Knjiga proroka Jeremije - adventisti.hr · Hebrejski jezik, kojim je napisana Biblija, kao i veÊina jezika, pro- æet je idiomima, rijeËima ili izrazima koji imaju drugaËije znaËenje

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2015) • 1

Knjiga proroka Jeremije

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Listopad, studeni i prosinac 2015.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2015)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 4/2015.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Bran-

kica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr


Imre Tokics

Knjiga proroka Jeremije

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Listopad, studeni i prosinac 2015.


Sadræaj

1. Poziv u proroËku sluæbu

2. Teπke prilike (unutarnje i vanjske)

3. Posljednjih pet Judinih kraljeva

4. Ukor i kazna

5. Prorokove nevolje

6. SimboliËna djela

7. Nastavak nevolja

8. Joπijina obnova

9. Jeremijin jaram

10. Razorenje Jeruzalema

11. Savez

12. Povratak u Egipat

13. Jeremijine upute


UVOD

Mi-yittanHebrejski jezik, kojim je napisana Biblija, kao i veÊina jezika, pro-

æet je idiomima, rijeËima ili izrazima koji imaju drugaËije znaËenje odonog koje nam se u prvi mah Ëini. Jedan takav primjer je izraz mi-yittan, koji se sastoji od dvije hebrejske rijeËi: mi, upitne zamjenice“tko”, i yittan, koja znaËi “dat Êe”. Ovaj izraz znaËi: “Tko Êe dati?”

Meutim, u Bibliji na hebrejskom jeziku ovaj izraz izraæava neËijuæelju ili teænju i odnosi se na nekoga tko neπto jako æeli. Na primjer,kada su djeca Izraelova napustila Egipat, suoËavajuÊi se s izazovima upustinji, uzviknula su: “Oh, da smo pomrli od ruke Jahvine u zemljiegipatskoj!” (Izlazak 16,3) Izraz “oh da smo”, potjeËe od izraza mi-yit-tan. U Psalmu 14,7 David izgovara: “O, neka doe sa Siona spas Izra-elu!” U hebrejskom jeziku redak ne poËinje rijeËju “oh” ili “o”, veÊizrazom mi-yittan. U Knjizi o Jobu 6,8, u retku u kojem Job podiæeglas i kaæe: “O, da bi se molba moja usliπala”, rijeË “o” potjeËe odizraza mi-yittan.

Joπ jedan primjer nalazimo u Ponovljenom zakonu 5,29. PrisjeÊa-juÊi se povijesti Boæje providnosti, Mojsije podsjeÊa Izraelce na njiho-vu molbu da on, Mojsije, razgovara s Jahvom umjesto njih, da ne biumrli. Prema Mojsijevim rijeËima, Jahve, zadovoljan njihovom molbom,tada je rekao: “O, kad bi im bilo srce uvijek takvo, da me se vazdaboje i dræe sve zapovijedi moje!” (©ariÊ)

RijeË prevedena kao “o” zapravo je mi-yittan.Nevjerojatno! Ovdje je Jahve, Bog Stvoritelj, Onaj koji je stvorio

prostor, vrijeme i materiju, Onaj koji je pozvao naπ svijet u postojanje,Onaj koji je udahnuo u Adama duh æivotni, upotrijebio izraz koji seobiËno povezuje sa slaboπÊu i ograniËenjima karakteristiËnim za ljud-ski rod.

Razmiπljajte o slobodnoj volji. Razmiπljajte o granicama onoga πtoBog moæe uËiniti usred velike borbe. Ova upotreba izraza mi-yittan ot-kriva da Ëak ni Bog neÊe pogaziti slobodnu volju (jer onog trenutkakada to uËini, to viπe neÊe biti slobodna volja).

Starozavjetna knjiga koja u najveÊoj mjeri otkriva Boæju æelju daMu ljudi budu posluπni i ljudsku sklonost da ne budu posluπni, jestKnjiga proroka Jeremije, koja Êe biti predmet prouËavanja u ovom tro-mjeseËju. U vrijeme velikih geopolitiËkih promjena na starom Bliskomistoku, Knjiga proroka Jeremije biljeæi izvjeπtaj o prorokovoj sluæbi iporuci koja mu je povjerena, dok on vjerno i sa æarom propovijedaBoæju vijest narodu koji uglavnom ne æeli sluπati.


PoËevπi od poziva upuÊenog proroku, Knjiga proroka Jeremije vodinas kroz nekoliko desetljeÊa biblijske povijesti. Gospodin koristi ovogmladiÊa (poslije starca) da objavi osnovne istine koje su temelj biblij-ske vijesti od samog poËetka. Od svih duhovnih istina iznijetih u knjizi,sljedeÊe rijeËi izriËu bît onoga πto Gospodin traæi od svojeg naroda:“Ovako govori Jahve: ‘Mudri neka se ne hvale mudroπÊu, ni junak ne-ka se ne hvali hrabroπÊu, ni bogati neka se ne hvali bogatstvom. A tkose hvaliti hoÊe, neka se hvali time πto ima mudrost da mene spozna.Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mije milo — rijeË je Jahvina.’” (Jeremija 9,22.23)

»itajuÊi Knjigu proroka Jeremije, poÊi Êemo na putovanje, duhov-no putovanje koje obuhvaÊa najveÊe dubine ljudske pokvarenosti ivisinu, sjaj i veliËanstvo naπega Gospodina, koji s tih visina podiæesvoj glas i obraÊa se nama, palim ljudskim biÊima: Mi-yittan, kad biim srce bilo svagda takvo!

Dr. Imre Tokics ravnatelj je katedre za Stari zavjet na Adven-tistiËkom teoloπkom fakultetu u Pecelu u Maarskoj. Profesor je Starogzavjeta i hebrejskih vjerskih znanosti, a takoer ima i titulu doktoraprava.


Pouka 1 26. rujna—3. listopada 2015.

Poziv u proroËku sluæbu

KljuËni tekst: Jeremija 1,1-12.

UËenik ÊeZnati: Prisjetit Êe se Jeremijinog iskustva u trenutku kada je pri-

mio poziv, shvaÊajuÊi da je njegovo oklijevanje da prihvati Boæji pozivmoæda upravo ono πto ga je najviπe preporuËilo za tu zadaÊu.

OsjeÊati: Osjetit Êe kako Bog njeæno vodi raËuna o naπem osje-Êaju nesposobnosti u vezi sa zadaÊom koju je stavio pred nas.

»initi: Donijet Êe odluku da pomnije sluπa Boæji poziv u svojemæivotu i dopusti Mu da ga osposobi da Ëini Njegovu volju.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Poziv upuÊen JeremijiA. Zaπto je Jeremiji kao mladom Ëovjeku bilo teπko prihvatiti Bo-

æji poziv u proroËku sluæbu?B. Prema kakvim mjerilima Bog bira ljude koji trebaju izvrπiti Nje-

gov nalog, i kako su ona primijenjena u Jeremijinom sluËaju?

II. OsjeÊati: OsjeÊaj nesposobnostiA. Kako se Bog suoËio s Jeremijinim oklijevanjem da prihvati po-

ziv?B. Kako se borimo s osjeÊajem nesigurnosti i nesposobnosti kada

smatramo da je zadatak pred nama prevelik?

III. »initi: Sluπanje Boæjeg pozivaA. Kako moæete razviti duhovnu disciplinu da svakodnevno slu-

πate Boga?B. ©to vas u æivotu spreËava da Ëinite ono πto vas je Bog pozvao

da Ëinite?

Saæetak: Jeremijina prva reakcija na Boæji poziv nije bila pozitiv-na, zato πto je znao s kakvim Êe se teπkoÊama suoËiti i da nije dorastaotom izazovu. Meutim, Bog je njeæno radio s njim umirujuÊi njegovestrahove i osposobljavajuÊi ga da prenese Njegove rijeËi Judejcima.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jeremija 1,4-9.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada nam Bog uputi poziv, Ëe-sto reagiramo kao Jeremija. Nalazimo “dobre” izgovore da odbijemopoziv. Naπ poziv se moæda neÊe odnositi na proroËku sluæbu, ali sva-tko od nas treba raditi odreeni posao, i trebamo vjerovati da nas Bogpoznaje i da zna πto moæemo uËiniti, a πto ne. On Êe nas osposobitida izvrπimo Njegov nalog.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan uvodi nas u Knjigu pro-roka Jeremije u ovom tromjeseËju i usredotoËuje se na poziv koji muje upuÊen. Starozavjetni proroci zapoËinjali su svoju sluæbu nakon pri-manja Boæjeg poziva. Ova pouka pruæa uËiteljima priliku da razgova-raju o tome kako moæemo pobijediti osjeÊaj nesigurnosti i nesposob-nosti kada sagledamo zadatak koji je Bog postavio pred nas. Poukaprikazuje Boga koji njeæno vodi raËuna o naπim strahovima i koji nashrabri i osposobljava da poemo naprijed. Vaæno je da uËenici u razre-du shvate da svi primamo Boæji poziv, Ëak i ako je to “samo” poziv daosnujemo malu skupinu za prouËavanje Biblije u svojem domu.

Uvodna priËa: Jedan Ëovjek Ëekao je Boæji poziv da poe u mi-sionarski rad. Jednoga dana u posjet mu je doπla prijateljica i zateklaga kako sjedi pokraj telefona. Upitala ga je πto radi, a on joj je odgo-vorio da Ëeka poziv za misionarski rad. Ona je bila zadivljena vaænoπ-Êu ovog poziva, ali je u tom trenutku pogledala kroz prozor i ugledalastaricu kako s mukom nosi teπke torbe. IstrËala je i pomogla joj, akada se vratila, njezin prijatelj je i dalje sjedio kraj telefona. Kada jesjela, Ëula je kako susjed doziva u pomoÊ. Æurno je iziπla da vidi πtomoæe uËiniti. Neπto sliËno dogodilo se joπ nekoliko puta. Ona je poma-gala ljudima, dok je njezin prijatelj zurio u telefon. KonaËno, telefonje zazvonio i on se javio vidno uzbuen, ali mu se lice odjednom snu-ædilo. Dodao je sluπalicu svojoj prijateljici i rekao da je poziv za nju— bila je pozvana u misionarski rad. Razgovarajte u razredu o tomeπto je njihovo misionarsko polje i πto misle da Êe Bog traæiti od njihda uËine.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Jeremiju Ëesto nazivaju tuænim prorokom, πto

je povezano s tuænom porukom koju je objavljivao tijekom svoje pro-roËke sluæbe. Njegova sluæba obuhvaÊala je razdoblje prije i tijekom


babilonskog suæanjstva. Poput Isusa, Jeremija je bio Ëovjek tuge, a nje-gova vjernost Bogu, kao i njegove borbe, ohrabrenje su za nas kojiæivimo u sliËnim burnim vremenima na kraju ovozemaljske povijesti.

Biblijski komentarSrediπte prouËavanja pouke za ovaj tjedan je 1. poglavlje Knjige

proroka Jeremije. Ono se moæe podijeliti na tri glavna dijela koji seodnose na proroËki poziv upuÊen mladom Ëovjeku.

I. Jeremijino podrijetlo(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 1,1-3.)Prva tri retka Ëine uvod u Knjigu proroka Jeremije. U njima se

nalazi povijesna pozadina prorokovog poziva i sluæbe, i navedeno jenjegovo sveÊeniËko podrijetlo i naËin na koji mu se Bog obratio: “Nje-mu doe rijeË Jahvina.” (Jeremija 1,2) Ovaj izraz doslovno bi se mogaoprevesti kao “kojem se dogodila rijeË Jahvina”. On se stalno javlja uiskustvima starozavjetnih proroka u trenucima kada primaju poziv (naprimjer Jona 1,1; Mihej 1,1), i ukazuje na Ëinjenicu da kada Bog pozi-va, iskustvo se ne svodi samo na sluπanje, veÊ je dinamiËan dogaajkoji odraæava Boæju silu kao Stvoritelja, mijenjajuÊi sve πto dotakne(usporedite Izaija 55,11). Kada Bog govori, stvari se poËinju mijenjati.

Razmislite: Na koji se naËin Boæja rijeË i dalje “dogaa” u naπemæivotu? Kako moæemo doæivjeti preobraæavajuÊu silu Njegove rijeËi?

II. Poziv upuÊen Jeremiji i njegova vienja(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 1,4-16.)Izraz “rijeË Jahvina” javlja se triput u 1. poglavlju (redci 4.11.13)

u vezi s pozivom koji je upuÊen Jeremiji i dva njegova kasnija vienja.Boæje imenovanje Jeremije za “proroka narodima” (5. redak) opisanoje izrazom koji se upotrebljava u izvjeπtaju o stvaranju. Bog je “napra-vio” (stvorio) Jeremiju (isti glagol upotrijebljen je u Postanku 2,7) snamjerom da ga pozove u proroËku sluæbu.

Razlog Jeremijinog oklijevanja da prihvati Boæji poziv bio je nje-gov osjeÊaj nesposobnosti, jer “ne umijem govoriti: dijete sam”. Heb-rejska rijeË za “dijete” odnosi se na mladu osobu, moæda izmeu 18.i 20. godine, ali se moæe koristiti i za mlau osobu (na primjer 1.Samuelova 1,24). ObraÊati se kraljevima i voama u tako mladoj æivot-noj dobi sigurno je Jeremiji djelovalo zastraπujuÊe. Njegovo oklijeva-nje podsjeÊa na Mojsijevu zabrinutost kada je primio poziv (Izlazak 3.i 4. poglavlje), πto pokazuje da je njegova reakcija bila sliËna reakcijibrojnih biblijskih proroka (kao i Ellen G. White). Takva reakcija nije


ih uËinila nepodobnima za zadatak, veÊ je omoguÊila Bogu da pokaæesvoju snagu u njihovoj slabosti.

