Servis

Program za samostalno uenje br. 208

Klima-ureaji u motornim vozilima

Osnove

Tlak Temperatura 1

"Air-condition", odn. klimatiziranje vozila, odavno se prestalo smatrati luksuzom. Klima-ureaji su postali imbenici aktivne sigurnosti i gotovo da spadaju u sigurnosnu tehnologiju vozila. Ako je prije 10 godina samo cca. 10% svih registriranih vozila posjedovalo klima-ureaj, ve je 1996 godine u vie od etvrtine svih novoregistriranih vozila bio ugraen serijski klimaureaj. elja za klimatiziranjem vozila kod kupaca postaje sve vea i vea.

Konstrukcija krunog toka rashladnog sredstva u klima-ureaju ista je kod svim vozila. Razlika je jedinu u prilagodbi glede snage hlaenja. U ovom Vas Programu za samostalno uenje elimo upoznati sa temeljnim principima i konstrukcijom klima-ureaja. Upoznati ete se sa funkcijom pojedinih dijelova prilikom hlaenja, sa posebnostima rashladnog sredstva i zato klimaureaji posjeduju specifine propise u vezi s odravanjem. Prikazani dijelovi uglavnom su openiti i vrijede za sve klima-ureaje.

Kod navedenih brojanih pokazatelja valja imati na umu da se radi o odabranim primjerima. U ovisnosti o potrebnom uinku hlaenja i apsolutne vrijednosti variraju u ovisnosti o specifinostima pojedinih vozila. NovoProgram za samostalno uenje nije Prirunik za popravke ! Napomene u vezi s ispitivanjem, podeavanjem i popravkama mogu se pronai u za to predvienoj servisnoj literaturi

Pozor Napomena

2

SadrajKlima u automobilu.. 4Zato klima-ureaj ?

Fizikalne osnove tehnologije hlaenja....6Primijenjena fizika

Rashladno sredstvo. 8 Tehnologija hlaenja12Kruni tok rashladnog sredstva - princip Kruni tok rashladnog sredstva s ekspanzionim ventilom Kompresor Nain rada kompresora Magnetska spona Kondenzator Spremnik za tekuinu i suilo Ekspanzioni ventil Ekspanzioni ventil - nova generacija Ispariva Kruni tok rashladnog sredstva sa prigunikom Prigunik Prihvatni spremnik

Regulacija sustava... 32Komponente sigurnosnog sustava

Ukljuivanje ventilatora hladnjaka...40Ukljuivanje ventilatora za hlaenje motora/kondenzatora Upravljaki ureaj ventilatora rashladnog sredstva J293

Regulacija temperature... 42Regulacija - manualna Regulacija - automatska Pregled sustava Upravljaki ureaj sa komandama i predonom jedinicom Najvaniji temperaturni osjetnici Dodatni signali za regulaciju temperature Izvrni motori Vodilice zraka Prema raspodjeli zraka Rad za zatvorenim optokom

Servisna tehnika64Sigurnosne napomene Openite napomene u vezi s utjecajima na funkciju Dijagnoza pomou provjere tlaka Dijagnoza pogreki pomou samodijagnoze

Informacija.. 72Vani pojmovi u vezi s rashladnom tehnikom 3

Klima u voziluemu zapravo klima-ureajovjek se na odreenoj temperaturi okolia i u odreenim uvjetima vlanosti zraka osjea ugodno. Ugoda kao komponenta aktivne sigurnosti ima veliki utjecaj na voznu sposobnost. "Klima" u vozilu ima direktan utjecaj na vozaa, na njegov stupanj umora, a time i na sigurnost vonje. Ugodna unutranja temperatura odreena je vanjskom temperaturom i dostatnim protokom zraka:Temperatura u unutranjosti vozila

- Posebice kod jakog sunevog zraenja zagrijani je unutranji zrak mogue zamijeniti samo vanjskim zrakom vie temperature. - Od usisnog mjesta pa do mjesta gdje zrak ulazi u unutranji prostor zrak se najee zagrije za nekoliko stupnjeva. - Ako se ugodna klima postie otvorenim prozorom, pominim krovnim otvorom ili veim brojem okretaja ventilatora to uzrokuje propuh i druge ometajue okolnosti kao to su buka, ulazak ispunih plinova ili peluda.Krivulja osjeaja ugode

nia vanjska temperatura, npr. -20 C via vanjska temperatura 28 C vei stupanj protoka zraka 8 kg/min visoka vanjska temperatura, npr. 40 C nia unutranja temperatura 23 C vei stupanj protoka zraka 10 kg/min srednja vanjska temperatura, npr. 10 C nia unutranja temperatura 21,5 C nii stupanj protoka zraka 4 kg/min I moderni sustav grijanja i prozraivanja kod viih vanjskih temperatura samo uvjetno ispunjava zadatak stvaranja ugode. Zato ?

Vanjska temperatura

U uvjetima vieg stupnja vlanosti zraka optereenje organizma poveava se viestruko.

Temperature u osobnom vozilu srednje klase u sljedeim uvjetima: vrijeme vonje 1h vanjska temp. 30 C upadajue suneve zrake Podruje

sa klima-ureajem

bez klima-ureaja

glava grudi

noge

Protok zraka

4

Posljedice nepovoljnih unutranjih temperatura u vozilu na ovjeka Znanstvena istraivanja WHO-a (World Health Organisation/Svjetska zdravstvena organizacija) pokazuju da sposobnost koncentracije i reakcije kod optereenja opadaju u znatnoj mjeri. Vruina je optereenje Najpovoljnija temperatura za vonju lei izmeu 20-22 . To odgovara klimatskom optereenju A, dakle podruju ugode. Intenzivna suneva svjetlost moe poveati temperaturu u unutranjosti i na iznad 15 C u odnosu na vanjsku temperaturu - posebice u podruju glave. U tom podruju vruina je najopasnija. Tjelesna temperatura raste, poveava se frekvencija rada srca. Karakteristino za to je povean stupanj znojenja. Mozak dobiva previe malo kisika. Vidi podruje klimatskog optereenja B. Podruje C za organizam ve predstavlja preoptereenje. Medicinski strunjaci to nazivaju jo i "klimatski stres". Poveanje temperature sa 25 na 35 C, tako pokazuju istraivanja, umanjuje otrinu osjeta i sposobnost kombinatorike za 20%. Ova vrijednost otprilike odgovara sadraju alkohola u krvi od cca. 0,5 promila.Optereenje

Podruje ugode

Transpiracija

Srana frekvencija

Tjelesna temperatura

nisko

klimatsko optereenje srednje

visoko

Kako bi se ovakva tjelesna optereenja umanjila ili u potpunosti izbjegla, sa klima-ureajem je stvoren sustav, koji osigurava ljudima ugodnu temperaturu u vozilu, a koji takoer i isti zrak i umanjuje mu vlagu. Ovaj sustav omoguuje stvaranje puno niih temperatura na mlaznicama za izlaz zraka od vanjskih, i to kada je vozilo u mirovanju ili u pokretu. Dodatni tehniki efekt, ali isto toliko vaan kao i smanjenje temperature, je smanjenje zraka i s time povezano proiavanje zraka. Filtri za pelud i filtri s aktivnim ugljenom su dopunski faktori za proiavanje zraka. To proiavanje uvelike pogoduje i ljudima s alergijskim oboljenjima.

- pravi sigurnosni element Klima-ureaj u vozilu - funkcionalna dopuna, i to ne damo za kupce s viim oekivanjima i zahtjevima

5

Fizikalne osnove tehnologije hlaenjaPrimijenjena fizika Zakonitosti Za mnoge su tvari poznata 3 agregatna stanja. Npr. voda: vrsto-tekue-plinovito Postupak hlaenja se ravna prema toj zakonitosti. Tenja ka rashlaivanjem poznata je oduvijek. Jedan od prvih postupaka hlaenja namirnica bilo je uvanje u "ledenici". Led = voda u vrstom agregatnom stanju preuzima toplinu namirnica, koje se na taj nain hlade. Nakon toga led se topi i poprima drugo agregatno stanje - pretvara se u tekuu vodu. U sluaju daljnjeg zagrijavanja vode ona dostie vrelite i poinje se isparavati. Tako se postie plinovito agregatno stanje. Plinovita se tvar hlaenjem ponovno pretvara u tekuinu, a u sluaju daljnjeg hlaenja ponovno u vrstu tvar. Ovaj se princip moe primijeniti na gotovo sve tvari: - Tvar prilikom pretvaranja iz tekueg u plinovito stanje zaprima toplinu. - Tvar prilikom pretvaranje iz plinovitog u tekue stanje odaje toplinu. - Toplina uvijek prelazi sa toplije na hladniju tvar. Efekti izmjene topline, kod koje tvar u odreenoj toki mijenja svoje stanje koristi se u klimatizacijskoj tehnologiji.Ledite (toka prelaska u vrsto stanje) npr. voda se pretvara u led Vrelite (toka prelaska u plinovito stanje) npr. voda se pretvara u paru

Led-vrsto stanje

Led- pod utjecajem topline prelazi u tekue stanje

Voda - pod utjecajem topline prelazi u plinovito stanje

Zakonitost

6

Tlak i vrelite (toka isparavanja) Kod promjene tlaka iznad neke tekuine mijenja se i njeno vrelite (toka isparavanja). Sve se tekuine ponaaju isto: Toka isparavanja H2O/voda = 100 C Strojno ulje= 380-400 C Fenomen isparavanja primjenu je naao i u klimaureajima vozila. U tu se svrhu koristi tvar sa vrlo niskom tokom isparavanja. Ona se naziva rashladno sredstvo. Toka ispar. rashladno sredstvo R12 -29,8C rashladno sredstvo R134a - 26,5C (Gore navedene toke isparavanja uvijek se odnose na atmosferski tlak od 0,1 Mpa = 1 bar).

Kod vode je poznato da e u uvjetima nieg tlaka bre prokljuati, dakle bre se poeti pretvarati u plin.Krivulja plinskog tlaka

Krivulje plinskog tlaka

Tekue stanje

Tekue stanje

Tlak

Plinovito stanje

Tlak

Plinovito stanje

Temperatura

Temperatura

Na to ukazuje krivulja plinskog tlaka ? Na temelju krivulja plinskog tlaka dva rashladna sredstva R134a i R12 (R12 se vie ne koristi) i vode mogue je prepoznati sljedee: - Kod ravnomjernog tlaka sa smanjenjem temperature para se pretvara u tekuinu (u krunom toku klima-ureaja to se dogaa u kondenzatoru = pretvara u tekue stanje). - odn. smanjenjem tlaka rashladna tekuina prelazi iz tekueg u plinovito stanje (u krunom toku klima-ureaja to se dogaa u isparivau).

7

Rashladno sredstvoRashladno sredstvo u klima-ureajima vozila koje se vrlo lako isparava gotovo je uvijek u plinovitom stanju. U plinovitom stanju je nevidljivo, kao para i tekuina je bezbojno kao i voda. Rashladna sredstva ne smiju se meusobno mijeati, smije se koristiti samo sredstvo propisano za dotini sustav.Rashladno sredstvo R12 - diklor-fluor-metan, kem.formula CCl2F2 predstavlja fluor-klor-ugljik-vodik koji djeluje tetno na okoli !

Rashladno sredstvo R134a - tetra-fluor-etan, kem.formula CH2F-CF3 predstavlja fluor- ugljik-vodik koji ne djeluje tetno na okoli !

Od 1995 se u Njemakoj vie ne smije koristiti rashladno sredstvo F12, a od srpnja 1998 vie se ne smije niti puniti. U klima-ureajima dananjih vozila smije se koristiti iskljuivo rashladno sredstvo R134a. - R134a -fluor-ugljikovodik ne sadri atome klora kao rashladno sredstvo R12, koji kod svog odvajanja oteuju ozonski sloj zemljine atmosfere. - Krivulja plinskog tlaka sredstva R134a vrlo je slina krivulji sredstva R12. Hlaenje se vri isto kao i kod sredstva R12. Za klima ureaje, koji se sada vie ne mogu puniti sredstvom R12 pomou specijalnog nadogradnog kompleta mogu je prelazak na sredstvo R134a (Retrofit-postupak). Tako izmijenjeni sustavi meutim vie ne postiu prvobitni stupanj hlaenja.

