružja.

Uz članak 20. Ovim člankom propisuje se u kojem slučaju će nadležno tijelo odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja te da protiv tog rješenja nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom upravnom sudu.

Uz članak 21. Ovim se člankom propisuje druga faza u nabavi i registraciji oružja odnosno registracija nabavljenog oružja. Nakon izdavanja odobrenja za nabavu oružja i na temelju odobrenja realizirane nabave oružja, kao prve faze u nabavi i registraciji oružja, slijedi druga faza, odnosno postupak u kojem se provodi registracija oružja. U tom je smislu podnositelj zahtjeva dužan, u roku od osam dana od dana nabave oružja, podnijeti policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji mjesno nadležnoj prema njegovom prebivalištu zahtjev za registraciju oružja. Nakon registracije oružja nadležna policijska uprava odnosno postaja građaninu izdaje oružni list.

Uz članak 22. Stavkom 1. propisano je da se oružni list izdaje se s rokom važenja do datuma kada građanin navršava 70 godina života. Prema stavku 2. nakon navršenih 70 godina vlasnik oružja podnosi zahtjev za produženje oružnog lista i prilaže uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja, a policijska uprava ili postaja produžava rok važenja oružnog lista za pet godina ako podnositelj zahtjeva i nadalje ispunjava opće uvjete za posjedovanje oružja i ako je oružje tehnički ispravno i nije dotrajalo i neuporabljivo. Prema stavku 3. nakon izdavanja oružnog lista policijska uprava svakih pet godina po službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih tijela državne uprave provjerava ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjet da nije kazneno i prekršajno osuđivan. Naime, Direktiva (EU) 2017/853 propisuje da se odobrenja za posjedovanje vatrenog oružja periodično preispituju u vremenskim razmacima koji nisu dulji od pet godina.

Stavkom 4. propisana je mogućnost da policijska uprava ili postaja prilikom provjere ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjet da nije kazneno i prekršajno osuđivan, koju provodi po službenoj dužnosti, pozove vlasnika oružja da donese na uvid oružje kako bi se provjerilo je li oružje propisno označeno i obilježeno te je li tehnički ispravno odnosno je li dotrajalo ili neuporabljivo, ako u evidencijama eventualno nedostaju neki podaci o oružju, te da dostavi dokaze da i nadalje ispunjava uvjet iz članka 11. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, odnosno da ima osnovu za daljnje posjedovanje oružja u svrhu za koju gaje nabavio i registrirao.

Uz članak 23. Ovim člankom propisano je u kojim će slučajevima nadležno tijelo odbiti izdati oružni list, a to su: ako postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, ako nema dokaza o podrijetlu oružja i ako oružje prije stavljanja u promet nije obilježeno žigom i označeno jasnom, trajnom i jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača (njegov svojstveni znak, brend) ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja, te ako je izvedivo model, ili koje nije tehnički ispravno, odnosno koje je dotrajalo ili neuporabljivoU slučaju odbijanja izdavanja oružnog lista zbog navedenih razloga oduzima se odobrenje za nabavu oružja i oružje bez prava na naknadu, osim u slučaju kad je oružje oduzeto zbog postojanja razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu, u kojem slučaju vlasniku pripada naknada sukladno odredbama članka 50. ovoga Prijedloga zakona. Iznimno, građanin će moći zadržati oružje koje se ne može registrirati pod uvjetom da ga onesposobi za uporabu kod pravne osobe ili obrtnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja.

Uz članak 24. Ovim člankom propisuje se obveza vlasnika oružja koji promjeni osobne podatke da u roku od 8 dana od dana nastale promjene o tome obavijesti nadležno tijelo radi upisa podataka o oružju i vlasniku oružja u službene evidencije, jer se u protivnom isprava o oružju smatra nevažećom.

Uz članak 25. Ovim člankom je propisano pod kojim uvjetima se građaninu može izdati europsku oružnu propusnicu i u koje svrhe se ta isprava može koristiti.

Uz članak 26. Prema važećem Zakonu o oružju građanin koji ispunjava propisane uvjete može ishoditi odobrenje za sakupljanje starog oružja. Kako je dosta teško jednoznačno utvrditi što se sve smatra starim oružjem pa su u nekim slučajevima građani na temelju odobrenja za sakupljanje starog oružja nabavljali i oružje koje ne spada u tu kategoriju, ovim člankom propisano je izdavanje odobrenja za sakupljanje oružja kategorije B i C što će kolekcionarima oružja omogućiti da u svrhu sakupljanja nabavljaju i nove primjerke oružja koji su im kao kolekcionarima zanimljivi, a to dozvoljava i Direktiva (EU) 2017/853. Kolekcionari će svaki komad oružja kojeg nabave morati prijaviti policijskoj upravi ili postaji, kako bi se to oružje evidentiralo u propisanim evidencijama, a policijska uprava ili postaja će im o tome izdati potvrdu.Oružje koje će kolekcionari nabaviti neće smjeti nositi, upotrebljavati niti će za njega smjeti nabavljati i puniti streljivo, a smjeti će ga prenositi samo u svrhu popravka, prepravka i izlaganja na izložbama ili sličnim manifestacijama. Kolekcionar oružja kategorije B moći će svoje oružje prodati ili predati samo kolekcionaru oružja kategorije B ili osobi koja ima odobrenje za nabavu oružja kategorije B. Kolekcionar oružja kategorije C moći će svoje oružje prodati ili predati kolekcionaru oružja kategorije C ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije kolekcionar, a u tom slučaju osoba kojoj je prodano ili predano sakupljeno oružje kategorije C morati će to oružje prijaviti policijskoj upravi ili postaji prema mjestu svojeg prebivališta u roku od osam dana od dana stjecanja oružja.

Uz članak 27. Ovim se člankom propisuje koje se oružje i naprave mogu nabaviti s obvezom prijavljivanja policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji mjesno nadležnoj prema prebivalištu osobe koja je nabavila takvo oružje. Za njegovu nabavu nije potrebno odobrenje ali se nabava takvog oružja mora prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji koja će osobi izdati potvrdu o prijavi oružja. Jedino ograničenje u vezi nabave ovog oružja je maloljetnost.