Bog se njeæno ophodi prema Jeremiji ne ukoravajuÊi ga zbog okli-jevanja. Uvjerava ga u svoju boæansku prisutnost i izbavljenje (Jere-mija 1,7.8). Tada Bog Ëini simboliËno djelo dotaknuvπi Jeremijine usne“rukom svojom” (9. redak), kojom Ëisti (usporedite Izaija 6,6.7) i os-posobljava. On opisuje prorokov zadatak pomoÊu πest glagola (Jere-mija 1,10), od kojih su Ëetiri negativna i dva pozitivna. Oni naglaπa-vaju boæansku poruku, ne samo suda, veÊ i nade i obnovljenja.

U dva vienja prikazana je joπ veÊa Boæja briga prema Jeremiji:vienje o bademovoj grani i uzavrelom loncu. RijeË za “bademovu gra-nu” na hebrejskom stvara igru rijeËi s glagolom “promatrati, paziti,bdjeti”. Kao πto bi Ëovjek u starom Izraelu oËekujuÊi proljeÊe proma-trao i traæio bademove cvjetove (redci 11.12), tako je Bog i dalje bdionad Jeremijom i Judom. “Uzavrio lonac” (redci 13-16), Ëija je prednjastrana okrenuta prema sjeveru, ukazuje na izraelskog neprijatelja, kojiobiËno dolazi sa sjevera. Iako se Babilon nalazio juæno od Jude, babi-lonska vojska nije preπla pustinju, veÊ se kretala duæ rijeke Eufrat.Zatim je preπla u Siriju kreÊuÊi se prema jugu i postavljajuÊi svojeprijestolje na jeruzalemskim vratima da bi pokorila Judu i izvrπila Boæjisud nad Judom zbog njegovih grijeha (redci 15.16).

Razmislite: Kako biste vi reagirali da ste na Jeremijinom mje-stu? Jeste li nekada iskusili Boæje “bdjenje” nad planovima koje imaza vaπ æivot?

III. Boæje obeÊanje(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 1,17-19.)U 17. retku Jeremija je pozvan da djeluje (u doslovnom smislu da

se “opaπe” kao netko tko se sprema za ozbiljan rad ili se sprema ubitku opasujuÊi dugu odjeÊu). Meutim, koga Bog poziva, onoga i ospo-sobljava. On obeÊava Jeremiji da Êe stajati Ëvrsto kao “tvrd grad” predsvim ljudima — kraljevima, knezovima i sveÊenicima (18. redak), i daÊe podnijeti ismijavanje i neprijateljstvo s kojima Êe se suoËiti na pu-tu. KonaËno, obeÊanje je doslovno Gospodnje “proroËanstvo”: “Jer jasam s tobom.” (19. redak)

Razmislite: Koliko su snaæne metafore o tvrdom gradu i æeljez-nim zidovima primjenjivi na naπ æivot? Kako moæemo pobijediti strahod toga da budemo ismijani zbog svoje vjere? S druge strane, kakvaopasnost leæi u tome da postanemo neosjetljivi na kritike koje su namupuÊene?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Povedite razred u praktiËan razgovor o tome

kako Jeremijino iskustvo primanja poziva moæe postati stvarno i unaπem æivotu. Vaæno je da shvatimo da iako nas Bog moæda nije po-zvao u proroËku sluæbu, ipak smo pozvani u posebne sluæbe. Mi tako-er moæemo proÊi isto iskustvo kao i Jeremija kada je u pitanju oklije-vanje i osjeÊaj nesposobnosti.

Za razmiπljanje:1. Kako Jeremijino iskustvo moæemo primijeniti u svojem æivotu

iako veÊina od nas nije pozvana u proroËku sluæbu?2. Kako mogu pobijediti osjeÊaj nesigurnosti u vezi s onim πto

Bog æeli da uËinim?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Prvo poglavlje Knjige proroka Jeremije kljuËno

je za razumijevanje cijele knjige, jer ukratko izlaæe njezinu poruku:Bog bdije nad svojom RijeËju kao πto bdije nad svojim glasnikom. Po-mozite uËenicima u razredu da pozitivno odgovore kada ih Bog pozoveu sluæbu, bez obzira na to πto je u pitanju.

Aktivnosti:1. NauËiti sluπati Boga vjeπtina je koja se razvija, posebno kada je

rijeË o pojedinostima koje baπ i ne æelimo Ëuti. Donesite odluku daposvetite viπe vremena sluπanju Boæjega glasa (na primjer moæete pro-vesti tihe trenutke na kraju molitve).

2. Razgovarajte s nekim o podruËjima u svojem æivotu u kojimase osjeÊate nesigurno. Zajedno se pomolite Bogu da ukloni osjeÊaj nesi-gurnosti i zamijeni ga snagom.

3. Razmislite o Boæjim planovima za vaπ æivot i ispriËajte nekomekako je Bog ispunio svoju volju preko vas.


Pouka 2 3.—10. listopada 2015.

Teπke prilike (unutarnje i vanjske)


UËenik ÊeZnati: Prisjetit Êe se povijesti izraelskog naroda od izlaska iz Egi-

pta do vremena proroka Jeremije (razdoblja od oko 800 godina) i pre-poznati zajedniËku temu tog razdoblja, sve veÊe otpadniπtvo izraelskognaroda.

OsjeÊati: Shvatit Êe æalosnu Ëinjenicu da se povijest ponavlja i bitÊe zadivljen Boæjom velikom miloπÊu koja se izlila na mnoge naraπta-je.

»initi: Pomno Êe preispitati svoj æivot i Ëiniti ono πto je pravopred Gospodinom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Povijest otpadniπtvaA. Spomenite neke mraËne trenutke iz povijesti izraelskog naroda

koji su ga odveli u otpadniπtvo.B. Koje su opÊe odlike na kraju dovele izraelski narod do

babilonskog suæanjstva?

II. OsjeÊati: Æalosna stvarnostA. Kako se osjeÊate kada vas netko uvijek iznova razoËara? Kako

se Bog osjeÊao?B. Kako reagirate kada Bog na kraju okrene milost u sud? Zaπto

je takvo Boæje postupanje katkad nuæno za naπe dobro?

III. »initi: Naπe æivotne navikeA. Kako se moæemo kloniti svega πto nas spreËava da uvidimo svoje

duhovno stanje?B. Kako moæemo uËiti iz povijesti kako ne bismo ponavljali iste

pogreπke?

Saæetak: Jeremijina poruka odnosila se na duhovnu krizu koja jena kraju dovela do babilonskog suæanjstva. Meutim, ova kriza nastajala


je stoljeÊima potaknuta sve veÊim otpadniπtvom do kojeg je doπlo zbogodluka naroda da ide svojim umjesto Boæjim putem.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Iz tuæne povijesti izraelskog na-roda moæemo saznati πto je dovelo do babilonskog suæanjstva. Njihovoiskustvo treba nam pomoÊi da donesemo ispravnu odluku da ne mije-njamo istinu nekom vrstom surogat religije (koja je zapravo idolopo-klonstvo).

Samo za uËitelje: “Ne trebamo se bojati buduÊnosti ako ne zabo-ravimo Boæji nauk i kako nas je Bog vodio u proπlosti.” (Ellen G. White,Selected Messages, sv. 3, str. 162) Osvrt na povijest izraelskog narodau razdoblju izmeu izlaska iz Egipta i ropstva otkriva kako su poukeiz povijesti stalno iznova bile zaboravljane tako da je, na kraju, buduÊ-nost, kako je i objavio prorok Jeremija, bila vrlo mraËna. PotakniteuËenike u razredu da sagledaju svoj æivot i povijest naπe Crkve kakobi uvidjeli πto je krenulo u pogreπnom smjeru (ili πto je dobro), i πtomoæemo nauËiti iz toga.

Uvodni razgovor: Izvjeπtaj o kralju Omriju (885.—874. g. pr. Kr.)u Starom zavjetu zanimljiva je tema za prouËavanje o tome kako Boggleda na povijest. Trinaest kratkih redaka posveÊeno je æivotu ovognevjernog kralja. Zavrπavaju ozbiljnim zakljuËkom: “Ali je Omri Ëiniozlo u oËima Jahvinim i bio je gori od svojih prethodnika.” (1. o kra-ljevima 16,25) Biblijski pisci oËito nisu æeljeli troπiti rijeËi na njega.

Meutim, ako pogledamo arheologiju i dodatnu biblijsku literatu-ru, dobivamo drugaËiju sliku. On je kao izraelski kralj spomenut naMoapskom ili Meπinom kamenu (840. g. pr. Kr.) i Crnom obelisku (827.g. pr. Kr.), na kojem je tekstom i slikom opisano kako “Jehu, sin Om-rijev” ukazuje poËast asirskom kralju. Jedno stoljeÊe poslije, drugomasirskom kralju dodijeljena je titula “osvajaË Samarije i cijele zemljeOmrijevog doma”. Sve ovo pokazuje da je sjeverni Izrael oko 150 godinabio povezan s imenom Omrija. S meunarodne, politiËke toËke, Omrije bio vaæna osoba; meutim, s Boæje nije zasluæivao mnogo pozornosti.

ProuËite s razredom gorke pouke iz izraelske povijesti, koje seiznose u okviru ove teme. Postavite sljedeÊe pitanje: ©to je poπlo nao-pako kada su idolopokloniËki kraljevi bili priznati kao politiËki voe?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Poruka koju je Jeremija primio nije proistekla

iz trenutaËne situacije, veÊ je bila krajnji rezultat dugaËke povijestisve veÊeg otpadniπtva, koje je na kraju dovelo do objavljivanja suda,πto je bio Jeremijin zadatak. Vaæno je ukazati razredu na dugaËak po-vijesni proces koji se odvijao u razdoblju izmeu izlaska iz Egipta iodlaska u suæanjstvo, koji je karakteristiËan po obilnoj Boæjoj milostii Njegovim brojnim pokuπajima da Izrael vrati na pravi put.

Biblijski komentarDrugo poglavlje Knjige proroka Jeremije u srediπtu je pouke za

ovaj tjedan. Ovo poglavlje odnosi se na dogaaje iz povijesti izraelskognaroda koji seæu Ëak do izlaska iz Egipta i objaπnjava kako se Izraelnaπao u kriznoj situaciji koja je prethodila babilonskom suæanjstvu.

I. Surogat religija(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 2,1-19

i 1. o kraljevima 12,26-31.)U pozadini predstojeÊe krize o kojoj je Jeremija prorokovao leæi

mnoπtvo æalosnih povijesnih Ëinjenica. Izrael, koji je u vrijeme kadaga je Bog izveo iz Egipta bio “Jahvi svetinja” (Jeremija 2,3), prestao jeto biti uskoro nakon πto ga je Bog doveo u Kanaan, kada su “prorociprorokovali u ime Baalovo” (8. redak). Problem je bio u tome πto jeIzrael stalno iznova birao surogat religiju umjesto prave religije. Jedantakav primjer je Jeroboamov grijeh kada je nakon podjele kraljevstva,nakon Salomonove smrti 930. g. pr. Kr. (1. o kraljevima 12,26-31), sa-gradio drugo svetiπte u Betelu i Danu.

To je bio politiËki i vjerski potez povuËen s ciljem da se stvorialternativno svetiπte i vjerski sustav koji bi sprijeËio izraelski narodsjevernog kraljevstva da ide u Jeruzalem u vrijeme godiπnjih blagdana.Zanimljivo je da se izraz “Jeroboamovi grijesi” ustalio prilikom opisi-vanja otpadniπtva sjevernih plemena u sljedeÊih 200 godina, sve do uni-πtenja Samarije 722. g. pr. Kr. od strane asirske vojske (usporedite 2.o kraljevima 17,22). Jeremija se koristi zanimljivom slikom kad prika-zuje dvostruki grijeh Izraela (Jeremija 2,13): zamijenili su Boga, “Izvoræive vode”, “kladencima ispucanim”. Arheolozi Ëesto pronalaze cister-ne isklesane u stijenama. ObiËno su se upotrebljavale za skupljanje iËuvanje kiπnice. Meutim, voda u njima Ëesto bi se ustajala ili bi se uunutraπnjosti cisterni pojavile pukotine kroz koje bi voda otekla.

Ova slika prikazuje suprotnost izmeu prave i surogat religije, iz-meu Boæjeg dara æivota (13. redak doslovno kaæe “æive vode”) i njego-


ve imitacije koju stvara Ëovjek. Pokuπaji da napravimo svoje cisterneda bismo saËuvali drugaËiju vodu od one koju Bog pruæa, od samog supoËetka osueni na neuspjeh. U teoloπkom smislu rijeË je o razliciizmeu opravdanja vjerom i opravdanja vlastitim djelima.

Razmislite: Na koji naËin danas moæemo Ëiniti izraelski dvostrukigrijeh i baviti se surogat religijom umjesto da prihvatimo æivu i pravuvjeru?

