31
Klasifikacija rudničkog transporta Prema mestima na kojima se koriste transportna sredstva rudnički transport i izvoz može se podeliti na jamski - podzemni i površinski transport U posebnu grupu spadaju izvozna postrojenja koja su predviđena za izvoz iskopine (jalovine, korisne mineralne sirovine), dopremu repromaterijala i prevoz radnika vertikalnim prostorijama oknima Prema načinu dejstva, transportna sredstva se dele na - diskontinualna, ili sredstva povremenog – periodičnog dejstva, koja rade ciklično u određenim intervalima, uzimajući i transportujući određene količine tereta (skreperi, transport prugom i motornim vozilima) - kontinualna, ili sredstva sa neprekidnim dejstvom, koja prenose teret tako što se neprekidno na njih polaže ili sipa odgovarajući materijal (transport trakama, grabuljarima, stresaljkama, hidraulični i pneumatski transport) Neke vrste transportnih sredstava, kao što su beskonačna užad ili lanci i vazdušne žičare, zauzimaju mesto između kontinualnih i diskontinualnih transportnih sredstava

Klasifikacija rudničkog transporta - rgf.bg.ac.rs semestar/Osnovi rudarstva/Predavanja... · Dvolančani grabuljasti transporter. Grabuljasti transporteri • Najvažnije transportno

Embed Size (px)

Citation preview

Klasifikacija rudničkog transporta• Prema mestima na kojima se koriste transportna sredstva rudnički

transport i izvoz može se podeliti na

– jamski - podzemni i

– površinski transport

• U posebnu grupu spadaju izvozna postrojenja koja su predviđena za

izvoz iskopine (jalovine, korisne mineralne sirovine), dopremu

repromaterijala i prevoz radnika vertikalnim prostorijama – oknima

Prema načinu dejstva, transportna sredstva se dele na

- diskontinualna, ili sredstva povremenog – periodičnog dejstva, koja

rade ciklično u određenim intervalima, uzimajući i transportujući

određene količine tereta (skreperi, transport prugom i motornim

vozilima)

- kontinualna, ili sredstva sa neprekidnim dejstvom, koja prenose teret

tako što se neprekidno na njih polaže ili sipa odgovarajući materijal

(transport trakama, grabuljarima, stresaljkama, hidraulični i pneumatski

transport)

Neke vrste transportnih sredstava, kao što su beskonačna užad ili lanci i vazdušne

žičare, zauzimaju mesto između kontinualnih i diskontinualnih transportnih sredstava

JAMSKI – PODZEMNI TRANSPORT

• Postoje sledeće vrste jamskog transporta:

A. transport na otkopima i otkopnim prostorijama,

B. transport glavnim transportnim hodnicima,

C. transport pomoćnim sredstvima

A. Transport na otkopima i otkopnim prostorijama može biti organizovan

- grabuljastim transporterima

- skreperima

- jamskim kamionima

- utovarno-transportnim sredstvima i

- gravitacionim transportom

Dvolančani grabuljasti transporter

Grabuljasti transporteri

• Najvažnije transportno sredstvo na otkopima srednjih i moćnih slojeva uglja

• Jednostavne je konstrukcije, primenjuje se u teškim uslovima rada, ima

mogućnost lakog i jednostavnog premeštanja, promene dužine (skraćenje i

produženje), jednostavno održavanje i sl

• Glavni delovi grabuljastih transportera su: korito (žleb) transportera, lanac

sa grabuljama, pogonska stanica, povratna stanica i zatezni uređaj

Šema grabuljastog transportera

1- lanac, 2- grabulje, 3- korito (žleb), 4- pogonska stanica,

5- povratna stanica sa zateznim uređajem

Grabuljasti transporteri – delovi i primena

• Lanci sa grabuljama kreću se po jednom fiksnom koritu (žlebu) trapezastog

preseka, na koji se tovari materijal

• Kretanje lanca ostvaruje se preko pogona na jednom ili oba kraja, gde se prenos

preko vučne sile sa pogonskog motora prenosi na lance

• Na povratnoj stanici nalazi se uređaj za zatezanje koji omogućuje da lanci ne

spadaju sa pogonske stanice

• Korito grabuljastih transportera sastoji se od više segmenata dužine 1,5–4,0 m.