Uz članak 28. Ovim člankom propisano je na koji način vlasnik odnosno korisnik oružja mora postupati s oružjem i streljivom.

Uz članak 29. Ovim člankom se propisuje obveza osobi koja nosi oružje da kod sebe ima oružni list. Također je propisana obveza građaninu koji ima registrirano oružje da poštuje javno istaknute zabrane unošenja oružja u određene prostore ili prostorije odnosno da ne unosi oružje tamo gdje je općepoznato da se s oružjem ne ulazi, kao npr. u banke, pošte, dječje vrtiće, škole, trgovine i si.. Pravo na nošenje oružja ne znači da ga se može nositi u svakom trenutku i pod svim uvjetima te je stoga i određeno da osoba koja je u takvom psihofizičkom stanju koje ju priječi u normalnom rasuđivanju, oružje ne smije nositi. Također osoba koja nosi oružje ne smije to oružje nositi na javnom mjestu na način koji bi uznemiravao ostale građane.

Uz članak 30. Sa stajališta sigurnosti, a u vezi s problematikom oružja, najznačajniji je problem nelegalno oružje. Stoga je prekršajnim odredbama ovoga prijedloga Zakona kao jedan od najtežih prekršaja propisana upravo nabava oružja bez odobrenja što čini osnovu i za sankcioniranje prodaje ili predaje oružja onome tko ga ne smije posjedovati, odnosno onome koji nema odobrenje za nabavu oružja. Obveza građanina da o prodaji oružja ili streljiva obavijesti nadležno tijelo (policijsku upravu ili policijsku postaju koja je izdala odobrenje za nabavu oružja i odobrenje za nabavu streljiva, odnosno kod koje se oružje vodi u evidenciji), pruža mogućnost nadzora nad oružjem i streljivom. Propisuje se i obaveza vlasnika oružja da prodano oružje odjave u roku od osam dana od dana prodaje.

Uz članak 31. Ovom odredbom daje se mogućnost da fizičke osobe koje posjeduju registrirano oružje i isprave o oružju, takvo oružje trajno onesposobe za uporabu kod fizičke ili pravne osobe koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja prema posebnim propisima. U slučaju trajnog onesposobljavanja vlasnik oružja dužan je odjaviti trajno onesposobljeno oružje kod nadležnog tijela u roku od 8 dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane od nadležne ustrojstvene jedinice ministarstva nadležnog za unutarnje poslove koja vrši provjeru je li oružje trajno onesposobljeno, a onesposobljeno oružje ne smije se naknadno osposobljavati za uporabu.

Uz članak 32. Odredbama ovoga članka propisano je pod kojim uvjetima građanin koji posjeduje važeći oružni list može puniti streljivo za vlastite potrebe.

IJz članak 33. Ovim člankom propisano je da se oružje mora čuvati u stambenom ili drugom prostom koji se nalaze u mjestu prebivališta ili boravišta vlasnika ili korisnika omžja i streljiva zaključani u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje neovlaštene osobe ne mogu otvoriti alatom uobičajene uporabe.

Uz članak 34. Ovim člankom propisuje se da vlasnik oružja i streljiva, koji napušta mjesto prebivališta na vrijeme duže od godinu dana, dužan predati oružje i streljivo na čuvanje. Omžje i streljivo mogu se predati na čuvanju osobi koja ima oružni list za takvu vrstu omžja ili ovlaštenom trgovcu omžjem. To može biti i trgovačko dmštvo ili obrtnik ovlašten za obavljanje djelatnosti prometa oružja, popravljanje i prepravljanje oružja te za vođenje civilnog strelišta.

Bez obzira kome od navedenih fizičkih ili pravnih osoba vlasnik predaje oružje i streljivo, dužan je o tome izvijestiti policijsku upravu ili policijsku postaju prema mjestu registracije omžja.

Uz članak 35. Premda se pretpostavlja da svaki vlasnik stvari, bez obzira radi li se o oružju ili nekom drugom predmetu, brine o njegovoj tehničkoj ispravnosti te da ju, u slučaju kvara, popravlja na odgovarajući način, praksa je pokazala da je znatan broj omžja koje je dotrajalo i gotovo neuporabljivo. Ovim se člankom obvezuje nesavjesne vlasnike i posjednike oružja da oružje koje posjeduju dovedu u ispravno stanje i da njime pozorno rukuju kako ne bi predstavljalo opasnost za okolinu i za njih same. I ovdje se ponovo naglašava obveza nošenja omžja samo u za to predviđenim prostorima te zabrana njegovog korištenja na javnim mjestima ili mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana. Tako se lovačko omžje može koristiti samo na lovištima, a lovištem se smatra određena površina zemljišta koje predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i dmgi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, te na civilnim strelištima ili drugim mjestima određenim za vježbe gađanja. Sportsko oružje može se koristiti samo na civilnim strelištima ili na mjestima određenim za vježbe gađanja. Izuzetak je zračno oružje i luk, koje se može koristiti na mjestima koja su po svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može ugroziti sigurnost ljudi. Prema važećem Zakonu o oružju zračnim oružjem te lukom smiju se koristiti i djeca starija od 11 godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz tog Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu.Na prijedlog Hrvatskog streljačkog saveza ovom odredbom Prijedloga zakona iznimno je dopušteno da se oružjem kategorije B te zračnim omžjem i oružjem s tetivom smiju koristiti i djeca starija od devet godina na sportskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz tog Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o sportu. Hrvatski streljački savez smatra da obzirom na činjenicu da djeca rukuju oružjem strogo pod kontrolom stmčne osobe/trenera, daje uzrast od 9 godina dovoljno motorički i psihološki spreman shvatiti značenje i odgovornost za hi vrstu opreme, te da viša dobna granica dovodi do zaostajanja u sportskom smislu u odnosu na konkurenciju u svijetu koja ranije počinje sa sportskom podukom strijelaca. Također smatraju da zabrana korištenja djeci vatrenog omžja onemogućava djecu kadetske i juniorske kategorije bavljenjem disciplinama koje koriste malokalibarsko omžje i disciplinama letećih meta, a koje se nalaze na redovnom programu Svjetske sportske streljačke federacije i Europske streljačke konfederacije.Također je uzimajući u obzir prijedlog Hrvatskog lovačkog saveza ovom odredbom propisano da se iznimno oružjem kategorije B smiju koristiti djeca starija od sedamnaest godina i šest mjeseci prilikom osposobljavanja za lovca pod nadzorom osoba ovlaštenih za izvođenje programa osposobljavanja lovaca sukladno posebnom propisu o lovstvu, ako roditelj ili skrbnik djeteta potpiše suglasnost da dijete može koristiti oružje prilikom osposobljavanja za lovca.Omžje je zabranjeno dati na uporabu djeci, osim prema odredbama ovoga Zakona. Odredbama ovog članka također je propisano na koji se način lovačko i sportsko omžje mora prenositi izvan lovišta odnosno strelišta.