II. Gdje su vaπi bogovi?(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 2,20-28.)Zanimljivo je da je odlika surogat religije da ne pruæa pravo spa-

senje u vrijeme nevolje. Brojne slike u Bibliji ukazuju na ovo, odnoseÊise na neki naËin na duhovni preljub (“lijegao si k’o bludnica”, 20. re-dak). “Loza izabrana, sadnica plemenita” koja se promeÊe u “jalov iz-rod” (21. redak) podsjeÊa nas na pjesmu o vinogradu (Izaija 5,1-7), aliJeremija ide joπ korak dalje. U Knjizi proroka Izaije loza donosi loπrod (nepravdu, krvoproliÊe itd.); u Knjizi proroka Jeremije postaje “tua”(hebrejski nokriyah). Ovaj izraz Ëesto se koristio kada se govorilo obludnicama jer su se u starozavjetno vrijeme obiËno nazivale tuinka-ma (usporedite Izreke 2,16). Metafore “deva brza” (23. redak) i “maga-rica divlja” u pustinji (redci 24.25) ukazuju na iste Ëinjenice: IzraelËini duhovni preljub trËeÊi za drugim bogovima. Sramota zbog ovogvjekovnog otpadniπtva sliËna je sramoti koju provalnik osjeti kada gauhvate na djelu (26. redak), i doseæe sve razine izraelskog druπtva, po-sebno svjetovno i duhovno vodstvo.

Sramota je bila snaæan osjeÊaj na starom Bliskom istoku. »estose povezuje s golotinjom (usporedite Mihej 1,11; 1. Samuelova 20,30),koja ponovno Ëini dio slike duhovnog preljuba. Idolopoklonstvo otkrivakakvi su ljudi buduÊi da oboæavaju predmete koji su samo drvo i ka-men. Jeremija u 27. retku istiËe apsurdnost i ludost idolopoklonstva:“Koji govore drvetu: ‘Ti si otac moj!’ a kamenu: ‘Ti si me rodio!’.” Sveove slike dostiæu vrhunac u Boæjem retoriËkom pitanju: “Gdje su bogoviπto ih ti sam naËini?” (28. redak) Odgovor je jasan: nema nade da Êeovi bogovi nekoga izbaviti “kad si u nevolji” (28. redak). Prijetnja babi-lonskog kraljevstva izvana zapravo je rezultat krize koja vlada iznutra,posljedica odvajanja od Boga i usvajanja idolopoklonstva i vjere kojuje Ëovjek izmislio.

Razmislite: Od koga oËekujemo pomoÊ u vrijeme nevolje? »emuse okreÊemo kada se u kritiËnim situacijama ponaπamo prema ustalje-nim navikama i zaπto?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Bilo bi zanimljivo da u razredu povedete razgo-

vor koji Êe pomoÊi uËenicima da razmotre svoj æivot ili povijest svojecrkve (mjesne i Crkve uopÊe) i opiπu odreena znanja koja su steËenaiskustvom. Ovaj razgovor treba se usredotoËiti na pozitivne straneuËenja na osnovi iskustava, a ne na negativne dogaaje koji su do njihdoveli, pokazujuÊi kako Boæja milost neprestano svijetli u naπem æivo-tu.

Za primjenu:1. Kada pogledate svoj æivot, koja su iskustva najviπe utjecala na

vaπ odnos s Bogom?2. Kako izgleda surogat religija u vaπem osobnom æivotu na po-

Ëetku 21. stoljeÊa?3. Kako se moæete saËuvati od surogat religije?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Knjiga proroka Jeremije 2 poruËuje nam da tre-

bamo uËiti iz povijesti i shvatiti da i mi moæemo pravu vjeru zamijenitilaænom. Aktivnosti trebaju biti usmjerene prema ovim suprotnostima.

Aktivnosti u razredu:Na listu papira nacrtajte dva stupca. U jedan upiπite “prava”, a u

drugu “laæna vjera”. Neka Ëlanovi razreda predloæe odreene ideje kojeÊete upisati u jedan ili drugi stupac. Razgovarajte o tome zaπto su ihrasporedili upravo u taj stupac. Aktivnost treba zavrπiti potvrdom pra-ve vjere.

Osobna aktivnost:1. Potaknite Ëlanove u razredu da u subotu poslijepodne posvete

vrijeme osobnom æivotnom iskustvu obraÊajuÊi pozornost na to kakoje Bog stalno iznova izlijevao svoju milost na njih.

2. Potaknite Ëlanove razreda da razgovaraju s nekim (kao πto jeËlan obitelji, kolega, prijatelj) o suprotnostima izmeu prave i surogatreligije. Pozovite ih da svoje iskustvo iznesu sljedeÊe subote u razre-du.



Pet posljednjih Judinih kraljeva

KljuËni tekstovi: 2. Ljetopisa 34,1.2; Jeremija 22,11.12.18.19;29,1.2; 2. Ljetopisa 36,11-14; Jeremija 23,3.

UËenik ÊeZnati: Prisjetit Êe se tragiËne povijesti posljednjih Judinih kralje-

va i kako su se prilike nakon Joπijine smrti, posljednjeg dobroga kralja,joπ viπe pogorπale.

OsjeÊati: SteÊi Êe letimiËan uvid u razoËaranje koje je Jeremija (iBog) doæivio zato πto su posljednji kraljevi neprestano zanemarivali Bo-æje opomene.

»initi: Bit Êe dio Boæjeg ostatka o kojem je Jeremija govorio usvoje vrijeme i koji je proreËen za posljednje dane.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pouke iz povijestiA. Zaπto je vladala tako oπtra suprotnost izmeu Joπije i Ëetiri

posljednja Judina kralja? ©to je Joπija ispravno Ëinio, a u Ëemu suostali grijeπili?

B. Sidkija je pokuπao sjediti na dvije stolice. S jedne strane nalaziose Egipat, a s druge Babilon. Ima li trenutaka u æivotu kada Ëovjektreba udovoljiti objema stranama? Obrazloæite svoj odgovor.

II. OsjeÊati: Potpuno razoËaranjeA. Kako reagirate kada prilike u vaπem æivotu postaju sve gore?B. Trebamo li drugima govoriti o Isusu Ëak i ako nas neprestano

ismijavaju?

III. »initi: Biti dio Boæjeg ostatkaA. Bog je saËuvao ostatak u Jeremijino vrijeme. Kako netko moæe

biti dio Boæjeg ostatka u naπe vrijeme?B. ©to znaËi biti dio posljednje Crkve ostatka u povijesti?

Saæetak: Posljednji dobri kralj Joπija oπtro se razlikovao od Ëetiriposljednja zla Judina kralja. Politika, idolopoklonstvo i druπtvena ne-


pravda doveli su do razorenja Jeruzalema 587./586. g. pr. Kr. Ipak, Bogje obeÊao da Êe saËuvati ostatak, πto je poruka nade za nas u ovimposljednjim vremenima.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jeremija 34,6.7.21.22.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Doe trenutak kada Bog djelujei kada æanjemo posljedice svojih pogreπnih odluka, koje su se gomi-lale tijekom dugog vremenskog razdoblja. Uniπtenje Jude i Jeruzalemaod strane babilonskog kralja Nabukodonozora dobro pokazuje πto sedogaa ako neprestano zanemarujemo opomene koje nam Bog πalje.

Samo za uËitelje: Babilonski kralj Nabukodonozor triput je dola-zio u Jeruzalem: prvi put 605. g. pr. Kr. kada je zarobio Daniela i nje-gove prijatelje; drugi put 598./597. g. pr. Kr., kada se Jojakim pobunioprotiv Babilona i sklopio savez s Egiptom. Nabukodonozor je opkolioJeruzalem, ali je Jojakim umro prije nego πto su Babilonci osvojiligrad. Njegov sin Jojakin vladao je tri mjeseca, a zatim ga je Nabukodo-nozor odveo u Babilon i na prijestolje postavio posljednjeg Judinogkralja, Sidkiju. Tada se ponovio isti scenarij: Sidkija ulazi u savez sEgiptom, Nabukodonozor kreÊe na Judu i usput uniπtava sve njegovegradove (Jeremija 34,7), i konaËno opkoljava Jeruzalem. Meutim, ovo-ga puta nije imao viπe strpljenja. Potpuno je uniπtio grad i Hram. Uni-πtenje je opisano u Psalmu 74,1-8. Razgovor u razredu treba se dotak-nuti tragedije ponovljenih pogreπnih odluka vladara u Jeruzalemu, azatim prijeÊi na osobni aspekt o tome kako se Ëesto mi pobunimoprotiv Boga.

Uvodni razgovor: Lakiπ je u velikom dijelu starozavjetne povije-sti bio drugi grad po vaænosti u Judi nakon Jeruzalema. Bio je okruæenvinogradima i uzdizao se nad jednom od dolina kroz koju se pruæaoput koji je vodio od juæne strane Judinog kraljevstva (i Egipta) do Je-ruzalema. Arheologija je omoguÊila uvid u posljednje dane Judinog kra-ljevstva kada je Nabukodonozor krenuo na Jeruzalem s namjerom daga uniπti. Godine 1935. John Starkey je prigodom iskopavanja prona-πao ostatke grada Jeruzalema koji je uniπtila Nabukodonozorova voj-ska. Meu ostacima koji su pokrivali pod straæarnice na vratima kojasu se nalazila na ulazu u grad, bili su pronaeni brojni ispisani koma-di grnËarije, koji su postali poznati kao Lakiπka pisma. Ona na dra-matiËan naËin opisuju posljednje trenutke juænog kraljevstva kada jeNabukodonozor sustavno uniπtavao sve vaæne gradove, a Jeruzalem je


bio posljednji. U IV. pismu Ëitamo: “Jahve zna da budno pazimo nadimne signale iz Lakiπa.” Pismo je vjerojatno poslao straæar iz Jeru-zalema koji je grozniËavo promatrao dolazi li nekakav znak æivota izLakiπa, obiËno u obliku dimnih signala tijekom noÊi. Odgovora na ovopismo vjerojatno nije bilo buduÊi da je pronaeno u pepelu, prekrive-no zemljanim posudama i babilonskim strijelama. Bog je vrπio sud nadJudom i Jeruzalemom s tim πto je Hram trebao biti sljedeÊi na reduza uniπtenje. Kako razumijemo Ëinjenicu da je Bog pun ljubavi poslaoBabilonce da izvrπe sud nad Njegovim narodom?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: ZapanjujuÊa je razlika izmeu posljednjeg do-

brog kralja Jude, Joπije, i Ëetiri zla kralja koja su vladala nakon njega.Postavlja se vaæno pitanje kako je bilo moguÊe da Juda za kratko vri-jeme odbaci vjersku obnovu i Ëitanje Zakona 621. g. pr. Kr. za vrijemeJoπijine vladavine (vidi 2. Ljetopisa 34) i duboko padne u idolopoklon-stvo i prihvati loπu politiku Joahaza, Jojakima, Jojakina i Sidkije kojisu zapeËatili sudbinu Judinog kraljevstva i doveli boæanski sud kojisu izvrπili Babilonci?

Biblijski komentarU pouci za ovaj tjedan javljaju se brojne vaæne teoloπke ideje: bo-

æanski sud, Ëovjekova pobuna i Boæji ostatak.

I. Od Joπije do suda(Prisjetite se u razredu tekstova iz 2. Ljetopisa 34,30-33 i Daniela

1,2.)Joπijinu vjersku obnovu potaknulo je pronalaæenje Zakona u vri-

jeme obnavljanja Hrama 621. g. pr. Kr., pet godina nakon πto je Jeremijapozvan u proroËku sluæbu. “Knjiga Zakona” (2. Ljetopisa 34,15) moglase odnositi na pet Mojsijevih knjiga ili Petoknjiæje; Tora oznaËava mno-go πiri pojam i ne odnosi se samo na Deset zapovijedi. To je izvjeπtajo djelima Boæje milosti u Ëovjekovom æivotu, koja su prikazana u po-vijesti i poukama (vidi Psalam 1,19 i 119). Tako je Ëitanje “Knjige Za-kona” pomoglo Joπiji da uvidi bolnu stvarnost da je Juda vrlo dalekood onoga πto je Bog namjeravao za Judu i da je sud na pragu.

Meutim, boæanski predstojeÊi sud bio je odgoen zbog Joπijineobnove i izvrπen je u vrijeme njegovih nasljednika (vidi 2. Ljetopisa34,23-28). Kada je Nabukodonozor prvi put doπao na Jeruzalem 605. g.pr. Kr., njegovo je osvajanje u Knjizi proroka Daniela opisano kao ËinBoæjeg suda: “Gospodin mu dade u ruke Jojakima kralja Judina.” (Da-


niel 1,2) S biblijskog glediπta, Bog je bio aktivno ukljuËen u izvrπenjesuda nad Judom koristeÊi se Babiloncima kao oruem u izvrπavanjukazne.

Razmislite: Biblijska slika Boga koji je aktivno ukljuËen u izvrπe-nje suda za mnoge ljude nije ugodna. Kako je moæemo shvatiti i pove-zati je sa slikom Boga punog ljubavi?

II. Ponovljena pobuna(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 22,1-19.)I Jojakim i Sidkija pobunili su se protiv Nabukodonozora, orua

Boæjeg suda, sklapajuÊi savez s Egiptom i krπeÊi zakletvu vjernosti ko-jom su se zakleli Babiloncima. Ovaj politiËki potez samo je pokazaonjihovu stalnu pobunu protiv Boga.

