Klasa: UP/I 030-02/2006-01/20 Urbroj: 580-02-08-64-258 Zagreb, 30. prosinca 2008. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članaka 34. i 57. točke 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj 122/03) te članka 202. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i 103/96), u upravnom postupku utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282 i protiv poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Listopadska 2, pokrenutom po zahtjevu Servisne radionice sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 28-30, zastupane po Miljenku Kardumu, predsjedniku ceha, temeljem odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa 5. sjednice, održane 30. prosinca 2008., donosi sljedeće RJEŠENJE

I. Odbija se zahtjev Servisnih radionica sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije za utvrđivanjem ograničavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja na mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila na području Splitsko-dalmatinske županije i s njima povezanim tržištima isplate štete i servisiranja motornih vozila, u smislu članka 16. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., kao na zakonu neosnovan.

II. Servisne radionice sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske

županije, sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 28-30, dužne su platiti upravnu pristojbu u iznosu 5.050,00 kuna u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Rok izvršenja: osam (8) dana od dana dostave ovoga rješenja.

III. Odbija se zahtjev T. M., punomoćnice podnositelja zahtjeva, za naknadom

troškova postupka zbog nepodnošenja odgovarajućeg zahtjeva u roku određenom raspravnim zaključkom od 3. prosinca 2008.

IV. Odbija se zahtjev N. Č., punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i

Jadransko osiguranje d.d., za naknadom troškova postupka zbog nepodnošenja odgovarajućeg zahtjeva u roku određenom raspravnim zaključkom od 3. prosinca 2008.

2

V. Ovo rješenje bit će objavljeno u «Narodnim novinama». Obrazloženje

1. Zahtjev za utvrđivanjem sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je17. ožujka 2006. zahtjev Servisnih radionica sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, sa sjedištem u Splitu, Ruđera Boškovića 28-30, zastupane po Miljenku Kardumu, predsjedniku ceha (dalje: Servisne radionice Splitsko-dalmatinske županije), za utvrđivanjem sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po Radoslavu Pavloviću, predsjedniku Uprave, (dalje: Euroherc osiguranje d.d.) i poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Listopadska 2, zastupanog po Sanji Čorić, predsjednici Uprave, (dalje: Jadransko osiguranje d.d.). Iz zahtjeva podnositelja, u bitnome, proizlazi da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., kao osiguravatelji, narušavaju tržišno natjecanje zlouporabom vladajućeg položaja na tržištu servisiranja i popravaka motornih vozila na području Splitsko-dalmatinske županije na koje imaju izravan utjecaj, jer su na tržištu osiguranja od automobilske odgovornosti Splitsko-dalmatinske županije prisutni sa 70 posto udjela, a više od 80 posto naknada za izvršene radove u servisnim radionicama isplaćuje se na teret osiguravajućih društava temeljem polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i polica kasko osiguranja cestovnih vozila. Sukladno navodima podnositelja zahtjeva, zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. očituje se kao primjenjivanje nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, u smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj: 122/03; dalje: ZZTN) i to isključivanjem s tržišta servisera i radionica s kojima nemaju sklopljene posebne sporazume. Po mišljenju podnositelja, rečeni poduzetnici zastrašuju oštećenike, tj. vlasnike vozila, prijetnjama da ih neće obeštetiti ukoliko postupe protivno njihovim uputama te pojedine servisne radionice prisiljavaju da cesijama preuzmu naplatu realizacija štete čime ih dodatno financijski opterećuju, uz nepoznate rokove plaćanja. Uz zahtjev od 17. ožujka 2006. dostavljena je tablica koja sadrži popis, datume i iznose izlaznih računa poduzetnika autoservisa AS Teo prema poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., od 01.01.2005. do 31.12.2005., te od 01.01.2004. do 31.12. 2004., neovjereno, odnosno izvodi s izlaznim računima Autoradionice Tičinović prema Euroherc osiguranju d.d., isto za razdoblje od 01.01.2004. do 31.12.2004. i od 01.01.2005. do 31.12.2005. i popis tridesetčetiri (34) autoservisa s vlastoručnim potpisom vlasnika servisa, bez pečata i ovjere.

2. Primijenjeni propisi

Agencija je u provedbi predmetnog postupka primijenila odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj 122/03, dalje: ZZTN) i podzakonske akte kojima se detaljnije uređuju instituti predviđeni odredbama toga zakona, i to: Uredbu o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta («Narodne novine», broj 51/04, dalje: Uredba o mjerodavnom tržištu), te odredbe Zakona o općem upravnom postupku («Narodne novine», broj 53/91 i 106/93, dalje: ZoUP), kojim se uređuju pitanja provedbe upravnog postupka pred Agencijom u dijelu koji nije propisan odredbama ZZTN. U predmetnoj stvari riječ je o posebno uređenoj djelatnosti, pa je Agencija izvršila uvid u odredbe Zakona o osiguranju («Narodne novine» broj 115/05), Zakona o obveznim osiguranjima u prometu («Narodne novine» broj 115/05) i Pravilnika o registraciji vozila

3

(«Narodne novine» broj 05/05), koji uređuju predmetnu djelatnost, te odredbe Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08) i Zakona o trgovačkim društvima («Narodne novine» broj 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07 i 146/08)

3. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu

Agencija je, sukladno članku 37. točki 9. ZZTN, provela prethodno ispitivanje stanja na tržištu prije donošenja odluke o pokretanju postupka, u smislu članka 41. stavka 1. te članka 46. ZZTN. Navedeno prethodno ispitivanje provedeno je u svrhu utvrđivanja Agencije postoje li u konkretnom slučaju dostatni razlozi za pokretanje postupka utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na tržištu, koja se očituje kao primjenjivanje nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, u smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 3. ZZTN. Dopisima od 29. ožujka 2006. Agencija je poduzetnicima Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje d.d. dostavila preslike zahtjeva podnositelja od 17. ožujka 2006., na očitovanje. Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. se podneskom od 5. travnja 2006. očitovao na navode iz zahtjeva protiveći im se u cijelosti. Obrazložio je kako, kao osiguravatelj, nije ni korisnik niti davatelj usluga autoservisa, te se stoga tržišni udjel na tržištu osiguranja ne može smatrati vladajućim položajem na tržištu usluga autoservisa. Također, naveo je kako se stvarna cijena radnog sata servisa utvrđuje ponudama za konkretan popravak na tržištu. U svezi s različitim postupanjem prema pojedinim serviserima, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. istaknuo je kako je potpuno istovjetno postupanje kad se vozilo popravlja u servisu s kojim nije potpisao ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji. Jedina razlika u postupanju je u činjenici da vlasnik vozila najčešće ne može preuzeti vozilo dok poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. ne podmiri račun. U svakom slučaju, račun uvijek glasi na ime oštećenika, tj. vlasnika vozila. Nadalje, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. navodi kako se kompletan tržišni odnos u provođenju osiguranja odvija između osiguranika i osiguravatelja. Po nastanku štetnog događaja, osiguravatelj je dužan osiguraniku (oštećeniku) namiriti štetu isplatom u novcu ili dovođenjem predmeta osiguranja u prvobitno stanje. Izbor autoservisa u kojemu će popraviti vozilo u cijelosti je na oštećeniku, a hoće li cijena biti isplaćena izravno oštećeniku ili u njegovo ime i za njegov račun nekom trećem, ovisi o oštećeniku i ne utječe na njihov međusobni odnos. Prema navodima poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., osiguravatelji su zainteresirani pratiti popravak vozila i proces kalkulacije cijene kako se ne bi dogodile manipulacije glede naknadno utvrđenih oštećenja, ali ta okolnost ih ne uključuje na tržište usluga autoservisa ni kao korisnika niti kao pružatelja usluga. Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d osporio je navode zahtjeva podnositelja podneskom od 6. travnja 2006. U svezi sa spornim postupanjem, obrazložio je kako isti ne utječe na tržište servisiranja i popravka motornih vozila, već da na navedeno tržište utječu oštećenici kao naručitelji radova. Dopisom od 11. svibnja 2006. Agencija je zatražila očitovanje podnositelja zahtjeva na podnesak poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. od 4. travnja 2006. i podnesak poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. od 5. travnja 2006., te dostavu preslika ugovora koje serviseri na području Splitsko-dalmatinske županije imaju sa osiguravajućim društvima, podatak o tome koliki je iznos troškova koje su serviseri imali prilikom servisa i popravka motornih vozila, kao i iznos troškova koji su osiguravajuća društva priznala kao trošak, odnosno druge isprave i dokaze koji potvrđuju navode iz zahtjeva podnositelja za pokretanje postupka.

4

Dopisom od 11. svibnja 2006. Agencija je zatražila od Hrvatskog ureda za osiguranje dostavu izvješća «Društva za osiguranje i reosiguranje u Republici Hrvatskoj» za 2005. godinu, te «Izvješće o poslovanju društava za osiguranje u obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti u 2005.» Podneskom od 19. lipnja 2006. Servisne radionice Splitsko-dalmatinske županije dopunjuju zahtjev navodeći kako se zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. očituje i na način da osiguravajuća društva vrše isplatu štete u vidu nagodbi koje su manje i do 60 posto od realne cijene, te određuju normu i cijenu sata rada, umjesto da koriste jedinstveni sustav mjerila za izradu izvida i kalkulacija šteta, kao i da stupaju na tržište usluga autoservisa usmjeravanjem oštećenika u određene servise. U istom podnesku, podnositelj zahtjeva također navodi kako osiguravatelji izvide štete ne izdaju u zakonskom roku od 24 sata, već isključivo na zahtjev stranke koja je ustrajna da popravi vozilo u servisu koji sama odabere. Uz dopunjen zahtjev, Agenciji je dostavljen i komplet izlaznog računa i izvida štete za jedan štetni slučaj, primjer računa na kojem je iznos smanjen od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., te preslike ugovora o cesiji kojim se cjelokupno potraživanje oštećenika prema osiguravatelju prenosi na servisera. Dopisima od 18. srpnja 2006. Agencija je, u smislu članka 37. točke 8. i 9. ZZTN, radi utvrđivanja činjeničnog stanja na konkretnom tržištu, zatražila od poduzetnika protiv kojih je podnesen zahtjev, ali i od slijedećih poduzetnika: Allianz Zagreb d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Selska cesta 136-138 (dalje: Allianz Zagreb d.d.), Osiguranje Helios d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Poljička ulica 5 (dalje: Osiguranje Helios d.d.), Osiguranje Zagreb d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ožegovićeva 16 (dalje: Osiguranje Zagreb d.d.), Sunce osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Braće Domany 6 (dalje: Sunce osiguranje d.d.), Uniqa osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Savska cesta 106 (dalje: Uniqa osiguranje d.d.), Croatia osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska 22 (dalje: Croatia osiguranje d.d.), Grawe Hrvatska d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 5 (dalje: Grawe Hrvatska d.d.), Kvarner Wiener Städtische osiguranje d.d., sa sjedištem u Rijeci, Osječka 46 (Kvarner Wiener Städtische osiguranje d.d.), Triglav osiguranje d.d., sa sjedištem u Rijeci, Erazma Barčića 3 (dalje: Triglav osiguranje d.d.) i Generali osiguranje d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Zavrtnica 17 (dalje: Generali osiguranje d.d.), dostavu slijedećeg:

- podatka o ukupno zaračunatoj bruto premiji putem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u 2005. godini na području Splitsko-dalmatinske županije,

- podatka o ukupno zaračunatoj bruto premiji putem kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005. godini i podatka o ukupnom broju izdanih polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u 2005. godini, oba zatražena podatka na području Splitsko-dalmatinske županije,

- podatka o ukupnom broju izdanih polica kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005. godini na području Splitsko-dalmatinske županije,

- likvidiranog iznosa šteta, koji se odnosi samo na popravak motornih vozila (bez obzira je li šteta riješena po računu servisera ili nagodbom), s osnove obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u 2005. godini na području Splitsko-dalmatinske županije, te

- likvidiranog iznosa šteta, koji se odnosi samo na popravak motornih vozila (bez obzira je li šteta riješena po računu servisera ili nagodbom), s osnove kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005. godini na području Splitsko-dalmatinske županije.

Sve podatke zatražene dopisima Agencije od 18. srpnja 2006., navedeni poduzetnici su dostavili u razdoblju od 27. srpnja 2006. do 29. studenoga 2007. Budući da se zahtjev podnositelja za pokretanje postupka odnosi na prava i obveze više stranaka i temelji se na istom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, Agencija je

5

sukladno odredbi članka 127. stavka 1. i 3. Zakona o općem upravnom postupku («Narodne novine», broj 53/91 i 103/96, dalje: ZoUP), 19. listopada 2006., donijela zaključak klase: UP/I 030-02/2006-01/20, urbroja: 580-02-06-44-41, o spajanju upravnih stvari utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. u jedinstveni postupak. Agencija je tijekom prethodnog ispitivanja stanja na tržištu utvrdila da je, u konkretnom slučaju, riječ o poduzetnicima koji se, sukladno članku 15. stavku 1. i 3. ZZTN, nalaze u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu tržište isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila na području Splitsko- dalmatinske županije, odnosno da postoji mogućnost utjecaja osiguravajućih društava na tržište servisiranja motornih vozila prilikom likvidacije i isplate štete, a očitovanja dostavljena od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na navode podnositelja nisu ocijenjena kao dostatni dokazi iz kojih bi nesporno proizlazila ekonomska opravdanost u zahtjevu navedenog postupanja prema serviserima. Stoga je 19. listopada 2006., temeljem članka 46. ZZTN, na zahtjev podnositelja, Agencija donijela zaključak o pokretanju postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., članova koncerna Agram, radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja tih poduzetnika, u smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 1., 3. i 4. ZZTN. Zaključkom o pokretanju postupka od 19. listopada 2006. Agencija je poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. naložila dostavu podataka zatraženih dopisom Agencije od 18. srpnja 2006., samo za Splitsko-dalmatinsku županiju, a ukoliko zatražene podatke nije moguće odrediti samo za spomenutu županiju, tada dostavu njihove procjene zatraženih podataka. Također, naložena im je dostava preslike ugovora sklopljenih između poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. i servisera na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno preslike ugovora sklopljenih između poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. i servisera na području Splitsko-dalmatinske županije. Istim zaključkom, Servisnim radionicama Splitsko-dalmatinske županije naloženo je da Agenciji dostave ovjerene preslike ugovora koje su serviseri s područja Splitsko - dalmatinske županije sklopili s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., dvadeset (20) kompleta izvida štete i računa za pojedinačne servisere za 2005. godinu, na kojem su vidljivi ispravci od strane osiguravatelja Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., u smislu nepriznavanja cijene sata rada ili nepriznavanja prikazanih sati rada; ukupan neto iznos svih izlaznih računa koje su u 2004. i 2005. godini (vezano za štetne slučajeve) ispostavili serviseri koji imaju sklopljene ugovore s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., za svakog pojedinačnog servisera po osiguravatelju; ukupan neto iznos svih izlaznih računa koje su u 2004. i 2005. godini (vezano za štetne slučajeve) ispostavili serviseri koji nemaju sklopljene ugovore s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., a nemaju ugovor s osiguravateljem, za svakog pojedinačnog servisera po osiguravatelju; dodatnu dokumentaciju i brojčane podatke kojima dokazuju svoje tvrdnje.

4. Posebni ispitni postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na mjerodavnom tržištu

U podnesku od 13. studenoga 2006., kojim se očitovao na zaključak Agencije o pokretanju postupka, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je ostao kod svojih ranijih navoda iz podnesaka od 5. travnja 2006. i 2. kolovoza 2006., odnosno osporio je postojanje tržišta isplate i likvidacije šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila, pozivajući se na odredbu članka 921. Zakona o

6

obveznim odnosima («Narodne novine», broj: 35/05, dalje: ZOO) koja propisuje da se ugovorom o osiguranju, osiguravatelj obvezuje ugovaratelju osiguranja, isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje osiguravatelju platiti premiju osiguranja. Navedeni poduzetnik tvrdi da se osiguravatelji na tržištu natječu isključivo u prodaji polica osiguranja. Istaknuo je kako je likvidacija štete nastavak ugovora o osiguranju, te da osiguravatelj ne može birati kome će likvidirati štetu, a oštećenici ne mogu birati osiguravatelja kod kojega će štetu naplatiti. Uz navedeni podnesak, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je dostavio preslike pet (5) Sporazuma o izvansudskoj nagodbi, sklopljenih između poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i oštećenika, kojima je ugovorena isplata iznosa naknade štete na račun izvođača radova (autoservisa) te presliku Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, broj: 02-05-108, koji je sklopljen 10. lipnja 2003., između poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Podružnica Zagreb i poduzetnika ***. Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. je podneskom od 13. studenoga 2006. potvrdio svoje ranije navode te je naglasio kako nema sklopljenih ugovora sa serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno da je serviserima ponudio sklapanje ugovora, ali nijedan nije pristao. Pojasnio je kako je dio koji je isplaćen za materijalne štete izravno serviserima, plaćen isključivo po punomoći oštećenika. Uz ovaj podnesak, dostavljena je preslika jednog Sporazuma o izvansudskoj nagodbi, sklopljenog između poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., podružnica Zagreb i oštećenika, kojemu je priložena preslika punomoći oštećenika kojom ovlašćuje poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. da izvrši isplatu štete izravno izvođaču radova, te preslika internog naloga za jednokratnu isplatu po navedenoj šteti. Dana 24. studenoga 2006. Servisne radionice Splitsko-dalmatinske županije su dostavile Agenciji bjanko primjerak Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji te slijedeće izjave servisera:

• Izjava Ante Tičinovića. od 23. studenoga 2006., s pečatom obrta za trgovinu i autoradionice Tičinović kojom izjavljuje da Euroherc osiguranje d.d. zastrašuje stranke i ne dozvoljava im popravak vozila u autoradionici Tičinović.

• Izjava Ive Tičinović, od 6. studenoga 2006., kojom potvrđuje da je prilikom oštećenja svog auta Nenad Pavlinović iz Splita odlučio popraviti svoje vozilo u Auto radionici Tičinović, ali zbog izričite zabrane, od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., automobil je bio odvezen u drugi servis bez ikakvog objašnjenja.

• Izjava Ivice Maleša vlasnika Autoservisa Uno iz Kaštela Starog, od 21. studenoga 2006., kojom je izjavio da mu je uskraćeno pravo na rad zbog prijetnji i pritisaka poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. prema strankama.

• Izjava Vlade Perica, vlasnik servisa i trgovine «Auto-Perica» iz Kaštel Lukšića, od 22. studenoga 2006., kojom izjavljuje da djelatnici poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. vrše verbalni pritisak na oštećenike i preporučuju im «povlaštene» radionice, jer «u protivnom će biti problema oko naplate štete» te da neovlašteno i nestručno umanjuju normative rada i materijala.

• Izjava Marijana i Ivana Knezovića, vlasnika Auto servisa Knezović iz Splita, od 23. studenoga 2006., kojom izjavljuju da dio radnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. vrši pritisak na njihove stranke da ne dolaze u njihov servis na popravak vozila, te da im eventualni popravak neće biti isplaćen. Vozila usmjeravaju isključivo «podobnim» kućama koje vrše prodaju vozila i prodaju njihovih polica.

• Izjava Denisa Škomrlja, vlasnika autolakirerskog obrta Brum iz Splita, od 8. studenoga 2006., kojom navodi kako osiguravajuće kuće, ne navodeći koje, usmjeravaju oštećenike u povlaštene radionice.

• Izjava Mirka Vukorepe, vlasnika Autolimarskog i autolakirerskog obrta Vukorepa iz Solina, bez naznake dana kada je izjava dana, kojom izjavljuje da procjenitelji Euroherca upućuju njegove stranke u druge autoservise koji i prodaju vozila, odvraćajući ih od popravka u njegovoj radionici, govoreći im da im u tom slučaju šteta

7

neće biti isplaćena, te da su mu čak tri puta dignuli vozila vučnom službom iz radionice i odvezli ih na popravak u druge radionice.

Uz navedene izjave servisera, dostavljene su i tri izjave klijenata nekih od prethodno pobrojanih servisera:

• Izjava Ivana Žure iz Splita, Trondeheimska 21, od 6. studenoga 2006., kojom izjavljuje da je od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. dobio izravnu zabranu za popravak štete na svom vozilu u Auto-radionici Tičinović u Splitu, te je izravno ucjenjivan da mu šteta uopće neće biti isplaćena ako ode u Auto radionicu Tičinović.

• Izjava Stanka Aljinovića iz Žrnovice, Starčevićeva 20, od 22. studenoga 2006., čiji potpis na izjavi je ovjeren po javnom bilježniku, kojom izjavljuje da je 6. lipnja 2006. imao prometnu nezgodu u kojoj je na njegovo vozilo otraga naletjelo vozilo koje je bilo osigurano kod poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. Navodi da je uredno otišao s drugim vozačem prijaviti štetu i na procjenu, da se prema njemu sve korektno postupalo do trenutka kada ga je procjenitelj upitao gdje će popraviti vozilo, a na njegov odgovor da namjerava popraviti auto u autoservisu «Teo», procjenitelj ga je pokušao odgovoriti i preporučio mu je Auto-kuću «Gašperov». Nakon što mu je gospodin Aljinović rekao da ostaje pri svom, navodi da mu je procjenitelj rekao kako je dužan upozoriti ga da će imati problema s izvršenjem i naplatom štete. Aljinović se oglušio na upozorenja i vozilo predao u servis «As Teo» gdje je isto popravljeno i sam Aljinović je podmirio račun popravka. S računom je potom otišao u Euroherc osiguranje d.d. gdje mu je Emil Grubišić rekao da oni određuju gdje ima popraviti vozilo i kada će platiti, a on će malo pričekati na plaćanje jer je popravio vozilo u AS Teo. Na kraju izjave, Aljinović navodi da je uspio realizirati naplatu poslije dva mjeseca kada je taj Grubišić bio na godišnjem odmoru, pa su kolege dale njegov predmet na naplatu. Također, navodi da je u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. sreo i vrlo korektnih ljudi.

• Izjava Augustina Gattina iz Splita, Matije Gupca 6, od 17. studenoga 2006., čiji potpis na izjavi je ovjeren po javnom bilježniku, kojom izjavljuje da mu je Gordan Kraljević, procjenitelj u poduzetniku Jadransko osiguranje d.d., izričito zabranio da popravi vozilo u autoservisu AS Teo, te mu je zaprijetio da ako u toj radionici izvrši popravak, račun popravka štete neće biti priznat, kao i da ne može sam birati auto kuću za popravak vozila kada trošak štete snosi poduzetnik Jadransko osiguranje d.d., odnosno da ne može popraviti auto kod servisa Teo jer je to stav uprave.

