KLASIFIKACIJA IMOVINE PODUZEĆA

• Sa stajališta načina uključivanja imovine u poslovni poduhvat, tj. funkcioniranja imovine, imovina se dijeli na:– stalnu imovinu i

– tekuću imovinu

• Kriterij razdvajanja može biti vremenski i funkcionalni: – Vremenski: godina dana

– Funkcionalni: jedan normalni proizvodni ciklus.

STALNA (dugotrajna) IMOVINA

• Prema pojavnim oblicima grupira se na: – nematerijalnu imovinu (troškovi razvoja,

troškovi osnivanja pogona, koncesije, patenti, licencije, trgovačke marke, pravo kopiranja, lista kupaca, goodwill),

– materijalnu imovinu (zemljišta i zgrade, strojevi i oprema, vozila, prirodna i rudna bogatstva),

– financijsku imovinu (kreditiranja i ulozi u povezana poduzeća, kreditiranja i ulozi u nepovezana poduzeća, dugoročni depoziti kod banaka)

– potraživanja.

Procjena vrijednosti stalne imovine u računovodstvu - troškovi nabave

• Primjer: Poduzeće je nabavilo stroj koji po obračunu dobavljača ima fakturnu vrijednost 100.000 kn. Željeznički troškovi dopreme stroja plaćeni su 12.500 kn. Dovoz stroja od željezničke stanice do poduzeća plaćeni su 1.500 kn, a instaliranje i probni pogon stroja 4.000 kn. Knjigovodstvena nabavna vrijednost stroja obračunava se na slijedeći način:

Troškovi nabave

Fakturna vrijednost Troškovi dopreme Dovoz do poduzeća Instaliranje i probni pogon stroja

100.000 kn 12.500 kn 1.500 kn 4.000 kn

Knjigovodstvena (nabavna) vrijednost stroja

118.000 kn

• Primjer: Kupljen je građevinski objekt i plaćen 180.000 kn. Procijenjena je vrijednost objekta pri utvrđivanju poreza na promet za zgradu 120.000 kn, za zemljište 70.000 kn, uređenje zemljišta 10.000 kn. Vrijednost od 180.000 kn rasporedit će se na način:

Procijenjena vrijednost

Postotak od ukupne vrijednosti

Raspored troškova nabave

Zgrada Zemljište Uređenje zemljišta

120.000 70.000 10.000

60% 35% 5%

108.000 63.000 9.000

Ukupno 200.000 100% 180.000

Nematerijalna imovina • Obilježja:

– neprenosivost ili otežana prenosivost, odnosno, nemogućnost njihove pojedinačne prodaje zbog uske povezanosti s cjelinom poslovanja,

– uska povezanost s visinom dobitka koji poduzeće ostvaruje.

• Osnovica je za procjenu vrijednosti ovog djela imovine poduzeća visina novčanih isplata za njezino pribavljanje.

• Troškovi razvoja, zatim troškovi reorganizacije ili osnivanja novog pogona, dio su nematerijalne imovine poduzeća, a vrednuju se visinom novčanih isplata koje su za njih učinjene.

Koncesije

• predstavljaju specifični oblik ekonomske suradnje, a najčešće se primjenjuje u eksploataciji prirodnih i rudnih bogatstava

• država odobrava povlastice (koncesije) stranim i domaćim ulagačima koji, pod određenim ugovornim uvjetima, ulažu kapital u eksploataciju prirodnih bogatstava

• u naknadu za dobivenu koncesiju ulagač plaća vlasniku zemlje (državi) odgovarajuću naknadu

Patenti

• predstavljaju ekskluzivno pravo poduzeća (garantira ga država) na korištenje i prodaju određenog proizvoda ili proizvodnog postupka

Goodwill

• u računovodstvu je sadašnja vrijednost očekivanog budućeg dobitka što se ostvaruje na višoj razini od visine dobitka koji se normalno ostvaruje u određenoj branši

• priznaje se isključivo iz poslovnih spajanja• ne amortizira se, već se provodi test

nadoknadivosti

NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA (SKUPINA 02 i 03)

MRS 16

• Def: Imovina koju

a) poduzeće posjeduje:– za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci robe

ili usluga,

– za iznajmljivanje drugima,

– ili u administrativne svrhe.

b) očekuje se da će se koristiti dulje od godine dana ili u više od jednog normalnog poslovnog ciklusa

• U računovodstvu vrijednost se materijalne stalne imovine procjenjuje inicijalno po vrijednosti troška nabave.