Uz članak 36. U ovom članku određeno je da se smije posuđivati samo oružje za lov i sport. Također je propisano da sportska streljačka organizacija ako posuđuje oružje svojim članovima, za nošenje tog oružja i pripadajućeg streljiva mora izdati potvrdu, a član sportske streljačke organizacije ne smije oružje i streljivo sportske streljačke organizacije nositi bez potvrde te organizacije.

Uz članak 37. Ovim člankom propisano je da se oružje može posuđivati samo osobi koja ima izdan oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili strancu kojem je izdana lovačka iskaznica za stranca, bez obzira na marku, model i kalibar oružja, a zabranjuje se posuđivanje zračnog oružja i oružja s tetivom maloljetnim osobama.Odredbama ovoga članka također je propisano da su sportske streljačke organizacije prije posuđivanja oružja svojim članovima dužne obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju mjesno nadležnu prema prebivalištu člana sportske streljačke organizacije koja će provjeriti ispunjava li član sportske streljačke organizacije uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona, a ako se utvrdi da te uvjete ne ispunjava, sportska streljačka organizacija mu ne smije posuđivati oružje.

Uz članak 38. Ovim se člankom propisuje obveza vlasnika oružja da odmah po saznanju prijavi policijskoj upravi ili postaji prema mjestu događaja ili saznanja o gubitku ili krađi oružja daje oružje ukradeno ili izgubljeno.

Uz članak 39. Ovim člankom propisuje se obaveza onoga tko nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno oružje ili streljivo da o tome odmah obavijesti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju.

Uz članak 40. Ovim člankom propisuje se postupak koji se provodi nakon smrti osobe koja je bila vlasnik oružja. Propisana je obveza punoljetnog člana obitelji pokojnog vlasnika oružja, njegovog zakonskog zastupnika, skrbnik ili onoga tko je živio s njim u zajedničkom kućanstvu ili osobe kod koje se omžje u trenutku smrti nalazilo, da odmah po saznanju o postojanju oružja obavijesti policijsku upravu odnosno postaju radi predaje oružja i streljiva. Nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju počinje teći rok od 60 dana u kojem je nasljednik omžja dužan omžje prodati ili darovati, podnijeti zahtjev za registraciju, dati onesposobiti omžje te ga zadržati ili predati u korist Republike Hrvatske.Ukoliko se radi o maloljetnom nasljedniku oružja, njegov zakonski zastupnik može omžje prodati ili darovati, dati omžje onesposobiti te ga zadržati ili predati oružje u korist Republike Hrvatske tek nakon provođenja postupka propisanog odredbama Obiteljskog zakona koje se odnose na zastupanje u vezi s vrednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, u kojem će se odlučiti može li zakonski zastupnik djeteta s oružjem koje je dijete naslijedilo postupiti na takav način.Zakonski zastupnik koji odluči zadržati u posjedu omžje maloljetnog nasljednika dok on ne bude ispunjavao opće i posebne uvjete za njegovo posjedovanje, moći će to omžje registrirati na svoje ime ako ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona. Nasljednik omžja kada ispuni opće i posebne uvjete iz članka 11. ovoga Zakona moći će to oružje preregistrirati na svoje ime, ili će kada navrši 18 godina naslijeđeno oružje moći prodati ili darovati, dati omžje onesposobiti te ga zadržati ili predati oružje u korist Republike Hrvatske.

Uz članak 41. Ovim člankom propisano je da oružje koje nasljednik oružja proda, daruje ili onesposobi mora odjaviti u roku od 8 dana od dana prodaje, darovanja ili onesposobljavanja.

Uz članak 42. Nasljedniku oružja koji želi registrirati naslijeđeno oružje izdat će se oružni list, ako ispunjava opće i posebne uvjete propisane člankom 11. prijedloga ovoga Zakona.

Uz članak 43. Ovim člankom propisano je da ako nasljednik oružja oružje želi onesposobiti te ga zadržati kao uspomenu, mora ga o svome trošku onesposobiti pri pravnoj osobi ili obrtu ovlaštenom za onesposobljavan)e omžja. Nasljednik oružja dužan je u roku od 8 dana od dana onesposobljavanja oružja, nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za odjavu toga oružja.

Uz članak 44. Ovim člankom propisano je da će se odjava oružja koje je nasljednik predao u korist Republike Hrvatske obaviti po službenoj dužnosti.

Uz članak 45. Ovim člankom propisano je da će se nasljedniku oružja koji oružje ne proda, ne podnese zahtjev za registraciju, ne onesposobi ga radi zadržavanja kao uspomene ili ga ne preda u korist Republike Hrvatske bez naknade, oružje i streljivo oduzeti i s njim postupiti na način propisan člancima 50. i 51. prijedloga ovoga Zakona.