Zanimljivo je prouËiti aspekte njihove pobune. S jedne strane vla-dala je druπtvena nepravda koja se ogledala u tlaËenju nevoljnih i iz-rabljivanju siromaπnih, dok su bogati æivjeli u izobilju, a s druge stra-ne idolopoklonstvo, uvoenje neznaboæaËkih obreda u Hram. Zanim-ljivo je zapaziti da su to bila dva osnovna podruËja pobune — druπtvenanepravda i idolopoklonstvo — na koja su starozavjetni proroci nepre-stano ukazivali. Ova dva grijeha na kraju su dovela do suæanjstva.

Razmislite: Zaπto je vaæno da se krπÊani u danaπnje vrijeme zala-æu za druπtvenu pravdu? ©to je sa suvremenim oblicima idolopoklon-stva? Kako ova dva podruËja i danas prikazuju ljudsku pobunu protivBoga?

III. Ostatak(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 23,1-8.)Kada Bog nakon nekoliko stoljeÊa izlijevanja milosti i upuÊivanja

opomena od strane proroka izvrπava sud, mijeπa ga s porukom milostii nade. To je poruka o ostatku, tema koja se provlaËi kroz mnoge bi-blijske knjige. Od potopa do posljednje Crkve u ovozemaljskoj povije-sti, uvijek je prisutan ostatak.

U oπtroj suprotnosti s temom ostatka, metafora o zlim pastirimau Knjizi proroka Jeremije 23,1-4 pokazuje kako su se Judini voe uda-ljili od Boæje zamisli. Umjesto da se brinu o stadu, oni ga “razmeÊu”,πto ukazuje da je predstojeÊe suæanjstvo posljedica njihove zloupotre-be moÊi.

Zanimljivo je da drugi glagol u 2. retku, koji se prevodi kao “ras-prπili ste”, ima znaËenje “voditi nekoga pogreπnim putem” ili “zavestinekoga u vjerskom smislu” i koristi se na ovaj naËin u Ponovljenom


zakonu 13,13. Meutim, u 3. retku dolazi do divnog preokreta od sudak spasenju buduÊi da Êe Bog, kao boæanski Pastir, saËuvati i sakupitiostatak i “vratiti ih na ispaπe njihove”. Izraelovim Êe ostatkom nakonpovratka iz suæanjstva vladati dobri Pastir, “izdanak pravedni”. Ovo di-vno obeÊanje o Mesiji ima eshatoloπko ispunjenje (zapazite eshatolo-πke pokazatelje “dolaze dani” u 5. i 7. retku) u Isusu Kristu, koji Êesigurno voditi svoju Crkvu ostatka do svrπetka vremena. Ostatak jeokupljen oko Krista.

Razmislite: Koje su karakteristike biblijskog ostatka? Kako seone mogu prikazati u naπem suvremenom æivotu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pobuna (Ëesto izraæena loπim ponaπanjem u mo-

ralnom smislu i idolopoklonstvom) protiv Boga i danas je u 21. stolje-Êu tuæna stvarnost kao i u Jeremijino vrijeme, iako Boæji sudovi nisutako odreeni i trenutaËni kao u biblijsko vrijeme. Vaæno je da ovapitanja stavimo u odreeni kontekst kako bismo ih mogli primijeniti uæivotu. Meutim, poruka nade o ostatku treba se najdublje urezati uum uËenika.

Za primjenu:1. Kako se znaci Judine pobune (loπe moralno ponaπanje i idolo-

poklonstvo) odraæavaju u naπoj kulturi i druπtvu?2. ©to za vas znaËi pripadati Boæjem ostatku — posljednjoj Crkvi

u povijesti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Mnoge poruke proroka u Starom zavjetu ukazuju

na druπtvenu nepravdu, a loπe moralno ponaπanje Ëesto sluæi kao mje-rilo prave duhovnosti. Aktivnosti u razredu trebaju pruæiti priliku uËe-nicima da dopru do druπtva.

Aktivnosti:1. Kao razred razmiπljajte o projektima kojima Êete odgovoriti na

potrebe druπtveno ugroæenih skupina o kojima Jeremija govori: siro-maπnih, nevoljnih, udovica, stranaca i siroËadi. Ovoj skupini bismo mo-gli dodati samohrane majke, zatvorenike, ovisnike o drogama. Ovo nebi trebao biti jednokratni projekt, veÊ dio redovnih aktivnosti u razredu.

2. O svojim aktivnostima izvijestite ostale vjernike u crkvi i pozo-vite i druge razrede da se ukljuËe u sliËan rad. Promatrajte kako ovavrsta rada utjeËe na crkveni evangelizam i krπtenja.



Ukor i kazna

KljuËni tekst: Jeremija 17,1-10; 11,18-23; 12,1-6.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe koliko je grijeh ozbiljan, koliko proæima ljudsko

srce i kakav utjecaj ima na druπtvo i okolinu.OsjeÊati: Shvatit Êe Jeremijinu borbu u vezi s porukom koju je

trebao objaviti, i stalno protivljenje i kazne koje je doæivljavao.»initi: Gnuπat Êe se zla u svim njegovim oblicima, imat Êe po-

vjerenje u Boga i Ëvrsto Êe Ga se dræati.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Urezano zloA. “Podmuklije od svega je srce.” (Jeremija 17,9) Zar ovo nije pre-

viπe strog, previπe negativan pogled na ljudsku narav?B. Ako je zlo toliko teπko ukloniti iz srca, kako se moæemo nada-

ti spasenju i osloboenju od grijeha?

II. OsjeÊati: Osobne borbeA. Kako reagirate kada vas bliski ljudi razoËaraju ili, joπ gore, od-

bace i prevare zbog vaπe vjernosti Bogu?B. Kako je Bog reagirao kada je Jeremija izrazio duhovno obes-

hrabrenje? Zaπto svoje borbe vjere trebamo iznijeti pred Boga?

III. »initi: Ukorijenjeni u BoguA. ©to slika “stabla zasaenog uz vodu” znaËi u praktiËnom smi-

slu za vaπe krπÊansko iskustvo?B. Trebamo li upuÊivati posredniËke molitve za druge, Ëak i ako

uporno ostaju na zlom putu? Obrazloæite svoj odgovor.

Saæetak: Grijeh proæima svaki aspekt ljudskog postojanja. Jere-mija je to iskusio na drastiËan naËin kada se naπao u æivotnoj opa-snosti zbog poruke koju je propovijedao. On je svoju borbu vjere izniopred Boga, koji mu je dao novo glediπte: moæeπ se utrkivati s konjima!



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Straπna narav grijeha u naπemæivotu jasna je realnost i svaki Ëovjekov pokuπaj da se oslobodi grijehaosuen je na neuspjeh. Grijeh je Ëvrsto prionuo za nas. »ini se da gase ne moæemo osloboditi. Samo osoba koja se oslanja na GospodinamoÊi Êe iskusiti pobjedu nad grijehom.

Samo za uËitelje: Knjiga proroka Jeremije puna je slika koje po-ruku Ëine dojmljivom i pribliæavaju je Ëitateljima viπe nego πto to moguapstraktne rijeËi. Izreka koja kaæe da slika govori viπe od tisuÊu rijeËii ovdje vrijedi. Od bademove grane i uzavrelog lonca Ëija je prednjastrana okrenuta prema sjeveru do “ploËe srca”, Jeremija prikazuje viπe-dimenzionalnu sliku.

Upotreba slika u Svetom pismu pomaæe nam da shvatimo nepo-znatu stvarnost (kao πto je Bog i Njegov boæanski krug djelovanja) po-moÊu poznatih Ëinjenica povezanih s naπim æivotom. Meutim, kao su-vremeni Ëitatelji, trebamo uzeti u obzir vremensku i prostornu udalje-nost izmeu Jeremije i nas, πto od nas zahtijeva da ove slike prvoprouËimo u njihovom povijesnom i kulturoloπkom kontekstu u okviruStarog zavjeta. Drevna umjetnost urezivanja natpisa na poludrago ka-menje, koje je tada sluæilo kao osobni ili sluæbeni peËat, ili na kame-ne ploËe radi voenja evidencije, Ëini osnovu slike i prikazuje kako jegrijeh duboko urezan u naπem srcu. UËenici trebaju shvatiti da je gri-jeh nemoguÊe izbaciti iz æivota ljudskom snagom.

Uvodni razgovor: Umjetnost ukraπavanja koæe razliËitim figuramai πarama stara je koliko i sama Biblija. Tekst u Levitskom zakoniku19,28 govori protiv ovog obiËaja u kontekstu zabrane samosakaÊenja.Procjenjuje se da deset milijuna ljudi u Velikoj Britaniji ima makarjednu tetovaæu na tijelu. Za mnoge to je oblik samoizraæavanja. Ljudiukraπavaju svoje tijelo slikom kojom æele prenijeti neku poruku.

Od izjava ljubavi na grudima do zmajeva na leima, tetovaæe susvih moguÊih oblika i stavljaju se na svim moguÊim dijelovima tijela.Sve one imaju neπto zajedniËko: vrlo teπko ih je ukloniti i mnogi ljudi— toËnije oko 50 posto — pokajali su se πto su se podvrgnuli tetova-æi. Ukloniti tetovaæu je teπko, bolno i skupo i obuhvaÊa upotrebu kise-line ili laserski tretman, a sve nosi rizik i neæeljene posljedice.

Dok su tetovaæe vidljive izvana, naπ grijeh Ëesto nije. On je urezanduboko isto kao i tetovaæa, Ëak i dublje, buduÊi da se tetovaæe nanose


na koæu, a grijeh je urezan u srcu. Meutim, zaπto nas ova Ëinjenicane treba obeshrabriti u borbi protiv grijeha?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Jeremija je osjetio straπne posljedice grijeha u

svojem æivotu kada su stanovnici njegovog rodnog mjesta Anatota ko-vali urotu protiv njega (Jeremija 11). To ga je toliko uzdrmalo da jesvoju sluæbu doveo u pitanje (Jeremija 12). Iako nije sudjelovao u zlukoje je vladalo, osjeÊao je, kao i ostali, posljedice grijeha tijekom du-ge suπe. Ipak, u tami zla i protivljenja s kojim se suoËavao na svakomkoraku, slabi traËak nade obasjava tekst koji prouËavamo ovaj tjedan.

Biblijski komentarJeremija je u ovoj pouci prikazan kao tuæni prorok. Kako se on

bez gorËine suoËio sa zlom koje je vladalo i koje je utjecalo na njega?

I. Urota u Anatotu(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 11,18-

23 i Knjige proroka Nehemije 7,27.)Anatot, Jeremijino rodno mjesto, nalazio se oko 5 km sjevero-

istoËno od Jeruzalema. Jedno od Jeremijinih najgorih iskustava biloje kada su se njegovi sugraani okrenuli protiv njega u namjeri da gaubiju. U Septuaginti i Vulgati 19. redak je preveden ovako: “Stavimodrvo u njegov kruh”, πto daje nagovjeπtaj da su stanovnici Anatota æe-ljeli otrovati proroka.

Bog je Jeremiji otkrio ovu straπnu urotu i protiv stanovnika togamjesta objavio poruku o sudu koja je dostigla vrhunac u 23. retku:“Ni ostatka neÊe ostati.” Trebali su primiti pravednu kaznu, biti osu-eni na potpuno uniπtenje u babilonskom suæanjstvu. Meutim, po-stoji zanimljiv naknadni izvjeπtaj u vezi s ovim dogaajem. U Knjiziproroka Nehemije 7,27 navedeno je da se 128 “ljudi iz Anatota” vratiloiz ropstva. Bili su meu ostatkom koji je odluËio odreÊi se udobnostiBabilona i vratiti se u Jeruzalem da ponovno sagradi Hram i grad.

Razmislite: Kako reagiramo kada se nama bliski ljudi okrenu pro-tiv nas zbog naπeg odnosa s Kristom?

II. Utrkivanje s konjima(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 12,1-6.)Tekst u Knjizi proroka Jeremije od 11. do 20. poglavlja sadræi πest

Jeremijinih ispovijedi u obliku tuæaljki i izraæavaju njegovu osobnu bor-


bu u vezi s porukom koju je trebao objaviti. »esto su se tuæaljke pre-tvarale u æalbe zbog zla s kojim se suoËavao. Meutim, on se u svojemtugovanju okrenuo Onome kome bismo svi trebali iznijeti svoje æalbe— Bogu.

U 12. poglavlju, koje se temelji na Psalmu 73, postavlja se vjeËnopitanje: “Zaπto je put zlikovaca uspjeπan?” Na njegov vapaj SvemoÊnije odgovorio blagom ironijom dvama retoriËkim pitanjima (Jeremija12,5). Oba ukazuju na Ëinjenicu da Êe se Jeremija suoËiti s joπ gorimprilikama na svojem putu. Meutim, obje slike takoer nagovjeπtavajuobeÊanje da Êe Bog osposobiti Jeremiju da se utrkuje s konjima i uprav-lja sloæenim okolnostima “kroz guπtare jordanske”.

Razmislite: Zaπto trebamo pristupiti Bogu sa svojim duhovnim bor-bama, sumnjama, Ëak i æalbama?