• Trošak nabave obuhvaća kupovnu cijenu zajedno s uvoznim pristojbama i nepovratnim porezom na promet te sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju sredstva u radno stanje za namjeravanu uporabu, a svi se trgovinski popusti i odbici oduzimaju po prispijeću od kupovne cijene.

• Primjeri troškova koji se mogu izravno pripisati jesu:– trošak pripreme mjesta

– troškovi isporuke i rukovanja,

– trošak instaliranja i montaže,

– naknade stručnjacima, kao što su arhitekti, inženjeri i

– procijenjeni troškovi demontaže, premještanja i obnavljanje mjesta u iznosu koji je priznat kao rezerva (MRS 37)

• Amortizacija– osnovica

– metode

– vijek trajanja

• Povlačenja i otuđenja– isključuju se iz bilance kada se trajno povlače i kada se

ne očekuju buduće ekonomske koristi

– dobici ili gubici od povlačenja ili otuđenja utvrđuju se kao razlika neto procijenjenih prihoda prodaje i knjigovodstvenog iznosa imovine

• Priznavanje– ekonomske koristi

– mjerljivost

• Početno mjerenje– metoda troška

• fakturna vrijednost • priprema mjesta• doprema i rukovanje• instalacija i montaža• naknade stručnjacima• demontaža, premještanje, uređenje nove lokacije…

• Razmjena– fer vrijednost– doplata

• Naknadni izdatak– produljenje vijeka trajanja– unaprjeđenje kvalitete– smanjenje troškova

• Mjerenje nakon početnog priznavanja– trošak nabave umanjen za akumuliranu

amortizaciju– (alt. postupak) revalorizirani iznos – fer

vrijednost umanjena za akumuliranu amortizaciju i umanjenja za akumulirane gubitke

– učinak revalorizacije korigira glavnicu

NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA MRS 16

Definicije: • NPO:

– imovina koju posjeduje poduzeće za korištenje u proizvodnji ili isporuci dobara ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe

– očekuju se koristiti dulje od godine dana• Amortizacija:

– sustavni raspored iznosa koji se amortizira tijekom njegova korisnog vijeka trajanja

• Vijek uporabe:– razdoblje u kojem se očekuje koristiti sredstvo, ili– broj proizvoda ili sličnih jedinica koje se očekuje

da će poduzeće ostvariti od tog sredstva.• Gubitak od umanjenja:

– iznos za koji knjigovodstveni iznos imovine prelazi njen nadoknadivi iznos.

• Dodatna ulaganja u postojeću opremu priznaje se kao uvećanje inicijalne vrijednosti imovine ako se:– produžuje vijek uporabe imovine,– povećava kapacitet opreme,– poboljšava kvaliteta proizvoda koji se proizvode

tom opremom, ili se– bitno smanjuju troškovi proizvodnje proizvoda koji

se proizvode na tom postrojenju i opremi

• Nekretnine, postrojenja i oprema mogu se nabaviti i lizingom (leasing). Računovodstveno postupak s imovinom u lizingu regulira MRS 17 – Najmovi.

• Osnovna podjela lizinga jest podjela na: – operativni i – financijski lizing.

Lizing (najam)

• Financijski lizing jest ugovor o najmu kojim se na primatelja prenosi najveći dio rizika i koristi povezanih s vlasništvom nad predmetom lizinga.

• Uvjeti financijskog lizinga jesu:– po završetku ugovora o najmu vlasništvo nad

imovinom prenosi se na najmoprimca,– najmoprimac ima opciju kupnje imovine po isteku

ugovora o najmu po cijeni koja je značajno ispod fer vrijednosti imovine,

– trajanje najma odnosi se na pretežiti dio vijeka trajanja imovine,

– na početku najma sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja najma približno je jednaka fer vrijednosti predmeta najma,

– predmet najma posebne je vrste pa ga samo najmoprimac može koristiti bez većih preinaka.

