Klizista tlo, uvod, klizista primjer

8/12/2019 Klizista tlo, uvod, klizista primjer

1/5

1. UVODU svijetu i kod nas dolazilo je i danas dolazi do poremeaja ravnotenih uslova unutar

prirodnih padina i vjetakih kosina koje su imale za posljedicu pokretanje manjih ili veih koliina

zemljanih ili stjenovitih masa. Ovo pokretanje ponekad su izazivala prave prirodne katastrofe kojesu ostavljale pusto i odnosile mnoge ljudske ivote, a mogla su nastati bez sudjelovanja ovjeka ilisa ljudskim djelovanjem, nedovoljnim i nestrunim poznavanjem cjelokupne, veoma sloene,

problematike. Te nestabilnosti i poremeaji oitovali su se obino u vidu: kameno-snijenih lavina,sipara na krutoj ili plastinoj podlozi, odrona, a najee kao klizita, malih do veoma veilikih ikatastrofalnih.

Struno izuavanje klizita poinje tek krajem XIX vijeka i to od strunih lica koja su se bavilaanalizom prirodnih pojava. Do tada se o velikim klizitima moglo saznati samo iz predanja ilegendi, a u najboljem sluaju iz zapisa putopisaca ili arhivske grae.U zadnje dvije decenije prolog, i poetkom ovoga vijeka u naoj zemljipoinju izuavanja klizitaod strane vie geomorfologa, geologa i geografa. Zanimljiv prikaz klizita ostavio je F. Katzer

(1907.).U periodu izmeu dva svjetska rata u naoj zemlji izuavano je vie veih klizita koja su uinilaznatne materijalne tete, kao to je npr. Klanik, nedaleko od Viegrada. U knjizi "Geomorfologija"S. Cvijia (1924. i 1926.), nabrojani su morfogenetski podaci o mnogim klizitima u bivojJugoslaviji. U ovom periodu moe se rei da su klizita ispitivana bez istranih radova, isptivanja,analiza, osmatranja i prognoza, te su istraivai iz tog razdoblja rjeavali ove probleme samo na

bazi steenog iskustva.Poslije Drugog svjetskog rata nastupa novo razdoblje u potpunijem i savremenijem izuavanjuklizita. Ovo je i razumljivo, jer je dolo do izgradnje mnogih saobraajnica, hidrotehnikihobjekata, velikih urbanih gradskih i industrijskih cjelina i drugih objekata u raznim terenskim

uslovima, to je dovodilo do pojave novih i aktiviranja starih klizita. U ovom periodu klizitima isvim vidovima nestabilnosti terena pridaje se vei znaaj, te se u istraivanja ukljuuju, poredgeologa i graevinskih inenjera, sve vie geomehaniari, geofiziari, geometri i drugi specijalisti.Ovaj period karakteristian je za izuavanje nestabilnosti kosina po tome to se uvodelaboratorijska, geomehanika, gefizika i druga ispitivanja i osmatranja. Meutim, i dalje su seodluke donosile na bazi iskustva i intuicije iskusnih istraivaa, projektanata i izvoaa radova. Natakav nain izuavaju se i saniraju teka klizita u Lukavcu, na pruzi Brko-Banovii, amac-Sarajevo, Doboj-Banja Luka itd.

Najnoviji period izuavanja klizita obuhvata posljednje dvije decenije koje se odlikuju sveraznovrsnijim i studioznijim istraivanjima, obradama i sanacijama i sve kompleksnijim teoretskimizuavanjem i rjeavanjem ove sloene problematike na savremenijim osnovama.[1]

Utvrivanje stabilnosti kosina je vana i izazovna aktivnost ugraevinarstvu. Utvrivanjeuzroka klizanja jedan je od najvanijihpokretaa napretka u razumijevanju sloenosti mehanikogponaanja tla.Opseni istraivaki napori doveli su doracionalno utemeljenih spoznaja koje namslue za rjeavanje praktinih problema stabilnosti kosina. Uprkos tim naporima, odreivanjestepena stabilnosti kosina i njihovo ekonomino projektovanje i dalje ostaje izazovgeotehnikojstruci. Tome svjedoe povremene pojave nestabilnosti, biloprirodnih kosina bilo kosina koje surezultat graevinskih zahvata, uprkosprimjeni savremenih spoznaja struke. Iz tog razlogaistraivanja ne prestaju,a istraivanja uzroka nastalih klizanja daju jedinstvenu priliku za provjeruiunapreenje postojeeg znanja. U nastavku e se prikazati nekoliko primjera klizita i pojavanestabilnosti kosina.

