26
Klasifikacija pokazatelja zdravstvenog stanja i indikatori zdravlja Doc. dr. sc. Enisa Karić

Klasifikacija Pokazatelja Zdravstvenog Stanja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

med

Citation preview

  • Klasifikacija pokazatelja zdravstvenog stanja i indikatori zdravlja

    Doc. dr. sc. Enisa Kari

  • Klasifikacija pokazatelja zdravstvenog stanjaPromovisanje klasifikacije pokazatelja zdravstvenog stanja uglavnom su zaslune Ujedinjene nacije i njene specijalizovane agencije kao to je Svjetska zdravstvena organizacija, a u posljednje vrijeme aktivnostima u ovoj oblasti se posebno istie Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).Klasifikacija pokazatelja zdravstvenog stanja

  • Jedan od prvih pokuaja da se procijeni zdravlje jeste nastojanje Ujedinjenih nacija da konstruie indeks zdravlja kao i klasifikacija grupe eksperata SZO iz 1957 godine za mjerenje nivoa zdravlja, sa tri izdvojene grupe pokazatelja ili indikatora:

  • 1. Pokazatelji ili indikatori povezani sa zdravstvenim stanjem osoba i stanovnitva2. Pokazatelji koji se odnose na uslove sredine, a koji imaju vie ili manje direktan uticaj na zdravstveno stanje i 3. Pokazatelji koji se odnose na zdravstvenu slubu i njene aktivnosti usmjerene na poboljanje zdravlja (dostupnost i korienje.Poetkom osamdesetih godina SZO formulie svoju poznatu strategiju Zdravlje za sve do 2000 kojom definie globalnu zdravstvenu politiku baziranu na konceptu sedam kljunih oblasti: jednakosti, etike, uea zajednice, ouvanja i unapreenja zdravlja i prevencije bolesti, razvoja primarne zdravstvene zatite, intersektorske i meunarodne saradnje.

  • Za praenje napretka u dostizanju ciljeva programa Zdravlje za sve do 2000 SZO je preporuila etiri grupe pokazatelja-indikatora. Ove grupe indikatora su promovisane u svim publikacijama SZO posveenim ovom programu, a posebno onim gdje se preporuuje praenje i evaluacija dostignutih ciljeva na nacionalnom nivou. Pored ove podjele na etiri grupe, postoji i detaljna lista od 253 statistika pokazatelja od kojih je formirana baza podataka o zdravlju SZO za EvropuSZO je predloila kratku listu od 12 globalnih pokazatelja za praenje progresa u dostizanju globalne strategije Zdravlje za sve do 2000

  • Indikatori zdravljaOvih 12 pokazatelja ili indikatora su najvaniji za praenje realizacije postavljenih ciljeva.Grupe pokazatelje za procjenu zdravstvenog stanja prema programu Zdravlje za sve do 2000 SZO su:1. Pokazatelji zdravstvene politike koju zemlja vodi;2. Socijalno-ekonomski pokazatelji povezani sa zdravljem;3. Pokazatelji obezbjeenosti stanovnitva zdravstvenom zatitom;4. Ui pokazatelji zdravstvenog stanja stanovnitva.

  • U dokumentima SZO je navedeno da preporuene liste pokazatelja podrazumjevaju saglasnost zemalja da na regionalnom i globalnom nivou koriste bar ove pokazatelje i obezbjede neophodne informacije za njihovo izraunavanjeTakoe je naglaeno da one predstavljaju minimalnu listu, tako da su sve zemlje obavezne da ih koriste ali i da prema potrebi dodaju one, za koje nalaze da e omoguiti potpuniju evaluaciju sopstvenih napora u dostizanju zdravlja za sve do 2000. godine.