III. Duhovna suπa(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 14,1-16.)Judino kraljevstvo patilo je u vrijeme suπe. Svi su oËajno traæili

vodu. Svi ljudi naπli su se u istom poloæaju u ovoj nevolji. Studencisu na kraju presuπili (usporedite Jeremija 2,13). U ovom tekstu nepre-stano se pravi veza izmeu elementarne katastrofe i duhovne dimen-zije.

Sada se narod iznenada okrenuo Bogu (redci 7-9). Meutim, njihovemolbe bile su oπtre optuæbe (“Zaπto si ... kao junak koji ne moæe iz-baviti?”, 9. redak). Pozivali su se na Njegovu obvezu da ih izbavi. AliBog ni na πto ne moæe biti primoran. On je Ëak zabranio Jeremiji daposreduje u molitvi za ovaj tvrdoglavi narod (11. redak), zato πto jecijeli vjerski sustav bio izopaËen izvanjskim formama (12. redak) ilaænim prorocima (redci 13-15). Doπli su do toËke s koje nema povra-tka i Bog Êe “na njih izliti zloÊu njihovu” (16. redak). Zlo se uvijekvraÊa onome od koga je poteklo.

Razmislite: Bog je zabranio Jeremiji da se moli za svoj narod. ZnaËili to da se ne trebamo moliti za one koji uporno grijeπe protiv Boga?Objasnite. Zaπto je Bog reagirao na tako drastiËan naËin u ovoj situa-ciji?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan ima teπkih tema: Jeremiji

prijeti njegov vlastiti narod i pati pod grijesima koje nije poËinio; Bogviπe ne æeli sluπati Judu i nalaæe Jeremiji da se prestane moliti zanarod. Ipak, Bog i dalje ima poruku za Judu. Jeremija ju je vjerno


objavio, Ëak i kada je posljednje Hebreje, koji nisu odvedeni u Babi-lon, pratio u Egipat, iako se nije s time slagao. Tamo je zavrπila nje-gova sluæba i æivot. Doista se utrkivao s konjima.

Za primjenu:A. Razmiπljajte o “Jeremijinim ispovijedima” (Jeremija 11—20) i

zapitajte se kako je mogao proÊi kroz sve borbe i tugovanja, a ipakostati vjerni Gospodnji glasnik do samog kraja?

2. Izvjeπtaj o stanovnicima Anatota je spomenik milosti. Kojih sejoπ primjera moæete sjetiti kada je Bog spasio narod koji je bio osuenna propast (u Bibliji i izvan nje)?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Bog æeli da napredujemo u zajednici s Njim.

On je æelio i da Jeremija raste; otuda slika konja koji trËe. Rast pod-razumijeva vjeæbanje naπe vjere u Krista. Kao razred usredotoËite sena aspekt vjeæbanja vjere.

Aktivnosti:1. Sjetite se ovog tjedna neke aktivnosti koja moæe poveÊati vaπu

izdræljivost. Moæete se baviti nekom tjelesnom aktivnoπÊu, pojaËava-juÊi intenzitet tijekom tjedna (na primjer, poËnite s desetominutnimbrzim hodanjem i poveÊajte ga na trideset minuta u sljedeÊih pet da-na).

2. Na poËetku pouke za sljedeÊi tjedan posvetite vrijeme razgo-voru o osobnim iskustvima u vezi s tjelesnim aktivnostima iz prote-klog tjedna. Razgovarajte kako ovo moæete primijeniti na iskustvo du-hovnog rasta.



Prorokove nevolje


UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe veliku borbu u patnji i boli koje kao krπÊani

doæivljavamo ovdje na Zemlji.OsjeÊati: Iskusit Êe “rasplamtjeli oganj, zapretan u kostima mo-

jim” koji je potaknuo Jeremiju da ide Boæjim putem Ëak i kada sesuoËio s progonstvom.

»initi: Reagirat Êe pozitivno kada se suoËi s protivljenjem, imajuÊina umu πiru sliku Boæjeg plana.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Velika borbaA. Kako moæemo objasniti probleme i patnju koje doæivljavamo

unutar okvira velike borbe?B. Zaπto moæemo reÊi da nismo samo πahovske figure koje glavni

igraËi u velikoj borbi miËu po πahovskoj ploËi?

II. OsjeÊati: Rasplamtjeli oganjA. Progonstvo moæe poprimiti razliËite oblike. Kada ste doæivjeli

progonstvo zbog Evanelja?B. U kojim bi vam prigodama u æivotu bilo mnogo lakπe da ste

πutjeli o svojoj vjeri nego πto ste govorili o njoj?

III. »initi: ©ira slikaA. ©to vam pomaæe da ne pokleknete kada vas pritisnu problemi i

kada patnja zakuca na vaπa vrata?B. Koja je “πira slika” koju trebamo imati na umu?

Saæetak: Jeremija je patio zbog velikog protivljenja s kojim sesuoËio i progonstva od strane vjerskih narodnih voa. Ono je bilo tolikosnaæno da je s vremenom postao toliko obeshrabren da je proklinjaosvoj æivot. Meutim, vijest je nastavila plamtjeti u njegovim kostima, i


jedini naËin da ublaæi taj oganj bio je da nastavi propovijedati. Jere-mija je doæivio veliku borbu u svojem æivotu kao πto je i mi doæiv-ljavamo.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada nam Bog jednom uputi po-ziv, ne postoji niπta πto ga na odgovarajuÊi naËin moæe zamijeniti.Moæemo mu se odupirati, bjeæati od njega ili navoditi odreene izgo-vore, ali na kraju samo jedan odgovor vodi do prave sreÊe — slijeditiBoæji nalog.

Samo za uËitelje: U æivotu Boæjih sljedbenika odigrava se velikaborba. Jeremija je jako patio zbog pokvarenosti koja je vladala. Vjerskivoe su ga progonili i on je doπao do toËke kada je poput Joba prokli-njao dan svojeg roenja. Meutim, nije mogao πutjeti. Nije mogao uga-siti oganj koji je gorio u njemu. Morao je propovijedati. Pouka za ovajtjedan usredotoËuje se na silu Boæje rijeËi i Ëinjenicu da ne moæemoostati ravnoduπni na Boæji poziv, bez obzira na oblik u kojem se javljau naπem æivotu.

Uvodni razgovor: Postoje trenuci koji stvaraju povijest, mada nji-hovu vaænost uglavnom shvatimo tek nakon odreenog vremena. Osa-mnaesti travnja 1521. godine bio je takav trenutak. Kralj Karlo V. pozvaoje redovnika Martina Luthera nakon njegove ekskomunikacije na sa-stanak svih njemaËkih zemalja u Wormsu kako bi se odrekao svojihuËenja prije nego πto ga proglase otpadnikom kojega svatko ima pravoubiti.

Ni nakon drugog sasluπanja Luther nije imao nijedan uvjerljiv ra-zlog da povuËe svoje teze koje je zakucao na crkvenim vratima u Wit-tenbergu prije neπto manje od Ëetiri godine, niti svoja glediπta izra-æena u brojnim spisima poredanim na stolu pred njim. Poznate Lu-therove rijeËi: “Ovdje stojim. Ne mogu drugaËije”, vjerojatno nisu dioprvotnog izvjeπtaja s ovog suenja, mada se pojavljuju u najranijemtiskanom izdanju njegovog govora. RijeËi kojima zavrπava svoj govor uWormsu izraæavaju u velikoj mjeri isti osjeÊaj: “Ako nisam uvjeren usvjedoËanstvo Svetoga pisma ili jasna tumaËenja — jer ne mogu vje-rovati ni papi ni vijeÊu buduÊi da je jasno da su u zabludi i da protu-rjeËe sami sebi — smatram da sam uvjeren u svjedoËanstvo Duha Sve-toga, koji je moj temelj; moja savjest pokorava se Boæjoj rijeËi. Stogase ne mogu i neÊu odreÊi svojih stavova, jer postupati protivno svojoj


savjesti nije dobro. Neka mi Bog pomogne. Amen.” (Heiko A. Oberman,Luther: Man Between God and the Devil [New Haven and London: YaleUniversity Press, 1989.], str. 39)

To su rijeËi osobe koja svoja uvjerenja zasniva na Boæjoj rijeËi,osobe kojoj oganj gori u kostima. Kada ste doæivjeli trenutke u æivotukada vas je Bog uvjerio u odreenu istinu i kada niste mogli uËinitidrugaËije nego se zauzeti za Njegovu RijeË? IspriËajte svoje iskustvo.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Jeremijina borba s proroËkom sluæbom koja

mu je bila povjerena (Jeremija 20,7-11) dostigla je vrhunac kada je pro-kleo dan kada je roen (Jeremija 20,12-16). Ovaj tekst usko je pove-zan s 3. poglavljem Knjige o Jobu i temom velike borbe koja se iznosiu uvodu Knjige o Jobu (Job 1—3). Ovu temu zapaæamo i u Jeremiji-nom æivotu u progonstvima koja je doæivio od strane vjerskih voa uJudi (Jeremija 20,1-6), ali i u slici Boga kao lonËara, koja prikazujeteoloπku temu uvjetnog proroËanstva (Jeremija 18,1-23). Kakav god bioishod, Bog upravlja velikom borbom.

Biblijski komentarBiblija, za razliku od druge svete literature, katkad je bolno iskre-

na i otvorena kada su u pitanju ljudski osjeÊaji koji nisu uvijek sveti.Jeremijina borba u vezi sa sluæbom koja mu je povjerena dobar je poka-zatelj kako se Bog odnosi Ëak i prema takvom oËajnom jadikovanju.

I. Proklinjanje vlastitog æivota(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 20,7-18.)Borba koju je Jeremija doæivio zbog proroËke sluæbe smatra se

njegovim Getsemanijem, a 20. poglavlje Knjige proroka Jeremije po-sljednjim poglavljem “Jeremijinih ispovijedi”. Iako ga je Bog unaprijedupozorio (usporedite Jeremija 1,8.19), Jeremija je osjeÊao da je postaopredmet ismijavanja zato πto je njegova jedina poruka bila “nasilje ipropast”. Kada je boæanski poticaj da propovijeda Boæju vijest postaoteπko podnoπljiv (usporedite Boga s ognjem koji spaljuje u Ponovlje-nom zakonu 4,24), Jeremiju su obuzele oËajne misli o smrti i on jeprokleo dan svojeg roenja (Jeremija 20,14-18). Ovo proklinjanje pod-sjeÊa nas na Joba koji se naπao usred velike borbe dok je Sotona po-kuπavao osporiti njegovu vjernost Bogu (usporedite Job 3,1-12).

Postoje dvije zanimljive napomene u vezi s ovim poglavljem: 1)ovo je posljednja Jeremijina ispovijed, πto ukazuje na Ëinjenicu da jesklopio mir s boæanskim ognjem u svojim kostima; 2) u sljedeÊem po-


glavlju kralj Sidkija πalje politiËke i vjerske voe da ispitaju Jeremiju,u æelji da se okrenu Bogu kao posljednjem utoËiπtu pred babilonskomvojskom. Jeremijina poruka je iznenada ponovno bila potrebna.

Razmislite: Kako je Bog reagirao u Starom zavjetu kada su Nje-govi proroci smatrali da dalje ne mogu (na primjer Ilija na gori Hore-bu)? Je li ih ukorio zbog njihovih negativnih misli?

II. Paπhur(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 20,1-

6 i Knjige proroka Nehemije 7,41.)Paπhur je bio vjerski voa, nadzornik u Hramu koji Jeremiju “dade

batinati” zbog rijeËi koje je prorokovao, nakon Ëega su Jeremiju bacili“u tamnicu” (usporedite Jeremija 29,26; 2. Ljetopisa 16,10). Bog je tadapreko Jeremije izgovorio sud nad Paπhurom, koji je obuhvaÊao njego-vo zarobljeniπtvo i smrt — i zatoËeniπtvo i smrt svih njegovih prijate-lja — u Babilonu.

Meutim, kao i u sluËaju stanovnika Anatota (usporedite Jeremija11,18-23), desetak godina kasnije, u Nehemijino vrijeme, nalazimo 1247Paπhurovih sinova unutar jeruzalemskih zidina nakon suæanjstva. Bogje preinaËio sud i saËuvao ostatak, u kojem su se naπli Ëak i Paπhurovipotomci.

Razmislite: Paπhur nije posluπao Jeremijinu poruku, veÊ ga jepokuπao uπutkati. Na koji smo naËin mi u opasnosti da pokuπamo uπu-tkati Boæju rijeË upuÊenu nama?

III. Uvjetno proroËanstvo(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 18,1-23.)Slika Boga kao lonËara s jedne strane prikazuje Njegovu vrhovnu

vlast, a s druge Njegovu briænu ukljuËenost u oblikovanje æivota na-roda i pojedinaca, πto podsjeÊa na izvjeπtaj o stvaranju u Postanku 2.Preoblikovanje nacionalne i osobne povijesti ne ovisi o Boæjoj samo-volji, veÊ izboru koji ljudski rod pravi u odnosu na Njega: sud je poslje-dica ustrajavanja u grijehu, a obnova posljedica pokajanja.