• Ostali uvjeti: – najmoprimac snosi gubitke otkaza ugovora,– najmoprimac snosi rizike fluktuacije fer

vrijednosti ugovorenog ostatka vrijednosti i– najmoprimac može nastaviti najam u drugom

razdoblju uz najamninu nižu od tržišne.

Amortizacija

• Ova vrsta imovine troši se postupno, a vrijednosno iskazivanje tog trošenja naziva se amortizacija, koja se definira kao sustavni raspored iznosa vrijednosti imovine koji se amortizira tijekom njegova korisnog vijeka trajanja.

• Za utvrđivanje amortizacije potrebno je:– utvrditi osnovicu amortizacije,– utvrditi vijek trajanja imovine,– utvrditi metodu amortizacije,– utvrditi novčanu jedinicu kojom će se amortizacija

mjeriti.

• Standardne metode amortizacije (MRS 16):– linearna metoda amortizacije,– metoda opadajućeg salda,– funkcionalna metoda po jedinici učinka.

DUGOROČNA FINANCIJSKA IMOVINA

• Udjeli - dionice u povezanim društvima

• Sudjelujući interesi, participacije

• Obveznice

• Dani dugoročni zajmovi, depoziti i kaucije

UDJELI - DIONICE U POVEZANIM

DRUŠTVIMA • Udjeli koji su stečeni (plaćeni ili s druge

osnove) u dionicama dioničkih društava (poduzeća, banaka, osiguravajućih društava), ili u kapitalu društva s ograničenom odgovornošću, i to s udjelom u kapitalu tog društva većim od 20% nominalne vrijednosti.

SUDJELUJUĆI INTERESI,

PARTICIPACIJE

• Stečeni udjeli u dioničkim društvima ili u kapitalu pojedinog društva s ograničenom odgovornošću, kad taj udio u kapitalu ne premašuje 20%.

• Obično su to udjeli kod kojih se ne ostvaruje kontrola u upravljanju društvom, nego se udjeli drže radi drugih interesa.

ULAGANJA U DIONICE

• Za kupnju manjinskog udjela u društvu (manje od 20% izdanih dionica) u kojem ulagatelj nema velik utjecaj na društvo primjenjuje se računovodstvena metoda troška ili tržišna metoda, ovisno o tome prometuje li se dionicama tržištu ili ne, te ovisno o tome koja je od naznačenih vrijednosti manja (tržišna ili metoda troška).

ULAGANJA U DIONICE

• Za kupnju velikog udjela u vlasništvu društva (više od 20%) ili većinskog vlasništva (više od 50%) primjenjuje se računovodstvena metoda uloga ili vlasnička metoda za vlasničke vrijednosnice, uz obvezu sastavljanja konsolidiranog financijskog izvješća za većinsko vlasništvo.

ULAGANJA U DIONICE

Ulagatelj nema velik utjecaj na izdavatelja dionica (manje od 20% dionica)

Dionice kojima se ne trguje Dionice kojima se trguje

Metoda troška Tržišna metoda ili metoda troška, ovisno o tome koja je niža

Ulagatelj ima velik utjecaj na izdavatelja dionica (od 20% - 50% dionica)

Metoda udjela (vlasnička metoda)

Ulagatelj ima kontrolu nad društvom izdavateljem dionica

Metoda udjela (vlasnička metoda) uz obvezu konsolidiranog izvješća

RAČUNOVODSTVENA METODA TROŠKA

• Prema računovodstvenoj metodi troška, vlasničke vrijednosnice knjiže se po ukupnim troškovima nabave koji uključuju cijenu koja je za njih plaćena, ali i sve eventualne ostale troškove kao što su provizija brokera, honorari, pristojbe i bankarske usluge

• Primjenom metode troška ni povećanje ni smanjenje vrijednosti dionica neće se prikazati na kontu kupljenih dionica, a ostvarene dividende prikazat će se kao dio financijskog prihoda na uloženi kapital.

