Klimatizacija (97-2003)

8/6/2019 Klimatizacija (97-2003)

1/47

KLIMATIZACIJA

Seminar izradio: Krunoslav ari, br.indeksa: 1735/601


2/47

1. OPENITO O KLIMATIZACIJI

2. GEOTERMALNA ENERGIJA


3/47

Klimatizacija je sloeni proces koji ukljuujekondicioniranje, transport i ubacivanje zraka uklimatizirani prostor.

Klimatizacijom se reguliraju i odravaju unutarzadanih granica: temperatura, relativna vlanost,brzina strujanja zraka, istoa zraka, nivo buke irazlika tlaka u prostoru, sve u svrhu postizanjaugodnog i zdravog okolia za osobe koje u prostoruborave, odnosno postizanja uvjeta za potrebeindustrijske proizvodnje.


4/47

Klimatizacijski sustav je vaan dio zgrade:

kota mnogo novca

troi mnogo energije ima velik utjecaj na ugodnost

ima veliki potencijal da pobolja ili narui

zdravlje osoba koje borave u zgradi


5/47

KLIMATIZACIJA TOPLINSKA REGULACIJA

VENTILACIJA KVALITETA ZRAKA

Sustav centralne klimatizacije


6/47


7/47

Sustav s ekonomajzerom


8/47

Komponente sustava:

- sustav pripreme zraka

- sustav s vodom

- postrojenje za hlaenje (npr. rashladnik vode) igrijanje (npr. kotao)

- sustav odvoenja vika topline (npr. rashladnitoranj za vodom hlaeni kondenzator)

- regulacija


9/47

Komponente sustava:


10/47

Kanalski razvod- razvod kondicioniranog zraka po zgradi


11/47


12/47

Toplinska energija unutar Zemlje

U uem smislu onaj dio energije iz dubina

Zemlje koji u obliku vrueg ili toploggeotermalnog medija/fluida (vode ili pare)dolazi do povrine Zemlje i prikladan je zaiskoritavanje u izvornom obliku ili za

pretvorbu u druge oblike (elektrinu energiju,toplinu u sustavima toplana i sl.)

GEO (gr. zemlja) + THERME (gr. toplina)


13/47

to je geotermalna energija?

U prirodi se geotermalna energija najee pojavljujeu obliku:

gejzira

vulkana

vruih izvora


14/47

Geotermalna energija je toplinska energija koja se

Stvara u Zemljinoj kori:

polaganim raspadanjem radioaktivnih elemenata egzotermnim kemijskim reakcijama u Zemljinoj kori

(npr. oksidacija sulfida, kristalizacija, skrutnjavanje

rastopljenih stijena)

trenjem pri kretanju tektonskih masa

to je geotermalna energija?


15/47

Toplina u unutranjosti Zemlje moe dosezati vie od

4.000C

Prosjena temperatura Zemlje iznosi 1.000C Samo 1/1.000 Zemljine mase ima temperaturu

manju od 100C

Gdje nastaje geotermalna energija?


16/47

Prikaz rasporeda temperature u Zemlji


17/47

Gdje nastaje geotermalna energija?

Toplina sekree izunutranjostiZemlje premanjezinoj

povrini, a koranas izolira odtopline izunutranjosti.


18/47

Temperatura se poveava idui od povrine premajezgri za oko 3C na 100 m dubine

Stopa promjene temperature s dubinom naziva segeotermalni gradijent (C/km)

Geotermalni gradijent moe znaajno varirati od

lokacije do lokacije

Anomalije geotermalnog gradijenta su neovisne opovrinskoj temperaturi i openito ovise o lokalnoj

geolokoj grai

Geotermalni gradijent


19/47

Geotermalni gradijent


20/47

Hrvatska ima vei geotermalni gradijent odprosjeka Europe

Najvei toplinski kapacitet postoji u Panonskombazenu gdje geotermalni gradijent iznosi

0,049C/m, dok europski prosjek iznosi 0,03C/m

Geotermalni gradijent Hrvatske


21/47

Geotermalni gradijent Hrvatske


22/47

Lokaliteti geotermalne vode(sjeverna Hrvatska)


23/47

Podjela geotermalnih leita

S temperaturom vode veom od 100 0C

- za proizvodnju elektrine energije binarnim

procesom i koritenjem topline u kaskadnom koritenju

S temperaturom vode manjom od 100 0C

- za grijanje prostora i u raznim tehnolokim

procesima


24/47

Shematski prikaz koritenja GTE


25/47

Najee koritena klasifikacija geotermalnihresursa je bazirana na temperaturi geotermalnevode koja slui kao prijenosnik topline s vruih

stijena do povrine:

Geotermalni resursi


26/47

Leita geotermalnih voda se u Hrvatskoj obinonalaze na dubinama vecim od 1.000 m znaajanfinancijski troak kod eksploatacije (min. 10 mil. kn)