Ovakva boæanska ukljuËenost u povijest objaπnjava prisutnost Paπ-hurovih sinova i stanovnika Anatota u Jeruzalemu nakon suæanjstva.Takoer baca svjetlo na brojna proroËanstva u Starom zavjetu koja ni-kada nisu bila doslovno ispunjena zbog nevjernosti Izraela (na primjervienje Hrama u Knjizi proroka Ezekiela 40—48, koji nikada nijesagraen). Ova misao naglaπava vaænu Ëinjenicu u vezi s velikom bor-bom: Bog je milostiv i strpljiv u ophoenju prema Ëovjeku, a ne igraË


πaha koji po svojoj volji miËe ljudske figure po svemirskoj πahovskojploËi.

Razmislite: Kako doæivljavate svoj æivot unutar okvira velike bor-be?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Jeremija se morao pomiriti s tim da objavljuje

poruku o sudu kao i s neprestanim, katkad nasilnim, protivljenjem skojim se suoËavao. KrπÊanska poruka Ëak ni danas nije opÊeprihvaÊe-na, a protivljenje se javlja u razliËitim oblicima. Ovaj sukob moramoshvatiti unutar okvira velike borbe koji Êe biti joπ snaæniji na svrπetkuvremena.

Za primjenu:1. Sjetite se trenutka kada ste doæivjeli snaæno protivljenje zbog

svojih uvjerenja koja imate kao adventistiËki krπÊani. Kako ste ga pod-nijeli, i kako biste ga trebali podnijeti?

2. Katkad se Ëini da je æivot postao preteæak teret. Jeste li doæivjelitrenutke kada ste pomislili da bi bilo bolje da se niste ni rodili? Kakonam razumijevanje velike borbe moæe pomoÊi da pobijedimo ovakveosjeÊaje?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Bog kao lonËar divna je slika koja nas podsje-

Êa na stvaranje i Njegovu briænu skrb za naπe dobro. Takoer ukazujena Boæju suverenu vlast dok oblikuje i ponovno uobliËava ovozemalj-sku povijest, kao i naπ vlastiti æivot. Dobro je znati da smo u rukamabriænog LonËara koji æeli imati blisku zajednicu s ljudima (posudama).

Aktivnosti:1. Razgovarajte u razredu o tome kako Bog oblikuje naπ slomljeni

æivot.2. Ako je moguÊe, kao razred dogovorite posjet lonËaru i saznajte

viπe o njegovom radu; zatim mu ispriËajte biblijsku sliku Boga kaoLonËara.


Pouka 6 31. listopada—7. studenoga 2015.

SimboliËna djela

KljuËni tekstovi: Jeremija 19,1-15; Rimljanima 9,18-21.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe upotrebu simbola i simboliËnih djela u Knjizi

proroka Jeremije, posebno simbol razbijenog lonËarevog glinenog vrËa.OsjeÊati: Shvatit Êe razmjere Judinog grijeha zbog kojega je Bog

konaËno izvrπio sud nad njim u obliku babilonskog suæanjstva.»initi: Obratit Êe pozornost na znakove i poruke koje Bog postav-

lja na naπ put kako ne bismo doπli do toËke s koje nema povratka.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: SimboliËni postupciA. Zaπto je Bog traæio od Jeremije da simboliËnim postupcima pre-

nese Njegovu poruku narodu?B. Kako se danas koristimo simbolima i simboliËnim postupcima

u objavljivanju Boæje vijesti?

II. OsjeÊati: Razbijena posudaA. ©to prikazuje slika razbijene posude koja se ne moæe popravi-

ti?B. Moæemo li u svojoj zajednici s Bogom doÊi do toËke kada viπe

niπta ne moæe biti uËinjeno? Zaπto?

III. »initi: Laneni pojasA. Na koji naËin truli laneni pojas ukazuje na zajednicu izmeu

Jude i Boga?B. Koju pozitivnu poruku iz tog simbola moæemo usvojiti za svoju

zajednicu s Bogom?

Saæetak: Simboli i simboliËni postupci mogu na snaæan naËinprenijeti poruke, a Jeremija je prorok koji ih je Ëesto koristio. Razbi-jena zemljana posuda i truli laneni pojas nisu slike koje pruæaju utje-hu, ali na pozitivan naËin ukazuju na Boæju vrhovnu vlast, kao i Njegovuæelju da bude u bliskoj zajednici s nama.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Brojevi 21,1-9.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Simboli u Bibliji ukazuju na dru-gaËiju stvarnost, na Boæju stvarnost, koja se katkad najbolje prikazujepomoÊu simbola. Kao u sluËaju mjedene zmije, od æivotnog je znaËenjada prepoznamo i shvatimo duhovno znaËenje biblijskih simbola kojiukazuju na Krista i spasenje u Njemu.

Samo za uËitelje: Mjedena zmija bila simbol koji je teπko shva-titi: ukazuje na Kristovu smrt na kriæu (usporedite Ivan 3,14.15), alise odnosi i na Sotonu (usporedite Otkrivenje 12,9). Kako jedan simbolmoæe ukazivati na dvije krajnje suprotnosti? Krist je bio uËinjen gri-jehom (usporedite 2. KorinÊanima 5,21) i ponio je naπe grijehe na kriæ,ali Ëinjenica i dalje ostaje da jedan simbol moæe prikazivati dvije vrlorazliËite stvarnosti.

ProuËavanjem simbola ovaj tjedan, razred treba shvatiti da ne spa-πava simbol, veÊ ono na πto on ukazuje. ZnaËenje simbola moæe bitipromijenjeno (usporedite takoer lava koji se kao simbol u Bibliji od-nosi na Krista i Sotonu). Razmislite πto se dogodilo s mjedenom zmi-jom u izraelskoj povijesti: morala je biti uniπtena u Ezekijino vrijemezato πto je postala idol.

Uvodni razgovor: Plavi mjehuriÊ sa stiliziranim prozorom u sre-diπtu, koji se sastoji iz Ëetiri dijela u crvenoj, zelenoj, æutoj i plavojboji — u pravu ste, shvatili ste: poËetna tipka operativnog sustava kojise koristi na veÊini raËunala na ovom planetu. Pet crtica poredanih odnajmanje do najveÊe slijeva nadesno, u nadi da svih pet svijetle — da,opet ste pogodili: jaËina signala beæiËnog telefona, mobilnog telefona idrugih ureaja. Jabuka s odgrizenim dijelom s desne strane — ovdjemoæemo stati, shvatili smo bît — ova vjeæba ne sluæi da odgovaramona nevaæna pitanja, veÊ da prepoznamo moÊ simbola.

»ini se da naπim æivotom sve viπe upravljaju male apstraktne sli-ke u æivim bojama koje nam govore πto trebamo Ëiniti, kamo trebamoiÊi, kada neπto pritisnuti i πto moæemo oËekivati kada pritisnemo. Sim-bol je obiËno predmet koji prikazuje neπto drugo. SimboliËni Ëin moæeprenijeti sloæenu i apstraktnu stvarnost na vrlo saæet i jednostavan na-Ëin. Razmislite u razredu o nekim simbolima i/ili simboliËnim postup-cima koji su vaæni u vaπoj kulturi. Mjedena zmija ukazivala je na Kri-stovu smrt na kriæu. Kako je moguÊe da su Izraelci bili izlijeËeni samotime πto su gledali u mjedenu zmiju?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Vaæno je da Jeremijino vrijeme shvatimo u ok-

viru πire izraelske povijesti obiljeæene naizgled beskrajnim ponavlja-njem otpadniπtva i pobune, povijesti koja je obuhvaÊala djelomiËnozavrπena osvajanja, vrijeme sudaca kada su se Ëinila mnoga okrutnadjela, ujedinjenje kraljevstva i ©aulovo otpadniπtvo, Davidov preljub iSalomonovo idolopoklonstvo, podjelu kraljevstva, beskrajni niz loπihkraljeva koji je prekinula vladavina nekoliko dobrih, odlazak sjevernihplemena u asirsko ropstvo, propadanje Jude koje je konaËno dovelodo babilonskog suæanjstva. Sve ovo vrijeme Bog je slao muπkarce, æene,suce, proroke, sveÊenike i kraljeve da pozovu Izrael na pokajanje i dase vrate Gospodinu, ali bez uspjeha. Ne treba nas iznenaditi πto seBog na kraju koristio simbolima i porukama koje su ukazivale na nepo-niπtivost Njegovih sudova.

Biblijski komentarIako su simboliËna djela u Knjizi proroka Jeremije uglavnom ne-

gativna i ukazuju na neponiπtivost Boæjih sudova, simbol koji je Bogizabrao takoer snaæno prenosi pozitivne aspekte Njegovog karaktera.Sud i milost u krajnjem su smislu dvije strane istog novËiÊa.

I. SimboliËna djela u Knjizi proroka Jeremije(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 13,1-

9; 19,1-15; 27,1-15; 28,10-17; 32,1-15; 43,8-13; 51,59-64.)Osim lonËarevog razbijenog vrËa i lanenog pojasa, Jeremija se pod

boæanskim nadahnuÊem sluæio mnogim simboliËnim postupcima: jaramkoji je nosio na vratu pokazao je da Juda i okolni narodi trebaju sluæitiNabukodonozoru (usporedite Jeremija 27,1-15; 28,10-17); polje u Ana-totu koje je prorok trebao kupiti od roaka dok je babilonska vojskaopsjedala Jeruzalem, ukazalo je na buduÊe obnavljanje (usporedite Je-remija 32,1-15); veliko kamenje koje je trebao ugraditi ispred faraono-vog dvora u Tafnisu objavilo je sudbinu Egipta (usporedite Jeremija43,8-13); zatim tu je bio i svitak u kojem se nalazilo proroËanstvo opropasti Babilona, koje je proËitao Seraja, Baruhov brat, koji ga je tre-bao proËitati Babiloncima, vezati kamen za njega i baciti ga u Eufratna putu u Babilon (usporedite Jeremija 51,59-64).

Iako su sva ova simboliËna djela bila dobra za privlaËenje pozor-nosti, prvenstveno su prenosila Boæju poruku na opipljiv, vidljiv, dra-matiËan i uvijek osoban naËin. Prorok osobno postao je dio proroËan-stva, katkad s bolnim posljedicama — samo se sjetite Hoπee koji ku-puje svoju æenu u gradskoj Ëetvrti s crvenim svjetiljkama. Jeremijin


æivot bio je neraskidivo povezan s njegovom porukom i simboliËna djelakoja je vrπio Ëesto su mnogo jasnije prenosila poruku nego πto je tomogao uËiniti rijeËima.

Razmislite: Prisjetite se nekih vaænih simbola u svojem krπÊan-skom iskustvu. Koje je znaËenje ovih simbola u vaπem æivotu?

II. LonËarev razbijeni vrË(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 19,1-

15 i Rimljanima 9,18.)Ovaj simboliËni Ëin nadograuje sliku o lonËaru. Dolina Ben Hi-

nom, juæno od Jeruzalema, pred Vratima lonËarskim, na mjestu na ko-jem je Jeremija okupio Judine voe, bila je u povijesnom smislu vrloosjetljivo mjesto na kojem su djeca prinoπena na ærtvu (poslije ga jeoskvrnuo Joπija, usporedite 2. o kraljevima 23,10). Od Jeremijinoguvodnog govora o tome πto se u ovoj dolini stoljeÊima odigravalo ledilase krv u æilama; drugim rijeËima, vladalo je idolopoklonstvo u najgo-rem obliku koje je obuhvaÊalo i ærtvovanje djece, i to sve pod okriljemJudinih kraljeva. SimboliËni Ëin je izvrπen, Jeremija je uzeo vrË, baqbuqna hebrejskom, vjerojatno ukazujuÊi na zvuk krkljanja koji se stvarakada iz njega netko pije. Koriπten je za odlaganje vode i meda, drago-cjenih namirnica u starom Izraelu.

Do dramatiËnog preokreta u ovoj slici dolazi kada Jeremija razbijavrË koji je nepovratno uniπten. Dok u Jeremiji 18 lonËar i dalje mijenjaoblik posude — drugim rijeËima, sudbina naroda i pojedinca ovisi opokajanju — razbijeni vrË u ovom sluËaju je postao beskoristan, “kojise viπe ne da popraviti”. Jeruzalem i Juda postat Êe kao Dolina BenHinom u kojoj viπe neÊe biti mjesta za pokapanje nakon napada babi-lonske vojske, koji se viπe nije mogao sprijeËiti.

Razmislite: Iako je kazna moæda izgledala oπtra, zaπto je Boæjisud nad Judom u ovom trenutku pravedan, Ëak i milostiv, kada se uz-me u obzir povijesni kontekst?

III. Truli laneni pojas(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 13,1-11.)SimboliËni Ëin trulog lanenog pojasa vjerojatno po kronologiji pret-

hodi razbijanju vrËa. Meutim, sluæi kao dobar podsjetnik onoga πtoje Bog prvotno namjeravao za svoju zajednicu s Izraelom.

Ako se uzme doslovno — a nema uvjerljivih razloga da se shvatiu prenesenom znaËenju — Jeremija je dvaput propjeπaËio dug put doEufrata, joπ jednom pokazujuÊi koliko je prorokov æivot ukljuËen u


Boæju poruku. Truli laneni pojas ponovno je ukazao na nepromjenji-vost suda koji se trebao ostvariti u obliku babilonskog suæanjstva. Ipak,noπenje i vraÊanje pojasa s Eufrata (grad Babilon nalazio se na rijeciEufratu), donosilo je traËak nade da Êe doÊi dan kada Êe se Izrael vra-titi iz suæanjstva.