Primjer:Kupljeno je na tržištu izvan burze preko posrednika 1000 redovitih dionica društva Učka po cijeni od 400.000,00 kn, što čini 10% ukupno ispostavljenih dionica (dionicama se ne prometuje na tržištu). Provizija posrednika iznosi 4.000,00 kn.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Dionice društva Učka 0620 404.000,00 Žiro-račun 1000 404.000,00 Za plaćene dionice posredniku

Primjer:Naplaćene su dividende društva Učka 30,00 kn po dionici.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Žiro-račun 1000 30.000,00 Prihod od dividenda društva Učka 7410 30.000,00 Za naplaćenu dividendu

Primjer: Društvo je odlučilo prodati iz svog portfelja 400 dionica poduzeća Učka po 420,00 kn po dionici (420,00 x 400 = 168.000,00). Provizija posrednika iznosi 1.800,00 kn (168.000,00 – 1.800,00 = 166.200,00).

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Žiro-račun 1000 166.200,00 Dionice društva Učka 0620 161.600,00 Prihod od prodaje dionica društva Učka 7721 4.600,00 Primljena svota za prodaju dionica društva Učka

Primjer:Društvo je odlučilo prodati iz svog portfelja još 400 dionica društva Učka po 390,00 kn po dionici. Provizija posrednika iznosi 1.700,00 kn.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Žiro-račun 1000 154.300,00 Dionice društva Učka 0620 161.600,00 Financijski rashod od prodaje dionica 4760 7.300,00 Za prodane dionice

RAČUNOVODSTVENA TRŽIŠNA METODA KOD VLASNIČKIH

VRIJEDNOSNICA

• Uporabom ove metode kod neutrživih vlasničkih vrijednosnica, vrijednost im se u bilanci iskazuje po troškovima kupnje.

• Vrijednost kupljenih, bilo dugoročnih, bilo kratkoročnih utrživih vlasničkih vrijednosnica, za koje postoji aktivno tržište na kojem je poznata njihova tržišna vrijednost, iskazuje se po tržišnoj vrijednosti ili po troškovima kupnje, ako su troškovi kupnje manji od tržišne vrijednosti.

• Smanjenje tržišne vrijednosti kratkoročnih vrijednosnica ispod troškova kupnje prikazuje se kao financijski rashod, a svako njihovo naknadno povećanje tržišne vrijednosti do troškova kupnje prikazuje se kao financijski prihod.

Primjer:Društvo je kupilo 1000 utrživih običnih dionica društva Adriatic za 500.000,00 kn. Na dan bilanciranja, 31. prosinca, tekuća tržišna vrijednost kupljenih dionica iznosila je 460.000,00 kn. Pretpostavlja se da je smanjenje vrijednosti dionica privremeno.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Smanjenje fer vrijednosti (gubitak) 4760 40.000,00 Dionice društva Adriatic 0620 40.000,00 Smanjenje vrijednosti kupljenih dionica društva Adriatic zbog pada tržišne vrijednosti

RAČUNOVODSTVENA METODA UDJELA (VLASNIČKA METODA)

• Ako investitor kupnjom 20% ili više postotaka izdanih dionica ostvari velik utjecaj na izdavatelja dionica, primijenit će vlasničku metodu ili metodu udjela. Kupnja tih vrijednosnica prikazat će se u računovodstvu po troškovima nabave, kao i kod metode troška.

• Primjenom metode udjela ostvareni neto dobitak društva izdavatelja dionica, osim što predstavlja povećanje neto imovine tog društva, povećava i potraživanje ulagatelja u to društvo razmjerno veličini njegova udjela. Obračunom neto dobitka investitor stječe pravo na svoj dio neto dobitka.