Segmenti su izrađeni od čeličnog lima, debljine 4–8 mm. Spajanje segmenata korita

ostvaruje se pomoću spojnica, klinova i zavrtnja

• Lanac je vučni deo transportera na koji su učvršćene grabulje. Lanci mogu biti

zglobni ili sa karikama. Brzina lanca je različita (0,2–1,2 m/s i više)

• Grabulje se izrađuju od čeličnog lima ili profilisanog gvožđa debljine 4–10 mm. Mogu

imati pravougaoni, trapezni ili polukružni oblik. Rastojanje između grabulja zavisi od

vrste i granulacije materijala, nagiba trase, visine grabulja (400-1.200 mm)

Grabuljasti transporteri se koriste: u rudnicima uglja, rudnicima gvozdene rude,

rudnicima boksita, pogonima za pripremu mineralnih sirovina, na bunkerskim

postrojenjima, zatim kao utovarno-pretovarno sredstvo i sl

Najveća primena grabuljastih transportera je na otkopima u rudnicima uglja

(na mehanizovanim ili polumehanizovanim otkopima)

Transport skreperima

• Skreperi spadaju u transportno-utovarne mašine sa cikličnim načinom

rada. Koriste se za rad na površini i u podzemnoj eksploataciji

• Na površini nalaze primenu na deponijama uglja i drugog materijala pri

utovaru u vagone i u bunkere veće zapremine

• U jamskim uslovima primenjuju se na otkopima za prenos rude do rudne

sipke, zatim na otkopima za razvlačenje zasipa (zasipavanje otkopanog

prostora), pri izradi podzemnih prostorija i sl

Skreperski utovar se odvija tako što se skreperska kašika naizmenično

odvlači pomoću zadnjeg užeta da zahvati materijal, a dovlači pomoću

prednjeg užeta do otvora gde se vrši utovar u vagonet ili u rudnu sipku.

Učinak zavisi od veličine skreperske kašike i konstrukcije same mašine (10-

45 m3/h)

Po pravilu, skreperski način utovara (pri izradi podzemnih prostorija)

odvija se pomoću vagoneta

Sastoji se od sledećih delova: skreperske kašike; platforme; vagona za

transport; vitla; užeta za povlačenje pune kašike (prednje uže); užeta za

povlačenje prazne kašike (zadnje uže) i koturače

Prikaz skreperskog uređaja

Prikaz skreperskog uređaja

1- skreperska kašika, 2- platforma, 3- vagon, 4- vitao, 5- uže za

povlačenje pune kašike, 6- uže za povlačenje prazne kašike, 7-

koturača

Jamski kamioni - samohodna transportna sredstva

• Imaju sopstveni pogon i kreće su na gumenim točkovima

• Koriste se na otkopima, u otkopnim hodnicima i pri izradi prostorija

• Sve više se koriste kao sredstva glavnog transporta, a vrlo često

služe i za izvoz

• U rudnicima koji su otvoreni potkopom, ili koji imaju spiralni niskop,

jamski kamioni mogu se koristiti za transport iskopine, zatim dopremu

repromaterijala i prevoz radnika

Prema vrsti pogonske energije dele se na

• jamske električne i

• jamske dizel kamione

Utovar u sve vrste kamiona vrši se mehaničkim utovarnim sredstvima

kontinualnog ili diskontinualnog dejstva, ređe iz sipki ili bunkera. Transporter

na dnu sanduka pokreće se pomoću elektromotora i može biti grabuljasti ili

člankasti

Jamski kamion sa elektromotorom

• Jamski električni kamioni – koriste se u rudnicima kamenog uglja, soli,

rudnicima metaličnih mineralnih sirovina i sl

• Glavni delovi električnih kamiona su: šasija sa vodećim i upravljačkim

točkovima, elektropogon pogonskih točkova, sanduk sa pokretnim

transporterom i sistem za upravljanje

Jamski kamion sa

elektromotorom, sa

pokretnim dnom

''šatl kar''

1- sanduk

2- električni motor bubnja

3- bubanj električnog

kabla

4- motor transportera

5- električni kabal

6- grabuljasti transporter

7- motor vozila

Primenjuje za prevoz na

kraćim rastojanjima (100

do 300 m)