Razmislite: ©to mislite o simboliËnim djelima koja ukazuju naneizbjeænost Boæjih sudova nad Judom? Kako oni otkrivaju Boæju mi-lost i pravdu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Nevjerojatno je do koje je mjere Jeremija bio

ukljuËen u poruku koju je propovijedao: Ëetiri puta je preπao udalje-nost od oko 560 km; hodao je oko grada noseÊi jaram na vratu; razbi-jao je vrËeve pred vlastima na odlagaliπtu smeÊa. Jeremija je ostaovjeran svojoj zadaÊi Ëak i kada mu je dana prilika da se povuËe. PravokrπÊanstvo treba proæimati svako podruËje naπeg æivota.

Za primjenu:1. Do koje mjere ide vaπa osobna ukljuËenost u Boæju vijest i Nje-

govu crkvu?2. Zaπto Jeremija nije napustio brod koji tone kada je Bog poka-

zao da je babilonsko suæanjstvo neizbjeæno?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Simboli imaju veliku ulogu u naπem æivotu i u

Crkvi. Bilo bi dobro da tijekom razgovora u razredu postanemo svjesninjihove prisutnosti i znaËenja i da ih viπe koristimo u objavljivanjuBoæje vijesti.

Aktivnosti:1. Potaknite uËenike u razredu da tijekom tjedna osmisle simbol

svoje vjere (ili pronau postojeÊi) i predstave ga sljedeÊe subote u ra-zredu.

2. Sjetite se nekog simboliËnog Ëina kojim biste mogli prikazatiBoæju vijest spasenja u nekom crkvenom dogaaju. Zatim ga prikaæitepred vjernicima u crkvi.


Pouka 7 7.—14. studenoga 2015.

Nastavak nevolja


UËenik ÊeZnati: ProuËit Êe biblijsku ideju o tome πto znaËi poznavati Boga

i πto se dogaa kada ga ljudi ne poznaju.OsjeÊati: Shvatit Êe zaπto je Jeremija u obliku tuæaljke objavio

Boæju duboku æalost zbog naroda koji je odluËio sluæiti stvarima um-jesto Stvoritelju.

»initi: Razmiπljat Êe o podruËjima u svojem æivotu koje Bogu na-nose bol i zahtijevaju pokajanje u pravom biblijskom smislu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Poznavati BogaA. ©to znaËi poznavati Boga? Zaπto je to viπe od intelektualnog

znanja, viπe od poznavanja nauka o Bogu?B. Koja su podruËja u naπem æivotu na praktiËan naËin pod utje-

cajem poznavanja Boga?

II. OsjeÊati: JadikovanjeA. Jedna od najsnaænijih boli koje moæemo osjetiti jest kada nam

umre neka draga osoba. Na πto je Bog æelio ukazati preko ridanja inaricanja prigodom neËije smrti, o Ëemu Jeremija govori u 9. poglavlju?

B. ©to u praktiËnom smislu znaËi oboæavati stvar umjesto Stvori-telja?

III. »initi: PokajanjeA. Pokajanje nije omiljena rijeË. ©to je pravo biblijsko pokajanje?B. Postoje trenuci kada poput Jeremije trebamo pozvati druge na

pokajanje. Kakve opasnosti u tome leæe?

Saæetak: Poznavanje ili nepoznavanje Boga jasno se odraæava unaπem æivotu na praktiËan naËin. To je znanje koje se prenosi na krπ-Êansko ponaπanje. Kada ljudi ne poznaju Boga, javlja se idolopoklon-stvo u svim oblicima i dolazi do potrebe za pravim pokajanjem.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Rimljanima 1,25; Jeremija 10,1-15.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kao palim ljudskim biÊima na-ma je Ëesto lakπe oboæavati stvar nego Stvoritelja. Pravo sluæenje zah-tijeva blisku zajednicu sa Stvoriteljem koja se temelji na priznanju na-πe greπne naravi, pokajanju i svijesti da je spasenje dar koji primamo.Mnogo je lakπe oboæavati stvari kojima moæemo upravljati ili ljude ko-jima moæemo manipulirati.

Samo za uËitelje: Idoli su oduvijek bili moÊni. Zanimljivo je za-paziti da je u Knjizi proroka Jeremije ono πto je suprotno poznavanjuBoga Ëesto povezano s nepravednim ponaπanjem, ali u najveÊoj mjeris idolopoklonstvom. Drugim rijeËima, ako nemamo spasonosno znanjeo Bogu, “upoznat Êemo” neπto drugo πto moæe ispuniti prazninu i po-klonit Êemo se nekoj stvari ili stvorenju umjesto Stvoritelju. Iako idolibiblijskog vremena danas moæda ne privlaËe naπu pozornost i ne slu-æimo im, postoje mnogobrojni suvremeni idoli koji omoguÊavaju dobrukontekstualizaciju Jeremijine poruke. Ako imate moguÊnost, donesitesliku arheoloπkog predmeta opisanog u daljnjem tekstu. Lako ga moæetepronaÊi u knjigama o arheologiji ili na web-stranici Britanskog muzeja.

Uvodni razgovor: Charles Leonard Woolley je 1920-ih i 1930-ihgodina tijekom iskopavanja pronaπao kraljevske grobnice iz Ura, drev-nog grada na rijeci Eufratu u blizini Perzijskog zaljeva, mjesta u ko-jem je roen Abraham. U dubokoj jami, koju je Woolley nazvao “Velikajama smrti”, pronaene su brojne divne rukotvorine. Jedna od njih bilaje statua visoka 45 cm na kojoj ovan pokuπava dohvatiti najukusnijeliπÊe na drvetu. Woolley je prvo u tome prepoznao ovna uhvaÊenog ugrmlju iz izvjeπtaja o Abrahamu i Izaku (usporedite Izlazak 22,13). Me-utim, daljnje prouËavanje pokazalo je da je u pitanju poznati vjerskimotiv prikazan na drevnim bliskoistoËnim slikama, drvo æivota, kojeje bilo oboæavano u okviru obreda plodnosti.

Iako ovaj motiv ima biblijsko podrijetlo (ne zaboravite da je stabloæivota postojalo u Edenskom vrtu), ono je u velikoj mjeri bilo oboæava-no πirom starog Bliskog istoka i povezivano s plodnoπÊu. OboæavanjeStvoritelja bilo je zamijenjeno oboæavanjem stvari i stvorenja. Meu-tim, ako pomno ispitamo ovaj predmet, vidjet Êemo da je to “samo”statua ovna Ëije su noge i glava prekriveni zlatnim listom, Ëiji su rogoviod poludragog kamenja, a preostali dio tijela od πkoljki, osim spolnihorgana koji su takoer od zlata (ukazuje na njihovu vaænost u drev-nom kultu plodnosti).


Nadareni zlatar je prije oko 4.500 godina imao odreenu ideju, na-bavio je materijal i napravio idola. Koje suvremene idole znate? Kakosu napravljeni i zaπto postaju predmet oboæavanja?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Trebamo shvatiti da svaki grijeh ima svoj odjek

ne samo u naπem æivotu ovdje na Zemlji, veÊ i na Nebu. Ovdje se neradi samo o tome da se u knjigama na Nebu biljeæe odreeni izvjeπtaji.Radi se o Bogu koji pati kada Njegova djeca pou pogreπnim putem.Koliko je radosti zbog svakog greπnika koji se kaje (usporedite Luka15,7.10), toliko je æalosti zbog svakog greπnika koji se ne pokaje. Ro-ditelji koji gledaju kako njihova djeca donose pogreπne odluke mogunazrijeti πto Bog proæivljava. Razlog tome je πto se zapravo sve tiËeodnosa, odnosno zajednice na koju grijeh jako utjeËe. Biblijska ideja“poznavanja” Boga prikazuje ovu bit.

Biblijski komentarEvanelje Starog i Novog zavjeta nije previπe sloæeno. Kada izgu-

bimo Boga iz vida, otvaramo vrata za nove odnose (Ëesto se nazivaju“idolopoklonstvom”); On pokuπava iscijeliti naπ prekinuti odnos pozi-vajuÊi nas na pokajanje, ali, naæalost, mi se tome Ëesto odupiremo.Ovo je Jeremija iskusio kao Boæji prorok.

I. Jadikovanje zbog nepoznavanja Boga(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 9,1-26.)Jeremijino jadikovanje u ovom poglavlju zapravo je Boæje jadiko-

vanje. Prisan zavjetni izraz “moj narod” ponovno je upotrijebljen (naprimjer redci 1.2.7). Boæje jadikovanje (preko svojeg proroka) podsjeÊanas na sliËno pokazivanje osjeÊaja u trenutku kada Isus promatra mno-πtvo koje je kao ovca bez pastira (Matej 9,36) ili kada æali zbog Laza-rove smrti (Ivan 11,35). Sve se tiËe odnosa, toËnije, prekinutih odnosa.

Bog preko Jeremije ponovno opisuje nevolje koje ima u odnosusa svojim narodom i kaæe: “Oni me ne poznaju.” Hebrejski korijen yada(“poznavati”) Ëetiri puta se koristi u tom poglavlju (Jeremija 9,3.6.16.24),ali se znaËenje ove rijeËi ne odnosi toliko na intelektualnu sposobnostda zapamtimo neπto o nekome, koliko na kvalitetan odnos, πto se vidii u upotrebi ove rijeËi za najintimniji odnos izmeu muæa i æene uStarom zavjetu: “Adam pozna svoju æenu Evu, a ona zaËe i rodi Kajina.”(Postanak 4,1) ZnaËi, ne poznavati Boga znaËi ne imati zajednicu sNjim. I obrnuto, poznavati Boga jedino je Ëime se moæemo slobodnohvaliti (usporedite Jeremija 9,24).


Razmislite: Koliko poznajete Boga? Na koje smo naËine katkad ukuπnji da svedemo svoje poznavanje Boga na intelektualnu razinu um-jesto na osobnu zajednicu?

II. Pokajanje i odbacivanje(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 26,1-

17 i Djela 17,30.)Ne smijemo zaboraviti da tekstovi u Knjizi proroka Jeremije nisu

poredani kronoloπkim redom. U 26. poglavlju (koje u kronoloπkom smi-slu dolazi prije 25. poglavlja) zabiljeæena je propovijed u Hramu kojuje prorok propovijedao na poËetku Jojakimove vladavine, u razdobljuizmeu 609. i 608. g. pr. Kr. Joπ uvijek je postojala moguÊnost da seJudejci pokaju i izbjegnu ropstvo, ali vrijeme je istjecalo. To je bilapraktiËna primjena onoga πto je Bog istaknuo slikom lonËara u 18.poglavlju.

Moæda “Êe posluπati i vratiti se svaki sa zla puta svoga” (Jeremija26,3). Meutim, odgovor nije bio pozitivan. Jeremija je bio zatoËen iizveden pred sud. Meutim, optuæenik, kao i Stjepan u Novom zavjetu(usporedite Djela 7), postao je tuæitelj, a tekst od 8. do 16. retka opisujecjelokupno suenje na kojem je Bog preko Jeremije iskoristio joπ je-dnu prigodu da pozove svoj narod na pokajanje. Jeremija se nije to-liko brinuo o bliskoj prijetnji smrÊu koliko o sudbini svojega naroda.

Razmislite: Voe u Judi nisu mogli sluπati Jeremijinu poruku.Nisu mogli podnijeti da prorok govori o moguÊem uniπtenju Jeruzale-ma i Hrama. To se nije uklapalo u njihov pogled na svijet zato πto jeHram postao njihov idol i samo im je njegova prisutnost ulijevala si-gurnost pred babilonskom prijetnjom (usporedite Jeremija 7,4). SliËnotome, koje poruke mi moæda ne æelimo Ëuti?

III. Ustati za Boga(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 26,17-

24 i Djela 5,34-41.)Kao πto se Gamaliel zauzeo za apostole nakon πto je Petar oslo-

boen iz tamnice i kad se vratio u Hram da propovijeda, Bog je podi-gao “neke od najuglednijih u zemlji” koji su branili Jeremiju i sprije-Ëili da bude osuen na smrt. Oni su skoro od rijeËi do rijeËi navelitekst iz Knjige proroka Miheja 3,12 koji ukazuje da je njegova poruka— prvotno objavljena u vrijeme kralja Ezekije, oko 100 godina prijeJeremijinog vremena — veÊ zabiljeæena i da joj je pripisan kanonskistatus. Mihejeve rijeËi narod je sasluπao i obratio pozornost na njih,ali na Jeremijine nije. U tome se vidi velika razlika izmeu vjernog


kralja Ezekije i nevjernog kralja Jojakima. Meutim, Mihejeve rijeËi bilesu ponavljane s uvjerenjem i u odgovarajuÊe vrijeme, a straπne prilikeu kojima se Jeremija naπao bile su ublaæavane.

Razmislite: Ustati za Boga usred neprijateljskog okruæenja i ve-likog pritiska nije lako. ©to vas moæe sprijeËiti da govorite o Bogu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: S uvjerenjem moæemo poduprijeti nekoga samo

ako ga poznajemo. Poznavati Boga podrazumijeva iskustvo i zajednicu,πto nas udaljava od svakog oblika idolopoklonstva. Poznavanje vodi dosnaænog oslanjanja na Bibliju i moralno ispravnog ponaπanja. Ohra-brujuÊe je πto vidimo da Jeremija nije bio potpuno sam, veÊ da su seneki ljudi zaloæili za njega.