Primjer:Početkom godine kupljeno je 5.000 redovnih dionica (35%) društva Liburnia po ukupnim troškovima kupnje 2,145.000,00 kn.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Dionice u povezanim društvima 0600 2,145.000,00 Žiro-račun 1000 2,145.000,00 Kupnja 5.000 (35%) redovnih dionica društva Liburnia

Primjer:Društvo Liburnia obračunalo je neto dobitak za poslovnu godinu 520.000,00 kn. Prema vlasničkom udjelu, društvu ulagatelju pripada 35% uvećanja neto imovine društva Liburnia, što iznosi 182.000,00 kn.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Dionice u povezanim društvima 0600 182.000,00 Prihodi od dividenda 7400 182.000,00 Povećanje vrijednosti uloga s osnove dividende u društvu Liburnia

Primjer: Društvo Liburnia deklariralo je i isplatilo 240.000,00 kn dividenda na obične dionice. Prema vlasničkom udjelu, društvu ulagatelju pripada 35% dividenda, što iznosi 84.000,00 kn.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Žiro-račun 1000 84.000,00 Dionice u povezanim društvima 0600 84.000,00 Za naplaćenu dividendu

Primjenom vlasničke metode je vrijednost dugoročnih ulaganja kupnjom dionica jednaka troškovima kupnje tih dionica uvećanih za neraspoređen dobitak društva koje je izdalo dionice. Tako se vrijednost kupljenih dionica iz prethodnih primjera može izračunati na sljedeći način:

Promjena Duguje Potražuje Saldo Kupnja dionica 2,145.000,00 2,145.000,00 Povećanje uloga za udjel u dobitku društva Liburnia 182.000,00 2,327.000,00 Obračunana dividenda 84.000,00 2,243.000,00

Kod prodaje dionica knjiženih vlasničkom metodom, dobitak ili gubitak od prodaje dionica određuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti dionica i njihove prodajne vrijednosti.

Primjer:

Prodano je svih 5.000 redovnih dionica društva Liburnia za 2,300.000,00 kn.

Knjiženje: Tek. Opis Račun Svota br. dug. potr. 1. Žiro-račun 1000 2,300.000,00 Dionice u povezanim društvima 0600 2,243.000,00 Prihod od prodaje dionica iznad 7403 57.000,00 troška stjecanja Za prodane dionice i dobitak od prodaje

OBVEZNICE

• Obveznice su tipične dugoročne kreditne vrijednosnice (dužnički financijski instrumenti) koje ulagatelju donose prihod u obliku kamata, a izdavatelju (emitentu) rashod, također u obliku kamata.

• Obveze se prodaju javno, na tržištima kapitala, čime se omogućuje sudjelovanje mnogo različitih ulagača (kupaca obveznica) u zajmu.

• Obveznice su prenosive, što znači da ih kupci mogu dalje preprodavati u bilo koje vrijeme, čime obveznice stječu i svojstvo likvidnosti.

• Većina obveznica donosi ulagatelju polugodišnju kamatu, koja se izračunava i isplaćuje po specificiranoj, ugovorenoj kamatnoj stopi, pa se obveznice smatraju i ulogom s fiksnim prihodom.

• Moguće je da se kamata obračunava i mjesečno, ali i godišnje, što se određuje, odnosno ugovara uvjetima pri emisiji obveznica.

• Obveznice moraju biti autorizirane, što znači da njihovu emisiju formalno mora odobriti upravni odbor izdavatelja – emitenta, njegova skupština dioničara i državna komisija za vrijednosnice.

• Obično se emitiraju preko investicijske banke, koja se naziva potpisnik.

• Obveznice imaju cijenu koja kotira na tržištu, a cijena se iskazuje u postotku od nominalne vrijednosti ili od vrijednosti po dospijeću.

Vrste obveznica

• terminske i serijske, • osigurane (hipotekarne), neosigurane (zadužnice) i

“junk” obveznice,• na ime i na donositelja,• obveznice s nultom kamatom, obveznice s

fiksnom kamatom i obveznice s promjenljivom kamatom,

• opozive i neopozive obveznice,• konvertibilne i nekonvertibilne obveznice

• Čimbenici koji utječu na vrijednost obveznica jesu, prije svega, odnos tržišne kamatne stope i ugovorene kamatne stope obveznica, rizik povrata uloga iskazan bonitetom poslovanja i stupnjem zaduženosti emitenta, vrijeme do dospijeća obveznica te mogućnosti ulaganja u ostale financijske instrumente.