Odredba zabrane Halogenskih sredstava

R134a

tekue

Tlak

U ovisnosti o tlanim i temperaturnim omjerima u krunom toku rashladnog sredstva ono je u plinovitom ili tekuem stanju.

ekspanzija

Isparavanje plinovito

Temperatura

Krivulja plinskog tlaka R134a

8

Stanje rashladnog sredstva 134a u krunom procesu klima-ureajaDodatno uz krivulju plinskog tlaka kruni proces prikazuje i promjenu stanja rashladnog sredstva u uvjetima razliite vrijednosti tlaka i temperature dodatno uz energetsku bilancu, kada se opet vraa u poetno stanje. Donja grafika je isjeak iz dijagrama stanja rashladnog sredstva R134a za klima ureaj vozila. U ovisnosti o potrebi za hlaenjem odreenog tipa vozila proizlaze i drugaije vrijednosti.Temperaturna krivulja zasiena tekuina

Energetska bilanca vrlo je vana za konstrukciju klima-ureaja. Ona nam govori koja je energija potrebna za neometano odvijanje procesa (temperatura isparavanja, temperatura kondenziranja) kako bi se postigao predvieni stupanj hlaenja. Fizikalni podaci R134a: Toka isparavanja: Toka stvrdnjavanja: Kritina temperatura: Kritini tlak: - 26,5 C - 101,6 C 100,6 C 4,056 Mpa (40,56 bar-a)

Kritina toka (tlak/temperatura)

Temperaturna krivulja zasieni plin

Tlak

Sadraj energije

A B C D

B C D A

Kompresija u kompresoru, poveanje tlaka i temperature, plinovito stanje, visoki tlak, visoka temperatura Proces kondenziranja u kondenzatoru, visoki tlak, smanjenje temperature, uz lagano hlaenje sredstvo kondenzator naputa u tekuem stanju Ekspanzija = naglo smanjenje tlaka, posljedica je isparavanje Proces isparavanja (prihvat topline) u isparivau. Prelazak iz stanja pare u plinovito stanje, niski tlak Temperaturna krivulja prema toki BGlede objanjenja vidi i str. 72

Tlak

9

Rashladno sredstvoRashladno sredstvo i ozonski sloj Ozon titi zemljinu povrinu od UV-zraenja, tako to apsorbira vei dio zraenja. UV zrake razbijaju Ozon (O3) na jednu molekulu kisika (O2) i jedan atom kisika (O). Atomi i molekule kisika iz drugih reakcija nakon toga opet se spajaju u ozon. Ova se reakcija odvija u ozonskoj sferi, koja je dio stratosfere, na visini od 20 do 50 km. Sastavni dio FCKW- rashladnog sredstva kao to je R12 je i klor (Cl). Kod nestrunog rukovanja R12 molekule - poto su lake od zraka- dolazi sve do ozonskog sloja. Zbog UV zraenja u FCKW molekuli oslobaa se jedan atom klora, koji reagira s ozonom. Pritom se ozon raspada, te ostaje jedna molekula kisika (O2) i klor-monoksid (CIO), koji nakon toga opet reagira s kisikom, te dolazi do oslobaanja klora (Cl). Ovaj se kruni tok moe ponoviti i do 100.000 puta. Slobodne molekule kisika (O2) meutim ne mogu apsorbirati UV-zraenje.Reakcija izmeu FCKW spojeva i ozona u atmosferi

Rashladno sredstvo i efekt staklenika Upadajue sunevo zraenje na povrinu zemlje reflektira se kao infracrveno zraenje. Plinovi u tragu -najvaniji je CO2- ove valove meutim reflektiraju u troposferi. Dolazi do zagrijavanja klime - nastupa efekt staklenika. FCKW spojevi imaju veliki udio u poveanju koncentracije plinova u tragovima. 1 kg sredstva R12 uzrokuje isti stupanj efekta staklenika kao i 4000 t CO2. R134a samo u manjoj mjeri pridonosi efektu staklenika. Potencijal razgradnje ozona jednak je nuli.

Potencijal razgradnje ozona

Potencijal efekta staklenika

10

Mazivo rashladnog sustava Za podmazivanje svih pokretnih dijelova u klimaureaju potrebno je specijalno ulje -ulje rashladnog sredstva -, koje je osloboeno oneienja kao to su sumpor, vosak i vlaga. Mora biti kompatibilno sa samim rashladnim sredstvom, poto se djelomino mijea sa rashladnim sredstvom i djelom je i sastavni dio krunog toka rashladnog sredstva. A takoer ne smije napadati brtve u sustavu. Ne smiju se koristiti druga ulja, poto mogu djelovati agresivno na bakar, mogu se taloiti ili uzrokovati zaepljenja. Posljedica bi bilo prijevremeno troenje i unitavanje pokretnih dijelova. U krunom toku rashladnog sredstva 134a koristi se specijalno sintetiko ulje. Koristi se samo za to rashladno sredstvo, poto nije pogodno za mijeanje sa drugim sredstvima. Ulje rashladnog sustava prilagoeno je uvijek kompresoru odreene konstrukcije. Ulje rashladnog sustava za sredstvo R134a Naziv: PAG = Poly-Alkylen-Glykol Osobine: - visok stupanj kompatibilnosti sa rashladnim sredstvom; - dobra svojstva podmazivanja; - bez kiseline; - dobra higroskopska svojstva (prihvat vode); - ne moe se mijeati s drugim uljima; obratiti pozornost na sljedee: - ne smije se koristi u starijim rashladnim sustavima sa rashladnim sredstvom R12 poto se ne slae s njim.

Kompresor

Kondenzator Spremnik rashladne tekuine

Usisno crijevo

Ispariva

Raspodjela ulja u krunom toku rashladnog sustava (otprilike) Koliina punjenja ulja rashladnog sustava varira u ovisnosti vrsti agregata u dotinom tipu vozila.

Vane napomene - Ne skladititi ga otvoreno, jer posjeduje izrazita higroskopska svojstva. - Spremnik drati uvijek zatvoren, kako bi se ulje zatitilo od vlage, ambalau bi trebalo odmah zatvoriti. - Ne koristiti rabljeno ulje. - Zbrinuti kao specijalni otpad. Uslijed njegovih kemijskih svojstava ulje rashladnog sustava ne smije se zbrinjavati skupa s motornim uljem ili uljem mjenjaa.

11

Rashladna tehnologijaKruni tok rashladnog sredstva - principOdvijanje procesa hlaenja i tehniki preduvjeti Znamo: ako se neto hladi, potrebno je i odavati toplinu. U tu se svrhu u motornim vozilima koristi kompresijski rashladni sustav. Rashladno sredstvo cirkulira u zatvorenom krunom toku i stalno se prebacuje iz tekueg u plinovito stanje i obrnuto. Sredstvo se: - u plinovitom obliku komprimira; - odavanjem topline ono se kondenzira; - smanjenjem tlaka zbog prihvata topline ono se isparava. Ne proizvodi se zapravo hladnoa, ve se zraku koji ulazi u vozilo oduzima toplina.Niskotlana strana

Kako se to tehniki zapravo odvija ?

Visokotlana strana

Kompresor

Kompresor usisava hladno rashladno sredstvo niskog tlaka u plinovitom stanju. Rashladno sredstvo se kompresoru zbija, pri emu se zagrijava. Nakon toga se upumpava u kruni tok (visokotlana strana). U toj je fazi rashladno sredstvo u plinovitom obliku, pod visokim je tlakom i visoke temperature.

Zrak hlaenja Kondenzator

12

Ventil

Rashlaeni svjei zrak

Tekue i zgusnuto rashladno sredstvo dalje tee prema suenom mjestu. To moe biti prigunik ili ekspanzioni ventil. Tamo se ubrizgava u ispariva, pri emu slijedi pad tlaka (niskotlana strana). U isparivau dolazi do "oputanja" rashladnog sredstva u tekuem stanju nakon ega se ono isparava. Toplina potrebna za isparavanje oduzima se toplom svjeem zraku koji struji kroz lamele isparivaa. Zrak se pritom hladi, te u vozilu postaje ugodno hladno. U ovoj je fazi rashladno sredstvo u obliku pare, niskog je tlaka i niske temperature.

Ispariva Zagrijani svjei zrak

Rashladno sredstvo dospijeva u kondenzator kraim putem. Zgusnutom, vruem plinu se u kondenzatoru uslijed strujeeg zraka (vjetar od vonje, ventilator) oduzima toplina. Kod dostizanje toke kondenziranja koja ovisi o tlaku, plin rashladnog sredstva se kondenzira i prelazi u tekue stanje. U toj je fazi rashladno sredstvo dakle u tekuem stanju, visokog je tlaka i srednje temperature.

Rashladno sredstvo koje opet poprima plinoviti oblik izlazi iz isparivaa. Ponovno ga usisava kompresor, nakon ega se kruni tok ponavlja. Tako se kruni tok zatvara.

U ovoj je fazi rashladno sredstvo ponovno u plinovitom stanju, niskog je tlaka i niske temperature.

13

Rashladna tehnologijaKruni tok rashladnog sredstva s ekspanzionim ventilom

Radni tlak

HD = visoki tlak ND = niski tlak

U tehnikoj dokumentaciji, npr. u Prirunicima za popravke dijelovi su prikazani shematski.

Kruni tok rashladnog sredstva u funkciju se stavlja uz aktiviran motor vozila. U tu se svrhu u kompresor ugraena magnetska spona. 1 MPa = 10 bar-a Apsolutne vrijednosti uvijek su specifine za odreeno vozilo. Obratiti pozornost na odgovarajui Prirunik za popravke.Vrijednosti tlaka i temperature u krunom toku (primjer)

Kompresija na cca. 1,4 Mpa (14 bar-a), temperatura cca. 65 C

Kondenzacija Tlak cca. 1,4 Mpa (14 bar-a), hlaenje za 10 C

14

Legenda visoki tlak niski tlak

Dijelovi: A B C D E F G H I Kompresor s magnetskom spojkom Kondenzator Spremnik tekuine sa suilom Visokotlani prekida Visokotlani servisni prikljuak Ekspanzioni ventil Ispariva Servisni prikljuak - niskotlani Ispariva (specifian za pojedina vozila)

Kruni tok rashladnog sredstva iz sigurnosnih razloga nije doputeno otvarati. Ako je to zbog provedbe eventualnih popravaka na vozilu ipak potrebno, prije toga je potrebno isisati rashladno sredstvo pomou odgovarajueg servisnog postrojenja.

Rashladni uinak klima ureaja u vozilu odreen je uvjetima ugradnje u vozilu i kategorijom vozila (osobno vozilo, Transporter). Dijelovi od A do H postoje u svakom krunom toku. U ovisnosti o konstrukciji i potrebi mogua je ugradnja daljnjih prikljuaka za servisne radove, temperaturne osjetnike, tlane prekidae u visokoi niskotlanom krunom toku, te vijci za isputanje ulja. I raspored u krunom toku razliit je od vozila do vozila. Kod nekih je sustava ispred kompresora ugraen prigunik za smirenje titraja rashladne tekuine.

Vrijednosti tlaka i temperature u krunom toku ovise uvijek o trenutnom radnom stanju. Navedene vrijednosti predstavljaju samo referentne vrijednosti. Oni se uspostavljaju nakon 20 minuta u uvjetima okolne temperature od 20 C i broja okretaja motora od 1500 - 2000 o/min. Kod vrijednosti temperature od 20 C i motora u mirovanju u krunom toku rashladnog sredstva uspostavlja se nadtlak od 0,47 MPa (4,7 bara). U nastavku donosimo detaljniji opis krunog toka rashladnog sredstva sa ekspanzionim ventilom (sa prigunikom vidi str. 28).

Ekspanzija sa cca. 1,4 MPa (14 bar-a) na cca. 0,12 MPa (1,2 bar-a) Temperatura od cca. 55 C do -7 C

Isparenje Tlak cca. 0,12 MPa (1,2 bar-a) Temperatura cca. -7 C

15

Rashladna tehnologijaKompresor Kompresori u klima-ureajima vozila zapravo su potisni ureaji za zbijanje sa uljnim podmazivanjem. Oni rade samo kada je klimaureaj ukljuen, ime se upravlja pomou magnetske spojke. Kompresor poveava tlak rashladnog sredstva. Pritom raste i temperatura rashladnog sredstva. Bez tog poveanja tlaka ne bi bila mogua ekspanzija, a na taj nain i hlaenje rashladnog sredstva u klima-ureaju. Za podmazivanje se koristi specijalno ulje rashladnog sustava. Oko 50% ulja ostaje u kompresoru, dok ostatak odlazi u kruni tok skupa s rashladnim sredstvom. Nadtlani ventil za iskljuivanje, ugraen najee na kompresoru, titi sustav od prevelikog tlaka.