Uz članak 46. Člankom 11. Prijedloga zakona navedeni su uvjeti koje osoba mora ispunjavati da bi dobila odobrenje za nabavu oružja. Ovim člankom propisano je da će nadležna policijska uprava odnosno policijska postaja oduzeti oružje od osobe koja prestane ispunjavati neki od navedenih uvjeta. Također će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo od osobe u čijem posjedu nađe spremnik koji se može pričvrstiti na poluautomatsko ili repetirajuće vatreno oružje sa središnjom udarnom iglom i koji može primiti više od 20 naboja ili u slučaju dugog vatrenog oružja, može primiti više od 10 naboja, što je u skladu s odredbama Direktive (EU) 2017/853.

Uz članak 47. Prema ovom članku policijska uprava ili postaja prema mjestu prebivališta rješenjem će oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo vlasniku oružja koji je na izvanrednom zdravstvenom pregledu ocijenjen nesposobnim za posjedovanje omžja ili koji ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja u roku od 15 dana od upućivanja na izvanredni zdravstveni pregled.

Uz članak 48. Ovim člankom je propisano da rješenje o oduzimanju oružja i streljiva te rješenje o oduzimanju i ukidanju isprava o oružju donosi policijska uprava ili postaja mjesno nadležna prema prebivalištu vlasnika oružja, a protiv tog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom upravnom sudu.

Uz članak 49. Ako nastupe okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, kao što su češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi te ako se poduzimaju hitne mjere radi zaštite od nasilja u obitelji ili zbog zaštite javnog poretka, koje se ne mogu odlagati, od osobe kod koje su nastupile takve okolnosti oružje, streljivo, odobrenje za nabavu oružja i oružni list oduzima se odmah i prije pokretanja upravnog, prekršajnog i kaznenog postupka ako su činjenice na kojima rješenje mora biti utemeljeno utvrđene ili barem učinjene vjerojatnim. O oduzetom oružju i ispravama o oružju izdaje se potvrda o privremenom oduzimanju predmeta.

Uz članak 50. Odredbom stavka 1. ovoga članka određena je stvarna i mjesna nadležnost za čuvanje oduzetog oružja i streljiva, bez obzira na vrstu postupka. Bilo da se radi o upravnom, kaznenom ili prekršajnom postupku oduzeto se oružje i streljivo čuva u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji na čijem se području vodi postupak, a nadležna policijska uprava ili postaja mora oduzeto oružje i streljivo čuvati pažnjom dobrog gospodarstvenika.

Uz članak 51. Pravo je vlasnika da s oružjem i streljivom oduzetim u upravnom postupku može raspolagati na način da ga može prodati ili pokloniti. Ova je mogućnost vremenski ograničena i vrijeme za njeno korištenje teče od trenutka pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i streljiva, ako je oružje i streljivo oduzeto zbog toga što vlasnik više nema opravdani razlog za posjedovanje oružja ili više nema uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja ili je postao zdravstveno nesposobnim za posjedovanje oružja. Ako je oružje i streljivo oduzeto u

upravnom postupku zbog toga što je protiv vlasnika pokrenut kazneni ili prekršajni postupak zbog kaznenog djela ili prekršaja koji predstavljaju zapreku za posjedovanje oružja, rok u k( m vlasnik oružja može oružje prodati ili pokloniti teče od dana pravomoćnosti odluke do .osene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom je osuđen za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo. Ako vlasnik oružja u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku bude oslobođen krivnje oduzeto oružje će mu se vratiti.Ovako oduzeto oružje predaje se ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje u roku od godine dana od dana pravomoćnosti rješenja donesenog u upravnom postupku odnosno od pravomoćnosti odluke donesene u prekršajnom ili kaznenom postupku kojom je osuđen za počinjeni prekršaj ili kazneno djelo. Ovlašteni trgovac i vlasnik oružja dogovorit će cijenu oružja. Ako oružje ne bude prodano u tom roku, trgovac će ga vratiti policijskoj upravi odnosno postaji koja gaje oduzela, u narednom roku od 8 dana.

Uz članak 52. Pravo je vlasnika oružja da oružje koje je oduzeto u upravnom postupku, a ne bude prodano u rokovima navedenim u članku 51. prijedloga ovoga Zakona, onesposobi i zadrži ga kao uspomenu ili ga preda u korist Republike Hrvatske. Ako oružje i streljivo bude oduzeto u pravomoćno okončanom kaznenom ili prekršajnom postupku, nadležno tijelo će ga dostaviti na daljnje raspolaganje Ministarstvu unutarnjih poslova. O načinu raspolaganja odlučuje povjerenstvo Ministarstva unutarnjih poslova koje imenuje ministar.

Uz članke 53. - 56. Navedene odredbe odnose se na pitanje unosa i iznosa oružja u države članice Europske unije.

Uz članke 57. - 66. Navedene odredbe odnose se na pitanje unosa i iznosa oružja i streljiva u Republiku Hrvatsku i iznos oružja i streljiva u treće zemlje.

Uz članak 67. Ovim člankom je propisano koje evidencije o oružju u posjedu građana moraju voditi policijske uprave odnosno policijske postaje, propisani su rokovi čuvanja podataka u evidencijama te da se osobni podaci sadržani u navedenim evidencijama prikupljaju, pohranjuju i obrađuju sukladno odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Uz članak 68. Ovim člankom je propisana obveza kolekcionarima kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i C da vode evidenciju o sakupljenom oružju, koja se čuva trajno, a u slučaju smrti kolekcionara evidencija se predaje policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji mjesno nadležnoj prema njegovom prebivalištu.

Uz, članak 69. Ovim člankom propisano je tko obavlja upravni nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona.

Uz članke 70. - 75. Ovim člancima propisani su prekršaji i prekršajno-pravne sankcije za osobe koje postupaju suprotno odredbama ovoga Zakona, te način postupanja s oružjem oduzetim u prekršajnim i upravnim postupcima.