Jamski dizel kamioni

• Koriste se u rudnicima metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina, kao i

u prostorijama većeg profila i sa dobrom ventilacijom

• Primenjuju se na otkopima za transport rude do rudnih sipki, zatim kao

sredstvo glavnog izvoza u rudnicima koji su otvoreni potkopom

• Glavna odlika ovih kamiona je njihova pokretljivost i znatno veći

radijus dejstva. Kreću se brzinom do 50 km/h. Mogu savladati nagibe

do 20o

• Jedan od glavnih nedostaka im je taj što ispuštaju izduvne gasove, a

u jamskim uslovima to može bitno uticati na odluku da se koriste

• Glavni delovi jamskih dizel kamiona su

– Šasija

– uređaj za kretanje

– dizel motor

– sanduk sa uređajem za istresanje

– upravljački mehanizam i

– kočioni uređaj

• Zapremina sanduka kamiona iznosi od 3 do 25 m3

Utovarno-transportna sredstva

• Koriste se pri izradi podzemnih prostorija, raznim metodama

otkopavanja, po principu ''utovari, prevezi i istovari‘’

• Sposobne su da izvrše utovar, zatim izvrše prenos utovarenog

materijala do mesta istovara (transportno sredstvo ili sipka)

• Prednost ovih mašina ogleda se u tome što na svim operacijama, tj. za

utovar, transport i istovar radi samo jedan radnik

• Mašine ovog tipa najčešće su opremljene gumenim točkovima, a

pokreće ih pneumatski ili dizel motor

• Prema načinu rada, utovarno-transportne mašine izrađuju se u dve

varijante:

– utovarno-transportne mašine sa sandukom i

– utovarno-transportne mašine sa lopatom

• Radijus dejstva ovih sredstava kreće se u granicama od 250 do 300m,

sa nagibom trase do 20o, u nekim slučajevima i više

Utovarno-transportne mašine sa sandukom

• Opremljene su utovarnom lopatom manje zapremine i sandukom veće

zapremine koji se prevrće

• Princip rada ovih mašina sastoji se u tome što se uz pomoć utovarne

lopate koja zahvata materijal sa gomile i preko sebe ubacuje u sanduk

smešten pozadi, vrši utovar dok se sanduk ne napuni i odvozi se do

mesta predviđenog za pražnjenje

Šematski prikaz rada utovarno-

transportne mašine sa sandukom

a. utovar, b. transport, c. istovar materijala

Dijagram uticaja dužine prevoza na

kapacitet mašine T2GH Atlas Copco

Utovarno-transportne mašine sa lopatom

• Utovarnom lopatom velike zapremine vrši zahvatanje materijala i prenosi

zahvaćeni materijal do mesta istovara. Punjenje lopate ostvaruje se jednim

zahvatom, čime je vreme punjenja svedeno na minimum

• Kapacitet mašina zavisi od zapremine lopate, dužine puta i brzine kretanja

• Pogon ovih mašina uglavnom je sa dizel motorom, a kretanje se ostvaruje

putem pneumatika

• Ovaj tip mašina uglavnom se koristi pri izradi prostorija velikog profila, izradi

komora, kao i na otkopima

• Brzina kretanja utovarivača iznosi do 40 km/h i zavisi od stanja podloge,

nagiba trase i stepena opterećenja

Utovarno-transportna mašina

na dizel pogon

1- prednji poluram šasije

2- utovarna lopata

3- nosač lopate

4- hidraulični cilindri za pokretanje

utovarne lopate

5- zadnji poluram

6- mehanizam za okretanje mašine

7- kabina

Gravitacioni transport

• Za transport rude sa otkopa do nivoa horizonta moguće je koristiti silu

gravitacije

• Da bi se ostvarilo takvo kretanje materijala, neophodno je izraditi određene

objekte kao što su: sipke (kose ili vertikalne prostorije), bunkeri i sl.

• Da bi došlo do kretanja kroz određene objekte, materijal mora biti u

rastresitom stanju i treba da postoji potreban ugao pada određenog

objekta

Šema uređaja za

gravitacioni transport

za regulisanje brzine

kretanja materijala

a) metalni žleb

b) metalna cev

c) kaskadna sipka

d) zavojna kliznica

Na svim uređajima za gravitacioni transport pri dnu se postavlja

mehanički ili automatski zatvarač, koji služi za regulisanje istakanja

materijala u određena transportna sredstva

B. Transport glavnim transportnim hodnicima

može biti organizovan kao

– transport sa trakama

– šinski transport

– hidraulični i

– pneumatski transport

Transport sa trakama• Ima vrlo veliku primenu u skoro svim poslovima rudarske aktivnosti

• Primenjuje se na površinskim kopovima, u rudnicima sa podzemnom

eksploatacijom, u pogonima za pripremu mineralnih sirovina

• Transport trakama u podzemnoj eksploataciji primenjuje se u otkopnim

hodnicima, glavnim transportnim hodnicima, uskopima, niskopima,

potkopima

• Ovi transporteri odlikuju se kontinuiranim dejstvom

• Transport se obavlja tako što se teret prenosi - transportuje elastičnom

beskonačnom trakom, postavljenom na nosećoj konstrukciji sa valjcima.