Proces kompresije Kompresor kroz ispariva usisava rashlaeno rashladno sredstvo niskog tlaka i u plinovitom stanju. Plinovito stanje za kompresor je "od ivotne vanosti", jer tekue rashladno sredstvo nije mogue komprimirati, a i unitilo bi kompresor (moglo bi se usporediti s "vodenim udarom" u motoru). Kompresor komprimira rashladno sredstvo, te ga u vidu vrelog plina potiskuje prema kondenzatoru (visokotlana strana krunog toka rashladnog sredstva). Kompresor tako zapravo predstavlja mjesto razdvajanja izmeu nisko- i visokotlane strane krunog toka rashladnog sredstva.Kompresor Magnetska spona

16

Princip rada kompresoraKompresori za klima-ureaj rade po razliitim principima: - kompresor s klipovima - spiralni kompresor - krilni kompresor - kompresor s pominim ploama U nastavku emo opisati princip rada kompresora s pominim ploama. Kruni pokret pogonske osovine preko pomine ploe pretvara se u aksijalni pokret = hod klipova. U ovisnosti o konstrukciji to moe biti od 3 do 10 klipova, koji su smjeteni centrino oko pogonske osovine. Svakom je klipu dodijeljen usisni / tlani ventil. Oni se otvaraju/zatvaraju automatski u ritmu radnog takta. Klima-ureaj je prilagoen maksimalnom okretnom momentu kompresora. Snaga kompresora meutim ovisi o broju okretaja motora. Pri tome mogu nastupiti razlike u broju okretaja kompresora od 0 do 6000 o/min. To pak utjee na punjenje kompresora, a samim time i na uinak hlaenja klima-ureaja. Zbog prilagodbe razliitim brojevima okretaja motora, razliitoj okolnoj temperaturi ili temperaturi u unutranjosti vozila koju bira voza - ukratko reenopotrebnom stupnju hlaenja, razvijeni su kompresori promjenjivog obujma, sa mogunou reguliranja snage. To se dogaa promjenom kuta pomine ploe. Kod kompresora sa konstantnim obujmom prilagodba potrebnom stupnju hlaenja vri se periodinim ukljuivanjem i iskljuivanjem pomou magnetske spone.Usisno tlani ventil Pogonska osovina Pomina ploa Klip

Kompresor s pominom ploom - izvedba bez samostalne regulacije; kut pomine ploe konstantan; obujam konstantan

Klip

Pomina ploa

Kompresor s pominom ploom samoregulirajui; kut pomine poe varijabilan; obujam varijabilan

17

Rashladna tehnologijaSamoregulirajui kompresor tijekom rada klimaureaja stalno radi Regulacijsko podruje kompresora Svi regulacijski poloaji izmeu gornjeg graninika (100%) i donjeg graninika (5%) potrebnoj snazi rada prilagouju se pomou varijabilnog tlaka u komori. Tijekom regulacije kompresor cijelo vrijeme radi.Regulacijski ventil Kalibrirani priguni provrt

Pomina ploa Klizna ipka

Pogonska osovina Visoki tlak

Niski tlak

Gornja strana Klip

Donja strana Tlak u komori

Opruge Pogonska glavina

Kruni pokret pogonske osovine prenosi se na glavinu pogona, te se preko pomine ploe pretvara u aksijalni pokret klipova. Pomina ploa postavljena je uzduno u kliznoj ipci. Promjenjivim kosim poloajem pomine ploe odreuje se hod klipova, a time i snaga rada. Kosi poloaj ovisi o tlaku u komori, te na taj nain o tlanim odnosima na gornjoj i donjoj strani klipa. Potporu poloaju daju opruge ispred i iza pomine ploe.

Tlak u komori odreuje se preko visokog ili niskog tlaka koji nalijee na regulacijski ventil i preko kalibriranog prigunog provrta. Kod iskljuenog klima-ureaja visoki i niski tlak u komori su isti. Opruge ispred i iza pomine ploe namjetaju plou na snagu od cca. 40%. Ugodan dodatni uinak regulacije snage: Trzaj tijekom vonje do kojeg dolazi kod ukljuivanja kompresora kod ovog se sustava ne javlja.

18

Visoka potisna sila uz visok stupanj hlaenja niski tlak u komoriRegulacijski ventil Mijeh 2 Mijeh 1

Tlak u komori

Priguni provrt

Tlak u komori

Opruga 1 Visoki tlak

Opruga 2 Niski tlak

Visoki i niski tlak relativno visoki - Mijeh 2 stisnut uslijed visokog tlaka. - Mijeh 1 uslijed relativno visokog "niskog" tlaka takoer stisnut. - Regulacijski ventil se otvara. Tlak se smanjuje preko niskotlane strane.

- Zajednika sila uslijed niskog tlaka na gornjoj strani klipa i sila opruge 1 postaje vea od zajednike sile tlaka komore na donjoj strani klipa i sile opruge 2. Vea kosina pomine ploe = vei hod sa veom potisnom snagom

19

Rashladna tehnologijaManja potisna sila uz nii stupanj hlaenja visoki tlak u komoriRegulacijski ventil Mijeh 1 Mijeh 2

Tlak u komori

Tlak u komori Priguni provrt

Opruga 1 Visoki tlak

Opruga 2 Niski tlak

Visoki i niski tlak relativno niski - Mijeh 2 se iri. - Mijeh 1 se uslijed relativno niskog tlaka takoer iri. - Regulacijski ventil se zatvara Niskotlana strana zatvara se suprotno sili tlaka u komori. - Tlak u komori raste preko kalibriranog prigunog provrta.

- Zajednika sila uslijed niskog tlaka na gornjoj strani klipa i sila opruge 1 manja je od zajednike snage tlaka komore koji djeluje na donje strane klipova i opruge 2. Kosina pomine ploe postaje manja = manji hod uz manju postisnu snagu

20

Magnetska spona Pomou magnetske spone uspostavlja se veza izmeu pogona kompresora i motora vozila (dok motor radi). Konstrukcija Spojka se sastoji od: - remenice s leajem - oprune ploe s glavinom - magnetskog svitka Glavina oprune ploe vrsto je montirana na pogonsku osovinu kompresora. Remenica je postavljena na kuitu kompresora - na izlaznom dijelu osovine. Magnetski je svitak fiksno povezan s kuitem kompresora. Izmeu oprune ploe i remenice nalazi se slobodan prostor "A". Funkcija Motor vozila preko klinastog remena pogoni remenicu (strelica). Ona se kod iskljuenog kompresora slobodno okree. Nakon ukljuivanja kompresora, magnetski svitak se poinje napajati. Dolazi do formiranja magnetskog polja koje povlai oprunu plou prema remenici koja se okree (slobodni prostor "A" se premouje), te uspostavlja spregu izmeu remenice i pogonske osovine kompresora. Kompresor se takoer okree. On se okree tako dugo dok se ne prekine strujni krug prema magnetskom svitku. Nakon toga opruge odvajaju oprunu plou od remenice. Remenica se nakon toga okree bez zahvaanja osovine kompresora.

Shematski prikaz uz iskljuenu sponu.Remenica s leajem

Pogonska osovina kompresora

Opruna ploa s glavinom

Kuite kompresora Magnetski svitak

Shematski prikaz uz ukljuenu sponu

Sprega snage

Uvjeti ukljuivanja i iskljuivanja kompresora - vidi pod regulacija funkcije klima-ureaja.

21

Rashladna tehnologijaKondenzator Kondenzator je "hladnjak" klima-ureaja. Konstrukcija kondenzatora On se sastoji od cijevi postavljene u obliku "serpentina" meusobno vrsto povezane pomou lamela. Tako se postie vea povrina hlaenja i dobar prijenos topline. Nakon ukljuivanja klima-ureaja kondenzator se hladi preko ventilatora hladnjaka, kako bi se osigurao kruni tok rashladnog sredstva. U principu je ugraen ispred hladnjaka. Na taj se nain poveava uinkovitost kondenzatora.Kondenzator

Razmjena topline u kondenzatoru vri se hlaenjem zraka. Hlaenje se postie zranom strujom od vonje i ventilatorom hladnjaka -u ovisnosti o izvedbi jo dodatno i sa dodatnim ventilatorom-. Ventilator se najee ukljuuje zajedno sa ukljuivanjem klima-ureaja. Iznimka je sustav sa davaem tlaka G65, u tom sluaju ukljuivanje slijedi tek nakon postizanja odreenog tlaka. Oneienja na kondenzatoru umanjuju protok zraka, to moe utjecati na stupanj hlaenja, ali i na hlaenje samog motora. Funkcija Iz smjera kompresora se gore u kondenzator utiskuje vrue rashladno sredstvo u plinovitom stanju sa temperaturom od cca. 50-70 C. Cijevi i lamele kondenzatora zaprimaju toplinu. Hladni vanjski zrak usmjerava se preko kondenzatora, gdje preuzima toplinu, te dolazi do hlaenja rashladnog sredstva. Prilikom hlaenja rashladno se sredstvo na odreenoj temperaturi i uz odreeni tlak kondenzira i prelazi u tekue stanje. Iz kondenzatora izlazi u tekuem stanju.Vanjski zrak, rashlaen

Hladnjak

Zagrijani vanjski zrak

Vrue rashladno sredstvo u plinovitom stanju

Ventilator hladnjaka

Tekue rashladno sredstvo

Kondenzator se zbog svoje funkcije naziva jo i "pretvara u tekue stanje".

22

Spremnik tekuine i suilo Spremnik tekuine u krunom toku rashladnog sredstva sa ekspanzionim ventilom slui kao kompenzacijski spremnik rashladne tekuine. U razliitim radnim uvjetima kao to je razliito toplinsko optereenje na isparivau i kondenzatoru ili broju okretaja kompresora, kroz rashladni kruni tok se pumpa i razliita koliina rashladnog sredstva. U svrhu uravnoteenja ovih fluktuacija u kruni tok je ugraen spremnik. Suilo vri kemijsko vezivanje vlage koja je prodrla u kruni tok rashladnog sredstva. U ovisnosti o izvedbi moe zaprimiti 6-12 grama vode. Koliina prihvata vode ovisi o temperaturi. Sa smanjenjem temperature poveava se koliina prihvata. Tu se takoer taloi i materijal od troenja kompresora, prljavtina od montae i slino. Funkcija Iz smjera kondenzatora tekue rashladno sredstvo prodire bono u spremnik. Tamo se prikuplja, prolazi kroz suilo i tee kroz u vidu kontinuirane struje bez mjehuria prema ekspanzionom ventilu. Spremnik rashladne tekuine zamjenjuje se nakon svakog otvaranja krunog toka rashladnog sredstva. Prije ugradnje ga treba drati to due zatvorenim, kako bi suilo zaprimilo to manje vlage iz okolnog zraka.

prema ekspanzionom ventilu

Suilo

iz smjera kondenzatora

Sito filtra

23

Rashladna tehnologijaEkspanzioni ventil Ekspanzioni ventil je mjesto, gdje se rashladno sredstvo "oputa" u isparivau i hladi ga. On predstavlja toku razdvajanja izmeu visokotlane i niskotlane strane u krunom toku rashladnog sredstva. Pomou ekspanzionog ventila regulira se protok rashladnog sredstva prema isparivau -u ovisnosti o temperaturi pare rashladne tekuine na izlazu isparivaa-. U isparivau se "oputa" samo ona koliina rashladnog sredstva koja je potrebna za ouvanje ravnomjernog omjera u isparivau. Regulacija Protok rashladne tekuine regulira se preko ekspanzionog ventila u ovisnosti o temperaturi. - Kod porasta temperature rashladne tekuine, koja naputa ispariva, dolazi do irenja rashladne tekuine u termostatu. Poveava se protok rashladnog sredstva na kuglinom ventilu prema isparivau. - Kod pada temperature rashladne tekuine, koja naputa ispariva, smanjuje se volumen rashladne tekuine u termostatu. Protok prema isparivau na kuglinom ventilu postaje manji. Termostatski ekspanzioni ventil radi na temelju meusobne sprege 3 sile. 1. Tlak u senzorskom vodu ovisi o temperaturi jako zagrijanog rashladnog sredstva. On na membranu djeluje kao sila otvaranja (Pfue). 2. Tlak isparivaa (Psa) djeluje u suprotnom pravcu na membranu. 3. Pritisak regulacijske opruge (Pfe) djeluje u istom smjeru kao i tlak isparivaa. Ekspanzioni ventili su podeeni i ne smiju se mijenjati. Ne pregibati senzorske vodove, poto su napunjeni sa specijalnim plinom.Kuglini ventil Regulacijska opruga Membrana od isparivaa (niski tlak) Termostat sa senzorskim vodom i rashladnim sredstvom

prema kompresoru (niski tlak)

od kondenzatora (visoki tlak)

prema isparivau (niski tlak)

24

Ekspanzioni ventil - nova generacija Takoer je smjeten izmeu visoko- i niskotlane strane krunog toka rashladnog sredstva, neposredno ispred isparivaa.

prema kompresoru (niski tlak)

Izlaz isparivaa (niski tlak)

Membrana Termika glava sa punjenjem specijalnog plina Poluga klipnjae

Provrti za uravnoteenje tlaka od kondenzatora (visoki tlak)

prema isparivau (niski tlak)

Regulacijska opruga

kuglini ventil

Ekspanzioni ventil ima termiku regulaciju. On posjeduje regulacijsku jedinicu sa termikom glavom i kuglinim ventilom. U termikoj glavi se na jednoj strani membrane nalazi punjenje sa specijalnim plinom. Druga je strana preko provrta za uravnoteenje tlaka povezana sa izlazom isparivaa (niski tlak). Kuglini se ventil regulira preko klipnjae. Temperatura na niskotlanoj strani odreuje tlak specijalnog plina, a na taj nain i koliinu rasprskavanja rashladne tekuine.

Ekspanzioni ventil uvijek posjeduje i toplinsku izolaciju. Nedostajua toplinska izolacija kao posljedicu ima izmjenu podeene regulacijske krivulje.

25

Rashladna tehnologija

Poveanje stupnja hlaenja - via temperatura na izlazu isparivaa na taj nain porast tlaka (Po) plina u termikoj glavi Preko membrane i poluge klipnjae poveava se popreni presjek otvora na kuglinom ventilu. Rashladno sredstvo struji prema isparivau i prilikom prelaska iz viskotlane na niskotlanu stranu zaprima toplinu. Zraku koji struji kroz ispariva oduzima se toplina.