Dana 17. siječnja 2007. u predmetni spis je zaprimljena izjava Tea Perića, direktora poduzetnika A.S. TEO d.o.o., sa sjedištem u Žrnovnici, Starčevićeva 153, kojom u bitnome ponavlja dosadašnje tvrdnje podnositelja zahtjeva čiji je i sam član. Osobito navodi kako su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. preuzeli sve tehničko-ispitne stanice u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zlorabe svoj položaj i na način da sklapaju ugovore o suradnji s auto-kućama među kojima su i Autokuća Kovačić, Autocommerce, Opel Dalmacija, Autokuća Gašperov, Autokuća Fabjanac, Muše commerce, Auto Hrvatska, Auto Davor Peugeot i drugi te na taj način auto-kuće zastupaju osiguravatelje kod osiguranja vozila, odnosno prodaju njihove police osiguranja, a ovi im zauzvrat upućuju vozila na popravak. Takvom suradnjom se isključuju s tržišta serviseri-obrtnici koji nemaju mogućnost prodaje polica osiguranja. Dalje, navodi kako zaposlenici poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. moraju upućivati vozila prvenstveno u autokuću Eurodaus d.d. koja je u sastavu koncerna Agram, a «po cijenu otkaza» niti jedan auto ne smije otići na popravak u A.S. Teo, Autoservis Tičinović, Autokuću Bosnić, Auto Centar Ivančić, Autoservis Maleš. Također navodi da se oštećenicima, koji se unatoč uputama navedenih osiguratelja odluče popraviti vozilo u «nepodobnim» radionicama, prijeti neplaćanjem računa budući da s istima nemaju potpisan sporazum. «Obrada» klijenta ide do «otimanja» oštećenih automobila iz servisnih radionica, bez nazočnosti ili pisanog pristanka klijenta koji je auto svojom voljom doveo u tu radionicu. Ukoliko se ni na taj način ne uspije odgovoriti klijenta od popravka

8

vozila u «nepoželjnoj» radionici, tada servisne radionice, prema navodima Tea Perića, pokušavaju zaštititi integritet klijenta i svoje pravo na rad te putem cesija preuzimaju nastale štete, no ni ovjerene cesije nisu garancija plaćanja u «pristojnom « roku d 30-40 dana. Dopisom od 18. siječnja 2007. Agencija je, u smislu članka 48. ZZTN, od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., zatražila dostavu ovjerenih preslika svih ugovora sklopljenih sa serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije, podatke o poslovanju sa serviserima s kojima nema sklopljene ugovore, očitovanje o kriterijima kojima su određene cijene sata rada koje se pojedinim serviserima priznaju prilikom popravka motornih vozila, podatke o cijenama sata rada servisera s kojima posluje, a s kojima nema sklopljen ugovor o suradnji te očitovanje o razlozima uslijed kojih određene cijene sata rada nisu priznate pojedinim serviserima, već su iste ispravljane i smanjivane na izlaznim računima za izvršeni popravak po izvidu štete. Dopis istog sadržaja upućen je i poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. 18. siječnja 2007. Dopisom od 18. siječnja 2007. Agencija je od podnositelja zahtjeva zatražila dostavu pisanog očitovanja o primjeni Eurotax softverskog programa od strane servisera na području Splitsko-dalmatinske županije, budući da je uvidom u preslike dostavljenih pojedinih računa Agencija utvrdila da su cijene sata rada izračunate primjenom softverskog programa Eurotax bile niže od cijene na računima servisera. Istim dopisom zatražena je i dostava možebitnih dokaza koji upućuju na prisiljavanje pojedinih servisnih radionica da cesijama preuzmu naplatu realizacije štete, te obrazloženje i dokaze za dodatno financijsko opterećenje servisera uslijed preuzimanja naplate štete ugovorima o cesiji. Podneskom od 31. siječnja 2007. poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. se očitovao kako nema sklopljenih ugovora sa serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije, kako se ne bavi određivanjem cijene radnog sata servisera, ne vodi evidenciju o cijenama sata rada servisera, odnosno kako orijentacionu cijenu ukupnog popravka vozila izračunava iskustvenim metodama, te kako nije važna cijena sata rada već ukupnog popravka. U prilogu podneska je dostavljen popis servisera s područja Splitsko-dalmatinske županije, kojima je Jadransko osiguranje d.d., po nalogu oštećenika, isplaćivao iznos cijene popravka automobila u 2005. i 2006. godini. U podnesku zaprimljenom u Agenciji 15. veljače 2007. poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. u cijelosti ostaje kod navoda istaknutih u podnesku od 13. studenoga 2006. te navodi da je na području Splitsko-dalmatinske županije sklopio pet (5) ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji i to sa slijedećim poduzetnicima: ***, a spomenute ugovore je dostavio u privitku podneska. Sukladno navedenim ugovorima serviser je dužan, u ime i za račun oštećenika, vozilo popraviti poštujući popis iz izvida, odnosno serviser se obvezuje da će izvijestiti procjenitelja ako utvrdi da ima još oštećenih dijelova koji potječu iz konkretnog štetnog događaja ili dijelova koji su dotrajali i spadaju u kategoriju održavanja vozila. Međutim, procjenu o tome ne može donositi serviser, već ovlašteni djelatnik osiguravatelja. Po izvršenom popravku, serviser ispostavlja račun na ime vlasnika vozila, a ne na ime osiguravatelja. Ukoliko serviser ispostavi račun protivno utvrđenjima iz izvida, djelatnik osiguravatelja potvrđuje do kojeg iznosa osiguravatelj priznaje račun, jer popravke koje nisu obuhvaćene osnovnim i dopunskim izvidom vlasnik vozila treba platiti iz sredstava izvan ugovorene cijene naknade štete. Kad je račun potvrđen od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., serviser dopušta vlasniku vozila da odmah preuzme vozilo, bez obzira što račun još nije plaćen. Cijenu radnog sata poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. koristi samo kao interno iskustveno mjerilo za kalkuliranje orijentacijske cijene popravka, a stvarna cijena utvrđuje se ponudama za konkretan popravak na tržištu. Nebitno je kolika je cijena sata rada ili broj sati potreban za popravak jer Euroherc s oštećenikom pregovara o visini ukupne naknade pretrpljene štete, a ne sa serviserom.

9

Agencija je dopisom od 22. ožujka 2007., u smislu članka 48. ZZTN, pozvala poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. da podatke dostavljene u podnesku od 15. veljače 2007. za 2006. godinu dostavi i za 2005., budući je 2005. godina određena kao mjerodavna godina u ovom postupku. Također, zatražena je i dostava detaljnog pisanog očitovanja o načinu na koji cijenu radnog sata koristi za interno iskustveno mjerilo za kalkuliranje orijentacijske cijene popravka, točne iznose cijena sata rada, po specijalnosti, koje je taj poduzetnik koristio u 2005. i 2006. godini, pri izračunu orijentacijske cijene popravka, odnosno detaljno očitovanje o načinu izrade kalkulacije orijentacijske cijene popravka i načina na koji se kalkulacija primjenjuje, očitovanje o tome na koji način ovlašteni djelatnik kontrolira račun, vrši li korekcije na ispostavljenom računu, u kojem obimu ima ovlaštenje vršiti korekcije računa izdanih od strane servisera. Istim dopisom, poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je pozvan na dostavu šesnaest (16) kompleta za 2005. i 2006. godinu za servisere od rednog broja 1-8, 43-50, te za servisere s kojima ima sklopljene ugovore o poslovnoj suradnji, i to na način da jedan komplet sadrži izlazni račun ispostavljen od strane servisera, izvid o šteti, naknadni izvid štete ukoliko isti postoji, naznaku je li i u kojem dijelu je ovlaštena osoba korigirala izlazni račun servisera, te u kolikom je iznosu priznata šteta po računu servisera. Navedeni osiguravatelj je pozvan i na dostavu uvjeta kasko osiguranja motornih vozila, premijskog sustava kasko osiguranja motornih vozila, uvjeta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, te premijskog obveznog sustava obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Nadalje, Agencija je dopisom od 22. ožujka 2007., u smislu članka 48. ZZTN, pozvala poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. na dostavu očitovanja o primjeni iskustvene metode prilikom izračunavanja orijentacione cijene, odnosno, na koji način se tako dobivena orijentaciona cijena primjenjuje, a sukladno navodima tog poduzetnika iz podneska od 31. siječnja 2007. Istim dopisom navedeni poduzetnik je pozvan da dostavi točne iznose cijena sata rada servisera koje je koristio pri izračunu orijentacione cijene popravka vozila u 2005. i 2006. godini i to za svaku specijalnost posebno, a ukoliko su se iste mijenjale u mjerodavnom razdoblju, pojašnjenje o čemu pojedina cijena sata rada ovisi te kako se izračunava. Zatim, od navedenog poduzetnika je zatražena dostava šesnaest (16) kompleta za 2005. i 2006. godinu za prvih osam (8) i srednjih osam (8) servisera prema ukupnim iznosima računa, i to na način da jedan komplet sadrži izlazni račun ispostavljen od strane servisera, izvid o šteti, naknadni izvid štete ukoliko isti postoji, naznaku je li i u kojem dijelu je ovlaštena osoba korigirala izlazni račun servisera, te u kolikom je iznosu priznata šteta po računu servisera. Navedeni osiguravatelj je pozvan i na dostavu uvjeta kasko osiguranja motornih vozila, premijskog sustava kasko osiguranja motornih vozila, uvjeta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, te premijskog obveznog sustava obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Također, Agencija je dopisom od 22. ožujka 2007. od podnositelja zahtjeva, u smislu članka 48. ZZTN, zatražila dostavu svih kompleta izlaznih računa servisera, izvida šteta, naknadnih izvida šteta, te dokumenata iz kojih je vidljivo koliki je iznos štete vezan uz izlazni račun priznat i uplaćen, te uz svaki štetni slučaj gdje postoji cesija, i to za slijedeće poduzetnike: Auto servis Teo d.o.o., Auto radionica Tičinović, Auto limarski i auto lakirerski obrt Vukorepa, Autolakirerski obrt Brum, Auto servis Knezović, Servis i trgovina Auto-Perica, Auto servis Uno, vezano za poslovni odnos s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., za 2005. i 2006. godinu. Od podnositelja zahtjeva je zatražen i podatak o tome koliki dio ukupno ostvarenog prihoda za navedene servisere, u 2004., 2005. i 2006. godini, čini prihod ostvaren po osnovi servisiranja motornih vozila vezano uz štetne događaje osigurane policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja svih osiguravajućih kuća, a koliki dio se odnosi na štetne događaje pokrivene policama poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. Istim dopisom, Agencija je pozvala podnositelja zahtjeva da dostavi sve dodatne dokumente i možebitne dokaze koji potvrđuju tvrdnje podnositelja zahtjeva da su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. zabranjivali oštećenim strankama da svoje vozilo poprave u

10

servisnoj radionici po želji, te da su im prijetili neisplaćivanjem štete, odnosno odgodom isplate ukoliko poprave vozilo u servisnoj radionici po vlastitom izboru, kao i potvrde o preuzimanju vozila, izvode iz evidencije ili drugu dokumentaciju koja dokazuje navode podnositelja zahtjeva da su navedeni osiguravatelji putem vučne službe odvezli vozila iz servisnih radionica podnositelja zahtjeva na popravak u takozvane «podobne» servise, odnosno da isto nije učinjeno po nalogu oštećene stranke. Uz navedeni dopis od 22. ožujka 2007., Agencija je podnositelju zahtjeva uputila i požurnicu da postupi po njenom dopisu od 18. siječnja 2007., koji je prema obavijesti Hrvatske pošte zaprimio 22. siječnja 2007., a kojim je također pozvan na dostavu podataka. Dana 23. ožujka 2007. Agencija je zaprimila podnesak podnositelja zahtjeva od 16. ožujka 2007., u kojemu navodi kako je zatraženi dokazni materijal dostavljen Agenciji, te postavlja upit o stanju spisa. Dopisom od 27. ožujka 2007., Agencija je odgovorila na upit podnositelja zahtjeva od 23. ožujka 2007. Dana 30. ožujka 2007. Agencija je zaprimila podnesak poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. u kojemu, očitujući se na dopis Agencije od 22. ožujka 2007., opisuje izračun visine djelomične štete koji se vrši kalkuliranjem vrijednosti materijala koji je potrebno ugraditi i vrijednosti radova koje je potrebno izvršiti za kvalitetan popravak oštećenog vozila. Po prijavi štete, stručna osoba za procjenu vrši pregled oštećenja na vozilu i izrađuje popis dijelova za zamjenu, dijelova za popravak i popis potrebnih radnji za sanaciju oštećenja s normativima, te taj izvid štete služi kao temelj za obračun djelomične štete. Kalkulacija vrijednosti dijelova za zamjenu vrši se na osnovu dostavljenih ponuda ovlaštenih izvođača radova, provjera cijena kod istih ili korištenjem Eurotax kataloga za kalkulacije. Sukladno navodima tog poduzetnika, kalkulacija vrijednosti radova se izračunava množenjem potrebnog broja radnih sati iz izvida štete sa vrijednošću norma sata koji je različit u pojedinim regijama države, a toj vrijednosti se dodaje vrijednost potrošnog materijala za limarske i lakirerske radove. Zbrajanjem vrijednosti rada i materijala dolazi se do prilično točne visine očekivane materijalne štete na vozilu. Kada oštećenik izvrši popravak vozila i dostavi valjani račun, ta dva podatka se u pravilu bitno ne razlikuju, odnosno isplata štete se vrši prema računu popravka. Na zahtjev stranke, šteta se može likvidirati i pogodbom u dogovorenoj visini bez dokumentiranja štete računom. U spomenutom podnesku, poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. je naveo cijene norma sati u Splitsko-dalmatinskoj županiji te istaknuo kako se iste nisu mijenjale u 2005. i 2006. godini. Podnescima zaprimljenima u Agenciji 24. travnja 2007. i 10. svibnja 2007., poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je dostavio dokumentaciju zatraženu dopisom Agencije od 22. ožujka 2007. Podneskom od 25. travnja 2007. podnositelj zahtjeva nije dostavio dokumentaciju zatraženu prethodno navedenim dopisima Agencije, već samo jedan ispis Eurotax programa. Dana 25. svibnja 2007. Agencija je zaprimila podnesak s memorandumom Hrvatske obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, bez pečata i potpisa, kojim se dostavlja popis osoba oštećenih od strane osiguravajućih društava, s telefonskim brojevima istih. Budući da iz tog podneska nije bilo razvidno predlaže li podnositelj zahtjeva saslušanje navedenih osoba kao svjedoka u ovoj upravnoj stvari i na koju okolnost, te da uz ime i prezime navedenih osoba, nisu dostavljene adrese stanovanja istih, Agencija je sukladno odredbi članka 68. ZoUP, dopisom od 5. lipnja 2007., pozvala podnositelja zahtjeva na dostavu očitovanja na koju okolnost su navedena imena dostavljena, te na dostavu potpunih podataka kako bi isti mogli biti korišteni u postupku. Podnositelj zahtjeva očitovao se podneskom od 21. lipnja 2007. kako su osobe s popisa suglasne da ih se sasluša, ali zatražene podatke o istima nije dostavio.

11

Radi utvrđivanja stanja na mjerodavnom tržištu u 2006. godini, Agencija je dopisima od 27. lipnja 2007. od osiguravatelja koji posluju na području Splitsko-dalmatinske županije zatražila podatke o poslovanju u 2006. godini. Isti podaci zatraženi su dopisom Agencije od 25. srpnja 2007. i od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. Svi osiguravatelji dostavili su zatražene podatke u razdoblju od 3. srpnja 2007. do 14. studenoga 2007. Također, u cilju utvrđivanja stanja na mjerodavnom tržištu u 2007. godini, Agencija je dopisima od 2. studenoga 2007. od osiguravatelja koji posluju na području Splitsko-dalmatinske županije zatražila podatke o poslovanju u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 30. rujna 2007. godine. Zatraženi podaci su dostavljeni Agenciji u razdoblju od 13. studenoga 2007. do 8. veljače 2008. U svrhu pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, Agencija je 15. studenoga 2007., sukladno članku 54. stavku 1. ZZTN, održala usmenu raspravu.

4.1. Usmena rasprava od 15. studenoga 2007.

Na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007. bili su nazočni predstavnik podnositelja zahtjeva, punomoćnici poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. i Jadransko osiguranje d.d., te pozvani svjedoci Teo Perić i Augustin Gattin. Pozvani svjedok Stanko Aljinović je prije rasprave opravdao svoj nedolazak trajnim teškim zdravstvenim stanjem, zbog čega je donijet zaključak da se isti ne će saslušavati. Na predmetnoj usmenoj raspravi saslušani su nazočni svjedoci Teo Perić i Augustin Gattin. Svjedok Teo Perić je u svom iskazu naveo kako su problemi s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. počeli krajem listopada 2005. godine kada su navedeni osiguravatelji pokušali utjecati na njega tako da on utječe na kupce vozila u svojem auto salonu da isti osiguravaju svoja vozila kod navedenih osiguravatelja. Budući da nije pristao na navedenu suradnju, navedeni poduzetnici su počeli putem svojih zaposlenika vršiti pritisak na vlasnike oštećenih vozila da ne popravljaju svoja vozila u njegovom autoservisu AS Teo. Svjedok je dalje naveo kako su vlasnici vozila, koji su već bili dovezli svoja vozila u njegov auto salon, prije popravka dolazili po vozila i odvozili ih na popravak u Eurodaus ili druge «podobne» radionice, sve u strahu da im šteta neće biti isplaćena. Ipak, na upit voditeljice postupka, naveo je kako nikada osobno u njegov autoservis nije došao neki od zaposlenika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. ili Jadransko osiguranje d.d., no da su mu stranke rekle da to moraju učiniti nakon razgovora sa zaposlenicima tih poduzetnika. Iako je imenovao neke od zaposlenika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., svjedok je iskazao kako je neposredan kontakt imao samo s Emilom Grubišićem zaposlenim u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d., a za postupke drugih je saznao posredno, u razgovoru i svjedočenjima svojih stranaka koje su, sukladno njegovim navodima, željele popraviti svoja vozila u njegovom autoservisu AS Teo, ali su bile onemogućene od strane zaposlenika navedenih osiguravatelja. Sukladno navodima ovog svjedoka, budući da poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. nije želio vlasnicima oštećenih vozila davati garancije plaćanja, isti je bio primoran od vlasnika oštećenih vozila zahtijevati ovjerene izjave kojima njemu ustupaju svoje odštetne zahtjeve prema osiguravatelju. Tako je s nekolicinom izjava otišao u Euroherc osiguranje d.d. kod Emila Grubišića, zaposlenika u tom poduzetniku, koji mu je tom prilikom rekao da dok oni plaćaju štete imaju pravo i određivati gdje će vozila biti popravljena.

12

Svjedok Augustin Gattin u svojem iskazu je naveo kako je početkom studenoga 2006. godine njegov otac imao štetu na vozilu, pa je svjedok očev auto odveo u poslovnicu poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. na procjenu štete. Tom prilikom ga je procjenitelj Gordan Kraljević upitao gdje namjerava popraviti vozilo, a kad mu je odgovorio da namjerava popraviti auto u autoservisu AS Teo, isti mu je zaprijetio kako tamo ne smije popraviti vozilo jer mu šteta neće biti isplaćena. Svjedok je dalje izjavio, da je unatoč ustrajnom odgovaranju od strane g. Kraljevića, vozilo ipak popravio u autoservisu AS Teo, a svoje potraživanje prema osiguravatelju Jadransko osiguranje d.d. ustupio Teu Periću, koji je, budući da je bio nazočan usmenoj raspravi, posvjedočio da je potraživanje i naplatio od poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Svjedok je također iskazao da on u navedenom slučaju nije bio vlasnik vozila, odnosno nije bio aktivno legitimiran potraživati naknadu štete iz nastalog štetnog događaja, a izjavu kojom je g. Perić preuzeo potraživanje za naplatu štete je potpisao svjedokov otac koji jest vlasnik vozila. Upozoren, sukladno članku 118. stavku 2. ZoUP, svjedok je postavio zahtjev za naknadu troškova dolaska u iznosu od 150,00 kuna, a budući da nije imao dokaz o nastalom trošku, voditeljica postupka je zaključkom svjedoku odredila rok od 8 dana za dostavu dokumentacije o nastalom trošku kako bi mogla odlučiti o postavljenom zahtjevu. Na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007. podnositelj zahtjeva i suprotne stranke su izjavili da ostaju pri svim navodima iz pisanih očitovanja koja su svojim podnescima tijekom postupka dostavili Agenciji, te da osporavaju navode protivne strane. Predstavnik podnositelja zahtjeva je izjavio da ostaje kod svih dosadašnjih navoda te da nema novih dokaznih prijedloga. Punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. napomenula je da institut naknade štete ne može biti predmet tržišta kao pravna kategorija jer isti institut proizlazi iz zakonskih odredbi odnosno ugovornih obveza, odnosno isplata štete nije ni proizvod ni usluga, te je stoga Agencija pogrešno zaključila da postoji povreda propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. je dalje izjavila kako poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nema vladajući položaj na navedenoj regionalnoj razini i ne ostvaruje zakonsku pretpostavku vladajućeg položaja od 40 % na utvrđenom mjerodavnom tržištu u predmetnom postupku. Pozivajući se na zaključak Agencije iz predmeta klase: UP/I 030-02/2006-01/15, od 13. srpnja 2006., kojim je odbačen zahtjev Hrvatske udruge autostruka i Hrvatske obrtničke komore radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Jadransko osiguranje d.d. Split, Osiguranje Zagreb d.d. Zagreb i Allianz Zagreb d.d., Zagreb, punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. naglašava da ukoliko bi se uzimao u obzir zajednički tržišni udio poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje d.d., kako navedeni poduzetnici ne djeluju kao isti gospodarski entitet, već da isti međusobno u velikoj mjeri konkuriraju na tržištu. Također, izjavila je kako smatra da podnositelj zahtjeva tijekom ovog upravnog postupka ničime nije dokazao svoje navode iz zahtjeva te stoga traži od Agencije da predmetni zahtjev odbije. Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je izjavio da poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. nema vladajući položaj na utvrđenom mjerodavnom tržištu, te da niti jednim aktom ovlaštena tijela poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. nisu dala naputak svojim zaposlenicima da na bilo koji način vrše pritisak i maltretiraju stranke. Također, istaknuo je kako u postupku naknade štete oštećenik bira mjesto i način popravka vozila. Budući je uvriježena praksa na tržištu Republike Hrvatske da osiguravatelji, auto kuće i servisne radionice surađuju jer se bave srodnim djelatnostima, punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje je izjavio da je poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. većini auto kuća u Republici Hrvatskoj ponudio poslovnu suradnju, a koju ponudu su neki od njih prihvatili i to je realizirano sklapanjem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji. Oni koji nisu prihvatili

