http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Klasična glazba 20. stoljeća II dio

Sergej Sergejevič Prokofjev (1891. – 1953.) bio je skladatelj, klavirist i dirigent. Napisao je remek djela u svim glazbenim oblicima i drži se za jednog od najvećih skladatelja 20. stoljeća. Najpoznatija su mu djela opere: Zaljubljen u tri naranče, Plameni anđeo, Rat i mir; baleti: Romeo i Julija, Pepeljuga, Priča o kamenom cvijetu; simfonijska priča Peća i vuk te filmska glazba. Napisao je ukupno sedam opera, pretežno za Chicago Opera House, sedam simfonija, osam baleta, pet klavirskih koncerata, dva violinska koncerta, koncert za čelo, simfonijski koncert za čelo i orkestar te devet klavirskih sonata. Prema statistici izvođenja glazbe, danas je Prokofjev najpopularniji skladatelj 20. stoljeća. U posljednjih sto godina, samo se njegova orkestralna glazba u Americi svira češće od bilo koje glazbe drugih skladatelja, a njegove opere, baleti, komorna djela i klavirska glazba redovno se izvode u najvećim koncertnim salama širom svijeta.

S trinaest je godina upisao konzervatorij u St Peterburgu, gdje je diplomirao, a s dvadeset je godina postigao svjetsku slavu. U početku je bio skladatelj i klavirist koji je postao poznat po nizovima disonantnih i virtuoznih radova za klavir, što uključuje prva dva klavirska koncerta. 1915. ulazi u novo glazbeno područje s orkestralnom Skitskom suitom, izvorno skladanom za balet koju je naručio Sergej Diaghilev za pariški Ballets Russes. Diaghilev je naručio još tri baleta – Chout, Le pas d'acier i The Prodigal Son. (Skiti su bili nomadski narodi i plemena iranskog porijekla. Prije 2800 godina migrirali su iz Azije na područje Ukrajine, gdje su utemeljili Skitsko kraljevstvo. Zapisi o njima potječu od Herodota.) Prokofjev je najveći uspjeh postigao operom Zaljubljen u tri naranče, koju je skladao za čikašku operu. Ta se opera do danas izvodi u cijelome svijetu. Njemu je u čast međunarodni aerodrom nazvan Donetsk Sergey Prokofiev International Airport, a glazbeni i pedagoški institut Prokofiev State Music Academy of Donetsk.

Piano Concerto No 3 Martha Argerich BPO Claudio Abbado

Piano Sonata No 7 Boris Giltburg

Violin Sonatas Five Melodies Sonata for Violin and Piano No. 1

Symphony No 6, Waltz Suite In the Palace (Cinderella) New Year's Eve Ball (War and Peace)

Complete Symphonies Valery Gergiev

Piano Concertos Nos. 1 - 5 Complete Jean-Efflam Bavouzet

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Violin Concertos Vengerov LSO Rostropovich

The Violin Concertos Claudio Abbado

The two violin concertos Itzak Perlman

George Gershwin (1898. - 1937.) Najpoznatiji američki skladatelj koji je postao slavan u mladosti, skladajući zabavnu i plesnu glazbu. Prvo je svirao popularne melodije, a kasnije klasike. Svjetsku je slavu postigao Rapsodijom u plavom (1924.) za klavir i orkestar. To je najpoznatiji primjer simfonijskog jazza, amalgama jazza i klasike. Gershwinovim je stvaralaštvom američka glazba dobila vlastiti stil. Skladao je prvu američku operu Porgy i Bess. Mnogi su negirali Gershwinovu veličinu jer je bio autor simfonijskog jazza i utjecao na mnoge glazbenike, a nije bio glazbeno obrazovan niti je poznavao glazbenu teoriju, tehniku skladanja i orkestracije. Međutim, prevladao je komercijalni uspjeh jer mu najveći dio djela pripada popularnoj glazbi. Poznate su izvedbe Rapsodije u plavom u izvedbi Ericha Kunzela i Cincinnati Pops Orchestra (Telarc).

Aram Hačaturjan (1903. – 1978.) bio je skladatelj, na čija je djela utjecaj imala armenska narodna glazba. U mladosti je bio volio gruzijsku glazbu. Studirao je biologiju i pohađao glazbenu školu gdje se isticao iznadprosječnim glazbenim talentom. Primljen je u Muzički tehnikum gdje je studirao violončelo kod Gnesina po kojemu se danas naziva škola. Skladanje studira od 1925. godine. Iako je diplomirao biologiju, od 1925. se posvetio skladanju. 1929. na Moskovskom konzervatoriju studira skladanje kod Mjaskovskog, a 1951. postaje profesor u Gnesinovu zavodu, na Pedagoškom institutu u Moskvi i na Moskovskom konzervatoriju. Za svoj je rad primio brojna visoka međunarodna priznanja. Hačaturjanova su najpoznatija djela koncerti za violinu i za flautu, čelo i klavir te koncerti-rapsodije. Proslavio se Koncertom za klavir i orkestar i baletom Gajane (1942.), iz koje je najpoznatije djelo Ples sa

