Klasične teorije menadžmenta

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    1/15

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    2/15

    $%od

    Lj&di s& od 'oet(a s%o) 'ostojanja imali 'otre*& +a'laniranjem, or)ani+o%anjem, %o-enjem i (ontrolom.

    E)i'ats(e 'iramide s& 'ose*no interesantan 'rimer +*oto)a to je i+)radnja samo jedne +ate%ala an)ao%anjeod 100.000 lj&di. Ko je *io taj (oji je s%a(om radni(&

    odre-i%ao ta tre*a da radi Ko je o*e+*e-i%ao 'otre*n(oliin& materijala, odnosno (ameni *lo(o%a, (a(o *iradnii *ili +a'osleni 3e+ s&mnje, & 'itanj& s& menade*e+ o*+ira na to (a(o s& se oni tada na+i%ali. Ne(o je mda 'lanira ta 4e *iti &ra-eno, da or)ani+&je lj&de iras'ore-&je materijal, da %odi i &smera%a radni(e i da %(ontrol& ne *i li se s%e od%ijalo 'o 'lan&.

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    3/15

    Klasine (olemenadmenta

    Klasina (ola menadmenta je 'r%a (olaili 'o+nati sistemats(i 'rist&' 'ro&a%anj&'ro*lemati(e i+ domena menadmenta.

    Njene temelje s& s%ojim na&nimistrai%anjima 'osta%ili rederi( 6ejlor7rederi( inslo9 6a:lor;, Anri ajol7

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    4/15

    Anri ajol 718#1=1"25;

    Sla%ni >ran&s(i teoretiar, s+asno%ao je na o)romnom issteenom & jednoj jedinoj (o

    (oj& je radio ita% i%ot. ?or&dars(i inenjer, a (arijer& sedamdesetsedmoj )odini, (i sla%ljen )eneralni dire(tor.i%otno is(&st%o 'retoio je @eneralni i ind&strijs(i men

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    5/15

    Anri ajol 718#1=1"25;

    ajol je menadmentdenisao (ao 'red%i-anje,'laniranje, (omando%anje,(oordiniranje i (ontrol& &

    'roes& dosti+anja(om'anijs(i ilje%a. $tom smisl&, on je &t%rdioest (lj&ni'red&+etni(i a(ti%nosti

    teni(e a(ti%nosti 7'roi+%odnja;D

    (omerijalne a(ti%nosti 7(&'o'rodaja;D

    nansijs(e a(ti%nosti 7(a'ital;D

    o*e+*edenje 7&%anje imo%ine;D

    ra&no%odst%ene a(ti%nosti 7nansijs(e in>

    menaders(e a(ti%nosti 7'laniranje

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    6/15

    ajolo%i 'rini'imenadmenta

    ?odela rada, odnosno usmeravanje pojedinca ili grupe na odreene specijalizovan

    A&toritet(vlast) podrazumeva pravo izdavanja naredbi, a neodvojivo je od odgovokoji nareuje.

    isi'lina, koja se utvruje ugovorom izmeu poslodavca i radnika.

    Fedinst%o (omando%anja - sistem bez dupliranih naredbodavnih linija. Jedan narejedan izvrilac.

    Fedinst%o 'laniranjapodrazumeva jedinstven plan za grupe aktivnosti koje imaju cilj.

    ?odre-enost indi%id&alni interesa o'tim interesimakompanije. !vaj princismatra najte#im podrujem upravljanja.

    No%ana na(nada +a radtrebalo bi da bude prihvatljiva za radnika i za kompaniju

    Centrali+aija &'ra%lja(l >&n(ljaje neophodna zbog e$kasnosti odluivanja.

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    7/15

    ajolo%i 'rini'imenadmenta

    ?iramidalna str&(t&ra &'ra%ljanja% od vrha ka podno#ju organizacije.

    ?oreda(% pravi ovek na pravom mestu.

    ?ra%inostpodrazumeva ljubazan i pravedan odnos menad#era premazaposlenima.

    reme G&oda%anjaG +a'osleni treba da bude dovoljno dugo da bi u pshvatili posao koji &e obavljati i da bi se uspeno integrisali u organizaciju.

    Iniijati%a s%i +a'oslenije veoma po#eljna, ali u okvirima predvienei pod kontrolom menad#era.

    Es'rit de or's(korporativni duh) podrazumeva harmoniju organizacije irazvijanje i podsticanje timskog rada

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    8/15

    ?rednosti i mane ajolo%e teorijemenadmenta

    ?rednost

    ajolo%i 'rini'imenadmenta *ill s&'ri%a4eni & mno)im(om'anijama. 6o je inaj+naajnije dosti)n&4eo%e teorije.