13

ponuđenu suradnju, sukladno navodima punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., nisu zbog toga stavljeni u nepovoljan položaj. U svom daljnjem iskazu, punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je naglasio kako, neovisno o tome u kojoj servisnoj radionici je vozilo popravljeno, Euroherc osiguranje d.d. ne može odbiti račun o popravku koji je stranka donijela, već mora utvrditi je li to predmet štetnog događaja, budući da je u postupku odlučivanja o naknadi štete oštećenik dužan dostaviti dokaz o osnovanosti odštetnog zahtjeva i visini štete, a dostavljeni račun od bilo kojeg servisera samo je dokaz o visini štete. Obveza osiguravatelja prema oštećenoj osobi je isplatiti štetu, a ne postoji obveza osiguravatelja prema serviseru. Pogodnost servisera koji imaju sklopljen ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. očituje se u tome da taj osiguravatelj isplaćuje štetu izravno serviseru, uz prethodnu suglasnost oštećene stranke, koja suglasnost potvrđuje svojim potpisom na sporazumom o izvansudskoj nagodbi, a ne na račun oštećene stranke. Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je naglasio da djelatnici poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. ni u kojem slučaju ne smiju prijetiti strankama, već jedino mogu sugerirati stranci proceduralne olakšice usmjeravajući je na servisere koji imaju s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. sklopljene navedene ugovore o poslovnoj-tehničkoj suradnji. Po završetku svog izlaganja, punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. je postavio pitanje predstavniku podnositelja zahtjeva koliko Sekcija autostruke pri Obrtničkoj komori za Splitsko-dalmatinsku županiju broji članova, te koliko njih se žalilo na postupanje poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u predmetnoj upravnoj stvari. Na postavljeni upit, predstavnik podnositelja zahtjeva je odgovorio da Sekcija autostruke pri Obrtničkoj komori za Splitsko-dalmatinsku županiju ima oko 160 članova, a na postupanje poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u predmetnoj upravnoj stvari se žalilo otprilike njih 30. Na upit voditeljice postupka ima li dokaz o tome, predstavnik podnositelja zahtjeva je odgovorio kako ima popis navedenih članova Obrtničke komore s potpisima te kako će ih dostaviti Agenciji. Sukladno navedenom, zaključkom je naloženo podnositelju zahtjeva da navedeni popis autoservisa dostavi u spis u roku 8 dana od dana zaključenja ove usmene rasprave. Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. je predložio da se po dostavi popisa servisera koji su se žalili na postupanje poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. iste pozove da dostave svoja pisana očitovanja o tome ili da se saslušaju u svojstvu svjedoka u ovoj upravnoj stvari. Voditeljica postupka je zaključkom odredila da će se o prijedlogu punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. odlučiti po primitku navedenog popisa. Predstavnik podnositelja zahtjeva je postavio pitanje punomoćniku poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. po kojem kriteriju određene servisne radionice dobivaju garancije plaćanja, u odnosu na druge, koje te garancije ne dobivaju. Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. odgovorio je da Euroherc osiguranje d.d. nikome ne izdaje garancije, dakle ni serviserima u ugovornom odnosu s tim poduzetnikom, niti onima koji to nisu. Predmetna usmena rasprava je prekinuta, a slijedeća je zakazana za 27. studenoga 2007.

4.2. Usmena rasprava od 27. studenoga 2007.

Budući da na usmenu raspravu 27. studenoga 2007. nije pristupio punomoćnik stranke Euroherc osiguranje d.d. i svoj nedolazak nije opravdao, voditeljica postupka je zaključkom odredila da se temeljem članka 54. stavka 2. i članka 156 stavka 4. ZoUP usmena rasprava održi.

14

Na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga 2007., voditeljica postupka je zaključkom odbila zahtjev svjedoka Augustina Gattina za naknadu troška dolaska u iznosu 150,00 kuna koji je zatražio nakon saslušanja na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007., budući da isti nije dostavio dokumentaciju o nastalom trošku u roku koji mu je određen zaključkom od 15. studenoga 2007. Na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga 2007. saslušani su svjedoci Emil Grubišić i Gordan Kraljević. Svjedok Emil Grubišić je izjavio da nema saznanja da je od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u kojemu je zaposlen, od zaposlenika istog poduzetnika kao niti svog neposrednog saznanja da je netko od navedenih ikada vršio neku vrstu pritiska na auto-servisere na području Splitsko-dalmatinske županije. Svjedok je izjavio da je njegov konkretan posao likvidacija štete, odnosno određivanje visine i isplata štete i da u obavljanju svog posla nema izravnog kontakta sa strankama-oštećenicima u prometnim nezgodama, dok šteta ne bude likvidirana, a sa serviserima nema izravnog kontakta u obavljanju svog posla. Na poseban upit voditeljice postupka izdaje li poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. prije isplate štete oštećenicima u prometnim nezgodama ili servisnim radionicama kakve garancije da će šteta biti isplaćena, svjedok je odgovorio da Euroherc osiguranje izdaje pisane garancije da će šteta biti isplaćena i oštećenicima u prometnim nezgodama i servisnim radionicama. Na upit voditeljice postupka je li svjedok upućivao stranke u određene servisne radionice, odnosno je li preporučivao neke servisne radionice, svjedok je odgovorio da nije jer nema nikakvog kontakta sa oštećenicima dok šteta ne bude likvidirana. Svjedok je opisao da postupak od prijave štete do likvidacije štete traje otprilike 30 dana, a može i duže ovisno o prikupljanju dokumentacije, osobito o pribavi policijskog zapisnika, te da na trajanje postupka ne utječe izbor servisne radionice u kojoj je oštećenik odlučio popraviti svoje vozilo. Na upit voditeljice postupka svjedok je izjavio i da g. Tea Perića poznaje i poslovno i privatno, ali da mu nikada nije sugerirao na bilo kakav način da će mu biti otežan postupak isplate štete ili da mu ista neće biti isplaćena, odnosno da nikada nisu ni razgovarali o predmetnoj stvari. Na upit predstavnika podnositelja zahtjeva da detaljnije pojasni svoj posao, svjedok je odgovorio da je on glavni procjenitelj šteta u poslovnici Split, a ono što konkretno radi je likvidacija šteta te kontakt sa strankama ima tek po završetku likvidacije štete. Na daljnji upit predstavnika podnositelja zahtjeva da opiše tijek postupka od trenutka prijave štete, svjedok je odgovorio da oštećenik najprije dolazi na šalter za prijavu štete gdje prijavljuje štetu, potom se vrši procjena štete u istom objektu koju vrši jedan od procjenitelja, a ista se sastoji od fotografiranja vozila, sastavljanja izvida štete, izvida obračuna štete, potom predmet ide likvidatoru koji prikuplja svu potrebnu dokumentaciju, a nakon toga predmet preuzima pravnik kako bi se odredio pravni osnov štete. Tek nakon svih pobrojanih radnji, svjedok je izjavio da predmet dolazi kod njega. Upozoren, sukladno članku 118. stavku 2. ZoUP, svjedok je postavio zahtjev za naknadu troškova dolaska u iznosu od 700,00 kuna, a budući da nije imao dokaz o nastalom trošku, voditeljica postupka je zaključkom svjedoku odredila rok od 8 dana od dana održanja ove usmene rasprave za dostavu dokumentacije o nastalom trošku kako bi mogla odlučiti o postavljenom zahtjevu. Svjedok Gordan Kraljević je izjavio da nema saznanja da je poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. niti njegovi zaposlenici, ni on osobno, upućivao oštećenike u prometnim nezgodama u određene servisne radionice, te kako nema ovlasti nikoga upućivati u bilo koje servisne radionice niti to čini samoinicijativno, ali ponekad oštećenici ne znaju gdje bi odvezli vozilo na popravak pa im on preporuči neku od radionica, odnosno ovlaštenih servisa ovisno isključivo o marki vozila kojemu je potreban popravak. U svom daljnjem iskazu, svjedok je naveo da se

15

njegov posao sastoji od procjene štete odnosno fotografiranja oštećenog vozila, sastavljanja izvida štete i obračuna štete i od likvidacije štete koja se odnosi na slobodnu nagodbu sa strankama ili na ovjeru računa koje stranke donesu sa popravka vozila, a trajanje postupka od prijave štete do njezine likvidacije ovisi o više čimbenika kao primjerice, o tome kolika je šteta, koliko dugo traje popravak, je li sastavljen policijski zapisnik ili ne i o pribavi druge dokumentacije. Na upit voditeljice postupka, svjedok je izjavio da nikada nije dobio nalog nadređenih da oštećenike upućuje u određene servisne radionice ili auto kuće te to nikada ne čini, već kako je naveo ranije, preporučit će određeni ovlašteni servis stranci isključivo na njezin upit i ovisno o marki vozila. Na upit predstavnika podnositelja zahtjeva, svjedok je izjavio da strankama izdaje izvid štete, ukoliko je moguće isti dan, a ako ne, zbog previše posla, onda pozove stranku da dođe slijedeći dan preuzeti izvid štete. U nastavku usmene rasprave predstavnik podnositelja zahtjeva je izjavio da nema popis servisera koji mu je raspravnim zaključkom od 15. studenoga 2007. naloženo dostaviti, ali je predao u spis 25 izjava autoservisera koje, sukladno navodima podnositelja zahtjeva, potvrđuju njegove navode iznijete tijekom predmetnog upravnog postupka. Povodom izjava koje je predao u spis predstavnik podnositelja zahtjeva, voditeljica postupka je zaključkom odredila da će o prijedlogu punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. od 15. studenoga 2007. da se osobe koje su dale izjavu saslušaju kao svjedoci, odlučiti naknadno nakon detaljnog uvida u dostavljene izjave. Predmetna usmena rasprava je prekinuta, a voditeljica postupka je zaključkom odlučila da će nastavak usmene rasprave biti zakaza pisanim putem.

4.3. Nastavak posebnog ispitnog postupka

Dana 12. prosinca 2007., Agencija je zaprimila Izjavu Ivana Trogrlića iz Splita, ovjerenu po javnom bilježniku Slobodanu Zlokiću iz Splita, kojom izjavljuje kako ga je procjenitelj poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. pokušao odgovoriti od popravka vozila u radionici AS Teo zbog problema u poslovanju s tim servisom. Međutim, isti je ipak odvezao svoje vozilo na popravak u autoradionicu AS Teo. Nastavak

usmene rasprave zakazan je za 10. siječnja 2008. S obzirom da dostava poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. nije bila uredna, a punomoćnik tog poduzetnika nije pristupio usmenoj raspravi, nije bilo uvjeta za održavanje usmene rasprave i ista je odgođena. Nastavak usmene rasprave je zakazan za 24. siječnja 2008.

4.4. Usmena rasprava od 24. siječnja 2008.

Na usmenu raspravu od 24. siječnja 2008. nije pristupio uredno pozvani punomoćnik stranke Euroherc osiguranje d.d. i svoj nedolazak nije opravdao, pa je voditeljica postupka zaključkom odredila da se temeljem članka 54. stavka 2. ZZTN i članka156. stavka 4. ZoUP usmena rasprava održi. Na ovu usmenu raspravu nisu pristupili ni uredno pozvani svjedoci Božidar Tičinović i Ivan Žure i svoj nedolazak nisu opravdali, pa je voditeljica postupka zaključkom odlučila kako se navedeni svjedoci neće ponovno pozivati, a njihov nedolazak će se cijeniti sukladno članku 9. ZoUP. Budući da svjedok Emil Grubišić, saslušan na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga 2007., nije dostavio dokumentaciju koja dokazuje trošak dolaska u roku određenom

16

raspravnim zaključkom od 27. studenoga 2007., voditeljica postupka je zaključkom odbila zahtjev ovog svjedoka za naknadom nastalog troška. Sukladno raspravnom zaključku od 27. studenoga 2007., a nakon izvršenog uvida u izjave servisera dostavljene na raspravi 27. studenoga 2007., voditeljica postupka je zaključkom odbila prijedlog punomoćnika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. od 15. studenoga 2007. da se saslušaju u svojstvu svjedoka osobe koje su dale pisane izjave o predmetu ove upravne stvari. Predstavnik podnositelja zahtjeva je izjavio kako ostaje kod svih svojih dosadašnjih navoda iznijetih tijekom postupka, da nema ništa novo za dodati te da nema novih dokaznih prijedloga. Punomoćnica poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. je izjavila da ostaje kod svih svojih dosadašnjih navoda, da nema novih dokaznih prijedloga te da nema ništa novo za dodati. Voditeljica postupka je objavila da je dokazni postupak u predmetnoj upravnoj stvari završen i da je usmena rasprava dovršena, te da će odluku donijeti Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja, sukladno ovlastima iz članka 35. stavka 1. točke 2. ZZTN. Temeljem zaprimljene dokumentacije, te provedenog posebnog ispitnog postupka, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je, temeljem ovlasti iz članaka 34. i 35. stavka 1. točke 2. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine» broj: 122/03, dalje: ZZTN), na 105. sjednici, održanoj 8. svibnja 2008., razmatralo navedeni predmet, te je sukladno odredbi članka 54. stavka 2. ZZTN, donijelo odluku o preotvaranju usmene rasprave i dokaznog postupka u predmetnoj upravnoj stvari radi pribavljanja dodatnih dokaza i to: iskaza oštećenika u prometnim nezgodama koji su u mjerodavnom razdoblju bili korisnici usluga poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. i servisnih radionica članova podnositelja zahtjeva, te pribave podataka o kretanju ukupnog prihoda i o udjelu pojedinih osiguravatelja u poslovanju servisera koji su potpisali izjavu da su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. vršili pritisak na njihove klijente, u mjerodavnom razdoblju. Sukladno navedenoj odluci Vijeća, Agencija je dopisima od 23. srpnja 2008., od vlasnika servisnih radionica koji su potpisali izjave da su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. vršili pritisak na njihove klijente, u mjerodavnom razdoblju, zatražila podatke o iznosu ukupnog prihoda pojedine servisne radionice u 2005., 2006. i 2007. godini, iznos ukupnog prihoda pojedine servisne radionice ostvarenog od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila svih osiguravajućih kuća u Republici Hrvatskoj s kojima je servisna radionica surađivala u 2005., 2006. i 2007. godini i iznos prihoda pojedine servisne radionice ostvarenog od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila po pojedinoj osiguravajućoj kući u Republici Hrvatskoj u 2005., 2006. i 2007. godini, odnosno prihode koje je pojedina servisna radionica ostvarila u poslovanju s poduzetnicima Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. u 2005., 2006. i 2007. godini. Sukladno odluci Vijeća o preotvaranju usmene rasprave i pribavljanju dodatnih dokaza, konkretno iskaza oštećenika u prometnim nezgodama u mjerodavnom razdoblju, podnositelj zahtjeva je podneskom zaprimljenim u Agenciji 25. rujna 2008. dostavio popis jedanaest oštećenika u prometnim nezgodama koji su bili korisnici usluga poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. i servisnih radionica članica podnositelja zahtjeva. Sukladno članku 155. ZoUP tijelo koje vodi postupak može odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja troškova i zbog temeljitijeg, bržega

17

ili jednostavnijeg raspravljanja stvari, usmena rasprava u predmetnoj stvari zakazana je i održana 2. i 3. prosinca 2008. u Splitu, u sjedištu Agencije za obalni linijski pomorski promet. Iz istog razloga, svjedoci pozvani na usmenu raspravu zakazanu za 2. prosinca 2008. istim pozivom su obaviješteni da u slučaju spriječenosti navedenog dana, pristupe usmenoj raspravi zakazanoj 3. prosinca 2008., i obrnuto. Na usmenu raspravu zakazanu 2. i 3. prosinca 2008. pozvan je dvadeset i jedan svjedok.

4.5. Usmena rasprava od 2. prosinca 2008.

Na usmenoj raspravi održanoj 2. prosinca 2008. u Splitu bili su nazočni predstavnik podnositelja zahtjeva s punomoćnicom odvjetnicom T.M., punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranja d.d. i Jadransko osiguranje d.d. odvjetnik N. Č., te pozvani svjedoci Anđelko Zelembaba, Ivan Gabelica, Milivoj Bratinčević i Pave Akrap. Pozvani svjedok Leopold Lipoglavšek je prije rasprave opravdao svoj nedolazak službenim putovanjem. Na predmetnoj usmenoj raspravi saslušani su nazočni svjedoci. Svjedok Milivoj Bratinčević je u svom iskazu naveo kako je 29. travnja 2007. u Kašel Sućurcu imao štetu na vozilu kojim se koristio, a isto je bilo u vlasništvu poduzetnika Hypo leasing. Budući je svjedok od navedenog poduzetnika bio ovlašten prijaviti štetu nadležnom osiguravatelju, isti je vozilo odvezao na procjenu i prijavu štete kod poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. Svjedok je dalje izjavio kako je nekoliko dana kasnije primio telefonski poziv zaposlenika poduzetnika Hypo leasing koji ga je uputio da vozilo odveze na popravak u poduzetnika Eurodaus d.d. te mu je rekao da šteta neće biti u cijelosti isplaćena ukoliko odveze vozilo na popravak u neku drugu radionicu. Svjedok je također naveo da ga nitko iz poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. nije izravno upućivao na popravak vozila u poduzetniku Eurodaus d.d., već da je uputa došla iz poduzetnika Hypo leasing, ali da mu je pri prijavi štete u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. sugeriran popravak vozila u autokući Eurodaus d.d. Dalje je naveo da nije odmah dobio dokument o izvidu štete nakon što je izvid izvršen, već da je isti otpravljen u autokuću Eurodaus d.d., te da je vozilo bilo marke Volkswagen, a poduzetnik Eurodaus d.d. je ovlašteni serviser za tu marku vozila. Svjedok Pave Akrap je izjavio da je vlasnik dva vozila marke Volkswagen, te da je jedno osigurano kod poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., a drugo kod poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Budući je imao preko deset šteta u zadnjih deset-dvanaest godina, kod svakog prijavljivanja šteta na vozilu zaposlenici navedenih osiguravajućih kuća su mu preporučivali popravak vozila u ovlaštenom servisu Eurodaus d.d. i poduzetniku Jatra. Međutim, svjedok je naveo da je svaki put svoja vozila odvozio na popravak u servisnu radionicu Maleš, te da su sve štete uredno plaćene. Svjedok je također naveo da zaposlenici navedenih osiguravajućih kuća, osim preporuke ovlaštenog servisa, nisu na drugi način pokušavali utjecati na njegov izbor servisa za popravak vozila. Svjedok Anđelko Zelembaba je izjavio da je prije otprilike dvije godine imao štetu na vozilu te je istu prijavio osiguravajućoj kući, međutim, ne sjeća se je li bila riječ o poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. ili Jadransko osiguranje d.d., a procjena je izvršena kod poduzetnika čije se prostorije nalaze uz zgradu poduzetnika Eurodaus d.d.. Tom prilikom, svjedok je susreo Ivicu Maleša, vlasnika servisne radionice u kojoj je namjeravao popraviti vozilo, međutim nazočni procjenitelj mu je rekao da ne može odvesti vozilo na popravak u servis Ivice Maleša jer šteta neće biti isplaćena. Svjedok je dalje naveo da je ipak vozilo odvezao na popravak u servis Ivice Maleša, a budući da je vozilo u to vrijeme bilo u vlasništvu poduzetnka Hrga gradnja, osiguavatelj je račun platio tom podzetniku. Na upit punomoćnice podnositelja zahtjeva je li se Ivica Maleš pri navedenom susretu sa svjedokom požalio na postojanje sličnih problema s osiguravajućim kućama, svjedok je odgovorio da

18

nije. Također, izjavio je da je vozilo bilo marke Citroen i staro pet godina, kao i da će on svoje vozilo popravljati tamo gdje sam izabere. Svjedok Ivan Gabelica je izjavio da je prije dvije godine imao štetu na vozilu te je istu prijavio poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. gdje je pri procjeni šete, ne upit procjenitelja, isti odgovorio da namjerava vozilo popraviti kod servisera Maleša. Taj procjeitelj je, sukladno navodima svjedoka, na to rekao da oni tako ne rade već da se sami brinu za popravak vozila koja su kod njih dovedena na procjenu. Pritom je naveo pet ili više autokuća, odnosno servisnih radionica, u kojima bi mogao popraviti vozilo. Svjedok je dalje naveo da je vozilo odvezao na popravak u autoservis Ivice Maleša te da nema saznanja je li istome popravak po računu isplaćen. Na upit punomoćnice podnositelja zahtjeva je li procjenitelj svjedoku rekao što će se dogoditi u daljnjem postupku poravka i isplate štete ukoliko svoje vozilo odveze na popravak u servis Ivice Maleša, svjedok je odgovorio da nije. Punomoćnica podnositelja zahtjeva je ostala kod navoda iznijetih tijekom postupka, a u odnosu na izvedene dokaze saslušanjem svjedoka na predmetnoj usmenoj raspravi, posebice Milivoja Bratinčevića i Ivana Gabelice, smatra kako je nesporno utvrđeno da su ovlaštene osobe poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. vršili pritisak na vlasnike vozila i to na način da su im sugerirali i nametali servisne radionice kod kojih će isti popravljati svoja vozila, budući da s navedenim servisnim radionicama imaju dogovore odnosno zaključene ugovore. Iz takvih ponašanja ovlaštenih osoba, sukladno navodima punomoćnice podnositelja zahtjeva, jasno proizlazi da su ostali poduzetnici dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na poduzetnike - servisere na koje su ovlaštene sobe prijavljenih upućivali vozače, odnosno na taj način su, po njenom mišljenju, povrijeđene odredbe članaka 15., 16. i 9. ZZTN, pa su time ugroženi drugi poduzetnici koji nisu na „listama prijavljenih“. Slijedom iznijetog, ista je predložila usvojiti zahtjev podnositelja te ustrajala na prijedlogu za daljnjim saslušanjem predloženih svjedoka. Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. u cijelosti je osporio navode podnositelja zahtjeva jer su isti u suprotnosti, kako s dokazima izvedenim tijekom postupka tako i s osnovnim načelima naknade štete, koja se dosuđuje prema odredbama ZOO, a to su isključivo odnos osiguravatelj - oštećnik. Punomoćnica podnositelja zahtjeva je naglasila da predmet ovog postupka nije naknada štete, te je stoga odnos poduzetnika i oštećenika irelevantan, odnosno predmet postupka je povreda odredaba ZZTN od strane prijavljenih osiguravatelja, a koja povreda je imala za učinak dovođenje u neravnopravan položaj poduzetnika jer su primjenjeni nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima. Punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. je naveo kako osiguravatelji nisu u nikakvom odnosu sa serviserima nego su isljučivo u odnosu sa oštećenicima koji postavljaju zahtjeve za naknadu štete. Prilikom podnošenja i rješavanja odštetnih zahtjeva oštećenici u spis dostavljaju dokaze o načinu otklanjanja štete. Osiguravatelji u postupcima naknade štete rješavaju na način da istu ili plate li otklone ako je neosnovana. Osiguravatelji su u spis dostavili dokaze kome su sve isplaćivali štete na vozilima tako da nema povrede ZZTN, a što je vidljivo i iz iskaza saslušanih svjedoka jer su osiguravatelji sve štete platili bilo na račun vlasnika vozila, bilo na račun servisera koji je popravak obavio.