Sa smanjenjem temperature rashladnog sredstva na izlazu isparivaa slijedi opadanje tlaka (Pb) u termikoj glavi.

Popreni presjek na kuglinom ventilu, a na taj nain i protok prema isparivau postaje manji.

Omjer otvora ventila ovisi o temperaturi na izlazu isparivaa (niski tlak). Regulira se uravnoteenje tlaka.

26

IsparivaIspariva radi po principu izmjenjivaa topline. On je sastavni dio klima-ureaja koji je ugraen u kuitu grijanja. Kod ukljuenog klima - ureaja zraku koji struji izmeu lamela hladnog isparivaa oduzima se toplina. Pritom se zrak hladi, sui i isti.

Povrat rashladnog sredstva (plinovito stanje) Dovod rashladnog sredstva (u obliku pare)

Ispariva sa okruglim cijevima

Funkcija Rashladno sredstvo koje oslobaa ekspanzioni ventil "oputa" se u isparivau, koji se pritom znatno hladi. Pretvara se u plinovito stanje pri emu se isparava. Kod procesa isparavanja u isparivau temperature lee daleko ispod toke smrzavanja vode. Toplinu potrebnu za isparavanje rashladno sredstvo preuzima iz okolnog prostora - u ovom sluaju zraku koji struji kroz ispariva. Taj se zrak u rashlaenom stanju usmjerava u putniki prostor. Vlaga iz rashlaenog zraka odlae se na onim mjestima u isparivau, gdje je dostignuta temperatura kondenziranja, odn. dolazi do kondenzacije. Nastaje kondenzirana voda. Zrak se "sui". Na taj se nain u znatnoj mjeri poveava kvaliteta zraka u unutranjosti vozila. Dodatne estice iz zraka takoer se uz vlagu zadravaju u isparivau. Ispariva dakle vri i "proiavanje zraka". Eventualne lokve ispod vozila (kondenzirana voda) dakle ne ukazuju na nikakvu pogreku.

27

Rashladna tehnologijaKruni tok rashladnog sredstva s prigunikom

Radni tlak

HD = visoki tlak ND = niski tlak

Shematski prikaz krunog toka rashladnog sredstva sa prigunikom

1 MPa = 10 bar-a Vrijednosti tlaka i temperature u krunom tokuKompresija (zbijanje) tlak do 2 MPa (20 bar-a) temperatura do 70 C Kondenzacija tlak do 2 MPa (20 bar-a) hlaenje za cca. 10 C

28

Legenda visoki tlak niski tlak

Dijelovi: A B C D E F G H I Kompresor s magnetskom sponom Niskotlani prekida Kondenzator Servisni prikljuak - visokotlana strana Prigunik Ispariva Niskotlani prekida Servisni prikljuak - niskotlana strana Prihvatni spremnik

Ubrizgavanje tekueg rashladnog sredstva u ispariva vri se suprotno krunom toku sa ekspanzionim ventilom preko prigunika. Kod klima ureaja reguliranih prigunikom umjesto spremnika tekuine na visokotlanoj strani ugraen je prihvatni spremnik na niskotlanoj strani. On slui kao spremnik i zatita kompresora (udar tekuine). Vidi i str. 31.

Svi su ostali dijelovi identini sa dijelovima u krunom toku sa ekspanzionim ventilom. U ovisnosti o konstrukciji i potrebama mogua je ugradnja i daljnjih prikljuaka za servisne radove ili za osjetnike koji nadgledaju rad krunog toka. Tlak i temperatura ovise o trenutnom radnom stanju. Navedene vrijednosti uspostavljaju se nakon odreenog vremena u ovisnosti o vanjskoj temperaturi (vidi Prirunik za popravke).

Ekspanzija sa 2 MPa (20 bar-a) na > 0,15 MPa (1,5 bar-a) temperatura sa 60 C na > - 4 C

Isparavanje tlak do > 0,15 MPa (1,5 bar-a) temperatura > - 4 C

29

Rashladna tehnologijaPrigunik Prigunik predstavlja suenje u krunom toku rashladnog sredstva. Smjeten je neposredno ispred isparivaa. To suenje "priguuje" protok rashladnog sredstva. Ispred prigunika rashladno je sredstvo zagrijano i pod visokim tlakom. Sa prolaskom kroz prigunih poinje naglo opadanje tlaka. Rashladno sredstvo u uvjetima niskog tlaka postaje hladno. Prigunik tako predstavlja mjesto razdvajanje izmeu visokotlane i niskotlane strane u krunom toku rashladnog sredstva. Brtva jami prolazak rashladnog sredstva samo u podruju suenja prigunika. Zadaciprema isparivau Sito za rasprivanje Kalibrirani provrt

- Odreivanje koliine protoka rashladne tekuine. To se vri pomou kalibriranog provrta. Kroz takav provrt moe protei samo koliina rashladnog sredstva koja odgovara tlaku. - Odravanje tlaka na visokotlanoj strani (za vrijeme rada kompresora) krunog toka rashladnog sredstva, i na taj nain tekue stanje rashladnog sredstva. - U priguniku se dogaa pad tlaka. Uvjetovano djelominim isparenjem rashladnog sredstva dolazi i do hlaenja prije prodora u ispariva. - Rasprivanje rashladnog sredstva. Prije suenja u prigunik je ugraeno sito za odvajanje prljavtine. Iza suenja nalazi se sito za rasprivanje rashladnog sredstva prije njegovog ulaza u ispariva.Sito za prljavtinu O-prsten. Vri funkciju brtvljenja izmeu visokotlane i niskotlane strane.

Obratiti pozornost na poloaj ugradnje ! Strelica na priguniku usmjerena je prema isparivau.

30

Prihvatni spremnik U niskotlanom dijelu klima-ureaja s prigunikom nalazi se prihvatni spremnik. On je instaliran na toplom mjestu u prostoru motora (naknadno isparavanje). On slui kao kompenzacijska posuda i spremnik za rashladno sredstvo i ulje rashladnog sustava, te kao zatita kompresora. Plinovito rashladno sredstvo koje dolazi od isparivaa ulazi u spremnik. Ako se u rashladnom sredstvu nalaze tragovi vlage oni se vezuju u integriranom suilu. Rashladno sredstvo u plinovitom stanju prikuplja se gore u podruju plastinog poklopca, te se preko U-cijevi usisava u kompresor u zajameno plinovitom stanju. Tako se kod tog sustava osigurava usisavanje samo rashladnog sredstva u plinovitom obliku, bez kapljica. Tako se jami zatita kompresora. Rashladno sredstvo se prikuplja na dnu prihvatnog spremnika. Plinovito rashladno sredstvo usisano od kompresora preko provrta u U-cijevi preuzima ulje rashladnog sustava. Sito filtra sprjeava prodor oneienog ulja rashladnog sustava kroz provrt. Prihvatni spremnik prije ugradnje treba drati to due zatvorenim (epovi na prikljucima), kako bi u suilu bilo to manje vlage iz okolnog zraka.od isparivaa

Usisno mjesto za plinovito rashladno sredstvo Plastini poklopac

prema kompresoru

Suilo

U-cijev

Sito filtra

Provrt za ulje rashladnog sustava

31

Regulacija sustava

Klima-ureaj funkcionira samo kada sve komponente sustava besprijekorno rade. U sluaju prestanka rada neke od komponenti moe doi do promjene radnih tlakova. U takvom sluaju nije mogue iskljuiti eventualna oteenja na sustavu i na motoru. Kako bi se to izbjeglo, u krunom toku rashladnog sredstva ugraeni su sustavi za nadgledanje. Upravljaki ureaj obrauje njihove signale, te nadgleda periodino iskljuivanje i ukljuivanje kompresora i broj okretaja ventilatora. Tako se postie prilagodba tlanog nivoa u krunom toku rashladnog sredstva normalnim vrijednostima. Signali sustava za nadgledanje se kod postrojenja opremljenih nereguliranim kompresorom koriste i za prilagodbu potrebnog stupnja hlaenja (ukljuivanje i iskljuivanje klima-ureaja u skladu sa potrebnim stupnjem hlaenja, a istovremeno se sprjeava i zaleivanje isparivaa). Na gornjoj slici prikazana je osnovna konstrukcija.

Ne moraju biti uvijek ugraeni svi na slici prikazani sustavi, a ne moraju biti ni povezani na takav nain. Na slici je prikazana regulacija sustava jednostavnog manualnog klima-ureaja. 1 Prekida klima-ureaja 2 Ventil za isputanje nadtlaka na kompresoru 3 Ventilator rashladnog sredstva 4 Tlani prekida klima-ureaja 5 Dava temperature rashladnog sredstva 6 Termoprekida ventilatora rashladnog sredstva 7 Dava temperature isparivaa 8 Ventilator za dovod svjeeg zraka 9 Upravljaki ureaj motora 10 Magnetska spona Upravljaki ureaj klima-ureaja (i/ili upravljaki ureaj ventilatora rashladnog sredstva, u ovisnosti o konstrukciji sustava). 32

Akumulator Prekida klima-ureaja Termoprekida ventilatora rashladnog sredstva t1 = 95 C t2 = 103 C F129 Tlani prekida klima-ureaja P1 = 0,2 MPa (2 bar-a)/3,2 MPa (32 bar-a) P2 = 1,6 MPa (16 bar-a) G62 Dava temperature rashladnog sredstva G153 Dava temperature isparivaa J32 Relej klima-ureaja J101 Relej 2.stupnja ventilatora rashladnog sredstva J257 Upravljaki ureaj Mono-Motronic J301 Upravljaki ureaj klima-ureaja N25 Magnetska spona V7 Ventilator rashladnog sredstva S Osigura

A E35 F18

Jednostavan princip funkcije za ukljuivanje i iskljuivanje kompresora (preko magnetske spone N25) i ventilatora rashladnog sredstva. Znaenje pojedinih boja: Plus Minus Ulazni signal Izlazni signal Bidirekcionalni signal

U klima-ureajima nove generacije tlani prekida zamijenjen je visokotlanim davaem (vidi i str. 36). 33

Regulacija sustavaKomponente sigurnosnog sustavaPrekida klima-ureaja E35 Prekida za ukljuivanje klima-ureaja, magnetska spona predstavlja vezu prema kompresoru. Istovremeno kod sustava za automatskom regulacijom dolazi do ukljuivanja ventilatora za dovod svjeeg zraka i ventilatora za hlaenje rashladnog sredstva. Kod manualnih klimaureaja ventilator mora biti ukljuen u prvi stupanj. Informacija o ukljuenju prenosi se upravljakom ureaju motora, te dolazi do poveanja broja okretaja u praznom hodu (uravnoteenje optereenja uslijed rada kompresora). Prekidau moe biti dodan i prekida na vanjsku temperaturu. On osigurava to da na temperaturama niim od 5 C ne dolazi do ukljuivanja klima-ureaja. Ventil (ranije plomba) ugraen je direktno na kompresoru ili na spremniku rashladne tekuine. Otvara se na tlaku od cca. 3,8 MPa (38 bar-a), a zatvara se nakon pada tlaka (cca. 3,0 - 3,5 MPa/30-35 bar-a). U ovisnosti o izvedbi mogua je ugradnja plastine ploe koja izbija nakon odgovarajueg signala ventila. U takvom sluaju potrebno je utvrditi uzrok za nadtlak u sustavu. Plomba se smije mijenjati samo kada je sustav ispranjen ! Dava temperature isparivaa G153 On utvruje temperaturu izmeu rashladnih lamela isparivaa. Signal davaa dostavlja se upravljakom ureaju klima-ureaja. Kod previe niskih temperatura isparivaa dolazi do iskljuivanja kompresora. Iskljuuje se na temperaturama od cca. -1 do 0 C, a ukljuuje na cca. + 3 C. Sprjeava se zamrzavanje isparivaa uslijed kondenzirane vode. Kod nekih sustava umjesto tog davaa ugrauje se temperaturni prekida na temperaturu isparivaa E33. Preko tog prekidaa se direktno prekida dovod struje u magnetsku sponu. Drugi sustavi reguliraju ovu funkciju preko prekidaa na temelju vanjske temperature. 34

Ventil za reduciranje podtlaka

Tlani prekida F129 Kako bi se mogli nadgledati tlani omjeri u zatvorenom krunom toku rashladnog sredstva, odn. kako bi se ograniio, na visokotlanoj strani potrebno je ugraditi visoko- i niskotlani prekida. Kod nedoputenih tlanih omjera u sustavu kompresor se iskljuuje preko magnetske spone. Tlani prekidai mogu biti prikljueni direktno na vodu ili na spremniku tekuine. Tlani prekida F129 predstavlja trostruki kombinirani prekida za: - osiguranje protoka zraka (prekida ventilatora) - osiguranje tlanih omjera

On se aktivira u sljedeim uvjetima:

p > 3,2 MPa =

- U uvjetima nadtlaka od cca. 2,4 do 3,2 MPa (24 do 32 bar-a) preko upravljakog ureaja klimaureaja dolazi do iskljuivanja magnetske spone. Takav nadtlak moe nastati primjerice na temelju jakog zaprljanja kondenzatora.

p < 0,2 MPa =

- U uvjetima previe niskog tlaka (0,2 MPa/2 bara) preko upravljakog ureaja klima-ureaja dolazi do iskljuivanja magnetske spone. To se dogaa primjerice prilikom gubitka rashladne tekuine.

p > 1,6 MPa =

- U uvjetima nadtlaka od 1,6 MPa (16 bar-a) ukljuuje vii stupanj ventilatora. Na taj se nain postie optimalni uinak kondenzatora.