Uz članak 76. Direktiva (EU) 2017/853 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. godine o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja propisuje da svako oružje koje će se stavljati u promet od 14. 09. 2018. godine mora biti obilježeno žigom i označeno jedinstvenom oznakom koja uključuje naziv proizvođača ili robnu marku, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje, ako već nije dio serijskog broja, te ako je izvedivo, model. Kako se odredbe Prijedloga zakona, kojim se

implementira navedena Direktiva, ne mogu primjenjivati retroaktivno, ovim člankom je propisano da će se građaninu koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista za oružje koje je proizvedeno u Europskoj uniji ili je uvezeno u Europsku uniju prije 14. rujna 2018. godine izdati oružni list za oružje za koje se može dokazati podrijetlo, koje je tehnički ispravno, odnosno koje nije dotrajalo ili neuporabljivo, na kojem nisu izvršene nepropisne preinake, s kojeg nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i na koje nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja, ako građanin ispunjava opće i posebne uvjete iz ovoga Zakona potrebne za izdavanje odobrenja za nabavu oružja.Također će se pod tim uvjetima izdati oružni list i za oružje koje se registrira od 14. rujna 2018. nadalje, ako je oružje koje se registrira proizvedeno u Europskoj uniji ili je u nju uvezeno prije 14. rujna 2018. godine. Ovim člankom je također propisano kako će se postupiti s oružjem za koje će se odbiti izdati oružni list.

Uz članak 77. Građanima se prema odredbama važećeg Zakona o oružju oružni list izdaje s rokom važenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti. Stoga će nakon stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona građanin po isteku roka važenja oružnog lista morati podnijeti zahtjev za produženje njegovog roka važenja do datuma kada navršava 70 godina života. Policijska uprava ili postaja će na zahtjev građanina produžiti rok važenja oružnog lista ako građanin ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Prijedloga zakona, ako je oružje tehnički ispravno, odnosno nije dotrajalo ili neuporabljivo, ako na oružju nisu izvršene nepropisne preinake, ako s oružja nisu nepropisno uklonjene oznake koje služe kao jedinstveni identifikator tog oružja i ako na oružje nisu naknadno stavljene oznake protivno propisima koji reguliraju označavanje i obilježavanje ručnog vatrenog oružja.Ovim člankom je također propisano kako će se postupiti s oružjem za koje će se odbiti produžiti rok važenja oružnog lista.

Uz članak 78. Obzirom da prema ovom Prijedlogu zakona sakupljanje oružja osim starog oružja obuhvaća i ostalo omžje kategorije C te oružje kategorije B, ovim člankom omogućava se građaninu kojem je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja da nastavi sakupljati staro oružje na temelju tog odobrenja, a ako namjerava sakupljati oružje kategorije B i ostalo omžje kategorije C dužan je ishoditi odobrenje za sakupljanje oružja kategorije B i odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C prema odredbama ovoga prijedloga Zakona.

Uz članak 79. Ovim člankom propisuje se mogućnost predaje ili onesposobljavanja svih vrsta oružja (kategorija A, B i C) u neograničenom vremenskom trajanju bez sankcija za građane, ako to oružje prijave radi predaje ili onesposobljavanja najbližoj policijskoj upravi ili postaji prije poduzimanja izviđa prekršaja sukladno Zakonu o prekršajima i započinjanja izviđa kaznenih djela te hitnih dokaznih radnji sukladno Zakonu o kaznenom postupku, odnosno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima. Također je propisana obveza građanima koji posjeduju zračno oružje koje je prema odredbama Zakona o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12) bilo razvrstano u D kategoriju da u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijave posjedovanje tog oružja nadležnom tijelu.

Uz članak 80. Ovim člankom propisuje se po kojim će se propisima dovršiti upravni i prekršajni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 81. Ovim člankom se nadležnim ministrima određuje rok za donošenje podzakonskih propisa.

Uz članak 82. Ovim člankom propisano je koji će se provedbeni propisi primjenjivati do donošenja provedbenih propisa na temelju ovoga Zakona.

Uz članak 83. Ovim člankom propisan je prestanak važenja Zakona o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12), Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u postupku za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi (Narodne novine, broj 33/08), Pravilnika o vrstama i dozvoljenim kalibrima oružja za samoobranu (Narodne novine, broj 33/08) i Pravilnika o vrstama i dozvoljenim kalibrima športskog oružja (Narodne novine, broj 35/08).

Uz članak 84. Ovim člankom propisan je dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

IV. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna sredstva.

V. RAZLIKE IZMEĐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U ODNOSU NA RJEŠENJA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI RADI KOJIH SU RAZLIKE NASTALE

Na 8. sjednici održanoj 29. lipnja 2018. godine Hrvatski sabor je donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, a da će se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Prihvaćeni su prijedlozi Odbora za zakonodavstvo prema kojima je izričaj pojedinih odredaba potrebno nomotehnički doraditi, te je u članku 6. stavku 1. Prijedloga zakona dodano da pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju slijedeće značenje. Također je u članku 6. stavku 1. točki 7. korištena skraćenica koja je navedena u točki 3. istoga članka.

Po primjedbi Odbora za zakonodavstvo da se u skladu s nomotehničkim pravilima strani izrazi (tuđice) stavljaju u zagradama iza izraza istog značenja na hrvatskom jeziku, a ako takvih riječi nema u hrvatskom jeziku onda ih je potrebno pojasniti, u članku 7. stavku 4. točki 5. i članku 8. stavku 1. točki 4. Prijedloga zakona navedeno je hrvatsko značenje oružja za airsoft i paintball.

Također su po prijedlogu Odbora za zakonodavstvo u članku 79. stavku 5. Prijedloga zakona brisane riječi: „početka primjene policijskih ovlasti utvrđenih41, kao suvišne.

Djelomično je prihvaćena primjedba zastupnika Marka Sladoljeva u ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista te je izmjenjena definicija u članku 6. stavku 1. točki 16. Prijedloga zakona.