    Mana Hinjenia je da n

    'romenama, (oje se *r+omodernim or)ani+aijama

    'odr&j& 'roesa o'artii'aije +a'osleni

    moe se 'rimenjor)ani+aijam

    ijerarijs(om, 'str&(t&rom &'ra%ljanjaor)ani+aije +asni%aj& s

    e(si*ilnijim i manje entmodelima &'ra%lja(

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    9/15

    rederi( 6ejlor 7185J=1"1;

    Slino ajol& i on je s%oj& teorij& (oni'irao na%ie)odinjim radom & elianama Mid%ejl 7Mid%ale Ste

    S&tina s%e)a *ila je & onome to je 6ejlor na+%ao G'ote6o je, 'rema njem&, sa% rad (oji radni( o*a%i dne%no, m

    da ne nar&i s%oje +dra%lje, tj. ne s(rati s%oj radni %e'ra(si t& )rani& 'osta%io %eoma %iso(o, ta(o da je

    dosti)ne samo mali *roj naji+drlji%iji radni(a. Fedan od 'o imen& mit, (oji je radio 'o stro)im &'&tst%ima G

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    10/15

    6ejloro%i 'rini'i na&no)&'ra%ljanja

    ?r%i 'rini'zasniva se na proceni dnevnog uinka radnika. 'aznanje okoliko jedna vrsta radnika mo#e da uradi na dan, poslodavci stiu bilo iz iskustva, koje vremenom postaje maglovito, bilo na osnovu povremenog nesistematskog posmatranja svojih radnika, ili - u najboljem sluaju - na podataka koji pokazuju najkra&e vreme za koje je svaki posao bio obavlje

    r&)i 'rini'naunog upravljanja sadr#an je u ejlorovom stavu - iznetgodine u jednom od njegovih prvih velikih radova $'ra%ljanje 'o)onomanagement) - da 'sav umni rad treba ukloniti iz pogona i obavljati ga uodeljenju ...'

    6re4i 'rini'je kontrola rada i izvrenja radnih zadataka.

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    11/15

    Metodolo)ija reali+aije na&no)&'ra%ljanja & 'ra(si

    ?r%o. reba odabrati radnike koji imaju naivii stepen kvali$kacije za utvrradni zadatak.

    r&)o. reba detaljno prouiti osnovne pokrete i operacije koje svaki radda obavi u toku rada.

    6re4e. /rouiti, uz pomo& toperice, vreme koje je potrebno za obavijanje

    pokreta, ili operacije. 0a osnovu tlh saznanja, treba ustanoviti najkra&e mvreme, za koje svaka kretnja mo#e da se obavi.

    Het%rto. reba eliminisati sve spore i nepotrebne pokrete.

    ?eto. /osle odstranjivanja svih suvinih kretnji, treba odrediti serije najbrnaje$kasnijih pokreta.

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    12/15

    ?rednosti i mane 6ejloro%i'rini'a

    ?rednost Nje)o%e teni(e e(asnosti

    mo)le s& *iti 'rimenjene &s%im or)ani+aijama, to +nai

    i & 'roi+%odnim i &ne'roi+%odnim.

    6o s& s%a(a(o *ili +naajnido'rinosi +a ono %reme.

    Mana Ia(o s& nje)o%e meto

    do +naajno) 'o%

    'rod&(ti%nosti+arade, radnii i sin

    'roti%ili tom 'menaderi & %e4

    e(s'loati

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    13/15

    Sled*enii 6ejlora

    ren( i Lilijan @il*ert(*121-*+345 *161-*+63)

    a+radili s& i 'o*oljali idej& 'o(reta i %retro'roesni 'lan &na're-enj

    1. +a'osleni rade s%oj 'osao,

    2. 'ri'remaj&4i se +a slede4i %ii ste'en,

    P. o*&a%aj&4i s%oje nasledni(e Q s%e & isto %r

    . 3rani 'ar @il*ert *ili s& me-& 'r%ima (ojimaterijal, odnosno 'o(retni lm da *i 'r

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    14/15

    Sled*enii 6ejlora

  • 7/25/2019 Klasine teorije menadmenta

    15/15

    a(lj&a(

    Klasina (ola menadmenta, odnosno njen 'ra%ana&no) &'ra%ljanja 'osta%io je odlian temelj +ara+%oj menadmenta (ao na&(e, ali je osi)&rao iodre-en& 'o+iij& & samom dr&t%&. 3rojni str&n

    to) 'erioda, na el& sa rederi(om 6ejlorom, s& oteorijama ot%orili *rojna %rata i time omo)&4ilinarednim )eneraijama da &sa%ra%aj& menadm(ao na&(& sa%remeno) dr&t%a.