35

Regulacija sustavaVisokotlani dava G65 - Nova generacija sustava za nadzor krunog toka rashladnog sredstva. - Elektronski tlani osjetnik zamjenjuje tlani prekida klima-ureaja F129. - Analitiki sustav u upravljakom ureaju klimaureaja i upravljaki ureaj motora prilagoeni su na odgovarajui nain. - Visokotlani dava je kao i tlani prekida F129 ugraen u visokotlanom vodu. On biljei tlak rashladnog sredstva i pretvara fizikalnu veliinu u odgovarajui elektrini signal. Za razliku od tlanog prekidaa klima ureaja ne biljee se samo utvrene granine vrijednosti tlaka, ve se nadgleda i tlak rashladnog sredstva u sklopu cjelokupnog radnog ciklusa. Uporaba signala u upravljakom ureaju motora u upravljakom ureaju ventilatora rashladnog sredstva Na temelju signala prepoznaje se optereenje motora uslijed rada klima-ureaja i tlani omjeri u krunom toku rashladnog sustava. Preko upravljakog ureaja ventilatora rashladnog sredstva slijedi ukljuivanje i iskljuivanje prvog vieg stupnja ventilatora hladnjaka i magnetske spone kompresora. U sluaju kada upravljaki ureaj ventilatora rashladnog sredstva ne prepozna nikakve signale, iz sigurnosnih razloga kompresor se iskljuuje. Zamjenska funkcija - Prazan hod motora mogue je tono prilagoditi snazi rada kompresora. - Postupci ukljuivanja i iskljuivanja pojedinih stupnjeva rada ventilatora slijede uz pomak sa kraom zadrkom. Tako se promjena broja okretaja ventilatora hladnjaka u praznom hodu gotovo i ne primijeti, to posebice kod motora sa manjom snagom znatno poveava komfor. Pogreka u vezi s visokotlanim davaem pohranjena je u memoriji pogreki elektronskog sustava motora. Samodijagnoza "dojava o pogreci" Npr.: 00819 visokotlani dava G65 "signal previe slab".

Prednosti

36

Funkcija visokotlanog davaa

Tlak rashladnog sredstva usmjerava se na silicijev kristal. U ovisnosti o visini tlaka kristal se pritom deformira u manjem ili veem stupnju. Silicijev kristal skupa je sa mikroprocesorom integriran u osjetniku. Kristal se napaja. Silicijev kristal ima odliku da se prilikom deformacije mijenja vrijednost njegovog elektrinog otpora. U ovisnosti o tlaku tako se mijenja i kontrolni napon izmjeren na kristalu. Kontrolni napon se usmjerava na mikroprocesor gdje se pretvara u signal s moduliranim impulsnim omjerom (A = irina impulsa, B = razmak signala). U uvjetima niskog tlaka kristal se deformira samo neznatno. U takvim uvjetima protiv napona "djeluje" samo manji elektrini otpor. Promjena napona relativno je mala.

U uvjetima niskog tlaka

Signal s moduliranim impulsnim omjerom Mikroprocesor Napon Izmjereni napon Silicijev kristal (otpornik)

Signal duljine impulsa

Mikroprocesor visokotlanog davaa u uvjetima niskog tlaka proizvodi samo impulse manje duljine. Signali duljine impulsa imaju frekvenciju od 50 Hz u sekundi. To odgovara periodu od 20 ms = 100 %. U uvjetima nieg tlaka od 0,14 MPa (1,4 bar-a) duljina impulsa iznosi 2,6 ms. To iznosi 13% od duljine perioda.

Trajanje perioda 20 ms

Duljina impulsa 2,6 ms

37

Regulacija sustavaU uvjetima vieg tlaka (u porastu) U uvjetima vieg tlaka (u porastu) dolazi do jae deformacije kristala, uslijed ega i promjena otpora postaje vea. Izmjereni napon smanjuje se u istom omjeru.

Signal s moduliranim impulsnim omjerom Mikroprocesor Napon Izmjereni napon Silicijev kristal (otpornik)

Signal duljine impulsa

Duljina impulsa poveava se u istom omjeru kao i porast tlaka. U uvjetima visokog tlaka od 3,7 MPa (37 bar-a) duljina impulsa iznosi 18 ms. To odgovara duljini perioda od 90%.

Trajanje perioda 20 ms

Duljina impulsa 18 ms

Sa digitalnim memorijskim osciloskopom novog dijagnostikog sustava vozila VAS 5051 signal duljine impulsa postaje vidljiv.

38

Razdvojeni sigurnosni prekidaa u krunom toku rashladnog sredstva sa prigunikom

U krunom toku rashladnog sredstva sa prigunikom niski i visoki tlak esto se nadziru s dva odvojena sigurnosna prekidaa. Niski tlak Niskotlani prekida klima ureaja F73 u odreenim uvjetima iskljuuje kompresor (primjerice kod smanjenja tlaka na cca. 0,17 MPa /1,7 bar-a u krunom toku rashladnog sredstva). (Niski tlak moe nastati uslijed nedovoljne napunjenosti krunog toka rashladnog sredstva. Na taj se nain titi kompresor). Visoki tlak Visokotlani prekida magnetske spone F118 takoer ima zadatak iskljuivanja kompresora nakon dostizanja odreenih uvjeta (primjerice kod poveanja tlaka na cca 3,0 MPa (30 bar-a). Apsolutne vrijednosti pritom uvijek treba promatrati u kontekstu cijelog sustava.

Kontrolni prekida na temelju temperature rashladnog sredstva

Kompresor zapravo predstavlja dodatno optereenje motora. Kako bi se u uvjetima veeg optereenja motora, primjerice kod vonje uz brdo, rashladno sredstvo ne bi pregrijalo, iskljuuje se kompresor kao dodatno optereenje. Uz to se pomou kontrolnog prekidaa na temperaturu rashladne tekuine dodatno nadgleda i temperatura rashladne tekuine. (Prvi je sustav za nadzor dava temperature rashladne tekuine sa kontrolnim svjetlom u umetku instrumentne ploe). Iskljuivanje kompresora vri se na temperaturi rashladne tekuine od cca. 119 C, a ponovno ukljuivanje na temperaturi od cca. 112 C U ovisnosti o izvedbi vozila koriste se razliiti kontrolni prekidai kao npr.:

Kod vozila sa proirenom elektronskom analizom osjetnika preko kombinacije upravljakih ureaja u vozilo ovaj dodatni kontrolni sustav otpada. Koristi se signal prvog sustava za nadzor.

- Termoprekida ventilatora rashladnog sredstva F163 - Termoprekida za iskljuivanje klimaureaja

F18

39

Aktiviranje ventilatoraUkljuivanje ventilatora za hlaenje motora/kondenzatora (primjerice kod modela VW Golf/Audi A3 Pravilni rad ventilatora osnovni je preduvjet za pravilnu funkciju klima-ureaja (kruni tok rashladnog sredstva) i motora (kruni tok rashladne tekuine). Bez hlaenja umanjuje se uinak kondenzatora, te vie nije zajamen niti rad klima-ureaja. Uz klima-ureaj esto je ugraen i drugi ili trei dodatni ventilator. Oni jame potrebni protok svjeeg zraka na hladnjaku i kondenzatoru. Upravljaki ureaj ventilatora rashladnog sredstva J293 regulira rad ventilatora. Regulacija se vri u ovisnosti o temperaturi rashladne tekuine i tlaku u krunom toku rashladnog sredstva. Apsolutne vrijednosti uvijek su specifine za dotino vozilo !

Ventilator hladnjaka

1. Dodatni ventilator

2. Dodatni ventilator

Upravljaki ureaj ventilatora rashladne tekuine J293

Termoprekida F18

Tlani prekida klima-ureaja F129

Primjer: kontrolne funkcije Temperatura rashladne tekuine Signal dolazi od termoprekidaa ventilatora rashladnog sredstva F18. Termoprekida smjeten je u hladnjaku vozila. 1. Stupanj 2. Stupanj ukljuen iskljuen ukljuen iskljuen 9297 C 8491 C 99105 C 9198 C

Primjer: kombinacija 2 ventilatora Klima ureaj ukljuen, tako je i kompresor ukljuen, te tlak u krunom toku rashladnog sredstva postaje vei od 0,2 MPa (2 bar-a). = oba ventilatora rade u 1. stupnju Visoki tlak u krunom toku rashladnog sredstva vei od 1,6 MPa (16 bar-a) i / ili temperatura rashladnog sredstva via od 99 C. = oba ventilatora rade u 2. stupnju Ako tlak u krunom toku rashladnog sredstva padne ispod 1,6 MPa (16 bar-a), a temperatura rashladnog sredstva ispod 99 C = oba ventilatora opet rade u 1. stupnju U uvjetima rada motora sa iskljuenim klima-ureajem radi samo ventilator rashladne tekuine. U ovisnosti o temperaturi rashladne tekuine u 1. ili 2. stupnju.

-

-

Tlak u krunom toku rashladnog sredstva Signal dolazi od tlanog prekidaa klime ureaja F129 ili visokotlanog davaa G65. Prekida F129 u uvjetima nadtlaka od cca. 1,6 MPa (16 bar-a) ukljuuje ventilator/ventilatore u drugi stupanj (vidi i str. 35). -

40

Upravljaki ureaj ventilatora rashladne tekuine J293 On je ukljuen u mreu upravljakih ureaja vozila. Ulazni signali kod osnovne varijante: - Od termoprekidaa F18 - Od tlanog prekidaa F129 - Od predone i komandne jedinice E87 (kod automatskog klima-ureaja) Zadaci Realizacije ulaznih signala: - za ukljuivanje i iskljuivanje ventilatora hladnjaka - za ukljuivanje i iskljuivanje magnetske spone kompresora Proirena funkcija nove generacije: Nova generacija Upravljaki ureaj ventilatora rashladne tekuine J293 doivio je daljnji tehniki razvoj, te je funkcionalno prilagoen novom visokotlanom davau G65. Ugrauje se skupa s visokotlanim davaem, a moe s prepoznati po konstrukcijski izmijenjenim utinim kontaktima. Postoje i verzije kod kojih funkcije ovog ureaja preuzima upravljaki ureaj klimaureaja. I nain ukljuivanja u upravljaki sustav specifian je za svako vozilo. Ta se informacija moe pronai u aktualnom strujnom planu. Upravljaki ureaj analizira impulsni signal moduliranje duljine od visokotlanog davaa. Na taj se nain nadgleda cjelokupno podruje tlaka rashladne tekuine. Funkcije - Ukljuivanje i iskljuivanje pojedinih stupnjeva ventilatora hladnjaka. - Bidirekcionalna razmjena signala sa upravljakim ureajem motora i mjenjaa. - Nadgledanje temperature rashladnog sredstva. - Sa vremenskom prekidaem za aktiviranje naknadnog rada pumpe rashladnog sredstva V51 (npr. 1,8 l 5V - motor 165 kW). 41

Regulacija temperatureManualna regulacijaStruja svjeeg zraka Ventilator Kruni tok rashladnog sredstva Temperirani unutranji zrak Ispariva

Kondenzator

Izmjenjiva topline

Zato se vri regulacija temperature ? - Struja svjeeg zraka rashlaena u podruju isparivaa pomou ventilatora se dovodi u putniki prostor. - Zrak je najee hladniji nego to je to zapravo potrebno (klima ureaj namjeten na maksimalno hlaenje, ali vani uglavnom vladaju temperature srednje vrijednosti). - Za postizanje ugodnih temperatura u unutranjosti vozila jedan se dio hladne struje zraka stoga usmjerava preko izmjenjivaa topline grijanja, gdje se zagrijava. - Osim toga na nestalnu temperaturu djeluju jo i razliite temperature vanjskog zraka, brzina vonje, temperatura rashladne tekuine i dovod svjeeg zraka. - Regulaciju temperature kod jednostavnog manualnog klima-ureaja preuzima voza.

to se regulira ? - Utvruju se stvarne vrijednosti, odn. mjeri se visina temperature. - Vri se usporedba stvarnih i zadanih vrijednosti, odn. voza obavlja individualnu procjenu. On odreuje temperaturu osobne ugode, bila ona previe visoka ili niska. - Neovisno o procjeni on donosi i odluke o tome: treba li izvriti dodatnu regulaciju u kom smjeru koji stupanj regulacije On te odluke nakon toga manualno provodi u djelo. U prenesenom smislu je voza u ovom sluaju kako upravljaki, tako i izvrni element. On podeava temperaturnu zaklopku.