4.6. Usmena rasprava od 3. prosinca 2008.

Na usmenoj raspravi održanoj 3. prosinca 2008. bili su nazočni predstavnik podnositelja zahtjeva s punomoćnicom odvjetnicom T. M., punomoćnik poduzetnika Euroherc osiguranja

19

d.d. i Jadransko osiguranje d.d. odvjetnik N.Č., a saslušani su svjedoci Mladen Madir, Alan Perić, Mario Ančić, Jasenka Leskur-Staničić i Ivan Beštić. Svjedok Mladen Madir je naveo da je u rujnu 2007. imao prometnu nezgodu te je štetu prijavio osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje d.d. Potom je vozilo odvezao na popravak u Autoservis Neno Solje gdje je vozilo i popravljeno. Svjedok je dalje naveo da je s računom popravka vozila otišao u Eurherc osiguranje gdje mu je zaposlenik s kojim je razgovarao rekao da nema ništa s tim budući da vozilo nije popravio u ovlaštenom servisu. Svjedok je također naveo da je u vremenskom razdoblju od prijave štete do podnošenja računa od poduzetnika Euroherc siguranje d.d. zaprimio dopis s ponudom nagodbe u iznosu 3.000,00 kuna, međutim istu nije prihvati jer je račun iznosio otprilike 10.000,00 kuna. Na upit voditeljice postupka je li svjedoku netko od zaposlenih u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. s kojima je kontaktirao tijekom postupka prijave i procjene štete preporučivao neku određenu servisnu radionicu ili autokuću za popravak vozila, svjedok je odgovorio da nije, već da se opisani problem dogodio tek nakon popravka vozila i podnošenja računa za isplatu štete poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. Svjedok je dalje naveo da je nakon toga dao izjavu kod javnog bilježnika da je zadovoljan s izvršenim radovima na vozilu koje je izvršio autoserviser Neno Solje. Također, naveo je kako ima saznanja da je navedeni autoservis taj račun i naplatio, ali mu se vlasnik tog autoservisa požalio na postojanje sličnih problema s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. od ranije. Svjedok je naveo da je riječ o vozilu marke Volkswagen starom osam godina. U nastavku svog iskaza, svjedok je naveo da mu je neposredno nakon nastanka štete serviser Neno Solje rekao da on može popraviti vozilo, ali da se javi Anti koji radi procjene na Dujmovači u blizini zgrade poduzetnika Eurodaus d.d., te da istome napomene da ga je poslao Neno Solje. Na upit g. Karduma je li svjedok odmah nakon procjene štete dobio izvid štete ili samo broj štete, svjedok je odgovorio da se ne sjeća. Na upit punomoćnika poduzetnika Eurherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. je li svjedok bilo kome platio popravak navedenog vozila i je li vozilo u cijelosti popravljeno, svjedok je odgovorio da nikome nije platio popravak vozila i da je vozilo u cijelosti popravljeno. Svjedok Alan Perić je naveo da je 2005. godine imao štetu na vozilu, te je istu temeljem police kasko osiguranja prijavio poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. gdje mu je zaposlenik navedenog poduzetnika rekao da vozilo odveze na popravak poduzetniku Eurodaus d.d., a ukoliko vozilo odveze na popravak u autoservis Bosnić, kako je svjedok želio, imat će problema s naplatom štete. Svjedok je dalje naveo da je vozilo ipak odvezao na popravak u autoservis Bosnić te je isto tamo i popravljeno. Također, naveo je da je šteta isplaćena tek u ožujku 2008. godine i to u umanjenom iznosu od 2.500,00 kuna plus PDV. Na upit punomoćnice podnositelja zahtjeva kome je šteta u konačnici isplaćena, svjedok je rekao da je iznos isplate štete plaćen autoservisu Bosnić, ali nakon osobne intervencije svjedoka. Svjedok je dalje izjavio da nije potpisivao nikakvu izjavu kod javnog bilježnika vezano uz predmetnu štetu te da je popravak vozila izvršen u roku petnaest dana. Svjedok Mario Ančić je izjavio da je u srpnju 2008. godine imao štetu na vozilu te je istu prijavio osiguravajućoj kući Jadransko osiguranje d.d. Jedan od zaposlenika te osiguravajuće kuće svjedoku je rekao da, ukoliko on nema svog majstora, mogu mu oni preporučiti servis za popravak vozila. Međutim, svjedok je vozilo odvezao na popravak u autoservis Solje koje je sam izabrao. Dalje je naveo da je iznos koji mu je ponuđen od Jadranskog osiguranja za isplatu štete iznosio 7500 kuna. Međutim, sukladno razgovoru sa serviserom koji je obavljao popravak, svjedok je naveo da navedeni iznos nije bio dovoljan. Nakon toga je serviser kod kojega je svjedok popravljao vozilo kontaktirao poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. te je ponovno obavljena procjena štete na vozilu nakon koje procjene je svjedoku ponuđen novi iznos za isplatu štete od 8500 kuna. Sukladno saznanjima svjedoka, to je iznos koji je trebao biti isplaćen autoservisu Solje za popravak svjedokova vozila. Na upit voditeljice postupka je li zna zbog čega je došlo do razlike u iznosima ponude te ima li to veze s izborom servisne radionice, svjedok je odgovorio da ne zna, da se oko toga brinuo autoserviser Solje, budući

20

da on ima poznanstva s procjeniteljima u poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. Svjedok je također naveo da je za popravak vozila sam morao izvršiti nadoplatu od 1500 kuna te da ne zna je li iznos od 8500 kuna, ponuđen od Jadranskog osiguranja d.d., stvarno i isplaćen autoservisu Solje. Svjedok je još izjavio da po izvršenoj procjeni štete nije uručen izvid štete već samo broj štete, da je vozilo bilo proizvedeno 1995. godine, a misli da je bila riječ o totalnoj šteti. Svjedokinja Jasenka Leskur-Staničić u svom iskazu je navela da je 27. ožujka 2008. godine imala štetu na vozilu marke Nissan te je istu prijavila osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje d.d. i to dana 29. ožujka 2008. Tom prilikom je svjedokinji procjenitelj Euroherc osiguranja rekao da vozilo odveze na popravak u Eurodaus d.d.. Međutim, ista je to odbila budući da ima servisera u čiji rad ima povjerenja. Dalje je navela da joj je isti procjenitelj nakon toga ponudio i autoservis Muše za popravak vozila te je rekao da s autoservisom AS Teo u kojemu je svjedokinja namjeravala popraviti svoje vozilo nemaju sklopljen ugovor. Svjedokinja je dalje navela da je vozilo ipak odvezla na popravak u AS Teo te da je tamo popravak i izvršen. Izvid štete nije dobila odmah po izvršenoj procjeni štete na vozilu, već ju je procjenitelj koji je izvršio procjenu uputio da se javi gosp. Grubišiću, zaposlenom u Euroherc osiguranju, po izvid štete. Dalje je navela da je navedenog gosp. Grubišića pokušala kontaktirati nekoliko puta, ali je on uvijek bio nedostupan te je stoga kontaktirala osobno poznanstvo s liječnikom koji radi za Euroherc osiguranje kako bi navedeni postupak bio požuren. Sukladno navodima svjedokinje, vremensko razdoblje od procjene štete do dana kada je primila izvid štete iznos oko 10 dana. Svjedokinja je također navela da je potpisala i izjavu, odnosno punomoć kod javnog bilježnika, a svrha date izjave je bila u tome da serviser AS Teo može naplatiti račun popravka njezina vozila izravno od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., bez angažmana svjedokinje. Svjedokinja nema saznanja je li popravak vozila plaćen servisu AS Teo. Dalje je navela da je tijekom opisanog postupka iscrpljivana u smislu vremena što znači trajalo je duže nego je očekivala. Svjedok Ivan Beštić je iskazao da je u kolovozu 2008. godine imao štetu na vozilu marke Hyundai, a budući da je počinitelj pobjegao s mjesta nezgode svjedok je predmetnu štetu prijavio poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. po polici kasko osiguranja. Tom prilikom svjedoku je procjenitelj Euroherc osiguranja rekao da vozilo odvede na popravak u autoservis Fabijanac, budući da su oni ovlašteni za marku vozila Hyundai, a i Euroherc osiguranje d.d. s navedenim servisom ima sklopljen ugovor. Međutim, svjedok je iskazao želju da vozilo popravi u autoservisu Beroš koji je, sukladno njegovim saznanjima, također ovlašteni servis za vozila marke Hyundai. Svjedok dalje navodi da je vozilo odvezao na popravak u autoservis Beroš te da je taj servis dalje vodio postupak oko isplate štete za predmetno vozilo od Euroherc osiguranja. Po popravku vozila, račun popravka od autoservisa Beroš svjedok je odnio na potvrdu u Euroherc osiguranje te potvrđeni račun vratio autoservisu Beroš sve u svrhu preuzimanja popravljenog vozila, a što je tada i učinio. Svjedok je izjavio da njemu nije ništa plaćeno temeljem isplate štete niti je on platio račun cjelokupnog popravka štete autoservisu Beroš, već samo da je platio 30% amortizacije jedne gume, budući da je guma koju je bilo potrebno zamijeniti stara 2 godine, a starost auta je tri godine. Dalje je naveo da je prije mjesec dana kontaktirao autoservis Beroš te da mu je rečeno da račun još nije plaćen. Na upit voditeljice postupka je li svjedok ugovorom prenio svoja potraživanja kao oštećenika u prometnoj nezgodi prema Euroherc osiguranju na autoservis Beroš, svjedok je rekao da nije već da mu je u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. rečeno da potvrđeni račun popravka vrati autoservisu Beroš, a da će Euroherc osiguranje d.d. iznos računa umanjen za iznos 30% amortizacije gume platiti na račun autoservisa Beroš. Svjedok je također izjavio da je prilikom dovoženja automobila u autoservis Beroš na popravak, a nakon što je izvršena procjena, upitao gospođu zaposlenu u autoservisu Beroš, kako to da procjenitelj u Euroherc osiguranju upućuje stranke koje su vlasnici automobila marke Hyundai u drugi servis navodeći pri tome da autoservis Beroš nije ovlašteni servis za marku Hyundai. Sukladno daljnjim navodima svjedoka, navedena je nazvala procjenitelja u Euroherc osiguranje d.d. te ga je upitala zbog čega on zastrašuje

21

stranke koje žele popraviti svoja vozila u autoservisu Beroš, te ukoliko stoji iza svojih tvrdnji da da pisanu izjavu u kojoj stoji da autoservis Beroš nije ovlašteni servis za marku vozila Hyundai. Svjedok je dalje naveo da mu je navedena gospođa nakon tog razgovora rekla da je procjenitelj s kojim je razgovarala rekao kako nikada nije napisao takvu izjavu. Svjedok je zaključno naveo da je prilikom procjene štete u Euroherc osiguranju od strane procjenitelja upozoren kako će isti napisati u njegovu predmetu da je stranka upozorena da vozilo odveze u ovlašteni servis Fabijanac, a ne u autoservis Beroš. Pozvana svjedokinja Ivanka Ajduković je pristupila usmenoj raspravi, međutim, istu je napustila prije saslušanja. Na usmenoj raspravi održanoj 3. prosinca 2008. je okončan dokazni postupak, a strankama je omogućen rok za dostavu pisanih očitovanja. Podneskom od 12. prosinca 2008. poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. u bitnome su se očitovali da u cijelosti ostaju kod navoda iznijetih tijekom predmetnog postupka, a budući da je tržište mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja, isplata (likvidacija) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila nema nikakvo mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. Tako se, smatraju ti poduzetnici, kod isplate (likvidacije) šteta ne radi niti se može raditi o bilo kakvom tržištu, već da je kod isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti isključivo riječ o odnosu oštećenik – osiguratelj, odnosno o odnosu osiguranik – osiguratelj u slučaju isplate štete po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila. Dalje su naveli da isplata(likvidacija) šteta nije trgovina, tako da nema kupovne ni prodajne cijene ni trgovinskih uvjeta, ne postoje potrošači, ne predstavlja poslovanje s drugim poduzetnicima te nema ugovaranja dodatnih obveza nego se isplaćuje šteta, te sukladno svemu tome ti poduzetnici osporavaju primjenu članka 16. stavka 2. ZZTN, u konkretnom slučaju. Također, osporavaju i primjenu članka 3. stavka 1 i članka 7. stavka 1. ZZTN u predmetnoj stvari. Kada djelatnik osiguravajućeg društva u obvezi sugerira popravak oštećenog vozila kod ovlaštenog servisera, isti to čini sukladno podacima koji su javno objavljeni od strane koncesionara za određenu marku vozila na teritoriju Republike Hrvatske. Ovi poduzetnici su prigovorili iskazima svjedoka, saslušanih na usmenoj raspravi 2. i 3. prosinca 2008., koji su iskazivali o događajima iz 2008. godine budući da navedena godina ne ulazi u mjerodavno razdoblje. Sukladno navodima tih poduzetnika, izvedeni dokazi nedvojbeno upućuju na zaključak da su svi oštećenici popravljali vozila u servisnim radionicama koje su sami izabrali i svima je šteta plaćena. Navedenim podneskom poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. su dostavili presliku naloga za isplatu, od 26. srpnja 2006., kojim se nalaže isplata štete poduzetniku Hrga gradnja d.o.o, zatim preslike dva naloga za isplatu šteta oštećenika Ivana Gabelice, na autoservis Uno i autolakirerski obrt Stanislav Jelić, preslike izvansudskih nagodbi s Mladenom Madirom, Androm Perićem, Robertom Eremutom vezano uz štetu od 9. srpnja 2008., zapisnik o očevidu od 9. srpnja 2008. (Mari Ančić), nalog za isplatu (oštećenik Staničić Ivo) Auto servisu Teo, presliku sporazuma o izvansudskoj nagodbi s Ivanom Bešlićem poduzetniku Beroš trade d.o.o., sporazum o izvansudskoj nagodbi s Ivankom Ajduković od 22. svibnja 2007. Vezano uz iskaz Augustina Gattina i Tea Perića na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007., osiguravatelji spomenutim podneskom označavaju netočnim navod da je servis AS Teo preuzeo naplatu štete, budući da je između Vjeke Gattina (oca Augustina Gattina i vlasnika spomenutog vozila) i Jadranskog osiguranja d.d. 8. veljače 2007. sklopljen Sporazum o izvansudskoj nagodbi, te je Vjeki Gattinu 19. ožujka 2007. isplaćena šteta, odnosno činjenica popravka vozila u servisu AS Teo nije bila od utjecaja na isplatu štete. Preslike navedenog sporazuma o izvansudskoj nagodbi i naloga za isplatu poduzetnici su priložili u spis.

22

Podneskom od 15. prosinca 2008. podnositelj zahtjeva je ostao pri svojim ranijim navodima, naglašavajući zabranu sklapanja ugovora koji za posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, pozivajući se pritom kako su nepoznati razlozi iz kojih su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. određene servisere pozivali na suradnju, a druge ne, budući da su svi članovi podnositelja zahtjeva upisani u imenik obrtnika i raspolažu potrebnom opremom za rad. Uz navedeni podnesak podnositelj zahtjeva je dostavio u spis izjavu Marine Beroš , presliku prve i zadnje stranice sporazuma zaključenog između Renault Nissan Hrvatska d.o.o. i Autoservis TEO d.o.o. i presliku prve i zadnje stranice aneksa ugovira s ovlaštenim serviserom između poduzetnika Hyundai Auto Zagreb d.o.o. i Beroš Trade d.o.o. Temeljem prikupljenih podataka Agencija je izradila sveobuhvatnu pravnu i ekonomsku analizu mjerodavnog tržišta. Provedenom pravnom i ekonomskom analizom utvrđeno je slijedeće:

5. Stranke u postupku

Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. djeluje temeljem odobrenja Ministarstva financija Republike Hrvatske od 19. listopada 1992., a u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu upisan je 3. studenoga 1992. Poduzetnik Euroinvesting d.o.o. pripojen je 10. prosinca 2002. poduzetniku Euroherc osiguranje d.d.

5.1. Euroherc osiguranje d.d.

Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. ima podružnice u Makarskoj, Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Puli, Zadru, Varaždinu, Bjelovaru, Rijeci i Osijeku. Tablica 1. Vlasnička struktura poduzetnika Euroherc osiguranje d.d.

Imatelj udjela Broj dionica % udjela u temeljnom kapitalu

Dubravko Grgić 45.750 15,00 Mladenka Grgić 31.370 10,28 Miroslav Grbavac 29.860 9,79 Jadransko osiguranje d.d. 26.840 8,80 Radoslav Lavrić 22.450 7,36 Radoslav Pavlović 11.600 3,80 Zlatko Lerota 9.910 3,25 Josip Rubić 8.910 2,92 Mate Erkapić 8.910 2,92 Zlatko Kordić 8.910 2,92 Ostali 100.546 32,96 Sveukupno 305.056 100,00

Izvor: www.sda.hr, posjećena 25. listopada 2007. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Tablicom 1. prikazana je vlasnička struktura poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. iz koje je razvidno da najveći udjel u temeljnom kapitalu poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. ima Dubravko Grgić sa 15 posto udjela. Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb u sljedećim poduzetnicima ima 10 posto ili više udjela u temeljnom kapitalu:

23

• EURO Daus d.d. Split – 42,43 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Euroherc osiguranje d.d. Mostar – 27,10 posto udjela u temeljnom kapitalu, • EUROLeasing d.o.o. Zagreb – 10,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Agram d.o.o. Ljubuški – 44,22 posto udjela u temeljnom kapitalu, • EURODuhan d.d. Bjelovar – 43,89 posto udjela u temeljnom kapitalu, • BRIONI d.d. Pula – 24,21 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Auto Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 34,97 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Sunce osiguranje d.d. Zagreb – 10,21 posto udjela u temeljnom kapitalu, • EURODOM d.o.o. Osijek – 25,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • GP Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 23,07 posto udjela u temeljnom kapitalu, • AUTOSLAVONIJA d.d. Osijek – 70,98 posto udjela u temeljnom kapitalu, • BOSNA reosiguranje d.d. Sarajevo – 10,70 posto udjela u temeljnom kapitalu, • UNA-SANA d.d. Bihać – 52,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • SB TOURS d.o.o. Makarska – 100,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • BELIĆI d.o.o. Rijeka – 20,00 posto udjela u temeljnom kapitalu.

5.2. Jadransko osiguranje d.d.

Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu 21. kolovoza 1991. Podružnice poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. nalaze se u Zagrebu, Splitu, Šibeniku, Osijeku, Koprivnici i Rijeci. Tablica 2. Vlasnička struktura poduzetnika Jadransko osiguranje d.d.

Imatelj udjela Broj dionica % udjela u temeljnom kapitalu

Dubravko Grgić 18.750 15,00 Radoslav lavrić 12.220 9,78 Miroslav Grbavac 11.913 9,53 Ankica Čeko 9.881 4,90 Mladenka Grgić 5.550 4,44 Zlatko Lerota 3.160 2,53 Radoslav Pavlović 3.094 2,48 Husnija Kurtović 2.400 1,92 Zdenko Milas 2.400 1,92 Grupa računa na kojima je uknjižena ista količina vr. papira 2.000 1,60

Ostali 53.641 42,91 Sveukupno 125.009 100,00

Izvor: www.sda.hr, posjećena 25. listopada 2007. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Prema podacima prikazanima u tablici 2., razvidno je kako najveći udjel u temeljnom kapitalu poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. ima Dubravko Grgić, kao i u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d., s 15 posto udjela u temeljnom kapitalu. Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. Zagreb u sljedećim poduzetnicima ima 10 posto ili više udjela u temeljnom kapitalu:

• Bosna osiguranje d.d. Sarajevo – 77,47 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Euro daus d.d. Split – 55,48 posto udjela u temeljnom kapitalu, • EUROLeasing d.o.o. Zagreb – 10,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Euroherc osiguranje d.d. Zagreb – 10,28 posto udjela u temeljnom kapitalu,

24

• EUROAgram TIS d.o.o. Zagreb – 50,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • EUROAgram nekretnine d.o.o. Zagreb – 50,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • AGRAM d.o.o. Ljubuški – 45,09 posto udjela u temeljnom kapitalu, • EURODuhan d.d. Bjelovar – 43,89 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Brioni d.d. Pula – 20,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Auto Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 16,98 posto udjela u temeljnom kapitalu, • Sunce osiguranje d.d. Zagreb – 10,21 posto udjela u temeljnom kapitalu, • EUROdom d.o.o. Osijek – 25,00 udjela u temeljnom kapitalu, • GP Dubrovnik d.d. Dubrovnik – 23,07 posto udjela u temeljnom kapitalu.

Koncern Agram

Slika 1. Prikaz strukture Koncerna Agram

Izvor: www.koncern-agram.hr Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Koncern Agram, kako je prikazano slikom 1., u svom sastavu ima sljedeća osiguravajuća društva: poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., poduzetnika Agram life d.d. i poduzetnika Sunce osiguranje d.d.