2.1 Klizitanastala izgradnjom Panamskog kanala


2/5

1

Izgradnja Panamskog kanala, koji presijeca ameriki kontinent i spaja Atlantski s Tihimoceanom, predstavljala je poetkom dvadesetog stoljea jedan od najveih graevinskih poduhvata.Ve tokom njegove izgradnje pojavila su se velika klizanja tla koja su dovela do velikih zastoja i

bitnog poskupljenja radova.

Slika 2.1 Panamski kanal: klizanje 13 milijuna kubnih metara tla pri iskopu

bokova kanala (1913. godina)

Slika 1. prikazuje klizanje bokova usjeka pri iskopu Panamskog kanala iz 1913. godine, kada je

pokrenut volumen tla vei od 13 milijuna kubnih metara. Tokom itavog trajanja kanalapojavljivala su se brojna klizanja tla koja su bitno oteavala gradnju, usporavala iposkupljivalaradove. Jo i danas, mnogo desetljea nakon dovretka njegove gradnje, javljaju sepovremeno klizanja bokova kanala to je konano primoralo njegovu upravu da postavi trajnuslubu strunjaka za praenje i sanaciju klizita.[3]

2.2

Sluaj brana Vaiont

Tragedija, koja je odnijela najmanje 1900 ljudskih ivota, dogodila se pri izgradnji tadanajviebrane na svijetu na rijeci Vaiont ispod planine Toc u sjevernoj Italiji, samo sto kilometaraod Venecije, 9. listopada 1963. Radilo se o kontroverznom projektu nastavak kojega su osporavali

inenjeri, a lokalno se stanovnitvo estoko protivilo njegovoj realizaciji, meutim imao je punupodrku vlasti. Betonska brana visine 261,6 m, debljine 27 m u podnoju i 3,4 m pri vrhu, tadanajvia na svijetu bila je dio velikoga hidroenergetskoga sustava u porjeju Piave.Pretpostavke na kojima su projektanti temeljili tehniku opravdanost i sigurnost bile suneutemeljene. Stranice kanjona u podruju budue akumulacije, osobito na lijevoj obali, nisu bilekompaktne nego vieslojne stijene. Nadzorna komisija, pod velikim pritiskom politike za

nastavkom i ubrzanjem gradnje i smanjenjem trokova, nije prihvatila upozorenjastrunjaka ni ondakada su sepojavile prve pukotine.U martu 1961. na obalama iznad jezeraopaeni su prvi znakovi nestabilnosti,umjetno je jezero tada

biloduboko 130 m, a u oktobru ve170 m. Juna je obala klizila priblino3,5 cm/dan, a nastala je ipukotinaduga 2 km. Prvo je klizite nastalo4. oktobra 1960. U deset minutau jezero se odronilo do700.000 m3to je oslabilo stabilnost litice kanjonai nagovijestilo mogunost punoveegodrona.Stoga su, ve ozbiljnozabrinuti projektanti, poeli radititestove na modelima. Mislili sudaklizanje mogu kontrolirati promjenomrazine jezera. Jezero su spustilina dubinu 135 m i smanjili

puzanjematerijala na 1 mm/dan.Interesi uprojektu bili su suvie veliki, a dotada uloena sredstvabila su punovei argument za nastavak projektaod oitih sigurnosnih rizika zbogkojih bi se projektzaustavio. Meutimdogodilo se da je ponovno zapoelopodizanje razine jezera.

U augustu i septembru 1961. provedenasu podrobnija geoloka ispitivanjabuotinama u koje supostavljenaetiri piezometra. Pokazalo se da jeklizna ploha vrlo duboka pa je u blizinibetonske


3/5

2

brane postavljen seizmografskilaboratorij za praenjepotresa. Opaeni su pomaci pomoureflektorapostavljenih na geodetskitano izmjerene kontrolne toke.U oktobru 1961. zapoelo se sa ponovnim podizanjem razine jezera koje je u februaru 1962.doseglo 185 m, a u novembru 1962. godine 235 m.Pritom se puzanje obala isprva nije

bitnopromijenilo, no s vremenom sepovealo na 1,2 cm/dan to je izvoaeprisililo na ponovnosputanje razine jezera koje je do aprila 1963.sputeno na 185 m ime se gotovosasvim zaustavilo

pomicanje obala.Slijedilo je tree podizanje jezera, umaju 1963. na 231 m, pri emu suobale puzale0,3 cm/dan. U lipnju jerazina podignuta na 237 m, puzanjese povealo na 0,4 cm/dan. Kada jeujulurazina dosegla 240 m, puzanjeje bilo 0,5 cm/dan, a u kolovozuse povealo na 0,8 cm/dan. Useptembru je razina bila 245 m, puzanje obalase povealo na golemih 3,5 cm/danto je preplailoodgovorne inenjerei poeli su lagano sputati razinujezera. Meutim, 9. oktobra 1963.pri razini

jezera od 235 m puzanje jebilo 20 cm/dan.