sabljama, te baletom Spartak (1954). Poznate su izvedbe Londonskog simfonijskog orkestra pod ravnanjem Sir Adriana Boulta te nešto starija Antala Doratija sa MSO-a te Koncert za violončelo u izvedbi Raphaela Wallfischa i LSO-a pod ravnanjem Brydena Thomsona i Koncert za violinu Davida Oistraha.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Dmitrij Dimitrijevič Šostakovič (1906 – 1975) bio je klavirist i skladatelj kojega mnogi drže za jednog od najvećih skladatelja 20. stoljeća. Stekao je svjetski uspjeh, mnoga priznanja i državne nagrade. Kao polistilist, Šostakovič je kroz svoja glazbena djela razvio hibridan zvuk koji je kombinirao s većim brojem različitih glazbenih tehnika. Glazba mu se može karakterizirati oštrim kontrastima i ambivalentnom tonalnošću. Na njega su posebice utjecali Igor Stravinski svojim neoklasicizmom kao i postromantičar Gustav Mahler. Šostakovičeva orkestralna djela sastoje se od 15 simfonija i šest koncerata. Komorna glazba uključuje 15 gudačkih kvarteta, klavirske kvintete, dva klavirska tria i dva djela za oktet. Djela sa solo klavir uključuju dvije sonate , komplet preludija te 24 preludija i fuge. Od ostalih su djela tu tri opere, nekoliko ciklusa pjesama, baleti i obilje filmske glazbe od kojih je najpoznatiji Drugi valcer, Op. 99. Šostakovičevi su radovi uglavnom u tradiciji romantizma iako posjeduju elemente

atonalnosti i kromatizma. Opusom mu dominiraju simfonije i gudački kvarteti s ukupno 15 radova. Za vrijeme cijele karijere pisao je simfonije, dok su mu kvarteti koncentrirani krajem stvaralaštva. Najpopularnije su mu 5. i 7. Simfonija te 8. i 15. Kvartet. Drugi radovi obuhvaćaju opere Ledi Makbet Mcenskoga okruga, Nos i nedovršenu Kockari, koja se temelji na komediji Nikolaja Gogolja. Tu je još šest koncerata (dva za klavir, violinu i violončelo); dva klavirska trija i filmska glazba. Šostakovičeva glazba ima utjecaje mnogih skladatelja koje je poštovao: Bach u fugama i passacagliama; Beethoven u kasnim kvartetima; Mahler u simfonijama. Od ruskih se skladatelja posebno divio Modestu Mussorgskom. Od ostalih se utjecaja vidljivo očituje narodna glazba u njegovim radovima za zborove. Za vrijeme posjeta Parizu 1958., Šostakovič je snimio dva klavirska koncerta te neke kraće kompozicije za klavir u izdanju EMI, naknadno obrađenih i izdanih na CD-u. U stereo je tehnici za Melodiju u Moskvi snimio dva koncerta u stereo tehnici. Šostakovič je svirao klavirski solo na snimcima Cello Sonata, Op. 40 s čuvenim čelistom Daniilom Šafranom i sa Mstislavom Rostropovičem. Violinsku Sonatu, Op. 134, s violinistom Davidom Oistrakhom. Piano Trio, Op. 67 s violinistom Davidom Oistrakhom i violončelistom Milošem Sádlo. Među najbolje izvedbe njegovih djela možemo spomenuti :

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Edward Benjamin Britten, barun Britten od Aldeburgha (1913. – 1976.) bio je skladatelj i pijanist, najznačajnija ličnost britanske glazbe. Jedan je od utemeljitelja Engleske operne grupe i festivala u Aldeburghu. Glazba mu je dramatična i puna vokalnih linija koje stvaraju lirske ugođaje. Skladao je opere, koncerte i pjesme. Prve je skladbe napisao s pet godina. 1930. studirao je klavir i skladanje u Londonu. Tada je napisao Simfoniettu za komorni orkestar op. I (1932) i ciklus varijacija Dječak je rođen (1933). 1936. sklada filmsku glazbu. 1937. u Salzburgu privlači pažnju europskih krugova. Od 1939. do 1942. godine boravi u Americi, gdje piše Koncert za violinu i Les Illuminations, najznačajnije njegovo djelo iz tog perioda, te Simfonia da Requiem i sedam soneta prema tekstu Michelangela. 1943. u Britaniji sklada serenade za tenore, rog i gudački orkestar, a zatim i svoju prvu operu Peter Grimes (1945).

Mladićev vodič kroz orkestar (1945) je napisana za film. Britten je umro 1976. godine u Aldeburghu. Među najpopularnije izvedbe ubrajamo:

War Requiem, DECCA

Cello Suites 1 &2

String Quartets

Prethodni dio: Klasična glazba 20. stoljeća I dio

Korištene slušalice:

Sennheiser HD598 Beyerdynamic DT990PRO

AKG K242

AKG K550 Superlux HD681EVO

Pojačala za slušalice Ako slušalice jednostavno priključimo u bilo koji izlaz za slušalice, a pri tome ne vodimo računa o električnim karakteristikama primijenjenih slušalica, vrlo je vjerojatno kako ćemo dobiti nezadovoljavajući rezultat. Slušalice će u svakom slučaju funkcionirati, ali zvuk koji se čuje bit će

vrlo daleko od njihovih krajnjih mogućnosti. Najniža impedancija dinamičkih slušalica iznosi oko 30 Ω, a najviše impedancije su oko 600 Ω. Pored toga, proizvode se nestandardiziranim osjetljivostima. Parametar kojim opisujemo učinkovitost slušalica je izražena u dB/mW, a označava razinu zvučnog tlaka pri pobudi s 1 mW snage. Osjetljivost slušalica možemo izraziti i dB/V. Poznajemo li učinkovitost slušalica,

možemo izračunati snagu za zadanu razinu zvučnog tlaka. Dakle, pri izboru pojačala snage moramo voditi računa o željenoj glasnoći koja se postiže bez izobličenja, o sprječavanju oštećenja slušalica velikim snagama ili impulsnim zvukovima pri manipuliranju pojačal om te konačno o

zaštiti sluha korisnika. Jednostavni program kojim možemo izračunati minimalni potrebni izlazni napon i snagu pojačala za zadane slušalice, odnosno treba li nam uopće pojačalo, možemo naći ovdje.

pojačala za slušalice: Musical Fidelity V-CAN II Lehmann

Beyerdynamic AudioT HA5000