5.3. Servisne radionice sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije

Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja je osnovana radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva, te je pravna osoba koja obavlja javne ovlasti. Na razini županija djeluju područne obrtničke komore. Cehovi hrvatske obrtničke komore okupljaju istorodne cehove područne obrtničke komore, dok cehovi područne obrtničke komore okupljaju sekcije udruženja obrtnika, te konačno, sekcije udruženja obrtnika okupljaju srodne struke. U skladu s navedenim, područna obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije ima sekciju autostruke koja okupljaju obrtnike autostruke. U predmetnom slučaju riječ je o obrtnicima koji, između ostalog, obavljaju djelatnost servisiranja motornih vozila. Na području Splitsko-dalmatinske županije, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, djeluje velik broj obrtnika – servisera. Također, osim obavljanja

25

djelatnosti servisiranja motornih vozila po štetnom događaju, obrtnici obavljaju i druge djelatnosti, odnosno ostvaruju prihode i iz drugih izvora, kao što su prodaja vozila, rezervnih dijelova, obavljanje servisa na vozilima, popravaka i drugo.

6. Mjerodavno tržište

Mjerodavno tržište utvrđuje se, sukladno članku 7. ZZTN, kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Svrha utvrđivanja mjerodavnog tržišta je određivanje proizvoda s kojima se poduzetnici tržišno natječu, kao i područja na kojem se natječu. U smislu članka 4. stavka 1. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište utvrđuje se na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija i zemljopisna dimenzija. Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu, sukladno članku 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi, s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe (zamjenski proizvodi odnosno supstituti). U određivanju mjerodavnog tržišta bilo je potrebno voditi računa o tome kako je riječ o strankama u postupku koje se ne susreću na istom mjerodavnom tržištu, odnosno, osiguravajuća društva djeluju na tržištu osiguranja, kako životnog tako i neživotnog, putem izdavanja polica osiguranja, dok serviseri djeluju na tržištu servisiranja motornih vozila, odnosno obavljaju, između ostalih, djelatnost servisiranja motornih vozila po nastanku štete. Tržište osiguranja i tržište servisiranja vozila po nastanku štete povezani su putem samih osiguranika, odnosno broj osiguranika pojedinog osiguravatelja u korelaciji je sa vjerojatnošću nastanka većeg ili manjeg broja šteta, a što se izravno odražava na broj obavljenih servisa vozila po nastanku šteta i isplate šteta. Imajući u vidu gore navedeno, kao polazište u predmetnom slučaju te kao relevantno tržište u proizvodnom smislu promatrano je i analizirano tržište isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila. Međutim, daljnjom ekonomskom i pravnom analizom utvrđeno je kako je potrebno utvrditi mjerodavnim i tržišta na kojima djeluju poduzetnici osiguravatelji, budući da je u predmetnom slučaju relevantan položaj i snaga osiguravatelja na tržištima osiguranja. Sukladno navedenim razlozima, Agencija je mjerodavnim tržištima u proizvodnom smislu

utvrdila:

1. 2.

tržište obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i

tržište kasko osiguranja cestovnih vozila.

Kao povezana tržišta

mjerodavnim tržištima, Agencija je utvrdila:

1.

2.

tržište isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila i

tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete.

Sukladno članku 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, Agencija je mjerodavnim tržištem u zemljopisnoj dimenziji utvrdila područje Splitsko - dalmatinske županije, a s obzirom na područje na kojem djeluje podnositelj zahtjeva te, s obzirom na sam zahtjev koji se odnosi na

26

utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na području Splitsko – dalmatinske županije. Člankom 13. stavkom 3. Uredbe o mjerodavnom tržištu propisano je kako se razdoblje za koje se prikupljaju i utvrđuju podaci o tržišnim udjelima poduzetnika koji djeluju na nekom mjerodavnom tržištu utvrđuju u pravilu godišnje, a po potrebi se može utvrditi duže ili kraće razdoblje. Člankom 13. stavkom 4. navedene Uredbe propisano je kako ukupno trajanje razdoblja za koje se prikupljaju i utvrđuju podaci o tržišnim udjelima poduzetnika, u smislu stavka 3. članka 13. Uredbe o mjerodavnom tržištu, ne može biti duže od pet godina. Budući da je predmetni zahtjev podnesen u 2006. godini, kao mjerodavna godina utvrđena je 2005. godina

, a radi praćenja trenda kretanja tržišta u analizi je promatrana i 2006. godina, i prvih devet mjeseci 2007. godine

6.1. Analiza mjerodavnog tržišta

6.1.1. Tržište obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti

Promatrajući cjelokupno tržište osiguranja, utvrđeno je postojanje prepreka pristupa tom tržištu, u smislu Zakona o osiguranju («Narodne Novine», broj 151/05; dalje: ZoS) i to kao ograničavanje obavljanja djelatnosti osiguranja onim poduzetnicima koji ne zadovoljavaju točno propisane uvjete, a što služi i za zaštitu samih korisnika usluga osiguranja. Međutim, svaki poduzetnik koji zadovoljava uvjete iz ZoS u mogućnosti je dobiti dozvolu za rad osiguravajućeg društva, čime su propisani uvjeti jednaki za sve poduzetnike, odnosno odredbe ZoS ne ograničavaju broj poduzetnika koji se mogu baviti djelatnosti osiguranja, niti dodjeljuju specijalna ekskluzivna prava za obavljanje iste djelatnosti. Nadalje, uvjeti pod kojima se nude osiguranja, pogotovo kada je u pitanju obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, u velikoj su mjeri regulirani. Naime, temeljnim premijskim sustavom određene su osnovice po registracijskim područjima kao i način izračuna funkcionalnog dijela premija obveznog automobilskog osiguranja. Osiguravajuća društva mogu slobodno određivati dio koji se odnosi na režijski dodatak, pod uvjetom da ne smije biti manji od 10 posto, niti viši od 20 posto. Potražnja za policama osiguranja od automobilske odgovornosti raste svake godine, što je izravna posljedica kupovine sve većeg broja novih vozila, pa se na taj način povećava i broj korisnika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Ekonomski promatrano, potražnja za obveznim osiguranjem od automobilske odgovornosti ne pokazuje elemente elastičnosti. Naime, ukoliko se poveća cijena premije osiguranja za osobno vozilo, istodobno se potražnja za policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti neće smanjiti, odnosno vlasnik novog vozila neće odustati od kupnje police osiguranja ili ju zamijeniti nekom drugom mogućnosti. Temeljnim premijskim sustavom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti određen je način izračuna premije osiguranja. Premija osiguranja koju osiguranik plaća prilikom ugovaranja osiguranja od automobilske odgovornosti sastoji se od dva dijela:

1. funkcionalna premija, i 2. režijski dodatak. Funkcionalna premija sadrži jedinstvenu tehničku premiju namijenjenu ispunjavanju obveza iz osiguranja, jedinstvena je za sva društva i pored tehničke premije sadrži i dio za financiranje preventivnih aktivnosti.

27

Režijski dodatak

je dio premije namijenjen za pokriće poslovnih i ostalih izdataka društva za provedbu djelatnosti osiguranja od automobilske odgovornosti i ostvarenje dobiti osiguravatelja. Režijski dodatak osiguravajuća društva samostalno određuju prema uvjetima na tržištu, uz uvjet nametnut propisima, da ne bude manji od 10 posto, niti viši od 20 posto, sukladno temeljnom premijskom sustavu.

Funkcionalna premija

Funkcionalna premija izračunava se temeljem jedinstvenih osnovica, prikazanih u tablici 3., koje su različite za različita registracijska područja, odnosno za različite registracijske oznake. Na temelju jedinstvenih osnovica svaki poduzetnik, osiguravajuće društvo, izrađuje vlastiti cjenik premija – tablice ukupne premije osiguranja po registracijskim područjima, premijskim grupama i unutar premijskih grupa, tehničkim karakteristikama vozila te stupnjevima bonusa i malusa izraženim u kunama i lipama. Tablica 3. Pregled funkcionalnih premija prema registracijskim područjima REGISTRACIJSKA OZNAKA JEDINSTVENA OSNOVICA DA, PS 1.312,20 DE, KŽ, NA, PŽ, ŠI, VU 1.441,80 BM, DJ, DU, IM, MA, OG 1.583,30 BJ, ČK, GS, KA, KC, KT, NG, OS, PU, RI, VT, VŽ, ZD, ŽU 1.738,30

SK, ST 1.913,80 SB, VK 2.103,80 KR, ZG 2.313,40

Izvor: Temeljni premijski sustav za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj, Hrvatski ured za osiguranje, kolovoz 2001. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Prema podacima iz tablice 3. razvidno je kako je na registarskim područjima Krapine i Zagreba jedinstvena osnovica najviša, odnosno ona iznosi 2.313,40 kn. Jedinstvene osnovice za izračun funkcionalne premije prikazane u tablici 4. predstavljaju ujedno osnovni premijski stupanj za osobno vozilo 33 – 44 kW. Naime, kao što je prikazano u tablici 4., ukoliko je potrebno izračunati premiju obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za osobno vozilo snage motora od 24 kW za registarsko područje Zagreba, jedinstvena osnovica će iznositi 82,90 posto od 2.313,40 kn (što je jedinstvena osnovica za registarsko područje Zagreba, za osobno vozilo snage motora od 33 kW do 44 kW). Tablica 4. Prikaz izračuna funkcionalne premije u postotku od jedinstvene funkcionalne premije Snaga motora % Do 22kW 58,10 Preko 22kW – 33kW 82,90 Preko 33 kW – 44 kW 100,00 Preko 44 kW – 55 kW 116,30 Preko 55 kW – 66 kW 132,60 Preko 66 kW – 84 kW 146,00 Preko 84 kW – 110 kW 174,70 Preko 110 kW 209,90

Izvor: Temeljni premijski sustav za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

28

Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje na sjednici održanoj 21. svibnja 2003. donio je izmjene i dopune Temeljnog premijskog sustava za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti u Republici Hrvatskoj. Donošenjem novog Pravilnika o registraciji vozila («Narodne Novine», broj 05/05; dalje: Pravilnik o registraciji) izmijenjena je većina pripadajućih područja po pojedinim registracijskim oznakama u Republici Hrvatskoj. Do promjena je došlo u vidu prava na određene premijske stupnjeve (bonuse/maluse) na način da je dodan stavak 8a. ZoS propisuje da do 31. prosinca 2007. nema promjena u sustavu načina izračuna premije za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, odnosno načina donošenja pravila. Nakon 31. prosinca 2007. situacija se promijenila na način da su osiguravajuća društva dužna obavijestiti nadzorno tijelo o uvjetima osiguranja i tehničkoj podlozi koju upotrebljavaju pri izračunu cjenika premija osiguranja najkasnije 60 dana prije njihove primjene i to isključivo u svrhu provjere sukladnosti sa zakonskim propisima, aktuarskim načelima i pravilima struke. Ukoliko nadzorno tijelo utvrdi da propisani uvjeti osiguranja i tehnička podloga nisu sukladni zakonskim propisima, aktuarskim načelima i pravilima struke, naložit će društvu za osiguranje da napravi izmjene sukladno propisima.

Tržište obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Tablicom 5. dan je prikaz strukture mjerodavnog tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Splitsko – dalmatinskoj županiji u 2005., 2006. i dijelu 2007. godine. Prikazani su tržišni takmaci te njihovi tržišni udjeli na promatranom području i razdoblju, prema kriteriju zaračunate bruto premije u pojedinoj godini. Tablica 5. Prikaz strukture tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u 2005., 2006. i prvih devet mjeseci 2007. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Osiguravajuće društvo Zaračunata bruto premija u 2005. / kn

% tržišnog udjela

Zaračunata bruto premija u 2006. / kn

% tržišnog udjela

Zaračunata bruto premija Siječanj do Rujan 2007.

% tržišnog udjela

Jadransko osiguranje d.d. *** 30-40 *** 20-30 *** 20-30 Euroherc osiguranje d.d. *** 20-30 *** 20-30 *** 20-30 Croatia osiguranje d.d. *** 20-30 *** 20-30 *** 20-30 Kvarner Wiener *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Osiguranje Zagreb d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Allianz Zagreb d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Grawe Hrvatska osiguravajuće d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10

Sunce osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Triglav osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Helios osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Uniqa osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Generali osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Koncern Agram ukupno 50-60 50-60 50-60 Ostali ukupno 40-50 40-50 40-50 Svekupno *** 100,00 *** 100,00 *** 100,00 Izvor: podnesci navedenih poduzetnika. Obrada: AZTN. Koncern Agram, putem poduzetnika u svom sastavu, poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., Euroherc osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., na tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2005. godini ostvarivao je značajan tržišni udjel od 50-60 posto. Prvi slijedeći poduzetnik, Croatia osiguranje d.d., na tržištu u istoj godini ostvarivao je tržišni udjel od 20-30 posto, dok preostali sudionici na tržištu ostvaruju pojedinačno tržišne udjele niže od 10 posto.

29

Promatrajući pojedinačno poduzetnike u sastavu koncerna Agram u 2005. godini najznačajniji tržišni udjel ostvarivao je poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. sa 30-40 posto, dok ga je sa podjednakim udjelom od 20-30 posto slijedio poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. Stavljajući u odnos koncern Agram i ostale poduzetnike na mjerodavnom tržištu u 2005. godini, evidentno je da poduzetnici u sastavu koncerna Agram sa gotovo 60 posto udjela čine većinu strukture tržišta prema visini tržišnog udjela. Gotovo ista struktura mjerodavnog tržišta zadržava se i u narednim godinama, iako se omjer visine tržišnih udjela poduzetnika u sastavu koncerna Agram i ostalih takmaca mijenja u korist ostalih poduzetnika na tržištu. Naime, u 2006. godini se tržišni udjel koncerna Agram smanjuje. Tako u 2006. godini tržišni udjel koncerna Agram pada za 3 postotna poena te iznosi 50-60 posto, dok se pad nastavlja i u prvih devet mjeseci 2007. godine. U 2007. godini udjel koncerna Agram iznosi 50-60 posto. Isto je prvenstveno posljedica pada udjela vodećeg poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. u 2006. i 2007. godini. Isti trend neznatnog padanja tržišnog udjela vidljiv je i kod poduzetnika Croatia osiguranje d.d., drugog takmaca po visini tržišnog udjela na mjerodavnom tržištu, iako je taj poduzetnik i dalje jedan od vodećih takmaca. U 2006. poduzetnik Croatia osiguranje d.d. ostvaruje tržišni udjel od 20-30 posto, dok mu u prvih devet mjeseci 2007. godine tržišni udjel iznosi 20-30 posto. Istovremeno tržišni udjeli preostalih takmaca na tržištu neznatno se mijenjaju, odnosno padaju ili rastu, ali i dalje i u 2006. godini i u prvih devet mjeseci 2007. godine ostaju pojedinačno na razini ispod 10 posto.

6.1.1.1. Pokazatelji koncentriranosti mjerodavnog tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Herfindahl-Hirschmanov indeks, odnosno HH indeks je pokazatelj koncentriranosti tržišta, a izračunava se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela svih poduzetnika na utvrđenom mjerodavnom tržištu. HH indeks u vrijednosti nižoj od 1.000 upućuje na relativno slabo koncentrirano tržište, u vrijednosti između 1.000 i 1.800 na umjereno koncentrirano tržište, dok se tržišta s vrijednošću HH indeksa višom od 1.800 smatraju visoko koncentriranima. HH indeks je na mjerodavnom tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za 2005. godinu iznosio 2.269,64, a budući da je vrijednost indeksa iznad 1.800, isti upućuje na činjenicu da je riječ o visoko koncentriranom tržištu. HH indeks za 2006. godinu iznosio je 2.195,12, dok je u prvih devet mjeseci 2007. godine iznosio 2.085,78. Iz navedenih podataka proizlazi trend malog, ali neprekidnog snižavanja razine koncentriranosti tržišta. Kao drugi pokazatelj stupnja koncentriranosti tržišta koristi se omjer tržišne koncentracije CR («concentration ratio»). Stopa koncentracije (CR), uz HHI uobičajeno je mjerilo tržišne koncentracije kojim se prikazuje ukupni (zajednički) tržišni udjel dvaju ili više najvećih poduzetnika koji djeluju na nekom tržištu. Pokazatelj koncentracije CR3

predstavlja postotak tržišnog udjela tri najveća poduzetnika na mjerodavnom tržištu.

U predmetnom slučaju CR3 za 2005. godinu iznosi 82,91 posto te također ukazuje na visoku koncentriranost mjerodavnog tržišta. CR3

se u predmetnom slučaju odnosi na prva tri poduzetnika, Jadransko osiguranje d.d., Euroherc osiguranje d.d. i Croatia osiguranje d.d., budući da su navedeni tri najznačajnija poduzetnika na tržištu prema visini tržišnih udjela.

30

I u 2006. godini, kao i u prvih devet mjeseci 2007. godine, stopa koncentriranosti se snižava, pa je tako CR3

u 2006. godini iznosio 78,89, a u 2007. godini 73,37 posto.

Navedeni podaci o koncentriranosti tržišta u svim promatranim godinama ukazuju kako je riječ o visoko koncentriranom tržištu, no unatoč tome, razina koncentriranosti tržišta se od 2005. godine neprekidno smanjuje. Isto tako, od prva tri poduzetnika prema visini tržišnog udjela na tržištu, prva dva su poduzetnici članovi Agram koncerna, dok je treći njihov takmac. Iako treći prema visini tržišnog udjela u sve tri promatrane godine, poduzetnik Croatia osiguranje d.d. ostvaruje tržišni udjel koji samo neznatno odstupa od tržišnih udjela prva dva takmaca, odnosno od poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje d.d.

6.1.2. Mjerodavno tržište kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Uvjete za kasko osiguranje i premijski sustav za kasko osiguranje cestovnih vozila ne propisuje Hrvatski ured za osiguranje (HUO), nego sami osiguravatelji. Kasko osiguranje cestovnih vozila pokriva samo materijalne štete na osiguranom vozilu i drugim osiguranim predmetima. Osiguranicima – koji nisu obveznici PDV-a, osnovica za obračun premije je nabavna cijena novog vozila na dan sklapanja ugovora o kasko osiguranju s uključenim PDV-om u tu cijenu.

Premija osiguranja je novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja temeljem ugovora o kasko osiguranju uplaćuje osiguravatelju. Osiguranje vozila zaključeno s trajanjem kraćim od godine dana ne može biti temelj za smanjenje premije (bonus) u sljedećoj godini, iako nije bilo prijavljene štete. Ako u protekle tri godine nije imao isplaćene štete, osiguraniku se priznaje bonus 50 posto na premiju osiguranja za slijedeću godinu.

Tablicom 6. prikazana je struktura mjerodavnog tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko – dalmatinskoj županiji u razdoblju od 2005. do rujna 2007. godine. Takmaci na ovom tržištu isti su kao i na prethodno analiziranom tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, budući da je riječ također o dijelu tržišta osiguranja.

Tablica 6. Prikaz strukture tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005., 2006. i prvih devet mjeseci 2007. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Osiguravajuće društvo Zaračunata bruto premija u 2005. / kn

% tržišnog udjela

Zaračunata bruto premija u 2006. / kn

% tržišnog udjela

Zaračunata bruto premija Siječanj do Rujan 2007.

% tržišnog udjela

Croatia osiguranje d.d. *** 30-40 *** 20-30 *** 20-30 Jadransko osiguranje d.d. *** 20-30 *** 10-20 *** 10-20 Euroherc osiguranje d.d. *** 20-30 *** 20-30 *** 20-30 Allianz Zagreb d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Osiguranje Zagreb d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Kvarner Wiener *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Triglav osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Grawe Hrvatska osiguravajuće d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10

Helios osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Sunce osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Uniqa osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Generali osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Koncern Agram ukupno 40-50 40-50 40-50 Ostali ukupno 50-60 50-60 50-60

Svekupno *** 100,00 *** 100,00 *** 100,00 Izvor: podnesci navedenih poduzetnika. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

31

Na promatranom mjerodavnom tržištu u 2005. godini koncern Agram, putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., ostvaruje tržišni udjel od 40-50 posto. Drugi po visini tržišnog udjela nakon koncerna Agram, je poduzetnik Croatia osiguranje d.d., koji u mjerodavnoj, 2005. godini ostvaruje tržišni udjel od 30-40 posto. Promatrajući visinu tržišnih udjela svih takmaca pojedinačno na tržištu, prvi poduzetnik je Croatia osiguranje d.d. sa najvišim udjelom od 30-40 posto, a slijede ga poduzetnici Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje d.d. sa 20-30 posto i 20-30 posto udjela. Evidentna je slična struktura i ovog tržišta sa tržištem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, te su i u ovom slučaju ista prva tri poduzetnika najznačajnija prema visini tržišnog udjela, uz iznimku drugačijeg odnosa snaga između ta tri poduzetnika. Naime, na tržištu kasko osiguranja cestovnih vozila najvišim udjelom raspolaže poduzetnik Croatia osiguranje d.d., dok ga slijede dva poduzetnika u sastavu Agram koncerna. I na ovom tržištu u razdoblju nakon 2005. godine vidljiv je trend smanjivanja visine tržišnih udjela do tada najznačajnijih takmaca na tržištu. Tržišni udjel Agram koncerna u 2006. godini, ostvaren putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., iznosi 40-50 posto, dok u prvih devet mjeseci 2007. godine dalje pada i iznosi 40-50 posto. Sličan trend odnosi se i na prvog slijedećeg poduzetnika po visini tržišnog udjela, poduzetnika Croatia osiguranje d.d., no samo u 2006. godini, kada pada na razinu od 20-30 posto, no u prvih devet mjeseci 2007. godine ponovo pokazuje tendenciju rasta, sa ostvarenom visinom udjela od 20-30 posto. Iako ostali poduzetnici pojedinačno ostvaruju svaki udjel manji od 10 posto, promatrajući ih u odnosu na društva zajedno u sastavu koncerna Agram, drže veći dio tržišta, od 50-60 posto udjela u 2005. godini, do 50-60 posto u 2007. godini. No, potrebno je uzeti u obzir da gotovo polovicu dijela tog postotka udjela čini najznačajniji takmac na tržištu, poduzetnik Croatia osiguranje d.d.