  • Tokom praenja (monitoringa) i evaluacije napretka u dostizanju globalne strategije Zdravlje za sve kojih je do sada bilo tri, ovaj prvobitni skup indikatora je preispitan i modifikovan za korienje, mada nije dolo do sutinske promjene pokazatelja sem proirenja broja grupa.Sada je predloeno est grupa pokazatelja za praenje dostizanja ciljeva Zdravlje za sve. To su:1.trendovi u zdravstvenom stanju;2.implementacija primarne zdravstvene zatite;3. razvoj sistema zdravstvene zatite baziran na primarnoj zdravstvenoj zatiti

  • 4. resursi za zdravlje;5.trendovi u zdravom nainu ivota6.populacija i socijalno-ekonomski trendovi.Posljednjih godina dvadesetog vijeka, SZO preispituje svoj program Zdravlje za svenezadovoljna postignutim rezultatima u realizaciji postavljenih ciljeva.Napredak u ostvarivanju ovog programa je bio onemoguen brojnim faktorima kao to su: usporen socio-ekonomski razvoj veine zemalja, nedovoljna politika angaovanost na primjeni programa, nedovoljno i neadekvatno finansiranje zdravstvene zatite, tekoe u ostvarivanju multisektorske saradnje, brze demografske i epidemioloke promjene, kao i prirodne katastrofe i one izazvane ljudskim faktorom.

  • Proces inovacije zdravlje za sve, SZO je zapoela 1995. godine.Zdravlje za sve u 21. vijeku predstavlja nastavak ovog procesa i daje globalne prioritete i ciljeve za prvih dvadeset pet godina dvadesetprvog vijeka, koji e stvoriti uslove da ljudi irom svijeta dostignu i odre najvii mogui nivo zdravlja tokom itavog ivota.Tenja ka Zdravlje za sve je moralni imperativ kojim se trai da kao jedno od fundametalnih ljudskih prava bude priznato pravo svih ljudi na najvii mogui nivo zdravlja

  • Indikatori zdravstvene politikeIpak, jedna od najpoznatijih podjela pokazatelja ili indikatora zdravstvenog stanja, i najee publikovanih je ona koja se navodi u publikacijama SZO i namijenjena je praenju napretka u dostizanju ciljeva Zdravlje za sve do 2000 pa e njene etiri grupe biti detaljnjije obraene.U indikatore zdravstvene politike koju zemlja vodi spadaju:1. Politika saglasnost (odluka) o dostizanju zdravlja za sve. Indikator je kvalitativne prirode i predstavlja postojanje takve odluke i njeno ugraivanje u zakonodavstvo zemlje (Ustav, Zakon o zdravstvenoj zatiti i druge).2. Raspodjela sredstava u zdravstvu. Mjeri se proporcijom nacionalnog dohodka izraenom u procentima koja se izdvaja za zdravstvenu zatitu stanovnitva. Izraunava se i pokazatelj uea drutvenih aktivnosti povezanih sa zdravljem u nacionalnom dohotku zemlje: obrazovanja, stanovanja, vodosnabdijevanja.

  • Taj indikator pokazuje procjenu adekvatnosti raspodjele sredstava u zdravstvu je struktura rashoda za zdravstvenu zatitu stanovnitva pri emu se posebna panja posveuje procentualnom ueu rashoda za primarnu zdravstvenu zatitu.3. Stepen jednakosti u raspodjeli sredstava se procjenjuje sa nekoliko vrlo vrijednih pokazatelja koji se u veini zemalja koriste i kao pokazatelji njihovog razvoja. To su trokovi za zdravstvenu zatitu po stanovniku (u dolarima, da bi se omoguilo meunarodno poreenje) pri emu je veoma vano obezbjediti poreenje pomou ovog pokazatelja razliitih geografskih oblasti, kao i urbanih i ruralnih podruja.

  • U ovoj grupi su i pokazatelji obezbjeenosti stanovnitva ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima (broj stanovnika na jednog ljekara ili broj ljekara na 10.000 stanovnika) i obezbjeenost stanovnitva bolnikim posteljama (broj bolnikih postelja na 1.000 stanovnika odreene teritorije u odreenoj godini).Takoe je vano obezbjediti vrijednost ovih pokazatelja za razliite geografske oblasti i gradska i seoska podruja da bi se procjenjivala jednakost u raspodjeli ovih resursa za zdravlje unutar zemlje.