Predlagatelj je nakon dodatnih razmatranja određenih zlouporaba zračnog oružja odlučio svo zračno oružje, bez obzira na njegove karakteristike, svrstati u kategoriju C odnosno u oružje

koje je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji Ministarstva unutarnjih poslova. Naime, na osnovi dosadašnjeg iskustva i prakse te sa stajališta sigurnosti građana, postoji značajan broj kaznenih djela i prekršaja koji su povezani sa zračnim oružjem (ubijanje životinja, ranjavanje pa čak i ubojstva ljudi i dr.).

U cilju olakšanja policijskog kriminalističkog istraživanja takvih kaznenih dijela i prekršaja, neophodan je podatak tko od građana posjeduje takvo oružje, te je stoga nužna i prijava zračnog oružja nadležnom tijelu. Naime, balističkim vještačenjem se može pomoću komparativnog ispitivanja tragova užljebljenja cijevi na diabolama nedvojbeno utvrditi s kojim je zračnim oružjem počinjen prekršaj odnosno kazneno djelo.

U odnosu na nabavnu cijenu zračnog oružja, trošak prijave zračnog oružja nadležnom tijelu (upravna pristojba) je neznatan, a prijavu zračnog oružja je potrebno obaviti samo jedanput, nakon njegove nabave. U tom smislu u Konačnom prijedlogu zakona izmijenjene su odredbe članka 7. stavka 3. i 4., te je u članku 79. dodan stavak 6. kojim je propisana obveza građanima koji posjeduju zračno oružje koje je prema odredbama Zakona o oružju (Narodne novine, br. 63/07, 146/08 i 59/12) razvrstano u D kategoriju da u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijave posjedovanje tog oružja nadležnom tijelu.

Kako je izvjesno da Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana neće stupiti na snagu prije 14. 09. 2018. godine, predlagatelj je u skladu s time u Konačnom prijedlogu zakona korigirao odredbe članaka 76. i 84. u odnosu na Prijedlog zakona.

VI. PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA KOJI SU DANI NA PRIJEDLOG ZAKONA, A KOJE PREDLAGATELJ NIJE PRIHVATIO TE RAZLOZI NEPRIHVAĆANJA

Primjedba zastupnika Marka Sladoljeva u ime Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista, prema kojoj se Prijedlogom Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana nepotrebno unosi nova kategorija oružja, kategorija D, koju ne poznaje ni vrlo stroga Direktiva EU iz 2017. godine, se ne prihvaća. Naime, Direktiva o nadzoru nabave i posjedovanja oružja regulira pitanja vezana uz vatreno oružje, ali ne sprječava države članice da u svojim nacionalnim zakonima reguliraju pitanja koja se odnose na ostale vrste oružja koja ne spadaju u vatreno oružje. Predlagatelj smatra da je potrebno regulirati i ove vrste oružja te propisati kada i pod kojim uvjetima takva oružja postaju zabranjena oružja. Nabava oružja koje je razvrstano u kategoriju D građanima ne uvjetuje prijavu takvog oružja, osim što je oružje za airsoft i paintball potrebno prijaviti prilikom prijenosa preko državne granice, kako bi se spriječio eventualni prijenos vatrenog oružja obzirom da oružja za airsoft i paintball svojim izgledom mogu biti vjerne replike vatrenog oružja.

U vezi primjedbe istoga zastupnika da je Europska unija dopustila da kolekcionari koji su nositelji, podupiratelji i očuvatelji kulturne i povijesne baštine mogu posjedovati onesposobljeno oružje A kategorije i njegove dijelove, a da Prijedlog zakona to ne definira na kvalitetan način, uskraćujući građanima tu mogućnost i tjera ih na uništavanje takve baštine, predlagatelj ističe da prema Prijedlogu ovoga zakona građani mogu između ostalog ishoditi odobrenje za sakupljanje oružja kategorije C. Prema Prijedlogu zakona u C kategoriju spada između ostalog vatreno oružje razvrstano u kategoriju A koje je onesposobljeno u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2015/2403 o utvrđivanju zajedničkih smjernica o normama i tehnikama onesposobljavanja kako bi se osiguralo da je onesposobljeno vatreno oružje postalo neopozivo neuporabljivo, te staro oružje. To znači da osoba koja ishodi odobrenje za

sakupljanje oružja kategorije C može sakupljati i onesposobljeno vatreno oružje kategorije A i staro oružje.

Primjedbe istoga zastupnika u vezi izmjene ili dopune definicija danih u članku 6. točka 20. i točka 36. nisu prihvaćene obzirom da su to definicije koje su preuzete iz Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja, koja se ovim Prijedlogom zakona prenosi u hrvatsko zakonodavstvo.

Prijedlog istoga zastupnika da se u članku 7. stavku 1. točka 12. briše, s obzirom da su razvijene zapadne zemlje shvatile da je prigušivanje pucanja, posebno u lovu, poželjno za zdravlje lovaca, strijelaca te iz ekoloških razloga jer smanjuje buku u okolišu, te da se u članku 7. stavak 2. doda točka 17. koja glasi:“prigušivači namijenjeni oružju“, se ne prihvaća iz razloga sprječavanja zlouporabe lovačkog oružja sa integralnim prigušivačem pucnja prilikom nezakonitog lova i sprječavanje zloporabe oružja sa integralnim prigušivačem pucnja prilikom izvršenja kaznenih dijela ubojstva, opće opasnih radnji i dr.

U vezi prijedloga istoga zastupnika daje u članku 8. radi jasnoće definiranja da hladno oružje u vidu bajuneta i bodeža u kolekcionara ne predstavlja opasnost, korisno iza riječi: „hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda11, dodati riječi: ,,a načini i okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda11 predlagatelj ističe da se formulacija: ,,a način ili okolnosti njihovog nošenja ukazuju da se nose kako bi bili uporabljeni za napad ili nanošenje ozljeda11, jednako odnosi i na hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda i na predmete pogodne za nanošenje ozljeda.