• Ukoliko je tržišna kamatna stopa veća od ugovorene kamatne stope obveznica, potražnja za obveznicama bit će manja i obveznice će se prodavati uz diskont, odnosno, za manju vrijednost nego što je njihova nominalna vrijednost.

• Vrijednost plaćena za obveznice ispod njihove nominalne vrijednosti u suštini znači nadoknadu buduće manje zarade po ovom ulogu no što bi se ostvarila alternativnim ulaganjem koje bi donijela tekuća tržišna kamatna stopa.

Kako je navedeno, tržišni uvjeti mogu utjecati na prodaju obveznica po diskontiranoj vrijednosti. Ulagatelju ovaj diskont znači da je unaprijed naplatio razliku između ugovorene kamatne stope i tržišne kamatne stope. Kako se radi o unaprijed naplaćenom prihodu, njegovo će se priznavanje odgoditi i priznat će se u razdobljima na koja se odnosi (tj., na cijelo razdoblje trajanja uloga do dospijeća). Pritom je moguće koristiti dvije metode prijenosa, odnosno, amortizacije diskonta, na razdoblje do dospijeća:

• linearnu metodu amortizacije diskonta, i• metodu efektivne kamatne stope.

• Primjenom linearne metode amortizacije diskonta, svota diskonta ravnomjerno se raspoređuje na cijelo razdoblje do dospijeća obveznica.

Primjer: Kupljene su obveznice društva “Pliva” d.o.o. Nominalna

vrijednost obveznica iznosi 100.000.- Ugovorena kamata od 9% na obveznice isplaćuje se polugodišnje.- pa je polugodišnja kamata jednaka 4.500.- kn. Tržišna kamatna stopa je 10% i obveznice su kupljene uz diskont. Za njih je plaćeno 96.140.- kuna. Diskont, uz koji su kupljene obveznice iznosi 3.860.- Linearnom metodom amortizacije, diskont se raspoređuje na deset obračunskih razdoblja ravnomjerno (deset polugodišta) i iznosi 386.- kn. Obveznice su prodane nakon tri godine po tržišnoj vrijednosti od 99.000.-

Knjiženje: Svota Tek

br. Opis Račun

Duguje Potražuje 1. Kupljene su obveznice poduzeća “P”

uz diskont i plaćene su sa žiro računa

0632 0639 1000

100.000,00

3.860,00

96.140,00 2. Obračun kamata za prvo polugodište po

kupljenim obveznicama: Potraživanje za kamatu Prihod od kamata

122 772

4.500,00

4.500,00 3. Amortizacija diskonta linearnom metodom

i korekcija kamate za obračunanu amortizaciju diskonta

0639

772

386,00

386,00 4. Na žiro račun

naplaćene su polugodišnje kamate 1000 122

4.500,00

4.500,00

5. Identična knjiženja nastavit će se i u idućim polugodištima pri obračunu kamata: Potraživanje za kamatu Prihod od kamata Amortizacija diskonta Prihod od kamata

122 772

0639 772

4.500,00

386,00

4.500,00

386,00 6. Naplata od prodaje obveznica nakon tri

godine (šest polugodišta) Neamortizirani diskont u obveznicama Isknjiženje prodanih obveznica Zarada od prodaje vrijednosnica

1000

0639 0632 743

99.000,00

1.544,00

100.000,00 544,00

• Metodom efektivne kamatne stope izračunava se sadašnja vrijednost (koristeći IV. financijske tablice) uloga u obveznice po zahtijevanoj tržišnoj stopi, za kupljene obveznice plaća se ta sadašnja vrijednost i knjiži se prihod od kamata po toj zahtijevanoj i realiziranoj efektivnoj kamatnoj stopi. U prethodnom primjeru, ulog u obveznice bio je 96.140.- kn, što je sadašnja vrijednost svih naplaćenih kamata tijekom deset razdoblja (polugodišta) i povrata uloga nakon pet godina.