42

Automatska regulacija

Temperaturni osjetnik kanal za usisavanje svjeeg zraka

Dava upadajue suneve svjetlosti

Temperaturni osjetnik instrumentna ploa

Upravljaki ureaj

Osjetnik temperature vanjskog zraka Dava temperature izlazni zrak u prostoru za noge

Klima-ureaji s automatskom regulacijom preuzimaju ove poslove od vozaa. Prednost im je da prilikom regulacije u obzir uzimaju daleko vie parametara, te da mogu unaprijed izraunati termiki rezultat prorauna. Sustavi za elektronsku regulaciju klima-ureaja imaju razliite nazive: - Digitalna regulacija temperature - Climatronic - Klima-ureaj s automatskom regulacijom Zajedniko im je sljedee: - Upravljaki ureaj - Temperaturni osjetnik za vanjsku temperaturu (jedan ili dva) - Temperaturni osjetnik za unutranju temperaturu - Dodatni dava (ne svaki sustav), npr. u svrhu korekcije zbog upadajuih sunevih zraka - Izvrni motori na grijanju/klima-ureaju

Na grafikom prikazu prikazan je poloaj osjetnika. Centar sustava predstavlja digitalni upravljaki ureaj. On zaprima sve ulazne signale (iz smjera davaa), otklanja smetnje i usmjerava ih prema kompjuteru u upravljakom ureaju. Kompjuter izraunava izlazne signale u skladu s programiranim zadanim vrijednostima. Preko izlaznih elemenata signali se dovode do izvrnika (aktora). To su u ovom sluaju izvrni motori grijanja / klima-ureaja. Zaklopkama su dodijeljeni odgovarajue izvrni motori. Klima-ureaji najnovije generacije izravno su preko CAN-sabirnice povezani sa drugim upravljakim ureajima u vozilu. Tako se informacije o brzini, broju okretaja motora i vremenu stajanja takoer koriste u proraunima upravljakog ureaja klima-ureaja.

43

Regulacija temperaturePregled sustava klima-ureaja s elektronskom regulacijom (lijeva i desna strana putnikog prostora s istom regulacijom, npr. Golf ili A3)Osjetnici (za regulaciju sustava i temperature) Fotoosjetnik za upadajuu sunevu svjetlost G107

Temperaturni osjetnik na instrumentnoj ploi G56 sa ventilatorom za temperaturni osjetnik V42

Osjetnik vanjske temperature G17

Temperaturni osjetnik u usisnom kanalu svjeeg zraka G89

Dava temperature zranog mlaza u prostoru za noge G192

Tlani prekida klima-ureaja F129 Dodatni signali: - signal brzine vonje - signal broja okretaja - signal vremena stajanja Kontrolni prekida na temperaturu rashladne tekuine (prevrua) F14

Termoprekida ventilatora rashladnog sredstva F18

44

Izvrnici (za regulaciju sustava i temperature) Izvrni motor zaklopke u prostoru za noge/defrost zaklopke V85 sa potenciometrom G114 Izvrni motor centralne zaklopke V70 sa potenciometrom G112 Izvrni motor temperaturne zaklopke V68 sa potenciometrom G92 Izvrni motor tlano akumulacijske zaklopke V71 i optone zaklopke sa potenciometrom G113.

Upravljaki ureaj J255 i predona i komandna jedinica klima-ureaja E87

Upravljaki ureaj ventilatora za dovod svjeeg zraka J126 i ventilatora V2

Dodatni signali - Upravljaki ureaj motora - Upravljaki ureaj s predonom jedinicom u umetku instrumentne ploe

Dijagnostiki prikljuak T16

Magnetska spona N25

Upravljaki ureaj ventilatora rashladne tekuine J293

Ventilator rashladnog sredstva V7 u dodatni ventilator V35

45

Regulacija temperatureUpravljaki ureaj s predonom i komandnom jedinicomUpravljaki ureaj

Temperaturni osjetnik u instrumentnoj ploi G56

Predona i komandna jedinica E87

Temperaturni osjetnik u instrumentnoj ploi G56

Upravljaki ureaj sa komandnom i predonom jedinicom - Climatronic

Upravljaki ureaj sa komandnom i predonom jedinicom Audi TTCoupe

Konstrukcija Upravljaki je ureaj kombiniran s predonom i komandnom jedinicom, koja je pak prilagoena dizajnu dotinog vozila. U upravljakom ureaju je nadalje integriran i temperaturni osjetnik za temperaturu u unutranjosti vozila. Upravljaki je ureaj opremljen memorijom pogreki. Prekid rada nekog dijela ili prekide vodova mogue je utvrditi relativno brzo preko funkcije samodijagnoze. Za sve pogreke u upravljakom je ureaju pripremljen odgovarajui program za rad u nudi.

Funkcija Upravljaki ureaj od elektrinih i elektronskih dijelova (osjetnika) zaprima informacije. One se obrauju i usporeuju sa zadanim vrijednostima. Izlazni signali upravljakog ureaja usmjeravaju se prema elektrinim izvrnim elementima (aktorima).

46

Izvrnici / osjetnici grijanja/klima-ureaja

Temperaturni osjetnik u kanalu za dovod svjeeg zraka Izvrni motor zaklopke u prostoru za noge / defrost zaklopke

Izvrni motor tlano akumulacijske zaklopke

Ventilator za dovod svjeeg zraka

Upravljaki ureaj ventilatora za dovod svjeeg zraka

Dava temperature zranog mlaza u prostoru za noge

Izvrni motor temperaturne zaklopke (prekriven)

Izvrni motor centralne zaklopke

Svakoj zaklopki za voenje zraka u grijanju/klimaureaju dodijeljen je izvrni motor. Tlano akumulacijska zaklopka i optona zaklopka pogone se pomou izvrnog motor. Zasebno podeavanje vri se pomou pogonske ploe sa vodeim stazama. Podeavanje optone zaklopke kod nekih sustava se regulira i pomou podtlaka i magnetskih ventila.

Ventilator za dovod svjeeg zraka i upravljaki ureaj ventilatora u ovom su sluaju dva zasebna dijela. Mogue je i zajednika izvedba.

47

Regulacija temperatureNajvaniji temperaturni osjetnici Temperaturni osjetnik za vanjsku temperaturu G17 Temperaturni osjetnik smjeten je u prednjem dijelu vozila. Biljei se stvarna vanjska temperatura. Uporaba signala U ovisnosti o temperaturi upravljaki ureaj vri regulaciju temperaturne zaklopke i ventilator za dovod svjeeg zraka. Posljedice u sluaju izostanka signala U sluaju izostanka signala koristi se mjerna vrijednost drugog temperaturnog osjetnika (temperaturni osjetnik u kanalu za dovod svjeeg zraka). U sluaju izostanka i tog signala, rad se nastavlja sa pretpostavljenom temperaturom od 10 C. Nije mogu rad uz zatvoreni optok zraka. Temperaturni osjetnik posjeduje sposobnost samodijagnoze. Temperaturni osjetnik u usisnom kanalu za svjei zrak G89 Temperaturni osjetnik smjeten je izravno u usisnom kanalu za svjei zrak. On predstavlja drugi sustav za mjerenje stvarne temperature vanjskog zraka. Uporaba signala U ovisnosti o temperaturi upravljaki ureaj regulira temperaturnu zaklopku i ventilator za dovod svjeeg zraka. Posljedice u sluaju izostanka signala U sluaju izostanka signala koristi se mjerna vrijednost prvog temperaturnog osjetnika (temperaturni osjetnik za vanjsku temperaturu) smjetenog u prednjem dijelu vozila. Temperaturni osjetnik ukljuen je u sustav samodijagnoze. Uvijek se u obzir uzima nia vrijednost temperature. 48

Temperaturni osjetnik u instrumentnoj ploi G56 sa ventilatorom temperaturnog osjetnika V42 Temperaturni osjetnik najee je ugraen izravno u upravljakom ureaju, te upravljakom ureaju prenosi postojeu temperaturu u unutranjosti vozila. On je smjeten u zranoj struji ventilatora za isisavanje zraka iz unutranjosti vozila. Ventilator aktivira komandna i predona jedinica. On isisava zrak iz unutranjosti, kako bi se izbjegle mjerne pogreke na temperaturnom osjetniku. Uporaba signala Izmjerena vrijednost se usporeuje sa zadanom vrijednosti. Temperaturna zaklopka i ventilator za dovod svjeeg zraka aktiviraju se na odgovarajui nain. Posljedice izostanka signala U sluaju izostanka signala pretpostavlja se zamjenska vrijednost od +24 C. Rad se ne prekida. Temperaturni osjetnik obuhvaen je samodijagnozom. Dava temperature struje zraka u prostoru za noge G192 Mjeri se temperatura zraka koji struji iz grijanja /klima-ureaja (u unutranji prostor vozila). Temperatura se mjeri pomou otpornika senzitivnog na temperaturu. Kod opadajue temperature poveava se elektrini otpor. Uporaba signala Signal se analizira u upravljakom ureaju. On slui za odreivanje raspodjele zraka na defrost zaklopkama / zaklopkama u prostoru za noge, te za snage rada ventilatora za dovod svjeeg zraka. Posljedice izostanka signala U sluaju izostanka signala upravljaki ureaj koristi zamjensku vrijednost od +80 C. Rad se ne prekida. Dava je obuhvaen sustavom samodijagnoze.

Ventilator Temperaturni osjetnik

49

Regulacija temperatureFotoosjetnik za upadajuu sunevu svjetlost U regulaciji temperature klima-ureaja sudjeluju i fotoosjetnici. Oni biljee izravno sunevo zraenje kojim su izloeni putnici u unutranjosti vozila. U ovisnosti o izvedbi klima-ureaja to se vri preko jednog ili dva osjetnika i zasebno za desnu i lijevu stranu vozila. Funkcija Suneva svjetlost preko filtra i optikog elementa pada na fotodiodu. Filtar djeluje poput sunevih naoala, odn. titi optiki element od UV-zraenja. Fotodiode su fotoosjetljivi poluvodiki elementi. Bez upadajue svjetlosti kroz diodu tee samo struja manje snage. Pod djelovanjem svjetlosti protok struje se pojaava. to je vei stupanj upadajue svjetlosti, jaa je i struja. Tako upravljaki ureaj klima-ureaja na temelju pojaanog protoka struje zakljuuje da se radi o pojaanoj sunevoj svjetlosti, to mu omoguuje da na odgovarajui nain utjee na temperaturu u unutranjosti vozila. Kod izvedbe sa dva osjetnika strana vozila koja je vie izloena sunevoj svjetlosti se i hladi jae (vidi str. 58). Posljedice u sluaju izostanka signala Upravljaki ureaj radi sa fiksnom pretpostavljenom vrijednosti upadajue suneve svjetlosti. Elektrini raspored Upravljaki ureaj klima-ureaja G107 Fotoosjetnik A B Jednostruki osjetnik Dvostruki osjetnik 50

Poklopac kuita

Filtar

Optiki element

Foto-dioda

Kuite

Dodatni signali za regulaciju temperature

Upravljaki ureaj motora

Kombinirani procesor u umetku instrumentne ploe

Upravljaki ureaj ventilatora rashladnog sredstva

Upravljaki ureaj klima-ureaja Prema temperaturnoj zaklopkiPrema tlano akumulacijskoj zaklopki

Kompresor

Grijanje / klima ureaj

Dodatne informacije pridonose boljem komforu prilikom regulacije temperature, te slue regulaciji sustava. Ovi dodatni signali dolaze iz drugih upravljakih ureaja vozila, a obrauju se u upravljakom ureaju klima-ureaja. Vaniji takvi signali su: - vrijeme stajanja th - brzina vonje v - broj okretaja motora n Signal vremena stajanja th Vrijeme stajanja = iskljuivanje paljenja do novog starta motora

Promjena mjernih vrijednosti, npr. uslijed topline upadajuih sunevih zraka kod regulacije se ne uzimaju u obzir. Regulacija na ugodnu temperaturu vri se bre, te se izbjegava pothlaivanje. Signal brzine vonje v Koristi se za aktiviranje tlano akumulacijske zaklopke. Koristi se signal davaa brzinomjera, koji se analizira u upravljakom ureaju. Kod viih brzina se dovod svjeeg zraka u pravilu smanjuje, kako bi se izlazna koliina zraka u putnikom prostoru drala na priblino istoj razini. Signal broja okretaja motora n Informira upravljaki ureaj klima-ureaja u vezi s radom motora. Koristi se za regulaciju sustava (iskljuivanje magnetske spone), tako npr. kod nedostajueg signala broja okretaja dolazi do iskljuivanja kompresora.

Signal se koristi za podeavanje temperaturne zaklopke. Upravljaki ureaj nakon novog starta obrauje memorirane temperaturne vrijednosti za vanjsku temperaturu prije gaenja motora.

51

Regulacija temperatureIzvrni motori Kod manualnog klima-ureaja zaklopke zranih vodilica kao to su: - temperaturna zaklopka - centralna zaklopka - zaklopka u prostoru za noge/"defrost" zaklopka voza podeava manualno preko bowdenovih povlaka. Kod klima-ureaja s automatskom regulacijom tu funkciju preuzimaju izvrni motori s automatskom regulacijom. I optona zaklopka podeava se preko izvrnog motora. Izvrni motori smjeteni su uvijek u neposrednoj blizini osovine zaklopke kod grijanja / klimaureaja. Svi motori odgovarajue upravljake signale dobivaju od upravljakog ureaja klima-ureaja. Svaki izvrni motor posjeduje potenciometar, koji upravljakom ureaju signalizira poloaj zaklopke. Pomou izvrnih motora elektrini se signali pretvaraju u mehaniko djelovanje.