Prijedlog zastupnika Kažimira Varde iznesen u ime Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i Nezavisnih zastupnika, prema kojem vlasnici oružja nakon navršenih 70 godina ne bi trebali pristupati zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za posjedovanje oružja svakih pet godina, obzirom da postoji obveza prijave liječnika primarne zdravstvene zaštite o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika omžja, nije prihvaćen. I prije navršene sedamdesete godine života osoba se prema posebnim propisima smatra radno nesposobnom, a kako za posjedovanje i rukovanje vatrenim oružjem osoba mora imati posebnu zdravstvenu sposobnost, predlagatelj smatra da se radi zaštite samog vlasnika oružja, a i osoba s kojima prilikom korištenja oružja dolazi u kontakt, mora periodično obaviti zdravstveni pregled vlasnika oružja od strane liječnika specijalista koji će utvrditi postoji li još kod vlasnika oružja starijeg od 70 godina tjelesna i duševna sposobnost za posjedovanje oružja.

Prijedlog zastupnika Šaše Đujića da se vlasniku oružja propiše obveza da jednom godišnje ili rjeđe posjeti svojeg izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite se ne može prihvatiti jer osoba samostalno odlučuje o odlasku kod liječnika kad ima određene zdravstvene tegobe, a liječnik tada nakon obavljenog pregleda može zaključiti je li došlo do promjene zdravstvenog stanja vlasnika oružja koja bi mogla utjecati na sposobnost za posjedovanje oružja, u kojem slučaju će izvijestiti nadležnu policijsku upravu ili postaju radi upućivanja vlasnika oružja na izvanredni zdravstveni pregled. Samo posjećivanje liječnika, bez obavljanja zdravstvenog pregleda, ne bi moglo ispuniti ovu svrhu. Ovim Prijedlogom zakona ministar nadležan za poslove zdravstva ovlašten je da uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, pravilnikom propiše način izvješćivanja policijskih uprava i postaja Ministarstva

unutarnjih poslova o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja, te će se prilikom pripreme navedenog propisa nastojati iznaći najbolji i najbrži način elektroničkog načina slanja ovih obavijesti.

Prijedlog istoga zastupnika da se u slučajevima privremenog oduzimanja oružja zbog sukoba vlasnika oružja sa susjedima ili drugim osobama, ubrza postupak ocjene utemeljenosti prijave i da se vlasniku vrati oružje ako je prijava neosnovana rješavat će se kroz primjenu ovoga Zakona i uz pridržavanje rokova propisanih postupovnim odredbama propisa kojima je reguliran način postupanja povodom prijava za počinjenje prekršaja ili kaznenog djela.

Vezano uz prijedlog zastupnika Ante Đačića da bi trebalo razmisliti je li potrebno da u određenim situacijama policijski službenici ipak izađu na teren i provjere uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, predlagatelj ukazuje daje odredbama Prijedloga zakona propisano da je osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja dužna pisanom izjavom potvrditi da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja, a u slučaju sumnje policijski službenik nadležnog tijela će provjeriti postojanje tih uvjeta neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, a vlasnik oružja dužan mu je omogućiti ulazak u prostor u kojem se oružje drži.

Vezano uz prijedlog zastupnika Tomislava Klarića, koji podržava prijedlog Hrvatskog lovačkog saveza prema kojem dokaz da se osoba aktivno bavi lovom, što je jedan od uvjeta za nabavu lovačkog oružja, treba biti lovačka iskaznica s važećom identifikacijskom markicom za pojedinu lovnu godinu, predlagatelj ukazuje na odredbe propisa o lovstvu. Prema odredbama Pravilnika o osposobljavanju kadrova u lovstvu osposobljenost za lovca stječe se polaganjem ispita, a ispitaniku koji je položio ispit izdaje se uvjerenje o osposobljenosti. Prema odredbama Zakona o lovstvu, za lovačko oružje može se izdati odobrenje za nabavu oružja uz predočenje dokaza o položenom lovačkom ispitu i uz lovačku iskaznicu. U skladu s navedenim odredbama propisa o lovstvu je i odredba članka članka 11. stavka 2. točke 1. Prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na nabavu oružja za lov. Predlagatelj smatra da bi se propisivanjem uvjeta da osoba koja želi nabaviti oružje u svrhu lova mora imati lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu “ulazilo” u reguliranje područja koje reguliraju propisi o lovstvu. Naime, Zakonom o lovstvu propisano je da divljač smije loviti osoba koja ima uza se lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za pojedinu lovnu godinu, oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova i prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika. Iz navedenog proizlazi da lovačka iskaznica s važećom identifikacijskom markicom za tekuću lovnu godinu predstavlja uvjet za sudjelovanje u lovu prema propisima o lovstvu, a ne uvjet za izdavanje odobrenja za nabavu oružja osobi koja želi nabaviti oružje u svrhu lova.

Prijedlog istog zastupnika da osoba koja ima registrirano lovačko oružje, dodatna oružja za lov nabavlja samo uz predočenje važećeg oružnog lista, a bez potrebe ishođenja odobrenja za nabavu oružja nije prihvaćena. Kako bi se spriječile eventualne zlouporabe predloženog načina nabave oružja samo uz predočenje važećeg oružnog lista, slijedom čega bi nesavjesne osobe mogle propustiti registrirati tako nabavljeno oružje, predlagatelj smatra da i za nabavu dodatnih oružja za lov osoba treba ishoditi odobrenje za nabavu, pogotovo stoga što se u postupku nabave više neće provoditi operativne provjere na terenu koje su produžavale trajanje postupka, nego će nadležno tijelo samo provjeriti kod drugih nadležnih tijela vodi li se osoba u kaznenoj ili prekršajnoj evidenciji. Direktivom o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (91/477/EEZ, 2008/51/EZ i (EU) 2017/853) propisuje se postupak nabave vatrenog oružja. Tako je člankom 5. Direktive propisano da države članice dozvoljavaju nabavu i

posjedovanje vatrenog oružja samo osobama koje ispunjavaju određene uvjete. Jednako tako Direktivom je propisano da države članice moraju imati uspostavljen sustav praćenja, kako bi osigurale da se uvjeti za odobrenje određeni nacionalnim pravom ispunjavaju tijekom cijelog razdoblja trajanja odobrenja. Ako se bilo koji od uvjeta za izdavanje odobrenja više ne ispunjava, države članice povlače svoje odobrenje.Nadalje, člankom 7. Direktive propisano je da nitko ne smije nabavljati vatreno oružje razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to izdala odobrenje, a dozvola za nabavu i dozvola za posjedovanje vatrenog oružja, razvrstanog u kategoriju B, može se ostvariti u obliku upravne odluke.