6.1.2.1. Pokazatelj koncentriranosti mjerodavnog tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Za promatrano mjerodavno tržište izračunati su i pokazatelji koncentriranosti tržišta: Herfindahl-Hirschmanov indeks i stopa koncentriranosti (CR), sukladno metodologiji prethodno pojašnjenoj u analizi mjerodavnog tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. HH indeks je u 2005. godini iznosio 2.275,78, što se prema metodologiji ocjene vrijednosti indeksa gdje je vrijednost indeksa viša od 1.800, smatra visoko koncentriranim tržištem. HH indeks za 2006. godinu iznosio je 1.886,59, dok je u prvih devet mjeseci 2007. godine iznosio 1.780,97. Iz navedenih podataka proizlazi trend malog, ali neprekidnog snižavanja razine koncentriranosti tržišta. Omjer tržišne koncentracije CR3

, koncentracijska stopa, za prva tri takmaca na tržištu, poduzetnike Croatia osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Euroherc osiguranje d.d., u predmetnom slučaju u 2005. godini iznosi 80,28 posto, dok u 2006. godini pada na 71,46 posto, a u 2007. godini i dalje pada na 67,94 posto.

32

Navedeni podaci o koncentriranosti tržišta u svim promatranim godinama ukazuju kako je i u slučaju tržišta kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji riječ o visoko koncentriranom tržištu, no da se razina koncentriranosti smanjuje od 2005. godine. Također, za ovo tržište je karakteristično da je prvi poduzetnik na tržištu prema visini tržišnog udjela poduzetnik Croatia osiguranje d.d., a slijede ga dva poduzetnika u okviru Agram koncerna. Navedeno je relevantno osobito, s obzirom na visinu tržišnog udjela ta dva poduzetnika, odnosno na značajan pad udjela poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. od 2005. do 2007. godine, sa 20-30 na 10-20 posto. Unatoč navedenom, prema analiziranim podacima ovo tržište je visoko koncentrirano, a njegov najznačajniji dio drži koncern Agram.

6.1.2.2. Utvrđivanje vladajućeg položaja koncerna Agram na mjerodavnom tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila

Zakonodavni okvir zaštite tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj daje općenito pregled odrednica relevantnih prilikom utvrđivanja postojanja vladajućeg položaja određenog poduzetnika na nekom mjerodavnom tržištu. Tako, u smislu članka 15. stavka 1. ZZTN, poduzetnik se smatra da je u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od svojih stvarnih ili mogućih konkurenata, potrošača, kupaca ili dobavljača, naročito ako nema konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a naročito s obzirom na tržišni udjel i položaj, financijsku snagu, pristup izvorima nabave ili tržištu, povezanost s drugim poduzetnicima, pravne ili činjenične zapreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište, poduzetnikovu sposobnost diktiranja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i poduzetnikovu sposobnost isključivanja ostalih konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike. Nadalje, člankom 15. stavkom 3. ZZTN utvrđeno je kako se za poduzetnika pretpostavlja da je u vladajućem položaju ukoliko njegov tržišni udjel na utvrđenom mjerodavnom tržištu iznosi više od 40 posto. Iako Koncern Agram nije registriran kao pravna osoba u sudskom registru, prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima («Narodne Novine», broj 111/93, 34/99, 121/99, 118/03; dalje: ZTD), ZoS, Zakona o preuzimanju dioničkih društava («Narodne Novine», broj 84/02; dalje: Zakon o preuzimanju), iz Ugovora o povezivanju u Koncern Agram, te uvidom u vlasničku strukturu pojedinih poduzetnika, nedvojbeno proizlazi da je riječ o koncernu, u smislu odredbe članka 476. stavka 2. ZTD i članka 10. stavka 1. i članka 175. stavka 2. ZoS. Naime, iz odredaba ZTD ne proizlazi obveza da se koncern kao takav registrira, već zakon samo propisuje karakteristike koje upućuju na de facto postojanje koncerna. U tom smislu, a temeljem provedenog istraživanja u predmetnom postupku poduzetnici – povezana društva Koncerna Agram smatraju se koncernom, te se promatraju i kao grupa. Sukladno mišljenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA) od 10. veljače 2006., zaprimljenom u spis Agencije klasa: UP/I-030-02/2005-01/51, urbroj: 580-02-06-41-24, ZTD razlikuje tri oblika koncerna:

1. Ugovorni koncern, koji nastaje na temelju pravnog posla ili ugovora o vođenju poslova društva (članak 479. stavak 1. ZTD),

2. Faktični koncern kad jedno društvo ima u drugome većinski udjel ali o tome ne postoji nikakav ugovor (članak 474. stavak 1. ZTD),

33

3. Koncern u kojem su društva međusobno ravnopravna a povezana su zajedničkim vođenjem (članak 476. stavak 2. ZTD),

te slijedom tih pravnih činjenica HANFA smatra kako je pravna priroda koncerna Agram nedorečena, iako bi po mišljenju HANFE koncern Agram bio najbliži pojmu faktičnog koncerna. Neovisno o pravnoj prirodi i obliku koncerna Agram, HANFA navodi kako se nadzor nad predmetnim društvima vrši kao nadzor nad grupom osiguravatelja na temelju odredbe članka 174. stavak 2. u vezi s člancima 9. i 10. ZoS, jer je riječ o povezanim osobama i posrednim ulaganjima koji neposredno (kvalificirani udjel od 10 posto ili više glasačkih prava) ili posredno (manje od 10 posto glasačkih prava, ali s utjecajem na upravljanje u drugoj pravnoj osobi) sudjeluju u vlasničkoj strukturi ili odlučivanju u društvima. Zaključno, HANFA je navela kako se nadzor ne vrši nad koncernom Agram jer on zasada nije dorečen niti se može podvesti pod oblik ugovornog, faktičnog ili samo koncerna, nego postoji samo kao skupni naziv, ali se zato uzima kao neprijeporna činjenica da je riječ o grupi osiguravatelja koji su međusobno usko vlasnički povezana. Opisani stav potvrdio je Upravni sud Republike Hrvatske presudom broj Us-8038/2006-4, od 24. siječnja 2008. godine. Imajući u vidu gore navedeno, smatra se kako je riječ o jednom gospodarskom subjektu, odnosno jednom poduzetniku, u smislu članka 5. ZZTN, odnosno tržišni udjeli koje poduzetnici Jadransko osiguranje d.d., Euroherc osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., kao članovi istog koncerna, ostvaruju na mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila promatraju se skupno, te ih se s obzirom na tržišne udjele promatra zbirno i tretira kao jednog poduzetnika. Na mjerodavnom tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti koncern Agram, putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., u sve tri promatrane godine ostvaruje značajan udjel. Tako u mjerodavnoj 2005. godini ostvaruje tržišni udjel od 50-60 posto, u 2006. godini iznosi 50-60 posto, te u prvih devet mjeseci 2007. iznosi 50-60 posto. Unatoč neznatnom padu, tržišni udjel je i dalje na visokoj razini od preko 50 posto. Na mjerodavnom tržištu kasko osiguranja cestovnih vozila koncern Agram, u mjerodavnoj 2005. godini ostvaruje tržišni udjel od 40-50 posto, u 2006. godini 40-50 posto, dok u prvih devet mjeseci 2007. godine iznosi 40-50 posto. Iako je na ovom mjerodavnom tržištu tržišni udjel koncerna Agram nešto niži, te također pokazuje tendenciju snižavanja, i dalje koncern Agram ostvaruje na tom tržištu najznačajniji udjel i to preko 40 posto u sve tri promatrane godine. Sukladno pretpostavki iz članka 15. stavka 3. ZZTN, razvidno je kako koncern Agram zadovoljava uvjet iz članka 15. stavka 3. ZZTN, te da na mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila ostvaruje tržišni udjel koji premašuje 40 posto. Također, poduzetnici osiguravatelji koji se nalaze u sastavu koncerna Agram imaju znatnu financijsku snagu, koju većina osiguravatelja na tržištu nema, te s tom financijskom snagom također ostvaruju prednost ispred ostalih tržišnih takmaca, u smislu članka 15. stavka 1. ZZTN. Zapreke pristupa tržištu kao što je već navedeno postoje, i one su u obliku zakonskih odredbi. Međutim, navedene zakonske odredbe prisutne su za sve osiguravatelje bez obzira na njihovu strukturu, te Koncern Agram ne može utjecati na način da bi nekog osiguravatelja mogao isključiti s mjerodavnog tržišta ukoliko navedeni osiguravatelj kvalitetno obavlja svoju uslugu.

34

Sukladno navedenom, a uzimajući sve čimbenike u obzir, evidentno je da se poduzetnici u sastavu koncerna Agram, promatrani zajedno, nalaze u vladajućem položaju, i to na oba mjerodavna tržišta, na tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila.

6.1.3. Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila promatrano je kao relevantno u predmetnom slučaju, budući da su osiguravatelji u mogućnosti utjecati na servisere motornih vozila prilikom izvršavanja popravka oštećenog motornog vozila, i to prilikom likvidacije i isplate štete. Za navedeno je moguće dati primjer u slučaju kad osiguravatelji oštećene stranke upućuju na točno određene servisere, odnosno onemogućuju isplatu štete ukoliko je šteta popravljena od strane servisera koji nije odobren od strane osiguravatelja. U nastavku je dano pojašnjenje procedure isplate štete na motornom vozilu od trenutka nastale štete. Postoje četiri osnovna koraka u provođenju navedene procedure: Prvi korak

odnosi se na sam štetni događaj, gdje postupak ovisi o stupnju oštećenja samog vozila. U slučaju da je riječ o manjoj šteti na vozilu, kada vozač oštećenog vozila može i nakon nezgode nastaviti vožnju, vlasnik oštećenog vozila dužan je postupiti na slijedeći način:

o Prikupiti podatke o drugom sudjelniku – štetniku (kod kojeg društva je osiguran, broj police osiguranja, ime i prezime vozača te njegove osnovne podatke), koje traži od samog štetnika ili eventualno prometne policije ukoliko je ista pozvana na očevid. Kod manjih šteta sudjelnici popunjavaju Europsko izvješće o nezgodi, gdje se svi gore navedeni podaci uz skicu i opis događaja moraju upisati;

o U primjerenom roku, a najčešće u roku od 3 dana, vlasnik oštećenog vozila podnosi odštetni zahtjev osiguravajućem društvu štetnika;

o Osiguravajuće društvo, kojem vlasnik oštećenog vozila podnosi odštetni zahtjev, dužno je obaviti uvid, odnosno prikupiti svu potrebnu dokumentaciju od podnositelja zahtjeva, uručiti mu obrazac za podnošenje odštetnog zahtjeva te izvršiti Izvid štete na samom vozilu.

U slučaju veće štete na vozilu, ako je vozilo nakon nezgode nepokretno ili zbog obujma oštećenja, prometna policija po svojoj dužnosti uklanja registarske pločice, u kojem slučaju sam vlasnik oštećenog vozila ili policija telefonski poziva vučnu službu, koja vozilo odvozi na čuvani deponij ili na adresu po zahtjevu vlasnika oštećenog vozila. Nakon toga vlasnik vozila dužan je:

o Prikupiti podatke o drugom sudjelniku – štetniku (kod kojeg društva je osiguran, broj police osiguranja, ime i prezime vozača te njegove osnovne podatke), koje traži od samog štetnika ili prometne policije, koja je u takvim štetama najčešće pozvana na očevid. Ukoliko je oštećeni u nezgodi zbog ozljeda hospitaliziran, tada se svi podaci naknadno potražuju od prometne policije;

o Vlasnik vozila podnosi odštetni zahtjev osiguravajućem društvu štetnika; o Osiguravajuće društvo, kojem vlasnik oštećenog vozila podnosi odštetni zahtjev,

dužno je obaviti uvid, odnosno prikupiti svu potrebnu dokumentaciju (osobna dokumentacija i dokumentacija o vozilu ili neku drugu dokumentaciju koju podnositelj ima vezano za nastanak štete), uručiti mu obrazac za podnošenje odštetnog zahtjeva te izvršiti Izvid štete na samom vozilu.

35

Drugi korak

se odnosi na utvrđivanje štete na vozilu. Izvid štete na vozilu vrši osiguravajuće društvo i to na slijedeći način:

o Vlasnici pokretnih oštećenih vozila dolaze na prostore predviđene za procjenu, koji su najčešće i mjesta gdje se podnosi odštetni zahtjev;

o Odmah nakon izvršene procjene, vlasnicima ili podnositeljima odštetnih zahtjeva uručuje izvid štete na vozilu, koji je baza za daljnji postupak saniranja štete.

Ukoliko je riječ o nepokretnom oštećenom vozilu, procjenitelj će izvršiti izvid štete na sljedeći način:

o U što kraćem roku od podnošenja odštetnog zahtjeva, izvršit će se procjena štete na

adresi na kojoj se vozilo nalazi, o Nakon izrade izvida štete, u što kraćem roku obavještava se podnositelj odštetnog

zahtjeva o preuzimanju izvida štete te ukoliko vozilo nema ekonomsku opravdanost popravka, obavijest o nastaloj šteti na vozilu.

U posljednje vrijeme tendencija je zbog jednostavnosti i brzine rješavanja šteta na vozilu, da pojedini servisi u suradnji s osiguravajućim društvom, putem elektroničke pošte, nakon uvida u oštećenja na vozilu, traže i od društva za osiguranje dobivanje odobrenja za popravak vozila. U takvom slučaju, nije potreban poseban izvid štete jer je procjenitelj štetu procijenio nakon uvida u elektroničku poštu, što znači da se vozilo nakon nezgode izravno upućuje u radionicu i oštećenom se bitno pojednostavljuje postupak saniranja štete. Treći korak

se odnosi na likvidaciju štete u osiguravajućem društvu. Naime, nakon što se prikupi sva potrebna dokumentacija za utvrđivanje pravnog osnova za isplatu štete, donosi se odluka o osnovanosti zahtjeva te se o tome obavještava podnositelj zahtjeva.

Četvrti korak

se odnosi na samu isplatu štete.

Šteta na vozilu može se isplatiti na nekoliko načina:

o Podnositelj odštetnog zahtjeva donosi ili šalje osiguravajućem društvu štetnika račune popravka ili se isti dostavljaju od strane izvođača radova, koji nužno moraju biti u skladu s izvidom štete. Ukoliko je podnositelj štetnog zahtjeva već platio popravak, iznos računa doznačuje se na njegov račun, a najčešći način plaćanja štete je izravno na račun izvođača radova. U ovom drugom slučaju, osiguravajuća društva ovjerom računa popravka garantiraju izvođaču radova da će štetu namiriti u dogovorenom roku te na taj način podnositelj odštetnog zahtjeva može odmah preuzeti vozilo;

o Ukoliko je na vozilu nastupila totalna šteta, odnosno popravak je ekonomski neopravdan, od strane osiguravajućeg društva, podnositelj odštetnog zahtjeva dobiva obračun takve štete s konkretnim iznosom ponude za sklapanje nagodbe;

o Ukoliko podnositelj odštetnog zahtjeva želi isplatu štete po slobodnoj nagodbi, tada sukladno praksi osiguravatelja, osiguravajuća društva nude namirenje štete po sistemu nagodbe.

Uz ova tri osnovna modela isplate štete, osiguravajuće društvo snosi i ostale troškove vezane uz štetu na vozilu (vučna služba, ležarina, izgubljena zarada, umanjena vrijednost, trošak zamjenskog vozila i sl.) i to u iznosima prema izvornim računima ili paušalno.

36

Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila

Tržište isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005., 2006. i prvih devet mjeseci 2007. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji prikazano je niže tablicom 7. Prikazani su iznosi likvidiranih šteta u pojedinoj godini, te je izračunat i postotak tržišnog udjela sukladno istim podacima. Potrebno je napomenuti kako tržišni udjeli na ovom mjerodavnom tržištu ne ocrtavaju nužno precizno strukturu tržišta, odnosno snagu takmaca na istome, a s obzirom na prirodu kriterija prema kojima su izračunati. Naime, iznos ostvaren likvidacijom šteta nije vezan, kao što je slučaj na mjerodavnim tržištima u predmetnom slučaju, uz djelovanje poduzetnika na tržištu, u smislu provođenja određenog oblika poslovne politike ili ulaganja napora radi privlačenja novih klijenata ili povećanja prihoda. Financijski iznos likvidiranih šteta, a time i visina tržišnog udjela pojedinog poduzetnika na tržištu ovisit će prvenstveno o vanjskim neovisnim čimbenicima, odnosno o broju nastalih šteta vlasnika motornih vozila, što ni u kojem slučaju nije povezano s osiguravateljem kod kojeg su se osigurali od automobilske odgovornosti ili osigurali svoje vozilo. Tablica 7. Prikaz tržišnih udjela na mjerodavnom tržištu isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u 2005., 2006. i prvih devet mjeseci 2007. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Osiguravajuće društvo Likvidirane štete u 2005. / kn

% tržišnog udjela

Likvidirane štete u 2006. / kn

% tržišnog udjela

Likvidirane štete od Siječnja do Rujna 2007.

% tržišnog udjela

Jadransko osiguranje d.d. *** 30-40 *** 10-20 *** 10-20

Croatia osiguranje d.d. *** 20-30 *** 20-30 *** 40-50 Euroherc osiguranje d.d. *** 20-30 *** 20-30 *** 10-20 Osiguranje Zagreb d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Kvarner Wiener *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Grawe Hrvatska osiguravajuće d.d *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10

Allianz Zagreb d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Sunce osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Helios osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Triglav osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Uniqa osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Generali osiguranje d.d. *** 0-10 *** 0-10 *** 0-10 Koncern Agram ukupno 50-60 40-50 30-40 Ostali ukupno Ukupno *** 100,00 *** 100,00 *** 100,00

Izvor: podnesci navedenih poduzetnika. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Također, potrebno je napomenuti i dodatni razlog zbog kojeg je navedene podatke potrebno promatrati samo kao okvirni pokazatelj stanja na tržištu, a to je način vođenja podataka o iznosu i broju likvidiranih šteta samih osiguravatelja, a s obzirom na zemljopisno područje. Tako primjerice, prikazani podaci poduzetnika Allianz Zagreb d.d. o iznosima likvidiranih šteta koje su prijavljene u podružnici Split u sebi uključuju Splitsko - dalmatinsku županiju, Šibensko - kninsku županiju i Dubrovačko - neretvansku županiju. Podatak o likvidiranim štetama poduzetnika Croatia osiguranje d.d. odnosi se na štete koje su isplatile njihove podružnice u Splitu, bez obzira na prebivalište osobe koja je sudjelovala u šteti i mjestu nastanka štete.

37

Podaci poduzetnika Triglav osiguranje d.d. obuhvaćaju razinu organizacijske jedinice podružnice Split, u čijem su sastavu i dijelovi Šibensko – kninske županije te Dubrovačko – neretvanske županija. U iznosu likvidiranih šteta poduzetnika Uniqa osiguranje d.d. uključene su štete koje su se dogodile na području Splitsko – dalmatinske županije. Poduzetnik Osiguranje Zagreb d.d. na razini županija nije u mogućnosti razgraničiti nematerijalne štete od materijalnih šteta, pa navedeni iznos likvidiranih šteta uključuje ukupne likvidirane štete iz obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Splitsko – dalmatinskoj županiji. Podaci poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. odnose se na podružnicu Split koja između ostalog pokriva i Dubrovačko – neretvansku županiju. Prema prikazanim podacima u tablici 7. u mjerodavnoj 2005. godini poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. ostvaruje tržišni udjel od 30-40 posto, dok poduzetnik Croatia osiguranje d.d. u istoj godini ostvaruje tržišni udjel od 20-30 posto. Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. je u mjerodavnoj 2005. godini ostvario tržišni udjel od 20-30 posto, dok je poduzetnik Sunce osiguranje d.d., kao treći osiguravatelj koji se nalazi u sastavu koncerna Agram, ostvario tržišni udjel od svega 0-10 posto. Koncern Agram na mjerodavnom tržištu isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u mjerodavnoj 2005. godini, putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d. koji se nalaze u njegovu sastavu, ostvaruje tržišni udjel od 50-60 posto. Agencija je radi praćenja trenda kretanja strukture tržišta analizirala i tržišne udjele koje su poduzetnici osiguravatelji ostvarili u 2006. godini, kao i u razdoblju od siječnja do rujna 2007. godine. Udjel poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. u 2006. godini pao je na 10-20 posto, a najviši iznos od likvidiranih šteta ostvario je poduzetnik Croatia osiguranje d.d., s udjelom od 20-30 posto. Udjel poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u 2006. godini neznatno je porastao na 20-30 posto, dok je udjel poduzetnika Sunce osiguranje d.d. u 2006. godini, kao trećeg osiguravatelja u sastavu koncerna Agram, neznatno pao na 0-10 posto. Promatrajući ukupno koncern Agram na tržištu isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u 2006. godini, isti je putem poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Jadransko osiguranje d.d. i Sunce osiguranje d.d., ostvarivao tržišni udjel od 40-50 posto, što predstavlja pad udjela u odnosu na 2005. godinu. I u prvih devet mjeseci 2007. godine tržišni udjel koncerna Agram na tržištu isplate (likvidacije) šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji i dalje pada, te iznosi 30-40 posto. Isto je posljedica pada tržišnih udjela svih poduzetnika u sastavu koncerna, dok tržišni udjel poduzetnika Croatia osiguranje d.d. raste, i to značajno, sa 20-30 posto u 2006. godini na 40-50 posto u 2007. godini. Tako u 2007. godini poduzetnik Croatia osiguranje d.d. postaje

38

najznačajniji takmac prema visini tržišnog udjela, dok ga koncern Agram slijedi kao drugi tržišni takmac. Preostalih osam poduzetnika na promatranom tržištu prisutno je sa neznatnim udjelima, odnosno niti jedan ne ostvaruje pojedinačno udjel veći od 10 posto, a ukupno ostvaruju manje od 25 posto tržišnog udjela. Prema prikazanim podacima proizlazi da je promatrano tržište visoko koncentrirano, budući da koncern Agram i poduzetnik Croatia osiguranje d.d., prema kriteriju visine tržišnog udjela, drže oko 70 posto tržišta u sve tri promatrane godine. No, kao što je već prethodno spomenuto, potrebno je uzeti u obzir da visina tržišnih udjela takmaca fluktuira iz godine u godinu, prvenstveno ovisno o čimbenicima izvan utjecaja samih takmaca, pa se ne može uzeti kao objektivni pokazatelj tržišne snage i položaja takmaca na povezanim mjerodavnim tržištima.