Za potrebe eksploatacije geotermalnog poljapotrebno je izbuiti najmanje 1 buotinu - tabuotina moe posluiti kao istrana, ali i kaoproizvodna

Geotermalni resursi


27/47

Da bi se GTE mogla ekonomino proizvoditi morajupostojati povoljni prirodni uvjeti:

Visok geotermalni gradijent

upljikava sredina (leite) to vee propusnosti idebljine

Fluid koji donosi toplinu iz leita na povrinu (voda

najpovoljnija zbog njene visoke specifine topline)

Za trajniju proizvodnju GTE nuno je da fluid (voda)

cirkulira, tj. da s povrine ulazi u leite prolazi kroznjega, preuzima toplinu i zagrijan izlazi na povrinukroz otvore koji mogu biti prirodni ili je otvorenapravio ovjek (buotine)


28/47

Geotermalni potencijal

Geotermalni potencijal je koliina energije koja semoe iskoristiti iz geotermalnog oblika energije

Potencijal geotermalne energije u svijetu je 50.000

puta vei od ukupne energije koja se moe dobiti iznafte i plina irom svijeta

Svjetski geotermalni potencijal je golem, gotovo 35

milijardi puta vei nego to iznose dananje potrebeza energijom


29/47

Naini iskoritavanja geotermalneenergije

Najvaniji nain iskoritavanja geotermalne energijeje proizvodnja elektrine energije iz visokotemperaturnih geotermalnih izvora (>150C).


30/47


31/47


32/47

Koritenje vode iz rezervoara pod velikim pritiskomi na temperaturi iznad 182C. Pumpanjem vode iz

tih rezervoara prema povrini smanjuje se tlak, avoda se pretvara u vodenu paru koja pokreeturbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraase u rezervoar zbog ponovne upotrebe.

FLASH PRINCIP


33/47


34/47

BINARNI PRINCIP

hladnija voda

vrua voda se koristi za grijanje tekuine kojaima znatno niu temperaturu vrenja od vode, a

ta tekuina isparava na temperaturi vruevode i pokree turbine generatora.


35/47


36/47

Prednost tog principa je vea efikasnost postupka, a idostupnost potrebnih geotermalnih resursa je punovea nego kod ostalih postupaka.

Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistemabudui da se upotrebljena voda vraa natrag uzemlju, pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da inema gubitka vode.

Veina planiranih novih geotermalnih elektrana koristitie ovaj princip.

BINARNI PRINCIP


37/47

Koritenje geotermalnih izvora za potrebe grijanja

Najvei geotermalni sistem Island (Reykjavik)

gotovo sve zgrade koriste geotermalnuenergiju, (ak 89% islandskih domainstava)

geotermalna energija se uveliko iskoritava i upodrujima Novog Zelanda, Japana, Italije,

Filipina i nekih djelova SAD-a.


38/47

Geotermalna elektrana s presjekomleita


39/47

Ulaganja u buotine 80% investicije

ZAKONODAVSTVO - krajnje destimulativno

Tako sloene projekte, kao to je iskoritavanjegeotermalne vode, treba podrati vlada, afinanciranje projekta, trebaju osiguravati privatniulagai, Fond za zatitu okolia i energetskuuinkovitost te fondovi EU.

Geotermalna energija - financijski


40/47

SLIJED ZAKONSKIH AKTIVNOSTI


41/47

Primjer iskoritenja geotermalne energije za grijanjestaklenika

Prema podacima potronja plina u 2008. i 2009.godini je iznosila:

Godina Koliina, m3 Cijena, kn

2008 446.925 931.000

2009 381.767 920.000

Prema sadanjoj cijeni plina u 2011. god. od 2,92

kn/m3 trokovi za plin iznosili bi cca. 1.500.000 kngodinje.

To praktiki znai da bi nama ukupan prihod odproizvedene geotermalne vode bio jednak tom iznosu.


42/47

Ukupno planirana ulaganja iznose 8 .000.000 kuna,a sastoje se od ulaganja u buotinu i ulaganja upotrebnu nadzemnu opremu.

O P I S I. Buotina - izrada i materijal 6.150.000 kn

II. Oprema - uronjena centrifugalna sisaljka,

frekventni pretvara,tubing, zasuni, cjevovodi 1.850.000 kn

UKUPNO I +II 8.000.000 kn

ULAGANJA


43/47

IZDACI

Proizvodnju geotermalne vode terete trokovi iobveze koji su procijenjeni prema koliiniproizvedene vode i ukupno iznose 250 000 kngodinje a sastoje se od:

-potronje elektrine energije

-odravanje buotinske opreme i sistema za

pripremu geotermalne vode za koritenje -naknada za eksploataciju geotermalne vode


44/47

Povrat ulaganja u 7. godini koritenja GTE


45/47

ZAKLJUAK!


46/47

HVALA NAPANJI!


47/47

PITANJA ????

Documents

Klimatizacija (97-2003)