Izračun efektivne kamatne stope

Razdoblje Ugovorena kamata (4,5% na nominalnu vrijednost)

Obračunana kamata na diskontiranu plaćenu vrijednost obveznica

Amortizacija diskonta

Vrijednost diskonta

Sadašnja vrijednost obveznica korigirana za neamortizirani diskont

Kupnja obv. 3.860,00 96.140,00 1 4.500,00 4.807,00 307,00 3.553,00 96.447,00 2 4.500,00 4.822,00 322,00 3.231,00 96.769,00 3 4.500,00 4.838,00 338,00 2.892,00 97.108,00 4 4.500,00 4.855,00 355,00 2.537,00 97.463,00 5 4.500,00 4.873,00 373,00 2.164,00 97.836,00 6 4.500,00 4.892,00 392,00 1.772,00 98.228,00 7 4.500,00 4.911,00 411,00 1.360,00 98.640,00 8 4.500,00 4.932,00 432,00 928,00 99.072,00 9 4.500,00 4.954,00 454,00 475,00 99.525,00

10 4.500,00 4.976,00 475,00 0,00 100.000,00

Knjiženje: Svota Tek

br. Opis Račun

Duguje Potražuje 1. Kupljene su obveznice poduzeća “P”

uz diskont i plaćene su sa žiro računa

0632 0639 1000

100.000,00

3.860,00

96.140,00 2. Obračun kamata za prvo polugodište po

kupljenim obveznicama: Potraživanje za kamatu Prihod od kamata

122 772

4.500,00

4.500,00 3. Amortizacija diskonta metodom efektivne

kamatne stope i korekcija kamate za obračunanu amortizaciju diskonta

0639

772

307,00

307,00

4. Na žiro račun naplaćene su polugodišnje kamate

1000 122

4.500,00

4.500,00

5. Identična knjiženja nastavit će se i u idućim polugodištima pri obračunu kamata: Potraživanje za kamatu Prihod od kamata Amortizacija diskonta u drugom polugodištu Prihod od kamata

122 772

0639

772

4.500,00

322,00

4.500,00

322,00

Primjer:• Kupljene su obveznice društva “Pliva” d.o.o.

Nominalna vrijednost obveznica iznosi 100.000.- Ugovorena kamata od 10% na obveznice isplaćuje se polugodišnje.- pa je polugodišnja kamata jednaka 5.000.- kn. Tržišna kamatna stopa je 9% i obveznice su kupljene uz premiju. Za njih je plaćeno 103.860.- kuna. Premija, uz koju su kupljene obveznice iznosi 3.860.- Linearnom metodom amortizacije, diskont se raspoređuje na deset obračunskih razdoblja ravnomjerno (deset polugodišta) i iznosi 386.- kn. Obveznice su prodane nakon tri godine po tržišnoj vrijednosti od 99.000.-

Knjiženje: Svota Tek

br. Opis Račun

Duguje Potražuje 1. Kupljene su obveznice poduzeća “P”

uz premiju i plaćene su sa žiro računa

0632 0639 1000

100.000,00 3.860,00

103.860,00 2. Obračun kamata za prvo polugodište po

kupljenim obveznicama: Potraživanje za kamatu Prihod od kamata

122 772

5.000,00

5.000,00 3. Amortizacija premije linearnom metodom

i korekcija kamate za obračunanu amortizaciju premije

0639

772

386,00

4. Na žiro račun Naplaćene su polugodišnje kamate

1000 122

5.000,00

5.000,00

5. Identična knjiženja nastavit će se i u idućim polugodištima pri obračunu kamata: Potraživanje za kamatu Prihod od kamata Amortizacija premije u drugom polugodištu Umanjenje prihoda od kamata

122 772

0639

772

5.000,00

5.000,00 386,00

6. Naplata od prodaje obveznica nakon tri godine (šest polugodišta) Neamortizirana premija u obveznicama Isknjiženje prodanih obveznica Gubitak od prodaje vrijednosnica

1000

0639 0632 476

99.000,00

2.544,00

1.544,00 100.000,00

386,00

386,000