6.1.4. Tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, obilježava velik broj poduzetnika koji obavljaju promatranu djelatnost. Isto je utvrđeno prema dokumentaciji zaprimljenoj od podnositelja zahtjeva te od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., odnosno podacima koji govore u prilog velikom broju servisera na predmetnom tržištu i tržišnom natjecanju koje se odvija na istome, budući da je u 2005. godini poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. vezano uz isplate šteta surađivao sa njih 199 na području Splitsko-dalmatinske županije, dok je u 2006. godini surađivao sa njih 184, a poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. u istoj godini surađivao je sa približno istim brojem servisera. Stoga, navedeno tržište se smatra nisko koncentriranim tržištem, s visokom razinom tržišnog natjecanja između konkurenata, odnosno dinamičnim tržištem. Nadalje, poduzetnici – serviseri, koji se smatraju takmacima na predmetnom tržištu, uz obavljanje djelatnosti servisa vozila vezanog uz isplate šteta od strane osiguravatelja, obavljaju i druge djelatnosti vezane uz motorna vozila, kao što su, između ostalih, prodaja vozila, prodaja rezervnih dijelova, održavanje vozila, redovni servisi i drugo. Stoga su prihodi koje serviseri ostvaruju od servisiranja vozila, a vezano uz isplate šteta, samo jedan od njihovih izvora prihoda. Isto tako, svaki od servisera poslovno surađuje, odnosno ostvaruje prihode po obavljanju servisa vezanom uz isplate šteta od više osiguravatelja istovremeno. Tržište servisiranja motornih vozila vezano je uz prethodno analizirano tržište isplate šteta. Povezani su na način da serviser, po dovoženju motornog vozila u servisnu radionicu, vozilo popravlja tek po obavljenom izvidu štete od strane osiguravatelja. Ukoliko prilikom popravka uoči dodatna oštećenja dužan je uz konzultiranje s vlasnikom vozila zatražiti od osiguravatelja naknadni izvid štete, budući da u protivnom šteta popravljena izvan okvira izvida štete neće biti nadoknađena. S obzirom da je sam nastanak štete događaj koji zavisi od vanjskih, neovisnih čimbenika na kojeg osiguravatelji nisu u mogućnosti utjecati, nije moguće ni izvršiti utjecaj niti predvidjeti koliki će biti broj osiguranika pojedinog osiguravatelja, kojima će u određenom razdoblju trebati izvršiti servisiranje vozila po nastanku štete. Osiguravatelji su slobodni preporučiti svom osiguraniku servisera za servisiranje vozila po nastanku štete, a o volji osiguranika ovisi hoće li takvu preporuku prihvatiti ili ne prihvatiti. Nadalje, povezanost tržišta servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete i mjerodavnih tržišta - tržišta obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržišta kasko osiguranja vozila, očituje se na način da se snaga poduzetnika na mjerodavnim tržištima izravno

39

prelijeva na tržište servisiranja vozila. Naime, poduzetnik koji na tržištima obveznog i kasko osiguranja ostvaruje visoki tržišni udjel, kao što je u predmetnom slučaju koncern Agram, odnosno poduzetnici u njegovu sastavu, podrazumijeva i veći broj osiguranika. Navedeno ima za posljedicu i veću vjerojatnost za većim brojem potrebnog servisiranja vozila uslijed nastanka štetnog događaja. Iz podataka prikazanih u tablici 7. razvidno je da poduzetnici u sastavu koncerna Agram sudjeluju sa značajnim udjelima u ukupnom iznosu isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u promatranim godinama.

7. Utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na mjerodavnom tržištu

U zahtjevu od 17. ožujka 2006. podnositelj, u bitnome, navodi kako poduzetnici u sastavu koncerna Agram, Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.:

1. isključuju s tržišta one poduzetnike – servisere s kojima nemaju sklopljene posebne sporazume,

2. vrše pritisak na servisere da sklope takve posebne sporazume, putem kojih bi serviseri zastupali osiguravatelje prilikom osiguranja vozila, dok bi im osiguravatelji usmjeravali poslove servisiranja vozila vezane uz isplate štete,

3. zastrašuju osiguranike na način da im nalažu obavljanje popravka vozila po nastanku štete kod točno određenih servisera.

Podnositelj je dodatnim očitovanjem od 19. lipnja 2006. proširio svoj zahtjev navodeći, u bitnome, da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d.:

1. isplaćuju štete u obliku nagodbe za iznose do 60 posto manje od uobičajene cijene koštanja,

2. određuju normu i cijenu sata rada servisera. Budući da je provedenom ekonomskom analizom Agencija utvrdila da članovi koncerna Agram, poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. na mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja vozila ostvaruju vladajući položaj, u smislu članka 15. stavaka 1. i 3. ZZTN, provedena je i analiza kako bi se utvrdilo zlorabe li oni njihov vladajući položaj na mjerodavnim tržištima, u smislu članka 16. ZZTN. 7.1. Prvenstveno je ispitana utemeljenost navoda podnositelja zahtjeva kako poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. isključuju s tržišta one servisere s kojima nemaju sklopljene posebne sporazume o suradnji. Provedenom analizom Agencija je utvrdila da je poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. sklopio sporazume o poslovno-tehničkoj suradnji sa pet poduzetnika - servisera na području Splitsko-dalmatinske županije, dok poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nema sklopljenih sličnih sporazuma sa serviserima. Tablicom 8. prikazani su poduzetnici – serviseri s kojima je Euroherc osiguranje d.d. surađivao u 2005. i 2006. godini na području Splitsko-dalmatinske županije, a posebno su izdvojeni 5 poduzetnika s kojima je sklopio i ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji te su prikazani u postotku i u kojoj mjeri su surađivali u promatranim razdobljima.

40

Tablica 8.: Udjeli u ukupnom iznosu računa po serviserima u 2005. i 2006. godini (posebno izdvojeni serviseri s kojima poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. ima sklopljen ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji)

Poduzetnik - serviser 2005. % udjela 2006. %

udjela *** *** 0-5 *** 0-5 *** *** < 1 *** < 1 *** *** < 1 *** < 1 *** *** < 1 *** 0-5 *** *** < 1 *** 0-5

ukupno *** 0-5 *** 0-5

Ostali (ukupno) *** (199) 90-100 ***

(184) 90-100

Ukupno *** 100,00 *** 100,00 Izvor: podaci poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. od 15. veljače 2007. i 24. travnja 2007. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Sukladno zaprimljenim podacima, poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nije sklopio niti jedan sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji sa serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije. Iz tablice 8. proizlazi da je poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. u 2005. i 2006. godini sklopio sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji sa samo 5 poduzetnika – servisera, od ukupno 199 servisera s kojima je surađivao u 2005. godini, te od ukupno 184 servisera s kojima je surađivao u 2006. godini. Ukupni iznos računa tih 5 poduzetnika – servisera prema osiguravatelju iznosio je samo 0-5 posto od ukupnog iznosa računa ukupnog broja servisera s kojima je surađivao poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. na području Splitsko-dalmatinske županije u 2005. godini, te 0-5 posto u 2006. godini. S obzirom na neznatan broj sklopljenih sporazuma i na niski udio iznosa računa tih servisera prema osiguravatelju, razvidno je da poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. nije imao značajan utjecaj na servisere, odnosno na sklapanje sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji. Prema prikazanim podacima, ne proizlazi niti da su serviseri, koji su sklopili sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji, imali značajno povećanje prihoda od te djelatnosti, čak štoviše, za većinu servisera koji su sklopili sporazume o poslovno-tehničkoj suradnji s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. visina iznosa računa prema tom osiguravatelju se i smanjila. Primjerice, poduzetnicima *** udio iznosa računa u odnosu na ukupan iznos računa svih servisera pao je, u apsolutnom i u relativnom iznosu, u promatranim godinama. Također, Agencija je uvidom u važeće sporazume o poslovno-tehničkoj suradnji utvrdila da ne sadrže odredbe u suprotnosti s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. 7.2. Vezano uz navode podnositelja zahtjeva da poduzetnici koncerna Agram vrše pritisak na servisere u cilju sklapanja navedenih sporazuma, isto u predmetnom postupku nije i utvrđeno, a s obzirom na raspoložive podatke, prema kojima je samo 5 servisera sklopilo sporazume u 2005. i 2006. godini, no niti jedan novi sporazum nije sklopljen u narednom razdoblju. Uzimajući u obzir da na predmetnom tržištu djeluju i dva poduzetnika – servisera, koji se nalaze u sastavu koncerna Agram, Agencija je utvrdila s kolikim udjelom oni sudjeluju u ukupnom iznosu računa isplaćenih serviserima. Riječ je o poduzetniku Euro Daus d.d., koji je u 2005. godini u ukupnom iznosu računa isplaćenih od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. serviserima iznosio 10-20 posto. U 2006. godini on ostvaruje najveći udjel, koji iznosi svega 10-20 posto ukupne usluge servisera.

41

Još jedan poduzetnik - serviser nalazi se u sklopu koncerna Agram, poduzetnik Euro Daus 1963 d.d., koji je tek u 2006. počeo suradnju s osiguravateljem Euroherc osiguranje d.d., i to sa samo 0-10 posto udjela. U prilog tome da u predmetnom postupku nije utvrđeno da poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. usmjerava svoje osiguranike na servis vozila uslijed štete samo kod određenih servisera je i činjenica da poduzetnik Euro Daus d.d., koji je član koncerna Agram, ne ostvaruje znatno veći postotak udjela u štetama isplaćenima preko servisera od svih ostalih servisera. Naime, on ostvaruje manje od 15 posto udjela u 2005. i u 2006. godini. Slično je utvrđeno i u slučaju poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Naime, poduzetnik Euro Daus d.d. je u prometu šteta likvidiranih po serviserima s poduzetnikom Jadransko osiguranje d.d. u 2005. godini sudjelovao s 10-20 posto, dok je u 2006. godini taj udjel u prometu iznosio 10-20 posto. Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nema sklopljenih ugovora o poslovno tehničkoj suradnji na području Splitsko-dalmatinske županije sa serviserima, te stoga i nije u mogućnosti vršiti isključivanje s tržišta onih servisera s kojima nema sklopljen ugovor o poslovno tehničkoj suradnji. 7.3. Tvrdnja podnositelja zahtjeva da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. zastrašuju osiguranike na način da im nalažu obavljanje popravka vozila po nastanku štete kod točno određenih servisera, provedenom ekonomskom i pravnom analizom nije dokazana. Naime, kako je prethodno navedeno, serviseri koji su sklopili sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji, nisu imali za posljedicu značajno povećanje prihoda od te djelatnosti, odnosno, za većinu servisera koji su sklopili sporazume s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d., visine iznosa računa, prema tom osiguravatelju, su se i smanjile. Iz izjava servisera dostavljenih u spis, općenito proizlazi kako isti nemaju neposrednih saznanja o utjecaju navedenih osiguravatelja na osiguranike, već izjave temelje na saznanjima iz razgovora sa strankama. Nadalje, iz iskaza svjedoka Tea Perića, saslušanog na usmenoj raspravi 15. studenoga 2007., proizlazi da su poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., odnosno određeni zaposlenici u navedenim poduzetnicima, počeli krajem listopada 2005. godine, vršiti pritisak na oštećenike u prometnim nezgodama da ne odvoze svoja vozila na popravak u njegovu radionicu, budući da nije prihvatio ponudu sklapanja ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji s navedenim poduzetnicima. Svjedok je iskazao kako o navedenom utjecaju na vlasnike vozila od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. doznao posrednim putem, odnosno razgovorom sa strankama. Naime, indikativno je da je svjedok Teo Perić u svojoj izjavi zaprimljenoj u spis 17. siječnja 2007., izričito naveo kako su zaposlenici navedenih osiguravatelja dolazili po vozila oštećenika i odvozili ih iz servisnih radionica u druge «podobne» radionice, da bi na usmenoj raspravi održanoj 15. studenoga 2007. izjavio kako zaposlenici navedenih osiguravatelja nisu dolazili u njegov salon, već da su vlasnici vozila sami odvozili svoja vozila prije popravka. Isti je također naveo kako nije imao izravnog kontakta niti s jednim zaposlenim u ovim osiguravajućim kućama, već samo s Emilom Grubišićem zaposlenim u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. Svjedok Augustin Gattin, saslušan na usmenoj raspravi 15. studenoga 2007., je iskazao kako mu je Gordan Kraljević, zaposlenik u poduzetniku Jadransko osiguranje d.d., zaprijetio da mu šteta neće biti plaćena ukoliko odluči popraviti vozilo kod Tea Perića. Međutim, taj svjedok je ipak izvršio popravak u radionici Tea Perića, odnosno naveo je da je svoje potraživanje prema poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. ustupio Teu Periću koji je isto i naplatio. Svjedok Augustin Gattin je također iskazao kako nije bio aktivno legitimiran

42

potraživati isplatu štete u konkretnom slučaju, budući da je oštećeno vozilo bilo u vlasništvu njegova oca Vjeke Gattina. Uvidom u Sporazum o izvansudskoj nagodbi od 8. veljače 2007. te interni nalog za isplatu poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., Agencija je utvrdila da je iznos od 4.557,01 kuna, na ime cjelokupne štete po štetnom događaju od 15. studenoga 2006. godine, isplaćen vlasniku vozila, Vjeki Gattinu dana 19. ožujka 2007., a ne servisu AS Teo. Na usmenoj raspravi održanoj 27. studenoga 2007. saslušani su svjedoci Emil Grubišić, zaposlen u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d., te Gordan Kraljević, zaposlen u poduzetniku Jadransko osiguranje d.d. Svjedok Emil Grubišić je iskazao kako isti nema nikakvog kontakta sa strankama sve do trenutka likvidacije štete, dok je svjedok Gordan Kraljević iskazao kako samoinicijativno nije utjecao na oštećenike u izboru servisne radionice za popravak vozila, već samo kada bi stranka zatrebala pomoć. Svjedok Milivoj Bratinčević saslušan na usmenoj raspravi 2. prosinca 2008. izjavio je kako je upućen odvesti vozilo na popravak u poduzetnika Eurodaus d.d., ali uputu je primio od zaposlenika poduzetnika Hypo leasing u čijem je vlasništvu bilo oštećeno vozilo, a ne od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. kojemu je štetu prijavio. Svjedok Pave Akrap saslušan na usmenoj raspravi 2. prosinca 2008., kao vlasnik dva vozila od kojih je jedno osigurano kod poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., a drugo kod poduzetnika Jadransko osiguranje d.d., je izjavio da je u zadnjih deset-dvanaest godina imao preko deset šteta te su prilikom prijavljivanja šteta zaposlenici navedenih osiguravajućih kuća svjedoku preporučivali ovlašteni servis u kojemu bi mogao popraviti vozilo. Međutim, svjedok je dalje izjavio da osim preporuke nisu na drugi način pokušavali utjecati na njegov izbor. Svjedok je također izjavio da je svaki put kad je imao štetu svoja vozila odvozio na popravak u servisnu radionicu koju je sam izabrao. Svjedok Anđelko Zelembaba, saslušan 2. prosinca 2008., iako se ne sjeća je li štetu prijavljivao u osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje d.d. ili Jadransko osiguranje d.d., u svom iskazu je naveo da mu je procjenitelj tom prilikom rekao da ne može odvesti vozilo na popravak u servis Ivice Maleša jer mu šteta neće biti isplaćena. Međutim, isti je unatoč tome navedeno vozilo odvezao na popravak u servis Maleš, a šteta je uredno plaćena. Iz iskaza svjedoka Ivana Gabelice saslušanog 2. prosinca 2008. proizlazi također da je procjenitelj u Euroherc osiguranju d.d. preporukama servisa pokušao utjecati na odluku svjedoka. Međutim, procjenitelj u tome nije uspio budući da je svjedok vozilo odvezao na popravak u servis Maleš. Svjedok Mladen Madir saslušan na usmenoj raspravi 3. prosinca 2008. je rekao kako prilikom postupka prijave i procjene štete u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. nitko od zaposlenih s kojima je kontaktirao nije preporukom ili na drugi način mogao utjecati na njegov izbor servisne radionice u kojoj bi popravio vozilo. Međutim, problem oko izbora servisne radionice u kojoj je isti popravio vozilo se pojavio nakon podnošenja računa popravka poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. Iz iskaza svjedoka dalje proizlazi da je isti prenio svoje potraživanje prema osiguravatelju na servisnu radionicu u kojoj je popravak izvršen te je račun i naplaćen. Svjedok Alan Perić saslušan 3. prosinca 2008. je rekao kako je unatoč procjeniteljevu upozorenju da će imati problema oko naplate štete ukoliko vozilo odveze u autoservis Bosnić, isti vozilo odvezao u navedeni servis, a ne u Eurodaus d.d., sukladno procjeniteljevoj preporuci. Svjedok Mario Ančić saslušan na usmenoj raspravi 3. prosinca 2008. je izjavio kako mu je zaposlenik poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. ponudio preporučiti servis ukoliko svjedok

43

nema svog majstora, međutim svjedok je vozilo odvezao vozilo na popravak u autoservis koji je sam izabrao. Svjedokinja Jasenka Leskur-Staničić je u svom iskazu od 3. prosinca 2008. izjavila kako joj je procjenitelj u osiguravajućoj kući Euroherc osiguranje d.d. preporučio da vozilo odveze na popravak u Eurodaus d.d., odnosno u autoservis Muše, budući da s autoservisom AS Teo, u koji je svjedokinja željela odvesti vozilo na popravak, nemaju sklopljen ugovor. Međutim, svjedokinja je vozilo odvezla na popravak u autoservis AS Teo gdje je popravak i izvršen, a sukladno internom nalogu za isplatu od 12. lipnja 2008. koji je poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. dostavio podneskom od 12. prosinca 2008., šteta je isplaćena navedenom autoservisu dana 14. srpnja 2008. Svjedok Ivan Beštić saslušan na usmenoj raspravi 3. prosinca 2008. je izjavio kako mu je od strane zaposlenog u poduzetniku Euroherc osiguranje d.d. preporučivan autoservis s kojim navedeni osiguravatelj ima sklopljen ugovor, međutim, svjedok nije postupio po preporuci nego je vozilo odvezao na popravak u autoservis koji je sam izabrao. Uzevši u obzir sve iskaze svjedoka, proizlazi zaključak kako su pojedini zaposlenici osiguravajućih kuća Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. preporučivali strankama određene auto-kuće, odnosno servisne radionice radi popravka vozila. Međutim, ne može se istovremeno zaključiti da su takvom preporukom značajnije utjecali na izbor preporučenog servisa jer je svaki od saslušanih svjedoka, unatoč takvoj preporuci, vozilo odvezao na popravak u servis prema vlastitom odabiru, Nadalje, podnositelj zahtjeva je tijekom postupka u spis dostavio brojnu dokumentaciju, račune i izvode poduzetnika servisne radionice u vlasništvu Božidara Tičinovića, kao i izjave zaposlenih u istoj radionici. Od strane podnositelja zahtjeva, u spis je dostavljena i izjava Ivana Žure da mu je od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. zabranjen popravak štete na vozilu u servisnoj radionici Tičinović. Stoga je Agencija Božidara Tičinovića i Ivana Žure četiri puta uredno pozvala na usmenu raspravu radi saslušanja u svojstvu svjedoka. Međutim, navedeni nisu pristupili raspravi, niti su Agenciji opravdali svoj izostanak. Agencija je dopisima od 23. srpnja 2008. zatražila od dvadesetčetiri (24) servisne radionice, čiji su vlasnici potpisali izjavu da su zaposlenici poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. vršili pritisak na njihove klijente, da u roku od trideset (30) dana računajući od dana primitka dopisa Agencije, dostave podatke o ostvarenom prometu s osiguravajućim kućama u 2005., 2006. i 2007. godini. Zatražene podatke dostavilo je samo sedam (7) servisera. Stoga je Agencija, servisnim radionicama koje nisu odgovorile na njen dopis, 1. listopada 2008. te 28. listopada 2008. uputila i požurnice za dostavom zatraženih podataka. U analizu su uvršteni podaci servisa AS Teo prethodno dostavljeni u spis. Zaprimljeni podaci obrađeni su. Na temelju zaprimljenih podataka izračunati su postotni iznosi prihoda pojedinog servisera ostvarenog od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila, od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., u odnosu na ukupan iznos prihoda pojedinog servisera ostvarenog od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila svih osiguravajućih kuća.

44

Tablica 9.

: Prihod ostvaren od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., u odnosu na ukupan prihod pojedinog servisera od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila

Prihod ostvaren od isplate šteta po osnovi obveznog

osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko

osiguranja cestovnih vozila (u %)

Euroherc osiguranje d.d. Jadransko osiguranje d.d.

2005. 2006. 2007. 2005. 2006. 2007. 1. AS Teo d.o.o. 20-30 0-10 0-10 20-30 10-20 0-10 2. Kokolek car d.o.o. 20-30 10-20 0-10 10-20 40-50 20-30 3. Europa centar Knezović d.o.o. 0-10 0-10 0-10 0-10 0-10 10-20 4. Autokuća Bosnić 0-10 0-10 10-20 0-10 10-20 0-10 5. obrt Vukorepa 0-10 20-30 10-20 40-50 0-10 10-20 6. Pletis 0-10 0-10 0-10 0-10 0-10 0-10 7. Autolakirerski obrt Šare 0-10 0-10 0-10 0-10 90-100 0-10 8. Autolakirer Drago Pejković 0-10 0-10 10-20* 90-100 0-10 0-10*

*približni postotni iznos s obzirom na do sada nedostavljene podatke. Izvor: podnesci navedenih poduzetnika. Obrada: AZTN. Prikazani podaci ukazuju da prihod pojedinog servisera ostvaren od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila, kako od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., tako i od poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. varira iz godine u godinu, te niti kod jednog servisera ne pokazuje ustaljeni trend kretanja. Primjerice, AS Teo d.o.o. je zabilježio pad udjela poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. u promatranom razdoblju. Međutim, Europa centar Knezović d.o.o. u poslovanju s poduzetnikom Jadransko osiguranje d.d. ima gotovo jednak udjel u 2005. i 2006. godini, a koji se u 2007. godini gotovo utrostručuje. Sličan trend bilježe Autokuća Bosnić i obrt Vukorepa. Autokući Bosnić udjel prometa s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d. brzo i višestruko raste u promatranom razdoblju, a obrtu Vukorepa udjel s navedenim poduzetnikom u 2006. godini značajno raste u odnosu na 2005. godinu, a u 2006. godini se neznatno smanjuje u odnosu na 2005. godinu. Naime, kretanje prihoda od isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila kod servisnih radionica niti ne može bilježiti ujednačenost, budući da je najznačajnije obilježje nastanka šteta nepredvidljivost. Kao što nije moguće predvidjeti broj šteta, odnosno prometnih nezgoda koje će se dogoditi u određenom vremenskom razdoblju, nije moguće ni predvidjeti osiguranicima kojih osiguravajućih kuća će se štete dogoditi, kao niti koje servisne radionice će osiguranici u tom slučaju izabrati za popravak vozila. Također, zamjetno je, sukladno dostavljenim podacima, u većini slučajeva prihodi ostvareni od dvije promatrane osiguravajuće kuće ne čine i većinu ukupno ostvarenog prihoda servisera po navedenoj osnovi, odnosno da serviseri ne ostvaruju najznačajnije prihode od isplate šteta od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. Temeljem navoda podnositelja zahtjeva iznijetih tijekom postupka, iskaza svjedoka saslušanih na usmenoj raspravi, te izjava servisera i oštećenika i njihovih klijenata, može se zaključiti kako je postojao određeni utjecaj na izbor stranke od strane nekih zaposlenika poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. Međutim, uzimajući u obzir da su osiguranici koji su se odlučili na popravak vozila u nekoj od «nepodobnih» servisnih radionica, različitih od preporučenih radionica, po izvršenom popravku uredno naplatili štetu, odnosno da je šteta isplaćena servisnoj radionici kojoj su ustupili potraživanje, dokazuje da eventualne prijetnje neisplatom štete na koje ukazuje podnositelj zahtjeva nisu bile realne.