Kretanje trake se ostvaruje preko pogonskih bubnjeva koji se pokreću

pomoću elektromotora

Transport sa trakama - podela

• Nagibi transportnih putanja mogu se podeliti na

– Horizontalne - nagib do 5º

– Nagnute - od 5 do 18º i

– Strme - preko 18º

• Prema vrsti materijala koji se prevozi, transportne trake mogu biti

– za ugalj

– meke i

– čvrste stene – rude

Izbor vrste gumenog (nosećeg dela) omotača za trake zavisi od otpornosti

na habanje

• Prema vrsti materijala od kojeg se izrađuju, mogu biti

– trake sa tkaninom

– trake čije je jezgro izrađeno od čeličnih užadi i

– sa čeličnim trakama.

Transport sa trakama - podela

• Zavisno od načina pomeranja, transporteri se razvrstavaju na

– nestacionarne – koji se pomeraju zavisno od napredovanja

otkopavanja

– stacionarne – koje se ne pomeraju tokom dužeg perioda ili

tokom čitavog veka eksploatacije i na

– samohodne – koji imaju svoje pogone za kretanje

• Prema vrsti vučnog i nosećeg dela, trake se mogu podeliti na

– transportere sa trakom kao vučnim i nosećim delom

– transportere sa vučnim užadima

– transportere sa vučnim lancima i

– člankaste transportere

Prednosti transporta sa trakama

Prednosti transportera sa trakom u odnosu na sredstva cikličnog

transporta ogledaju se u sledećem

• veliki kapacitet transporta – do više hiljada tona na čas

• mogućnost savladavanja uspona do 18o i više

• postavljanje trake po izlomljenim i neravnim trasama

• kontinualni transport – koji je u sklopu kontinualne tehnologije otkopavanja

• brza i jednostavna montaža i demontaža, podešavanje, produženje i dr

• mala potrošnja energije po jedinici prevezenog proizvoda

• mali broj zaposlenih pri eksploataciji i održavanju

• visok stepen sigurnosti u radu

• mogućnost potpune automatizacije proizvodnog procesa

Nedostaci transporta sa trakama

Nedostaci transporta sa trakama ogledaju se u sledećem

• ne može se primeniti za selektivna otkopavanja i u složenim ležištima

• brzo habanje trake pri transportu čvrstih i abrazivnih materijala

• zavisnost rada od klimatskih prilika

• kod više serijski povezanih transportera, otkaz jednog dovodi do

zastoja celog transportnog sistema

• kod dužih sistema, veliki broj pretovarnih mesta dovodi do usitnjavanja

i drobljenja materijala

• visoka nabavna cena i relativno kratak vek trajanja nosećeg elastičnog

gumenog dela trake i dr

Delovi transportera sa trakom

• Glavni delovi transportera sa trakom su: transportna traka, valjci,

pogonska stanica, povratna stanica, zatezni uređaj i uređaji za

usmeravanje kretanja trake. U sklopu transportera sa trakom su i uređaji:

za utovar, istovar i pretovar materijala

Opšta šema transportera sa trakom

1- utovarno mesto – levak, 2- istovarno mesto, 3- noseća strane trake,

4- povratna strana trake, 5- noseći valjci – gornji, 6- povratni noseći valjci,

7- pogonski bubanj, 8- pogonski motor 9- povratni bubanj, 10- istovarni bubanj,

11- zatezni bubanj, 12- zatezni uređaj

Delovi transportera sa trakom – traka i noseća konstrukcija

Traka

• Predstavlja noseći deo transportera. Sastoji se od jezgra i gumenog

spoljašnjeg sloja (omotača). Gumeni sloj (omotač) štiti jezgro od

mehaničkih oštećenja. Jezgro može imati od 2 do 12 uložaka (slojeva)

između kojih se postavljaju gumeni proslojci debljine do 0,5 mm.