Po 1 izvrni motor za: - temperaturnu zaklopku - centralnu zaklopku - zaklopku u prostoru za noge/defrost zaklopku

Izvrni motor zaklopke za dovod svjeeg zraka, optona zaklopka i tlano akumulacijska zaklopka

Elektrini rasporedUpravljaki ureaj klima-ureaja

Mehaniki sklop za podeavanje zaklopki je razliit. Poloaj vratila i kut zakrenutosti uvijek se odnosi na dotinu zaklopku.

Dava - informacija

Izvrni motor s potenciometrom

52

Zrana vodilicaGrijanje / klima-ureaj

Svjei zrak Mlaznica u instrumentnoj ploi Tlano akumulacijska zaklopka

Zaklopka za svjei zrak/optok zraka Defrost Ventilator za dovod svjeeg zraka

Mlaznica u prostoru za noge Svjei zrak

Izmjenjiva topline

Tlano akumulacijska zaklopka

Defrost

Zaklopka za svjei zrak/optok zraka

Mlaznica u prostoru za noge Mlaznica u instrumentnoj ploi

Ventilator za dovod svjeeg zraka Ispariva

Nain voenja zraka u sklopu grijanja / klimaureaja, nepodijeljeno voenje zraka -shematski- kod najjaeg stupnja hlaenja.

Rad klima-ureaja

Vrlo topli svjei zrak se preko isparivaa dovodi do mlaznica. Kanal prema izmjenjivau topline ostaje zatvoren.

Nain voenja i raspodjele zraka uvijek ovisi o konstrukciji grijanja / klima-ureaja i o ponuenom komforu.

U principu se razlikuju dva sustava: - nepodijeljeni ulaz zraka u putniki prostor - zasebni (podijeljeni) dovod zraka za lijevu i desnu stranu putnikog prostora. Izvedba sa zasebnim dovodima zraka za lijevu i desnu stranu putnikog prostora naravno zahtijeva vei broj osjetnika, izvrnika i zaklopki.

53

Regulacija temperatureSvjei zrak

Izmjenjiva topline Temperaturna zaklopka

Ispariva

Voenje zraka u grijanju/klima-ureaju nepodijeljeno voenje zraka shematski- uz najjau snagu grijanja.

Klima-ureaj iskljuen, grijanje ukljueno

vrlo hladni svjei zrak struji kroz ispariva; ispariva izvan funkcije. Svjei se zrak vodi preko izmjenjivaa topline, te se zagrijava.

Osnovna konstrukcija svih grijanja / klima-

ureaja ista je kao na slici prikazana:

-

Ulaz za vanjski zrak Ulaz za optok zraka (ako je predvien) Ventilator za dovod svjeeg zraka Ispariva (za hlaenje zraka) Izmjenjiva topline (za zagrijavanje zraka) Izvrne zaklopke i kanali za ciljano voenje zraka (prostor za noge, defrost, mlaznica u umetku instrumentne ploe).

54

Svjei zrak

Zrana vodilica u grijanju/klima-ureaju, nepodijeljena zrana vodilica - shematski kod mjeovitog naina rada.

Klima-ureaj ukljuen, grijanje ukljueno

topli zrak u svrhu hlaenja struji kroz ispariva. Svjei zrak postaje previe hladan, zbog ega se jedan dio usmjerava preko izmjenjivaa topline, kako bi se postigla individualno odabrana temperatura zranog mlaza.

= Podruje individualnog podeavanja

I u uvjetima vlanog i hladnog vanjskog zraka mogu je rad klima-ureaja. Tada se vri izvlaenje vlage iz zraka preko isparivaa, te dolazi do odmagljivanja zamagljenih stakala.

55

Regulacija temperatureRazliita vanjska temperatura Ravnomjerna (ista) unutranja temperaturaostvaruje se pomou

Automatska regulacija zaklopke i ukljuivanje/iskljuivanje klima-ureaja

56

Sustav raspodjele zraka kod automatskog klima-ureaja dvodijelni(primjerice model Audi A6) Raspodjela zraka u vozilu regulira se preko zaklopki u klima-ureaju, odn. koliinom protoka zraka (kod modela Audi A8 regulira se preko ventila radijatora). U ovisnosti o aktiviranju zaklopke, zrana se struja usmjerava prema pojedinim mlaznicama. Sve zaklopke se aktiviraju elektrino preko izvrnih motora. Podeavanje zaklopki vri se automatski prema zacrtanom programu ili manualnim podeavanjem na predonoj jedinici/jedinici za rukovanje.

Kuite zranog razdjelnika

Temperaturne zaklopke Kod ove je izvedbe mogua je zasebno podeavanje temperature na lijevoj i na desnoj strani putnikog prostora.Izmjenjiva topline

Ispariva Temperaturne zaklopke

U kuitu zranog razdjelnika zrana se struja dijeli na hladnu/toplu, odn. na lijevu/desnu stranu vozila. U ovisnosti o eljenoj temperaturi pomou temperaturnih se zaklopki podeava udio toplog i hladnog zraka u unutranjosti vozila. Temperaturne zaklopke se podeavaju preko - izvrnog motora za lijevu stranu putnikog prostora - izvrnog motora za desnu stranu putnikog prostora.

Putniki prostor lijevo

Putniki prostor desno

57

Regulacija temperaturePregled klima-ureaja s elektronskom regulaciju (sa regulacijom temperature zalijevu i desnu stranu putnikog prostora preko zaklopki, primjer Audi A6) OsjetniciFotoosjetnik za upadajuu sunevu svjetlost G107

Temperaturni osjetnik Instrumentna ploa G56 sa ventilatorom temperaturnog osjetnika V42

Temperaturni osjetnik za vanjsku temperaturu G17

Temperaturni osjetnik u kanalu za dovod svjeeg zraka G89

Dava temperature zranog mlaza desno G151

Dava temperature zranog mlaza desno G150

Dava temperature zranog mlaza u prostoru za noge G192

Tlani prekida klima-ureaja F129

Dodatni signali

58

Mogue je podesiti razliitu temperaturu za lijevu i desnu stranu i to u rasponu od 18 do 29 C.

Temperaturne zaklopke za reguliranje temperature na lijevoj/desnoj strani nalaze se u kuitu zranog razdjelnika.

Izvrnici Izvrni motor za tlano akumulacijske zaklopke i za zaklopke za svjei zrak / zatvoreni optok zraka V71 sa potenciometrom G113

Upravljaki ureaj J255 ili komandna i predona jedinica za klima-ureaj E87

Izvrni motor defrost zaklopke V107 sa potenciometrom G135

Izvrni motor temperaturne zaklopke lijevo V158 sa potenciometrom G220

Izvrni motor temperaturne zaklopke desno V159 sa potenciometrom G221

Izvrni motor centralne zaklopke i zaklopke u prostoru za noge V70 sa potenciometrom G112

Ventilator za dovod svjeeg zraka V2 i upravljaki ureaj ventilatora J126

Magnetska spona N25

Dijagnostiki prikljuak Dodatni signali

59

Regulacija temperatureRad uz zatvoreni optok zraka to se podrazumijeva pod zatvorenim optokom zraka ? Klima-ureaju za pripremu zraka na raspolaganju stoje dva zrana stanja: vanjski zrak i zrak u unutranjosti vozila (optok). Kod rada sa zatvorenim optokom zraka, zrak koji se koristi za hlaenje unutranjosti vozila ne uzima se izvana ve iz podruja unutranjosti vozila. Samo se dakle "obre" i temperira zrak iz unutranjosti vozila. Zato zatvoreni optok zraka ? Prilikom zatvorenog optoka zraka unutranjost se najbre hladi. To se postie viestrukim koritenjem zraka iz unutranjosti vozila, koji postaje sve hladniji. Kod grijanja nastupa suprotni efekt, odn. bre zagrijavanje. Pozitivni dodatni efekt: Prilikom hlaenja potrebna snaga isparivaa, odn. snaga kompresora kod naina rada uz zatvoreni optok vie je nego duplo manja. Pored brzog hlaenja/zagrijavanja nain rada uz zatvoreni optok se koristi i za izbjegavanje prodora tetnih tvari iz okolnog zraka (neugodni mirisi, pelud). Proizlaze li iz rada sa zatvorenim optokom zraka nekakve negativne posljedice ? Prilikom rada sa zatvorenim optokom zraka ne vri se razmjena zraka. Zrak se dakle "troi". Ne bi ga trebalo koristiti due nego to je to potrebno, odn. maksimalno 15 minuta. Kod zatvorenog optoka zraka poveava se vlanost zraka (disanje putnika u unutranjosti vozila). Kada toka kondenziranja zraka u unutranjosti vozila postane vea od temperatura stakala, neizbjeno dolazi do oroavanja stakala. Kod "defrost" poloaja se zbog toga rad uz zatvoreni optok automatski blokira.Zrak u unutranjosti vozila Zaklopka za zatvoreni optok zraka Srednje vrijednosti hlaenja/zagrijavanja vozila uz zatvoreni optok i uz dovod vanjskog zraka. Zatvoreni optok

Dovod svjeeg zraka

Zaklopka za dovod svjeeg zraka

Podtlani spremnik

Klimatiziranje vozila uz zatvoreni optok - pneumatsko aktiviranje

60

Manualni odabir zatvorenog optoka zraka

Kod manualnog klima-ureaja odabir rada uz zatvoreni optok zraka vri voza. On odluuje o pitanjima "kada ?" i "kako dugo ?". Nakon aktiviranja tipke za zatvoreni optok zraka vri se pneumatsko podeavanje zaklopki pomou podtlaka. I kod automatskog klima-ureaja odabir naina rada uz zatvoreni optok zraka uglavnom vri voza. U tom se sluaju podeavanje zaklopke za dovod svjeeg zraka / zatvoreni optok zraka vri elektrino preko izvrnog motora. Ovim je sustavima zajedniko sljedee: - Zaklopka za dovod svjeeg zraka zatvorena = zaklopka za zatvoreni optok otvorena - Zaklopka za zatvoreni optok otvorena = zaklopka za dovod svjeeg zraka zatvorena Preko izvrnog motora zaklopke za zatvoreni optok istovremeno se kombinira i podeavanje tlano akumulacijske zaklopke.Izvrni motor Tipka za zatvoreni optok zraka - manualni klima-ureaj

Tipka za zatvoreni optok zraka - automatski klima-ureaj

Tlano akumulacijska zaklopka Zaklopka za optok / dovod svjeeg zraka

Kod nekih izvedbi automatskih klima-ureaja rad uz zatvoreni optok zraka ve se regulira i automatski. Odmah nakon prodora tetnih tvari iz vanjskog zraka dolazi do blokiranja dovoda svjeeg zraka. Ovi sustavi posjeduju dodatne sistemske komponente.

Regulacija temperatureZrak iz unutranjosti

Zatvoreni optok zraka s automatskom regulacijom

Klimatizacija vozila kod rada sa zatvorenim optokom zraka - elektrino aktiviranje

61

Regulacija temperatureKombinirani filtarUsisavanje svjeeg zraka

Osjetnik za kvalitetu zraka G238 Signal prema komandnoj i predonoj jedinici E8

tetne tvari u zraku

U vozilima s manualnim odabirom zatvorenog optoka zraka, voza obino ukljuuje zatvoreni optok tek nakon pojave neugodnog mirisa, odn. nakon to je miris ve prodro u unutranjost vozila. Kod sustava sa automatskim ukljuivanjem zatvorenog optoka on se ukljuuje ve nakon prepoznavanja tetnih tvari u okolnom zraku (pomou osjetnika), dakle prije prodora tetnih tvari u vozilo. Funkciju automatskog ukljuivanja zatvorenog optoka mogue je manualno aktivirati/deaktivirati. Komponente sustava Osjetnik za kvalitetu zraka G238 Elektronska komponenta ugraena u podruju sustava za usisavanje svjeeg zraka ispred kombiniranog filtra. Kombinirani filtar Kombinirani filtar ugrauje se umjesto filtra za pelud i prainu. Sastoji se od filtra za estice sa aktivnim ugljenom.

Tipka za manualno ukljuivanje, odn. iskljuivanje funkcije

-

Komandna i predona jedinica sa automatskom regulacijom zatvorenog optoka Koje se tetne tvari prepoznaju ? U ispunom plinu benzinskih motora uglavnom: CO - ugljini monoksid C6H14 - heksan C6H6 - benzol C7H16 - n - heptan U ispunom plinu dizelskih motora: NOx - duikovi oksidi SO2 - sumporni dioksid H2S - sumpor vodik CS2 - sumpor ugljik

Princip rada Plinski osjetnik prepoznaje tetne tvari u vanjskom zraku. Kod velike koncentracije tetnih tvari, upravljaki ureaj klima-ureaja reagira na odgovarajui signal, te ukljuuje zatvoreni optok zraka. Nakon smanjenja koncentracije tetnih tvari u unutranjost vozila opet poinje strujati vanjski zrak.