45

Također, nije dokazan ni utjecaj osiguravajućih kuća na ustup potraživanja stranaka serviserima. 7.4. U svezi navoda podnositelja zahtjeva da poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. zlorabe svoj vladajući položaj na tržištu na način da isplaćuju štete u obliku nagodbe za iznose do 60 posto manje od uobičajene cijene koštanja, Agencija je utvrdila kako praksa sklapanja izvansudskih nagodbi između osiguravatelja i oštećenika postoji, ali ista ne upućuje na zlouporabu vladajućeg položaja. Naime, sukladno članku 150. stavku 1. ZOO, ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze. Člankom 151. stavkom 1. ZOO određeno je da se popuštanje može sastojati, među ostalim, u djelomičnom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane ili u odricanju od nekog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze; u smanjenju kamatne stope; u produljenju roka; u pristajanju na djelomične otplate; u davanju prava na odustatninu. Također, člankom 154. ZOO uređena je primjena odredaba o dvostranoobveznim ugovorima na ugovore o nagodbi. U predmetnoj stvari, riječ je sklapanju nagodbi između osiguravatelja i oštećenika kojom se ugovara iznos i isplata naknade štete nastale po štetnom događaju, odnosno riječ je o dvostranoobveznom ugovoru između osiguravatelja i oštećenika, u kojemu ne sudjeluju serviseri odnosno neka treća strana. Sklapanjem takve nagodbe ugovara se isplata dogovorenog novčanog iznosa na ime odgovornosti osiguravatelja po nastalom štetnom događaju, a samo o volji oštećenika ovisi što će isti učiniti s primljenim iznosom, odnosno hoće li njime namiriti popravak vozila ili ne, kao i hoće li se uopće odlučiti na popravak vozila. Uvidom u nagodbe dostavljene od stranaka u ovom upravnom postupku, ne može se smatrati da isplata šteta oštećenicima, u iznosu koji je paušalno određen, utječe na poslovanje servisnih radionica. Naime, kako nagodba ne uključuje treću stranu, tako niti odnos pružanja usluge popravka vozila i naplate te usluge od strane vlasnika tog vozila, predstavlja isključivo dvostrani odnos servisera i stranke. 7.5. Vezano za navode podnositelja zahtjeva da osiguravatelji utvrđuju cijenu sata rada, i poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. i poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. su se očitovali da se cijena sata rada koristi samo i isključivo kao interno iskustveno mjerilo za kalkuliranje orijentacijske cijene popravka, odnosno da osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj nemaju interni pravilnik s cijenama radnog sata kao iskustveno mjerilo za kalkuliranje orijentacijske cijene popravka, nego cijenu radnog sata određuje tržište, tj. radionice koje pružaju uslugu na određenom području. Konkretno, na području Splitsko-dalmatinske županije djeluje preko 180 poduzetnika koji se bave uslugom popravka i servisiranja vozila. Bez obzira na statusnu i kvalitativnu razliku, gotovo svi ponuđači imaju istu cijenu radnog sata, što nije slučaj u drugim županijama. Štoviše, i Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d. navode kako je cijena normi sata u Splitsko – dalmatinsko županiji, prema njihovim saznanjima, dogovorena na razini izvođača radova i Obrtničke komore, da se iste nisu mijenjale u 2005. i 2006. godini, te da iznose za:

1. limarski rad – 100,00 kn + PDV 2. mehaničarski rad – 100,00 kn + PDV 3. električarski rad – 100,00 kn + PDV 4. tapetarski rad - 100,00 kn + PDV 5. lakirerski rad - 100,00 kn + PDV

46

Navedenim cijenama dodaje se i vrijednost sitnog potrošnog materijala za limarske radove u visini 10,00 kn + PDV, te potrošni materijal za lakiranje u visini 100,00 kn + PDV za akril boje i 120,00 kn + PDV za metalik boje. Ovdje je važno istaknuti kako Agencija, u predmetnom postupku, nije ocjenjivala jesu li prethodno navedene cijene normi sata izvođača radova određene protivno odredbama ZZTN jer to treba biti predmet posebnog postupka. Uvidom u zaprimljenu dokumentaciju i račune od poduzetnika Euroherc osiguranje d.d., Agencija je utvrdila da je svim serviserima čiji računi su dostavljeni, priznat sat rada limara od 110,00 kn, kao i sad rada lakirera od 220,00 kn, ukoliko su takvi i naznačeni na računima. Dodatno, iz računa proizlazi da su osiguravatelji priznavali rad servisera i po različitim cijenama, neovisno o tome je li bila riječ o višim ili nižim cijenama od gore navedenih, i kao takvi su priznavani od strane osiguravatelja. Primjerice, priznatu satnicu, kako su i zatražili, u iznosu od 110,00 kn za limara i 220,00 kn za lakirera, imali su slijedeći poduzetnici - serviseri: Automehaničarski obrt Denis Muše, Čondić-Kadmenović d.o.o., Auto centar Vukman d.o.o., Autokuća Vrdoljak d.o.o., Autoradionica Tičinović, Eroš trade d.o.o., Autokuća Balinjera d.o.o., Autolimarski obrt «Fabjanac A», Euro Daus d.d., Auto Hrvatska d.d., Autocommerce-Split, Auto Davor d.o.o., Marjan Auto d.o.o., Auto Kuća Vrdoljak d.o.o., APC Muše d.o.o., Auto centar Vukman d.o.o., Auto Centar Ivančić d.o.o., Auto kuća Gašperov d.o.o., Auto kuća Kovačić, Europa centar Knezović, PSC Dalmacija d.o.o. Nadalje, Servisne radionice su dostavile Agenciji i jedan primjerak izvida štete, naplate po cesiji i izvansudske nagodbe vezano za poduzetnika AS Teo d.o.o., gdje je razvidno da račun nije ispravljan, odnosno da je priznata cijena rada limara od 115,00 kn, cijena rada lakirera od 230,00 kn, kao i nekoliko računa istog poduzetnika gdje nije bilo ispravka cijene rada. S druge strane, dostavljeno je i nekoliko računa servisera AS Teo d.o.o. gdje su osiguravatelji ispravili sat rada i to za limara s 115,00 kn na 110,00 kn, te za lakirera s 230,00 kn na 220,00 kn. Iz navedenog je razvidno da se iznosi računa ispostavljenih od servisera i iznosi priznati za isplatu štete od strane osiguravatelja ne poklapaju u svakom pogledu i svakom slučaju. Isto je posljedica, kako je prethodno navedeno, načina procjene iznosa troška, te količine i cijene sitnog potrošnog materijala koja se sukladno procjeni dodaje i uračunava u cijenu sata rada. Podnositelj zahtjeva dostavio je Agenciji na uvid nekoliko računa zajedno s izvidima štete i s Eurotax izračunom. Agencija je analizirala dostavljene račune kako slijedi: Dostavljen je Eurotax izračun vezan uz izlazni račun poduzetnika AS Teo d.o.o., broj 1-100859, od 5. srpnja 2006., i uz izvid štete poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Ukupni iznos troška popravka po Eurotax izračunu iznosi 6.289,08 kn, dok je priznati iznos računa od strane poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. bio 6.327,73 kn, dakle čak nešto viši iznos od procjene programa Eurotax. Broj sati rada priznat po programu Eurotax je 7,9 radnih sati, odnosno 7 sati i 50 minuta, dok je procjenitelj poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. procijenio da je za popravak potrebno samo 50 minuta manje nego li po Eurotax programu. Eurotax program je procijenio da dijelovi potrebni u servisu navedenog vozila iznose 3.497,70 kn, dok je po računu priznato 3.976,66 kn, dakle viši iznos od procjene Eurotax programa. Za sam rad servisera i materijal za lakiranje program Eurotax predvidio je 1.657,28 kn, dok je po računu za sam rad servisera i materijal za lakiranje priznato 1.265,00 kn, što je nešto manje od Eurotax procjene. Također, dostavljen je izračun Eurotax programa uz račun poduzetnika AS Teo d.o.o., br 1-100642, od 30. svibnja 2006., i uz izvid štete poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Program Eurotax je predvidio da je za popravak po izvidu štete potrebno 11 sati rada, dok je

47

procjenitelj poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. predvidio da je za isti popravak potrebno 8 sati rada servisera. Ukupan trošak servisa po Eurotaxu iznosi 2.216,41 kn, dok je prema izvidu štete poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. priznato troškova u iznosu od 1.878,80 kn. Uz račun poduzetnika AS Teo d.o.o., br. 1-100164, od 14. ožujka 2006., dostavljen je Eurotax izračun, s ukupnim izračunatim troškovima od 8.421,12 kn, dok je račun poduzetnika AS Teo d.o.o. poduzetnik _Jadransko osiguranje d.d. priznao u iznosu od 7.157,59 kn, a poduzetnik AS Teo d.o.o. izdao je račun u iznosu od 7. 303,99 kn. Prema Eurotax programu za auto dijelove potrebne u popravku vozila naveden je iznos od 3.431,01 kn, dok je poduzetnik AS Teo d.o.o. u svom računu naveo iznos od 3.226,88 kn, te mu je navedeni iznos i priznat od strane poduzetnika Jadransko osiguranje d.d. Nadalje, po istom je računu poduzetniku AS Teo d.o.o. ispravljena cijena sata rada, i to s 115,00 kn za limarski rad na 110,00 kn, te s 230,00 kn za rad lakirera na 220,00 kn. Iz navedenog je razvidno da se izračuni prema Eurotax programu i iznos računa ispostavljenih od servisera ne poklapaju u svakom pogledu i svakom slučaju. Isto je posljedica razlika načina izračuna Eurotax programa, kao načina procjene iznosa troška, i samog troška pojedinog servisera, koji također zavisi od čimbenika kao što su primjerice, razina moderniziranosti, educiranost osoblja i slično. Međutim, u slučajevima kada osiguravatelji nisu priznavali ispostavljene račune servisera u punom iznosu, već je izvršena određena korekcija, razlike i iznosi o kojima je bila riječ nisu bile takvog iznosa i značaja da bi se moglo zaključiti kako je riječ o zlouporabnom ponašanju.

8. Odluka Vijeća

Uvidom u zaprimljenu dokumentaciju, te utvrđene relevantne činjenice i okolnosti u predmetnom posebnom ispitnom postupku, Vijeće je, temeljem ovlasti iz članaka 34. i 35. stavka 1. točke 2. ZZTN, na 5. sjednici, održanoj 30. prosinca 2008., razmatralo navedeni predmet, te je donijelo odluku o odbijanju zahtjeva Servisnih radionica sekcije autostruke obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, za utvrđivanje sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja, u smislu članka 16. ZZTN, protiv poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., na tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržištu kasko osiguranja cestovnih vozila na području Splitsko-dalmatinske županije, kao na zakonu neosnovan. Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi: Temeljem provedene pravne i ekonomske analize, te analize strukture mjerodavnih tržišta u predmetnom slučaju, Vijeće je utvrdilo da se koncern Agram nalazi u vladajućem položaju, u smislu članka 15. stavka 1. i 3. ZZTN, na utvrđenim mjerodavnim tržištima u predmetnom postupku, a riječ je o tržištu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržištu kasko osiguranja motornih vozila, na području Splitsko-dalmatinske županije u 2005., 2006. i 2007. godini. Koncern Agram značajan udjel ostvaruje i na promatranim tržištima koja su povezana s mjerodavnim tržištima utvrđenim u ovom postupku, a riječ je o tržištu isplate šteta po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i tržištu isplate šteta po osnovi kasko osiguranja cestovnih vozila u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2005., 2006. i 2007. godini, , odnosno i na tim tržištima koncern Agram imao je vladajući položaj u 2005. i 2006. godini, u smislu članka 15. stavka 1. i 3. ZZTN. Nadalje, Vijeće je utvrdilo da je tržište servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koje je također povezano sa mjerodavnim tržištima utvrđenim u ovom postupku, nisko koncentrirano tržište, s velikim brojem tržišnih takmaca. Povezanost s utvrđenim mjerodavnim tržištima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i

48

kasko osiguranja cestovnih vozila, očituje se na način da se snaga i položaj pojedinog osiguravatelja na tržištima osiguranja prelijeva na tržište servisiranja motornih vozila po nastanku štete, i to zbog većeg broja osiguranika, te posljedično i veće potrebe za obavljanjem većeg broja servisa po nastanku štete. Poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. sklopio je ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji sa samo pet (5) poduzetnika – servisera na području Splitsko-dalmatinske županije od ukupno stodevedesetdevet (199) s kojima je poslovao u 2005. godini, odnosno stoosamdesetčetiri (184) servisera s kojima je poslovao u 2006. godini. Spomenutih pet servisera, unatoč sklopljenim ugovorima o poslovno-tehničkoj suradnji, po visini iznosa isplaćenih računa vezano uz obavljanje servisa po nastanku štete sudjeluju samo sa neznatnim udjelom, manjim od pet (5) posto, u ukupnom iznosu isplaćenih šteta od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. prema svim serviserima s kojima je poslovao u 2005. i 2006. godini. Poduzetnik Jadransko osiguranje d.d. nema uopće sklopljenih sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji sa serviserima na području Splitsko-dalmatinske županije u promatranim godinama, a poslovao je sa približnim brojem servisera kao i poduzetnik Euroherc osiguranje d.d. u 2005. i 2006. godini. U sastavu koncerna Agram nalaze se dva poduzetnika – servisera, i to poduzetnik Euro Daus d.d. koji je u ukupnom iznosu računa isplaćenih serviserima od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. u 2005. godini ostvario udjel od 10-20 posto, a u 2006. godini njegov udjel se smanjuje na 10-20 posto, te poduzetnik Euro Daus 1963 d.d., koji je tek u 2006. godini počeo suradnju s poduzetnikom Euroherc osiguranje d.d., i to sa tek 0-10 posto udjela. U prometu šteta likvidiranih po serviserima s poduzetnikom Jadransko osiguranje d.d., poduzetnik Euro Daus d.d. je sudjelovao s 10-20 posto u 2005. godini, te s 10-20 posto u 2006. godini. Slijedom iznijetih podataka, zaključak je Vijeća da poduzetnici koncerna Agram nisu vršili pritisak na servisere koji bi imao za posljedicu sklapanje ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji. Naime, broj navedenih ugovora je neznatan, a počevši od 2005. godine taj broj nije se povećao. Serviseri koji su imali sklopljene ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji nisu ostvarili značajnije prihode od isplaćenih računa vezano uz obavljanje servisa po nastanku štete, u odnosu na ostvarene prihode ostalih servisera koji nisu imali sklopljene takve ugovore. Povezana društva u sastavu koncerna Agram, poduzetnici Euro Daus d.d. i Euro Daus 1963. d.d., također nisu ostvarili značajan udjel u ukupnom iznosu računa isplaćenih serviserima, od strane poduzetnika Euroherc osiguranje d.d i Jadransko osiguranje d.d., u promatranom razdoblju. U svezi s navedenim, Vijeće je utvrdilo da u predmetnoj stvari nije dokazana primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, a kako je opisano člankom 16. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 3. ZZTN, niti je dokazano uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom druge ugovorne strane na dodatne obveze koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u nikakvoj vezi s predmetom tih ugovora, opisano člankom 16. stavkom 2. točkom 4. ZZTN. Temeljem cjelokupnog provedenog ispitnog postupka, prikupljenih podataka i iskaza stranaka i svjedoka danih na usmenoj raspravi te pisanim putem, Vijeće je utvrdilo kako poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., odnosno određeni zaposlenici ovih poduzetnika, unatoč danih preporuka, nisu mogli imati značajniji utjecaj kod osiguranika na izbor servisne radionice u kojoj će oni popraviti svoje vozilo. Sveobuhvatnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, nije utvrđeno da je opisano ponašanje, u konkretnom slučaju, imalo za posljedicu zlouporabu vladajućeg položaja navedenih poduzetnika iz članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 3. ZZTN, odnosno da su na taj način pojedine servisne radionice stavljene u nepovoljan položaj u odnosu na njihove konkurente. Neovisno o navedenome, stav je Vijeća da bi ubuduće, poduzetnici Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., zbog svoje tržišne snage na utvrđenom mjerodavnom tržištu i s njima povezanim tržištima, pa samim time i njihove posebne

49

odgovornosti na tim tržištima s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, trebali osigurati takvu poslovnu praksu svojih zaposlenika, kojima bi se izbjegla svaka mogućnost, pa makar i neznatnog utjecaja na izbor servisne radionice u kojoj će biti popravljana vozila njihovih osiguranika. Analizom ispostavljenih računa servisera prema osiguravateljima, Vijeće je utvrdilo da ne postoje značajna odstupanja, odnosno da nisu izvršene značajnije korekcije na računima servisera, od strane osiguravatelja, koje bi bile dostatne za dokazivanje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika Euroherc osiguranje d.d. i Jadransko osiguranje d.d., u smislu članka 16. stavka 1. i stavka 2. točke 1. ZZTN, odnosno da se takvo postupanje ne može ocijeniti kao izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena ili drugih nepravednih trgovinskih uvjeta, nametanjem od strane osiguravatelja normi i cijene sata rada serviserima. Štoviše, prema dostavljenim podacima, utvrđeno je da su serviserima u pravilu priznavani troškovi u iznosima u kojima su ih oni i zatražili, a u slučajevima kada je vršena korekcija na računima, razlike nisu bile tolikog iznosa i značaja koje bi upućivale na ograničavanje tržišnog natjecanja na tržištu servisiranja motornih vozila vezano uz isplate štete. Stoga je Agencija, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

9. Upravna pristojba i troškovi postupka

Izdavanje rješenja kojim se okončava postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika pred Agencijom podliježe naplati upravnih pristojbi sukladno odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 145/99, 116/00, 163/03, 17/04 i 110/04; dalje: Zakon o upravnim pristojbama), te članka 2. točka 1d. Uredbe o izmjene Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 141/04; dalje: Uredba o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama). Upravna pristojba u iznosu od 5.000,00 kuna za zahtjev za pokretanjem postupka u kojem sudjeluju stranke sa suprotnim interesima, u smislu članka 42. ZZTN, a naročito za zahtjev za utvrđivanjem zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu, naplaćuje se sukladno članku 2. točki 1d., odnosno tarifnom broju 106. točki 1d. Uredbe o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama.

Sukladno članku 3. stavcima 2. i 3. Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 145/99, 116/00 163/03 i 110/04) te tarifnom broju 2, Tarife upravnih pristojbi, za predmetno rješenje plaća se upravna pristojba u iznosu od 50,00 kuna.

Budući da nije uspio u svojem zahtjevu pred Agencijom, podnositelj zahtjeva obveznik je plaćanja upravne pristojbe u iznosu od 5.050,00 kuna. Navedeni iznos uplaćuje se u roku od osam (8) dana od dana dostave ovoga rješenja posebnom uplatnicom u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske na račun broj: 1001005-1863000160, u »poziv na broj odobrenja« upisati u pretpolje model »24«, a u polje podatak prvi: 5002-(navesti matični broj subjekta).

Također, sukladno odredbi članka 16. stavka 4. Zakona o upravnim pristojbama, nakon izvršene uplate obveznik uplate dužan je presliku posebne uplatnice, kao dokaz o obavljenoj uplati upravne pristojbe, žurno, a najkasnije u roku od osam (8) dana, dostaviti Agenciji s pozivom na klasu: UP/I 030-02/2006-01/20.

50

Ukoliko obveznici uplate upravne pristojbe ne izvrše uplatu upravne pristojbe Agencija će, protekom roka, od nadležne Porezne uprave, sukladno članku 10. stavku 2. Zakona o upravnim pristojbama, zatražiti prisilnu naplatu upravne pristojbe.

Stoga je Agencija, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

Sukladno odredbi članka 114. stavka 4. ZoUP, zahtjev za naknadu troškova po odredbama članka 114. stavka 2. i 3. ZoUP mora biti stavljen na vrijeme, tako da Agencija koja vodi predmetni postupak može o njemu odlučiti u rješenju, u protivnom stranka gubi pravo na naknadu troškova. Budući da su stranke prije okončanja dokaznog postupka, na usmenoj raspravi od 3. prosinca 2008., upozorene sukladno članku 114. stavku 4. ZoUP, te je istima na zahtjev zaključkom određen rok od deset dana za dostavu odgovarajućeg zahtjeva za naknadu troškova, a Agencija u ostavljenom roku, odnosno do dana donošenja ovoga rješenja nije zaprimila odgovarajuće zahtjeve za naknadu troškova, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ovoga rješenja.

10. Objava rješenja u «Narodnim novinama»

Sukladno odredbi članka 59. stavka 1. ZZTN, a u svezi s člankom 57. točkom 3. ZZTN, ovo rješenje bit će objavljeno u «Narodnim novinama», kako je to odlučeno u točki III. izreke ovoga rješenja.

Uputa o pravnom lijeku

Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja. Predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec Napomena: Budući da podaci označeni *** te podaci u rasponima predstavljaju službenu tajnu u smislu članka 51. ZZTN, isti su izuzeti od objavljivanja, pa su navedeni podaci izostavljeni iz teksta, odnosno koriste se skraćenice naziva i postoci u rasponu.