• Omotač transportne trake izrađuje se od gume. Zavisno od namene,

gumi se dodaju određeni sastojci kako bi se poboljšao kvalitet i traka

prilagodila radnoj sredini

Noseća konstrukcija

• Treba da poveže postrojenje i da nosi na sebi elemente transportera,

kao što su: traka, valjci, bubnjevi, kontrolni uređaji i dr

• Izrađuju se od profilisanih čeličnih elemenata u segmentima dužine od

3 do 10 m

Valjci

• predstavljaju delove transportera sa trakom čija je uloga da nose traku i

usmeravaju je prilikom kretanja

• Traka naleže na sve valjke i svi valjci nose traku zajedno sa teretom

• Mogu se izrađivati od: čelika, livenog gvožđa, gume, plastičnih masa i dr

• Radi smanjenja otpora i dužeg trajanja ležajeva kod valjaka, neophodno

je dobro podmazivanje koje može biti periodično ili trajno

Pogonska stanica

• Čini deo transportera sa trakom koji obuhvata delove neophodne za

ostvarivanje kretanja trake

Uređaj za zatezanje trake

• Neophodan je da bi se ostvarilo potrebno trenje između trake i bubnja i

ograničio ugib trake između valjaka

Delovi transportera sa trakom – valjci, pogonska stanica i

uređaj za zatezanje trake

Šinski transport

• Najzastupljeniji je u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom i to naročito

pri dobijanju metaličnih mineralnih sirovina

• U rudnicima uglja zastupljen je sa oko 50%, a u rudnicima metala i

nemetala preko 80%

• Karakteristika šinskog transporta ogleda se u kretanju punih i praznih

vagona od mesta utovara do mesta istovara. Vagoni se najčešće pokreću

uz pomoć lokomotive, mada se mogu koristiti i druga sredstva kao što su

samohodni - motorni vagoni

• Šinski transport sa vagonima uglavnom je u horizontalnim rudničkim

prostorijama sa malim padom. To su uglavnom prostorije: transportni i

glavni hodnici, potkopi, otkopni, ventilacioni, prečni i drugi hodnici

• Transport vagonima u kosim prostorijama moguć je ako se njihova vučna

sila ostvaruje uz pomoć stacionarnih sredstava sa vučnim užadima ili

lancima

Šinski transport – način ostvarivanja vuče

Prema načinu ostvarivanja vuče, šinski transport može se podeliti na

– ručni transport - na kraćim rastojanjima, najčešće manevrima

– gravitacioni transport - na kranjim stanicama (utovarnim i

istovarnim), navozištima, odvozištima i sl

– transport uz pomoć vučnih užadi i lanaca - koriste se za transport

vagonima u kosim prostorijama, zatim na malim rastojanjima u

horizontalnim prostorijama kada se vrši formiranje kompozicije

– lokomotivski transport - ima visoke kapacitete, pouzdan je i vrlo

siguran

Prednost je što može istovremeno da služi za prevoz iskopine, repro-

materijala i ljudi

Nedostatak lokomotivskog transporta ogleda se u izradi dodatnih

objekata za održavanje i servisiranje lokomotiva i vagona

Trase po kojim se odvija lokomotivski transport predstavljaju rudničke

pruge

Rudničke pruge

sastoje se od gornjeg i donjeg stroja

• Gornji stroj čini k o l o s e k - kolosečni pribor i zastor

• Donji stroj čini podloga i kanal za odvodnjavanje

U kolosečni pribor spadaju: šine, pragovi, šinski ekseri, zavrtnji, spojne

ploče i podložne ploče

Prikaz rudničkog koloseka

bk- širina koloseka

h- visina praga

lp- dužina praga

hz- visina zastora

Š i n e

Izrađuju se od čelika u standardnim dimenzijama i oblicima

Težina šina po m' za potrebe rudnika iznosi od 7 do 49 kg/m’

Dužina jednog komada šine iznosi od 4 m do 25 m, a u rudnicima

sa podzemnom eksploatacijom koriste se šine dužine 6 m i 8 m

Prikaz rudničke šine

Oznaka

Dimenzije i težina šinaOtporni

momenat

,

W (cm3)

Najveće doz.

opterećenje

jedn. točka,

Q (kg)

Visina

šine, H

(mm)

Širina

stope, B

(mm)

Širina

glave, b

(mm)

Debljina

šine, d

(mm)

Težina

šine

(kg/m')