Direktiva također propisuje da svaki prodavač, trgovac oružjem ili privatna osoba mora obavijestiti o svakom prijenosu ili isporuci vatrenog oružja vlasti države članice u kojoj se to događa, navodeći pritom detalje pomoću kojih se mogu identificirati vatreno oružje i osoba koja ga nabavlja. Ako osoba koja nabavlja takvo vatreno oružje ima boravište u drugoj državi članici, tu drugu državu članicu će o nabavi obavijestiti država članica u kojoj je oružje bilo nabavljeno i osoba koja je nabavila vatreno oružje, a mehanizmi za nabavu i posjedovanje streljiva jednaki su onima za posjedovanje vatrenog oružja kojemu je streljivo namijenjeno.

Propisujući ovakva pravila, Direktiva obvezuje države članice da propišu da građanin, prije svake nabave oružja, mora dobiti odobrenje za nabavu izdano od strane nadležnog tijela, temeljem kojeg može nabaviti oružje u određenu svrhu te ga registrirati u određenom roku.

Stoga odobrenje za nabavu oružja daje efikasnu i konkretnu kontrolu države nad svakim kupljenim komadom oružja, budući da se radi o potencijalno opasnim stvarima čiji je promet ograničen, te se time smanjuju mogućnosti zlouporabe.

Ukidanje odobrenja za nabavu oružja bi u praksi umnogome otežalo pravovremenu razmjenu informacija među državama članicama Europske unije budući da je Republika Hrvatska sukladno članku 11. Direktive 91/477/EEZ, 2008/51/EZ i (EU) 2017/853 u obvezi bez odgode izvijestiti drugu državu članicu Europske unije kada njen državljanin nabavi oružje u Republici Hrvatskoj.

Iz navedene obveze je također nedvojbeno vidljiva intencija da se na području Europske unije u svakom trenutku zna gdje se nalazi svaki komad oružja, te bi stoga ukidanje odobrenja za nabavu oružja predstavljalo devijaciju u odnosu na pravnu stečevinu Europske unije.

Vezano uz primjedbu istoga zastupnika da nije dobro rješenje da se vlasnike oružja alkotestira i u slučajevima kada nisu napravili nikakav prekršaj s oružjem, predlagatelj smatra odredbu prema kojoj građanin ne smije nositi oružje ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, primjerenom. U protivnom, svi vlasnici oružja bi smjeli nositi oružje kada su pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili ako u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno kada su u takvom stanju da nisu u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom i nošenje oružja pod tim okolnostima ne bi se smatralo prekršajem. Istodobno osoba koja bi pod tim okolnostima nosila oružje i s oružjem počinila prekršaj smatrala bi se prekršajno odgovornom. Na taj način jednu skupinu osoba bi se stavljalo u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu.

Jednu skupinu činili bi vlasnici oružja koji nose oružje pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno

odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka i ne počine prekršaj s oružjem. Nošenje oružja se u tom slučaju ne bi smatralo prekršajnim djelom.

Drugu skupinu činili bi vlasnici oružja koji također nose oružje pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, ali počine neki prekršaj s oružjem. Vlasnik oružja bi u tom slučaju odgovarao i za prekršaj koji je počinio s oružjem ali i zato što je počinio prekršaj kada je bio pod utjecajem droga, lijekova ili drugih omamljujućih sredstava ili kada u krvi imaju alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

Stoga razlika koja bi Prijedlogom zakona bila ustanovljena u slučaju prihvaćanja ovakvog prijedloga ne bi bila u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske.

U tom smislu predlagatelj upućuje i na Odluku Ustavnog suda objavljenu u Narodnim novinama, broj: 48/10 povodom ocjene sukladnosti s Ustavom pojedinih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

‘RILOG: - Izjava o usklađenosti prijedloga propisa s pravnom stečevinom Europske unije

1. Naziv konačnog prijedloga propisa

Konačni prijedlog Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana

2. Stručni nositelj izrade prijedloga propisa

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

3. Veza s Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije

Predviđeno Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2018. godinu.Rok: III kvartal 2018.

4. Preuzimanje odnosno provedba pravne stečevine Europske unije

a) Odredbe primarnih izvora prava Europske unije

Ugovor o funkcioniranju Europske unije članak/članci 34.-36., članak 87.

b) Sekundarni izvori prava Europske unijev,

Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 256, 13.09.1991.)

31991L0477

Direktiva 2008/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (SL L 179, 21.05.2008.)

320081,0051 :

Direktiva (EU) 2017/853 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja (Tekst značajan za EGP. ) (SL L \37, 24.5.2017,/

!

32017L0853

- Članak 1. preuzeto: Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15. 61/15)

- Članak 1. preuzeto: Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (NN 70/17)Članak 1. preuzeto: Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka (NN 108/17)

- Članak 1. preuzeto: Pravilnik o postupku i načinu onesposobljavanja vatrenog oružja i izgledu zajedničke jedinstvene oznake (NN 54/18)

- Članak 1. preuzeto: Pravilnik o dopunama Pravilnika o obrascima isprava te obrascima i načinu vođenja evidencija o oružju i streljivu (NN 80/16)

c) Ostali izvori prava Europske unije

5. Prilog: tablice usporednih prikaza za propise kojima se preuzimaju odredbe sekundarnih izvora prava Europske unije u zakonodavstvo Republike Hrvatske

Da.

Potpis EU koordinatora stručnog nositelja izrade prijedloga propisa, datum i pečat

Terezija Gras

Državna tajnica za europske i međunarodne posl

(potpis) (datum i

Potpis EU koordinatora Ministarstva vanjskih i europskih poslova, datum i pečat

Andreja M^telko-Zgombić