  • Pregled pokazatelja obezbjeenosti ljekarima i bolnikim posteljamaBroj stanovnika na jednog ljekara=Broj stanovnika x1.000 Broj ljekara ili pokazateljBroj ljekara na 10.000 stanovnika=Broj ljekara x10.000 Broj stanovnika

    Broj postelja na 1.000 stanovnika= Broj bolnikih postelja X 1.000 Broj stanovnika

  • 4. Uee zajednice u dostizanju zdravlja za sve mjeri se stepenom njene ukljuenosti o donoenju odluka o zdravlju i zdravstvenoj zatiti i postojanjem mehanizama koji omoguavaju ljudima da izraze svoje zahtjeve i potrebe za zdravstvenom zatitom.Ovo je takoe grupa kvalitativnih pokazatelja.5. Postojanje organizacionog okvira i upravljakog procesa za zdravlje za sve mjeri se postojanjem uspjene komunikacije izmeu razliitih organizacionih nivoa i odjeljenja u sistemu zdravstvene zatite; postojanjem mehanizama koji podravaju tu komunikaciju, kao to su komiteti, ekspertne grupe i savjetodavna tijela za razvoj zdravlja i zdravstvene zatite i ukljuivanjem ministarstava zdravlja i svih profesionalnih grupa u razvoj primarne zdravstvene zatite. I ovo je grupa kvalitativnih pokazatelja.

  • Socijalno-ekonomski indikatori povezani sa zdravljemini sedam podgrupa:1. Pokazatelji porasta stanovnitva predstavljeni stopom prirodnog prirataja (razlika izmeu broja ivoroenih i umrlih na 1.000 stanovnika odreene teritorije za jednu kalendarsku godinu) i stopom unutranje migracije (broj doseljenih i odseljenih sa migracionim saldom na 1.000 stanovnika odreene teritorije za kalendarsku godinu).2.Nacionalni dohodak ili drutveni proizvod per capita (po glavi stanovnika) u nacionalnoj ili internacionalnoj valuti (dolarima) jedan je od najpoznatijih pokazatelja socijalno-ekonomskog razvoja.

  • Socijalno-ekonomski indikatori povezani sa zdravljem3. Prosjeni prihodi po radno-aktivnom stanovniku i raspodjela prihoda po geografskim podrujima ili po razliitim profesionalnim grupama.4.Zaposlenost i uslovi rada se procjenjuju stopom nezaposlenosti (brojem lica koja trae zaposlenje na 1.000 radno-aktivnih stanovnika) posebno stopom nezaposlenosti ena kao i stopom zaposlenosti uopte (broj zaposlenih na 1.000 radno-aktivnog stanovnitva), posebno stopom zaposlenosti ena. Zaposlenost i nezaposlenost ena su pokazatelji ravnopravnosti ena u drutvu i neposredno su povezani sa zdravljem djece i zdravljem i kvalitetom ivota njihovih porodica. Pokazatelj indikator zavisnosti stanovnitva je u ovoj podgrupi i predstavlja odnos zbira mlaih od 15 godina i starijih od 65 godina na 100 osoba od 15 do 64 godine za odreenu teritoriju i u jednoj godini.

  • Socijalno-ekonomski indikatori povezani sa zdravljem5. Pokazatelji pismenosti i obrazovnog nivoa izraunavaju se kao procenat nepismenih, starijih od 10 godina u ukupnom stanovnitvu (odnosno proporcija stanovnitva iznad 10 godina koja zna da ita i pie na bilo kom jeziku) procenat uenika od 5 do 19 godina obuhvaenih predkolskim, osnovnokolskim i srednjokolskim obrazovanjem, trokovi za obrazovanje po ueniku i prosjean broj uenika po uitelju (nastavniku).

    6. Uslovi stanovanja se mogu procjenjivati na osnovu pokazatelja kao to je prosjena stambena povrina po jednom stanovniku, stopom stambene izgradnje, proporcijom komfornih stanova, odnosno stanova sa tekuom vodom i kanalizacijom od ukupnog broja stanova i drugim, zavisno od podataka koje obezbjeuje rutinska drutvena statistika.