65/7 65 50 25 5 7 15,3 765

70/10 70 58 32 6 10 24,0 1200

80/14 80 70 38 9 14 36,2 1810

93/18 93 82 43 10 18 56,1 2800

100/20 100 82 44 10 20 67,0 3350

115/24 115 90 53 10 24 98,0 4900

134/33 134 105 58 11 33 154,0 7700

148/49 148 125 65.2 14 49 235,0 12500

Karakteristike šina koje se

koriste za rudničke potrebe

Pragovi

• Služe za oslanjanje i nošenje šina

• Izrađuju se od: drveta, čelika i armiranog betona

• U rudnicima se najviše koriste drveni pragovi

• Mogu imati različit poprečni presek

• Debljina zastora u hodnicima kreće se u granicama od 150 do180 mm, a

dimenzije praga i šina zavise od težine transportnih sredstava i važnosti

koloseka

Oblik preseka praga

Širina

koloseka

mm

Oblik

pragaU p o t r e b a

Širina

(a) cm

Širina

(b) (d)

Visina

(h)(h1)

Dužina

(lp) cm

900 A, B Za ind. kolosek

i površ. kopove 14 20 - 15 - 250

600 A Za teške

lokomotive

14 18 - 13 10 120

B Za glavne hodnike 12 15 - 10 - 110

C Za otkopne

hodnike

10 10-12 - 10 - 110

• Zavisno od rastojanja između šina imamo pruge

normalnog (1.435 mm)

uzanog (750 i 900 mm) i

rudničkog koloseka (600 mm)

Vrste lokomotiva

• Lokomotive koje se koriste u rudarstvu mogu se svrstati u tri grupe

– električne lokomotive

– lokomotive na tečna goriva i

– lokomotive na komprimirani vazduh.

• Električne lokomotive prema vrsti pogonske energije koji koriste

mogu biti

– akumulatorske

– trolne (kontaktne) i

– kontaktno-akumulatorske.

• Lokomotive sa pogonom na tečna goriva mogu se podeliti na

– dizel lokomotive i

– dizel električne lokomotive

Trolne (kontaktne) lokomotive• Koriste se u rudnicima sa podzemnom i sa površinskom eksploatacijom za

skoro sve mineralne sirovine

• Ne primenjuju se u rudnicima sa metanom i eksplozivnom ugljenom

prašinom, zbog opasnosti koja može nastati varničenjem na trolnom vodu

Akumulatorske i dizel lokomotive

Akumulatorske lokomotive• Spadaju u grupu sigurnih lokomotiva, uz posebno atestiranje za rad u sredinama

sa metanskim režimom

• Prednosti u odnosu na trolne lokomotive su: nije im potreban trolni vod, zahtevaju

manji profil hodnika, nisu potrebni uređaji za ispravljanje struje

• Nedostaci se ogledaju u tome što akumulatori imaju vremenski ograničen kapacitet

– moraju se zameniti, a takođe su potrebni posebni objekti za punjenje akumulatora

Dizel lokomotive• Spadaju u grupu lokomotiva koje za pogon koriste tečno – dizel gorivo

• Odlika ovih lokomotiva je u njihovoj velikoj manevarskoj sposobnosti, pa se često

koriste kao manevarske lokomotive

• Za dizel lokomotive nisu potrebne posebne instalacije u jami

• Koriste se pri izradi istražnih prostorija, zatim za vuču vagona u glavnim

transportnim hodnicima, kao i za spoljašnji transport

• Glavni nedostatak ogleda se u tome što pri radu stvaraju štetne gasove –

naročito ugljen-monoksid

• Neophodno je da postoji dobra ventilacija za razblaživanje otrovnih sastojaka,

kao i da lokomotive moraju imati posebne prečistače izduvnih gasova

RUDNIČKI IZVOZ

Iz rudnika sa podzemnom eksploatacijim, podzemnim prostorijama

različitog nagiba (horizontalne, vertikalne i kose) na površinu se izvozi

korisna iskopina, jalovina, vrši prevoz radnika i repromaterijala, tako da

se može govoriti o horizontalnom, vertikalnom i kosom izvozu

• Horizontalni izvoz – vrši se izvoznim potkopima, obično uz pomoć

vagona sa lokomotivskom vučom, transporterima sa trakom i jamskim

kamionima.

• Kosi izvoz – obavlja se kosim oknima, kosim niskopima – uskopima, uz

pomoć transportera sa trakom, izvoznim vitlovima i dr.

• Vertikalni izvoz – vrši se izvoznim oknima, i to uz pomoć izvoznih

postrojenja, postrojenja hidrauličkog i pneumatskog transporta i dr.

Izvoz se vrši izvoznim sudovima koji su delovi postrojenja u koji se

smešta materijal za prevoz ili ljudi, ako su za to predviđeni

Izvozni sudovi mogu biti

- izvozna vedra,

- izvozni skipovi,

- izvozni koševi ...