Dakle, pod pritiskom politike jezeroje punjeno i pranjeno tri puta, a nestabilnaje i porozna lijevaobala imalageoloku reakciju spuvastog upijanjavode. Tree je punjenje, est mjeseci

prijetragedije, bilo do kote koja je bila 10metara iznad granice maksimalnesigurnosti. Nia bi razinaznaila duerokove za povrat uloenih sredstavai stjecanje profita, a radovi su nakraju stajali punovie od planiranoga.Lijeva se obala ponovno poelauruavati, a razina je vode rasla zbogobilnih

padavina. Tek kada se zemljau dolini poela tresti, odgovorni supokuali spustiti razinu vode ujezeruto je oito bilo prekasno.Nou 9. oktobra 1963. oko 22.38sati zapoela je tragedija. Golemi sekameni planinski masiv, dug1,8 kmi irok 1,6 km, odvojio i pao u akumulacijskojezero s 115 milijuna m3vode i uzrokovaonastanak udarnogavala. Klizite ja nastalo na planini Toc. Brzinom od 30 m/s umjetno jezero jesamljelo 270 milijuna m3 gradiva.Klizite je uzrokovalo ispadelektrinoga toka i kratki spoj ucijelojdolini koju su osvjetljavali bljeskovi.Val, antropogeni cunami, preaoje obale i zapljusnuoselo Casskoje lei 250 m vie i opasno ga otetio.Ali drugi val jebio veega udara,a nastao je kad

je voda velikomsnagom protutnjila prema dolje, udolinu. Val visine 70 m kretao sebrzinom 100

km/h i preskoio branute se uputio prema gradu Longarone. Vodnival jeporuio i zbrisao sa zemljepraktino sve zgrade u Logaroneu te ubio gotovo 2000 ljudi, a prema nekim podacima i 2600.

Klizanje je trajalo 45 sekundi, a cijeli dogaaj 7 minuta. Trupla su dospjela ak do Venecije, a tijelapolovice poginulih nikada nisu pronaena.[6]

Slika 2.2 Klizanje tristo milijuna kubnih metara stijene i tla u akumulacijsko jezero netom zavrenelune brane Vaiont u talijanskim Dolomitima

2.3 Primjer klizanja obalnih konstrukcija, usjeka i eljeznikih nasipa u vedskojPosebno su poznata klizanja obalnih konstrukcija, usjeka i eljeznikih nasipa u vedskoj. Nakon

jednog posebno katastrofalnog ruenja 1913. godine, kada je 185 m eljeznikog nasipa otklizalo uoblinje jezero, osnovana je Geotehnika komisija dravnih eljeznica (tu je prvi put uveden nazivgeotehnika) da istrai uzroke brojnih klizanja i predloi rjeenja. Njihov izvjetaj, zavren 1922.


4/5

3

godine, smatra se prvim sveobuhvatnim geotehnikim izvjetajem. U njemu su predloene novemetode vaenja i ispitivanja uzoraka tla kao i metode prorauna stabilnosti kosina. U ovimistraivanjima zapaenu je ulogu imao profesor W. Fellenius, koji je predloio i prvu racionalnumetodu prorauna stabilnosti kosina, i pod kojim imenom je ta metoda ula u kasniju praksu. Ovirani radovi u vedskoj prvi su znaajni koraci geotehnikog inenjerstva koje se time razvija uzasebnu granu graevinarstva.

Slika 2.3 Klizanje tla na kosinama usjeka

2.4 Autocesta u MeksikuAutoput, popularan koda turista, je udaljen 93 km od Tijuane. Put vodi do grada luke Ensenada, na

poluotoku Baja California. Meksiki zvaninici tvrde da je priblino 270 metara tla kliznulo to jeimalo za posljedicu pomjeranje autoceste za oko 90 metara. Put je zatvoren nedugo nakon kolapsa.

Nije bilo povrijeenih. Meksika agencija za autoceste je izvjestila da su uzroci klizanja sedammanjih zemljotresa u kombinaciji sa obilnim padavinama.

Slika 2.4 Posljedice klizita na autocesti u Meksiku

2.5

Klizita u Centralnoj Americi

Masivno klizite se pojavilo u gradu Las Colinas smjetenog u El Salvadoru kao posljedicazemljotresa magnitude M=7,6 stepeni, dubine 39 km, u januaru 2001. godine. Timovi na terenu

izvjestili su iroke dokaze pojave likvefakcije. Klizie je blokiralo nekoliko puteva ukljuujui i PanAmeriku autocestu, pri tome je uniten ogroman broj kua i oko 1200 ljudi nestalih.


5/5

4

Slika 2.5 Klizite Las Colinas

Documents

Klizista tlo, uvod, klizista primjer