  • Socijalno-ekonomski indikatori povezani sa zdravljem7. Dostupnost adekvatne ishrane stanovnitva procjenjuje se na osnovu prosjene kalorijske vrijednosti dnevnog unosa namirnica i kalorijskog sastava dnevnih obroka prema vrstama namirnica koju veina sistema drutvene statistike izraunava na osnovu biljeenja koje vodi reprezentativni uzorak domainstva.

  • Indikatori pruanja zdravstvenih usluga1. Obuhvatnost stanovnitva prema nivoima zatite. Obuhvat primarnom zdravstvenom zatitom procjenjuje se na osnovu pokazatelja informiranosti i obrazovanja za zdravlje, unapreenja odgovarajue ishrane, vodosnabdijevanja i sanitacije sredine, obuhvata imunizacijom, preventivnim aktivnostima i kontrolom endemskih bolesti, lijeenjem najeih oboljenja i povreda i obezbjeenosti stanovnitva osnovnim lijekovima.2. Obuhvatnost stanovnitva prema razliitim funkcijama odnosi se na zdravstvenu zatitu majke i djeteta, optu medicinu, zdravstvenu zatitu starih ili hendikepiranih.3. Obezbjeenost stanovnitva zdravstvenom zatitom, a odnosi se na:-dostupnost zdravstvene zatite -pristupanost zdravstvene zatite-korienje-kvalitet zdravstvene zatite

  • Indikatori zdravstvenog statusa stanovnitvaOva grupa indikatora neposredno mjeri zdravstveno stanje stanovnitva i prema pristupu tom procesu dijeli se na podgrupu indikatora tzv. pozitivnog zdravlja, indikatore negativnog zdravlja i druge indikatore zdravstvenog stanja.

  • Indikatori zdravstvenog statusa stanovnitvaOva grupa indikatora neposredno mjeri zdravstveno stanje stanovnitva i prema pristupu tom procesu dijeli se na podgrupu indikatora tzv. pozitivnog zdravlja, indikatore negativnog zdravlja i druge indikatore zdravstvenog stanja.

    Indikatori zdravstvenog stanja- uhranjenost i psihosocijalni razvoj djeteta- stopa dojenake smrtnosti -stopa djeije smrtnosti- oekivano trajanje ivota- smrtnost porodilja

  • Indikatori socijalnog i psihikog blagostanja

    - indikatori morbiditeta- radna nesposobnost i invalidnost- specifini morbiditet po uzrocima

  • Stanje socijalnog i psiholokog blagostanja

    Ustav Svjetske zdravstvene organizacije (1946) Zdravlje je stanje potpunoga tjelesnoga (fizikoga), duevnoga i socijalnoga blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

    Psihikozdravlje

    Duevno je zdravlje stanje koje omoguuje optimalan psihiki, intelektualni i osjeajni (emocionalni) razvoj pojedinca u onoj mjeri u kojoj je taj razvoj u skladu s razvojem drugih pojedinaca. Zdravo je drutvo ono drutvo koje omoguuje takav razvoj svim svojim lanovima, osiguravajui u isto vrijeme svoj vlastiti razvoj i toleranciju prema drugim drutvima. (Duevno zdravlje, Svjetski savez za duevno zdravlje, 1947)

  • Stanje socijalnog i psiholokog blagostanja

    Ustav Svjetske zdravstvene organizacije (1946) Zdravlje je stanje potpunoga tjelesnoga (fizikoga), duevnoga i socijalnoga blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

    Socijalnozdravljeje stanje mira i sigurnosti u kojem svaki ovjek bez obzira na rasu, na vjeru, na politika uvjerenja i na spol ima pravo na obrazovanje, na rad, na odmor i na zdravstvenu zatitu, to mu daje mogunost da ivi harmonino u zdravoj okolini. (Grmek, 1996).

  • Hvala na panji!