62

Osjetnik za kvalitetu zraka G238 U principu osjetnik radi kao lambda-sonda. Mjerni element je mjeoviti oksidni osjetnik sa poluvodikom tehnologijom (cink dioksid - SnO2). Osjetljivost je pojaana katalitikim dodacima od platine i paladija. Osjetnik radi na radnoj temperaturi od cca. 350 . Ima vrlo malu potronju od 0,5 Watt-a.Osjetnik za kvalitetu zraka G238

Analitiki elektronski sklop u osjetniku Analitiki elektronski sklop integriran u osjetniku reagira na promjene provodljivosti osjetnika. Postie se vrlo visoki stupanj senzibilnosti. Sustav posjeduje sposobnost samostalnog uenja. Elektronika utvruje ve postojei srednji udio tetnih tvari u vanjskom zraku, te taj podatak preko digitalnog kvadratnog signala alje upravljakom ureaju klimaureaja. Upravljaki ureaj nakon toga u ovisnosti o vanjskoj temperaturi i stupnju oneienja zraka zatvara zaklopku za zatvoreni optok zraka. Tako se osigurava da u podrujima sa jaim stupnjem oneienja nije stalno ukljuen zatvoreni optok zraka. Neovisno o elektronskoj analizi neki sustavi ukljuuju zatvoreni optok nakon aktiviranja sustava za brisanje i pranje. Servis Osjetnik za kvalitetu zraka ne podlijee troenju. Kombinirani filtar mijenja se prema odgovarajuim servisnim intervalima.

Osjetnik za kvalitetu zraka Digitalni kvadratni signal

Upravljaki ureaj klimaureaja Izvrni motor zatvoreni optok

Vanjska temperatura > +2 C > +2 C +2 C> -5 C < -5 C

Oneienje zraka blago poveanje malo vee poveanje vee poveanje

Optok da min 25 sekundi ne da maksimalno 15 sekundi minimalno 15 sekundi ne ne

ECON nain rada kompresor iskljuen Deforst nain rada Faza zagrijavanja osjetnika cca. 30 sekundi

63

Servisna tehnikaSigurnosne mjere prilikom radova na vozilima s klima-ureajem, te prilikom rada sa rashladnim sredstvom R134a Radovi na vozilima s klima-ureajima i rad s rashladnim sredstvom zahtijeva odreene sigurnosne mjere, kako rashladno sredstvo ne bi nikoga ugrozilo. Isto bi se tako nestrunim radovima mogao otetiti sam klima-ureaj, to u svakom sluaju valja izbjei.

Nositi zatitne rukavice

Vano ! Radove na vozilu valja pripremiti i provesti na nain da se ne otvara kruni tok rashladnog sredstva vozila (npr. demontiranje hladnjaka, demontiranje motora). Neposredni kontakt s rashladnim sredstvom treba izbjei u svakom sluaju, kako bi se sprijeile promrzline na koi. Rashladno sredstvo ima temperaturu od -26 C. Ako je zbog popravaka na vozilu potrebno otvoriti kruni tok rashladnog sredstva, vozilo treba predati u specijalnu radionicu zbog pranjenja krunog toka rashladnog sredstva.

Nositi zatitu za oi

Vatra, otvoreno svjetlo i puenje nisu doputeni

Kako postupiti ako doe do nekontroliranog prodora rashladne tekuine i njenog dodira sa dijelovima tijela ? Ako tekue rashladno sredstvo dospije u oi, potrebno ih je 15 minuta temeljito ispirati vodom. Nakon toga staviti kapi za oi i posjetiti lijenika, ak i ako nema bolova. Informirati lijenika da je uzrok bilo rashladno sredstvo. Kod kontakta s koom odmah skinuti natopljenu odjeu i pogoena podruja koe isprati s puno vode.

Samo takve radionice raspolau postrojenjima za struno isisavanje rashladnog sredstva. Osim toga se rashladno sredstvo u takvom sluaju zbrinjava na ekoloki prihvatljiv nain, te ga je mogue ponovno koristiti.

64

Na pojedinim dijelovima klima-ureaja ne smije se vriti zavarivanje, niti lemljenje (tvrdo ili mekano). To vrijedi i za zavarivanje i lemljenje na vozilu kada postoji opasnost od zagrijavanja pojedinih dijelova klima-ureaja. Priliko m lakiranja u kabini za suenje, odn. u podruju za predgrijavanje temperatura smije iznositi maksimalno 80 C. Koji su razlozi za to ? Zagrijavanjem u sustavu nastaje jaki nadtlak koji moe uzrokovati otvaranje ventila za isputanje nadtlaka. Tijekom elektrinog zavarivanja oslobaaju se nevidljive ultravioletne zrake koje prodiru kroz crijeva rashladne tekuine i razgrauju je. Kako valja postupati prilikom radova na klimaureajima ? Oteeni ili propusni dijelovi klima-ureaja ne smiju se popravljati niti zavarivanjem niti lemljenjem, u pravilu se zamjenjuju. Prije toga u specijalnoj radionici treba isisati rashladno sredstvo iz krunog toka. Na krunom toku rashladnog sredstva smije se raditi samo u dobro prozraenim prostorijama. Rashladno sredstvo se ne smije skladititi u ahtovima ili na podrumskim oknima. Koji su razlozi za to ? Plinovito rashladno sredstvo je bez boje i mirisa. Osim toga je tee od zraka. Na taj nain potiskuje kisik, te moe prodrijeti u dublje prostorije. Ako i unato pridravanju svih sigurnosnih mjera doe do istjecanja rashladnog sredstva, postoji opasnost od guenja u neprozraenim prostorima kao to su montani kanal i sl. Iako rashladno sredstvo u principu nije zapaljivo, u prostorijama u kojima se radi s rashladnim sredstvom nije doputeno puiti, zavarivati ili vriti lemljenje. Zato ? Uslijed visoke temperature koju oslobaa otvoreni plamen, odn. uslijed topline drugih zagrijanih objekata plin rashladnog sredstva se kemijski razgrauje. Inhalacija otrovnih tvari koje pritom nastaju uzrokuje nadraenost, kaljanje i muninu. Kako valja postupati ? U sluaju inhaliranja isparenja rashladnog sredstva pogoenu osobu treba odmah odvesti na svjei zrak. Zatraiti lijeniku pomo. U sluaju dinih smetnji pogoenoj osobi treba dati kisik. Ako pogoena osoba samo jo slabo die, ili je prestala disati, potrebno joj je zabaciti glavu i dati umjetno disanje.

65

Servisna tehnikaKruni tok rashladnog sredstva je zatvoreni sustav. Za besprijekornu funkciju: Zato su za radove na klima-ureajima potrebne specijalne radionice i tehnologije ? rashladno sredstva mora biti isto u rashladnom sredstvu ne smije biti vlage sustav vodova prije punjenja mora biti evakuiran (osloboen zraka) i suh smiju se koristiti samo originalni rezervni dijelovi otporni na ulje rashladnog sredstva

Zbog izbjegavanja oneienja okolia i loih utjecaja na organizam: rashladno sredstvo se ne smije slobodno dolijevati rashladno sredstvo treba zbrinjavati u skladu s propisima o zatiti okolia

Tehnologija i ureaji razvijeni specijalno za klimaureaje ispunjavaju ove zahtjeve. Oni su meutim skupi, te ih zbog toga dre samo specijalni servisi za popravak klima-ureaja. Radovi na krunom toku rashladnog sredstva pretpostavljaju: specijalna znanja za strunu provedbu popravaka poznavanje sigurnosnih propisa i propisa za rad sa spremnicima pod tlakom dokaz o strunoj osposobljenosti (specifino za svaku dravu)

Kojim tehnologijama specijalne radionice za klima-ureaje zapravo raspolau, kako bi mogle raditi struno i u skladu sa vaeim propisima za zatitu okolia ? Za kontrolne radove na vozilu - ureaj za traenje propusnih mjesta Razlog nedovoljne snage hlaenja moe biti gubitak rashladne tekuine uslijed propusnih vodova. Manje propusnosti (vanjska oteenja) zbog male koliine prodora rashladnog sredstva mogue je lokalizirati samo pomou odgovarajuih ureaja za traenje propusnosti. Mogue je prepoznati mjesta propusnosti s manje od 5 grama prodora rashladnog sredstva godinje.

Takav dokaz o osposobljenosti trebali bi posjedovati strunjaci u specijalnim radionicama za rad na klimaureajima.

66

Za ispitivanje, isisavanje, evakuiranje, punjenje ureaj (postrojenje) za servis i recikliranje Ovim je ureajem mogue ispuniti sve zahtjeve glede odravanja, ispitivanja i pripreme za rad klima-ureaja u motornom vozilu. U ponudi su ureaji razliitih proizvoaa. Ureaj se sastoji od vie pojedinanih komponenti: cilindar za punjenje, manometar, vakuumska pumpa, blokirni ventili, crijeva za punjenje. Adapteri s brzim sponama sa servisne prikljuuje u visoko- i niskotlanom dijelu krunog toka rashladnog sredstva dopunjavaju postrojenje. Pomou opisanih ureaja vri se pranjenje, evakuiranje i punjenje klima-ureaja u vozilu. Isisano rashladno sredstvo se reciklira u ureaju (sui se i oslobaa slobodnih estica), te se nakon popravka ponovno puni. Zbog propisa u vezi s tvarima tetnim za ozon (FCKW) nisu doputeni radovi na klimaureajima bez uporabe opisanog postrojenja. Za zbrinjavanje rashladnog sredstva - boca za reciklau Prekomjerno oneieno rashladno sredstvo, npr. uslijed unutranjih mehanikih oteenja na kompresoru ne bi trebalo istiti. Pomou zasebnog ureaja za isisavanje sa bocom za recikliranje, koja je prilikom isporuke evakuirana rashladno se sredstvo isisava i nakon toga zbrinjava. Boce za recikliranje smiju se puniti samo do 75 % od navedenih teina punjenja (mora ostati otvorena mogunost irenja rashladnog sredstva uslijed topline). Zbog toga ih prilikom punjenja treba vagati badarenom vagom (obratiti pozornost na propise u vezi s plinskim spremnicima pod tlakom).

67

Servisna tehnikaOpe napomene u vezi s utjecajima na funkciju klima-ureajaUinak hlaenja klima ureaja moe se umanjiti mehanikim pogrekama (npr. uslijed oteenja kompresora), ali i uslijed kemijskih ili fizikih utjecaja. Na funkciju posebice mogu utjecati svojstva rashladne tekuine. Zbog toga je poznavanje openitih meusobnih utjecaja vaan i u opim servisima, a ne samo za strunjake u specijaliziranim radionicama za klima-ureaje. Rashladno sredstvo i vlaga U tekuem rashladnom sredstvu voda se otapa u vrlo malom omjeru, para rashladnog sredstva i vodena para se meutim mijeaju u svim omjerima. Nakon to suilo u prihvatnom spremniku, odn. u spremniku tekuine prihvati 6-12 grama vode (u ovisnosti o izvedbi), dakle ve relativno malu koliinu, njegova funkcija vie nije zajamena. Eventualna dodatna koliina vode u vidu kapljica dospijeva u rashladni kruni tok. Ta voda dospijeva sve do mlaznice ekspanzionog ventil, odn. sve do zaklopke, gdje se pretvara u led. Na taj se nain umanjuje uinak hlaenja. Voda unitava klima-ureaj i zbog toga to u uvjetima visokog tlaka i visokih temperatura u kombinaciji s drugim oneienjima nastaju kiseline. Rashladno sredstvo i rashladno sredstvo Rashladna se sredstva ne smiju meusobno mijeati (razliita kemijska i fizikalna svojstva, razliita ulja). Smije se koristiti iskljuivo rashladno sredstvo predvieno za dotini klima-ureaj. Klima-ureaji koji se zbog novih propisa vie ne smiju puniti sredstvom R12 treba doraditi u skladu sa odgovarajuim smjernicama.

68

Rashladno sredstvo i plastine mase Na poneke plastine mase rashladno sredstvo djeluje kao razrjeiva. Postoji mogunost taloenja otopljenih plastinih masa nakon hlaenja u ekspanzionom ventilu ili na zaklopki. Zbog toga na brtvama i zaklopkama treba koristiti samo originalne rezervne dijelove. Rashladno sredstvo i metali Rashladno sredstvo R134a u istom je stanju kemijski stabilno. Ne napada eljezo i aluminij. Oneienja rashladnog sredstva, npr. sa spojevima klora, kao posljedicu mogu imati "agresivno ponaanje" prema odreenim metalima i plastinim masama. To pak moe uzrokovati zaepljenja, propusnosti ili taloenja na klipu kompresora. Stoga valja koristiti samo originalne rezervne dijelove, kompatibilne sa sredstvom R134a. Iz tog je razloga dorada klima-ureaja koji su koristili rashladno sredstvo R12 na uporabu rashladnog sredstva R134a (ukljuujui i ulje rashladnog sredstva) mogua samo prema posebnim smjernicama proizvoaa (Retrofit-postupak). Kruni tok rashladnog sredstva i oneienja Kako bi se otklonila oneienja, vlaga ili staro rashladno