Za primjenu:1. Idolopoklonstvo obuhvaÊa ærtvovanje idolima koje smo stvorili.

U starom Izraelu katkad su i djeca bila ærtvovana. Koje predmete ililjude mi ærtvujemo na ærtveniku ovoga svijeta?

2. Kako poruku o pokajanju moæemo uËiniti pozitivnim dijelomnaπega krπÊanskog iskustva i crkvene poruke?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Mediji imaju srediπnju ulogu u veÊini danaπnjih

druπtava. Preko mobilnih telefona i tableta, raËunala i TV-a, neprestanonas obasipaju idoli ovoga svijeta. Kao krπÊani trebamo kritiËki sagle-dati upotrebu i ovisnost o medijima.

Aktivnosti:Pozovite uËenike u razredu da se tijekom sljedeÊeg tjedna odree-

no vrijeme suzdræe od medija i da, ako je moguÊe, jedan dan (ili nekodrugo vremensko razdoblje) provedu bez mobilnih telefona, televizora isliËnog. Neka svoja iskustva iznesu sljedeÊe subote u razredu.



Joπijina obnova

KljuËni tekst: 2. o kraljevima 23,1-28.

UËenik ÊeZnati: Saznat Êe viπe o vjerskoj obnovi kralja Joπije i kako je ona

pruæila traËak nade usred otpadniπtva i idolopoklonstva.OsjeÊati: Shvatit Êe kakva je hrabrost krasila mladog kralja Joπiju

i s kakvom je odluËnoπÊu slijedio Boga.»initi: Obnovu Êe uËiniti sastavnim dijelom svojega krπÊanskog is-

kustva i bit Êe spreman na obnovu kada bude potrebno.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Joπija, posljednji vjerni kralj JudeA. Kako je moguÊe da je Joπija bio drugaËiji od svojih zlih pret-

hodnika?B. Kako je pronalaæenje Zakona u vrijeme obnavljanja Hrama do-

prinijelo Joπijinoj obnovi?

II. OsjeÊati: Revan za Boæje djeloA. Katkad se moæemo umoriti od pretjerano revnih ljudi u crkvi.

Kako moæemo razviti zdravu revnost za Boæje djelo?B. Kako moæemo saËuvati svoju prvu krπÊansku ljubav i poËetno

oduπevljenje?

III. »initi: Osobna obnovaA. Zaπto obnova nije jednokratni dogaaj u naπem krπÊanskom is-

kustvu?B. Kada moramo izvrπiti obnovu u svojem æivotu? Koji su poka-

zatelji da je obnova nuæna?

Saæetak: Joπijina vladavina i obnova obiljeæile su posljednje raz-doblje vjernosti i mira usred duhovne tame koja je prethodila babilon-skom suæanjstvu. Ovaj mladi kralj je svojim oduπevljenjem, revnoπÊu iodluËnoπÊu pokazao da je bilo moguÊe slijediti Boga u potpunosti —Ëak ako to nije bilo dovoljno da se izbjegne nesreÊa koja se bliæila.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 2. Ljetopisa 33; Habakuk 1,2-4.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Boæja milost je uvijek silna, alipostaje posebno istaknuta i vidljiva kada spasi nekoga tko je bio dale-ko od Boga. To pokazuje da Bog moæe dosegnuti Ëak i ljude za kojesmatramo da se nikada neÊe pokajati.

Samo za uËitelje: Manaπeova vladavina karakteristiËna je po na-izgled beskrajnom nizu strahota koje su dostigle vrhunac ærtvovanjemvlastite djece. Od idolopoklonstva do vraËanja, od oboæavanja Baala dopostavljanja likova u Hramu, on je Ëinio sve, joπ i gore. Zatim, vladaoje 55 godina, πto je dovoljno dugo vremensko razdoblje da utvrdi svaova gadna djela u vjerskom i kulturoloπkom æivotu Jude. Njegov sinAmon nije postupao niπta bolje; na kraju su ga ubili njegovi sluge. Toje bila dinastija u kojoj je roen kralj Joπija. Vaæno je da pokaæemorazredu kako Bog svojom miloπÊu moæe okrenuti loπe podrijetlo u ne-πto pozitivno.

Uvodni razgovor: Tijekom tisuÊu godina na Nebu mnogi Êe do-æivjeti iznenaenje. Jedno od njih moæe se dogoditi u trenutku kadaprorok Izaija na uglu zlatne ulice u nebeskom Jeruzalemu naleti naodreenu osobu. Nakon isprike njih dvojica Êe podrobnije pogledatijedan u drugog, i Izaija Êe iznenada zaprepaπteno shvatiti da gleda uManaπeovo lice, istog onog kralja koji ga je usmrtio prije viπe tisuÊagodina.

Prema hebrejskoj tradiciji zabiljeæenoj u Talmudu, Izaija se sakriou jednom stablu bjeæeÊi od Manaπea, ali su ga odali skutovi odjeÊe.Drvo je bilo prepiljeno prema Manaπeovoj zapovijedi. Prorok je bio ubi-jen. Odjek ovog izvjeπtaja nalazi se u Poslanici Hebrejima 11,37.38,gdje su opisane patnje starozavjetnog proroka (usporedite: Ellen G.White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 381,382). Moæemo zamisliti kakoova dva Ëovjeka sjede kraj rijeke u blizini stabla æivota dok Manaπegovori Izaiji o Boæjoj milosti: kako su ga zarobili Asirci i odveli u Ba-bilon, gdje se konaËno obratio Bogu i pokajao.

Manaπeovo pokajanje jedan je od najdramatiËnijih biblijskih iz-vjeπtaja o Boæjoj sili, koja mijenja idolopokloniËke krvnike u pravedneljude. Mi katkad imamo vrlo jasne predodæbe o tome tko zasluæuje dabude spaπen, a tko ne. Manaπea sigurno ne bismo uvrstili meu spa-πene. Kako moæemo izbjeÊi ovu vrstu negativnog i osuivaËkog razmi-πljanja?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Joπija je imao samo osam godina kada je po-

stao kralj. Bio je joπ dijete. Meutim, od ranih dana Ëinio je πto jepravo pred Gospodinom. Ime njegove majke bilo je “Jedida, kÊi Adajina”.Ako znaËenje ovih imena (“Jahvin voljeni” i “Jahvin svjedok”) ukazujena njihov karakter, onda je sigurno njihov utjecaj nadahnut ljubavlju ivjernoπÊu potaknuo Joπiju da uËini velika djela.

Biblijski komentarSræ Evanelja je Kristova smrt na kriæu i Boæji zakon. Ovo su os-

novni elementi u izvjeπtaju o Joπiji nakon πto je u vrijeme obnove Hra-ma pronaπao Knjigu Zakona i ponovno uspostavio slavljenje Pashe, kojau tipoloπkom smislu pretkazuje Golgotu.

I. Obnavljanje Hrama(Prisjetite se u razredu teksta iz 2. o kraljevima 22,1-11.)Pad asirskog i uspon babilonskog kraljevstva u vrijeme Joπijine

vladavine omoguÊili su mirnije razdoblje koje je umanjilo vanjski pri-tisak na Judu, omoguÊavajuÊi Joπiji da svoja uvjerenja praktiËno pri-mijeni bez vanjskih smetnji. Zanimljivo je zapaziti da su se razdobljapolitiËkog mira u Starom zavjetu podudarala s vjernoπÊu kraljeva.

Oko 622. g. pr. Kr. Joπija je odluËio obnoviti Hram, πto je pokre-nulo daleko veÊu obnovu. MoguÊe je da je Knjiga Zakona bila skrivenau tajnoj odaji (geniza, “skriveno mjesto”) u kojoj su se Ëuvali biblijskispisi. One se i dalje mogu pronaÊi u sinagogama. U njima su Ëestopronalaæeni vaæni tekstovi.

Biblijski struËnjaci su raspravljali o sadræaju pronaene KnjigeZakona. Oni koji su zauzeli kritiËki stav prema nastanku Petoknjiæja,smatraju da su Ponovljeni zakon zapravo napisali sveÊenici u Joπijinovrijeme i da su je pripisali Mojsiju time πto su izmislili da je “otkrive-na” u Hramu. Meutim, izraz “Knjiga Zakona” obuhvaÊa cijelo Peto-knjiæje. Utjecaj na Joπiju i narod — drugim rijeËima slavljenje Pashe iobnavljanje Saveza — mogao je izvrπiti tekst iz Levitskog zakonika 26isto kao i tekst iz Ponovljenog zakona 28.

Boæji zakon pronaen je u obliku svitaka, u kojem je Tora inaËebila pisana, a poruka je jasna: svaka obnova treba se temeljiti na ËitanjuBoæje rijeËi, a ne na ljudskim biljeπkama. S tim treba poËeti prava ob-nova i Joπija, kidajuÊi svoju odjeÊu kao odgovor na ono πto je proËi-tao, pokazuje spremnost da se pokaje i izvrπi obnovu.

Razmislite: IspriËajte u razredu kada ste nakon Ëitanja Boæje rijeËidoæivjeli sliËno iskustvo u svojem æivotu ili æivotu mjesne crkve.


II. Huldina poruka(Prisjetite se u razredu tekstova iz 2. o kraljevima 22,12-20 i Filip-

ljanima 2,3.)Hulda pripada skupini od pet Boæjih proroËica u Bibliji (Mirjam,

Debora, Hulda, Izaijina æena i Ana). Joπija je odmah zatraæio vodstvoproroka. Zanimljivo je da se nije obratio Jeremiji, ali kao i u Ezekijinovrijeme, Bog je upotrijebio dva proroka (Miheja i Izaiju) u razliËitimtrenucima za objavljivanje razliËitih poruka.

Naæalost, Huldina poruka slagala se s Jeremijinom po tome πto jeukazivala na neizbjeænost babilonskog suæanjstva. Meutim, mladomkralju, koji je u tom trenutku imao 26 godina, upuÊena je i pozitivnaporuka. Sva nesreÊa koja Êe se sruËiti na Judu dogodit Êe se nakonnjegove smrti.

Joπijina reakcija nakon ovog proroËanstva u skladu je s tekstomiz Poslanice Filipljanima 2,3-8. Joπija se tada na osnovi ovog proroËan-stva mogao povuÊi i vladati nezainteresiran za promjene. Meutim, onje pokrenuo jednu od najveÊih vjerskih obnova zabiljeæenih u Bibliji.

Razmislite: U Boæje djelo Ëesto se ukljuËujemo samo nakon πtose uvjerimo da Êemo imati odreene koristi. Kako moæemo biti kaoJoπija ili Isus, koji niπta nisu Ëinili iz sebiËnih pobuda?

III. Obnova i Pasha(Prisjetite se u razredu tekstova iz 2. o kraljevima 23 i 1. KorinÊa-

nima 5,7.)Zanimljivo je zapaziti s koliko detalja Biblija opisuje obnovu koju

je Joπija proveo. Na taj naËin napravljen je oπtar kontrast s dugom idetaljnom listom gadnih djela koja su poËinili Manaπe i Amon. Jasnoje da je Bog precizan u poniπtavanju utjecaja zla.

Obnova je zapoËeta obredom obnavljanja Saveza (2. o kraljevima23,1-3) na mjestu na kojem su zavrπila Manaπeova gadna djela — uHramu (usporedite 2. Ljetopisa 33,7), uniπtavajuÊi ærtvenike i uzviπice,i kvareÊi bludniËke kuÊe. Joπija je zatim poπao izvan prostorija HramavrπeÊi obnovu u Jeruzalemu i Judi, sve do Betela na sjeveru pozivaju-Êi cijeli Izrael da se vrati Bogu.

Ponovnim uspostavljanjem Pashe obnova je bila dovrπena. Na ovajnaËin Joπija je vratio u sjeÊanje otkupljenje iz Egipta i pretkazao Kri-stovu smrt na kriæu ujedinjujuÊi tako Zakon i milost, πto treba bitikonaËni cilj svake obnove (usporedite 1. KorinÊanima 5,7).

Razmislite: Kako moæemo njegovati zdravu ravnoteæu izmeu rev-nosti za Boæji zakon i pokazivanja Njegove milosti?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U Joπijinoj vladavini moæemo uoËiti mnoπtvo

korisnih pouka kao πto su: vrijednost vjernog i poboænog odgoja (nje-gove majke ili bake), slijediti Boga usprkos disfunkcionalnom obitelj-skom podrijetlu (njegov otac i djed), temeljiti svoje odluke na ËitanjuBoæje rijeËi, biti oduπevljen radom u Boæjem djelu, raditi za Boga bezsebiËnih pobuda itd.

Za primjenu:1. Joπijina obnova objedinila je Zakon i milost u proslavljanju Pas-

he i daljnjim reformama. Kako ova dva aspekta moæemo spojiti u svojemæivotu?

2. Razmiπljajte iz kakvih ste pobuda ukljuËeni u crkveni rad. Kojaopasnost prijeti ako to Ëinite zbog priznanja, nagrade ili bilo kojih dru-gih sebiËnih razloga? Kako moæemo biti sigurni da sluæimo u Boæjemdjelu iz pravih pobuda?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Obnovljeno slavljenje Pashe za vrijeme Joπijine

vladavine bilo je veliki dogaaj koji je sluæio kao obnavljanje Savezaza Judu. U kojoj su mjeri nama takoer potrebni dogaaji u crkvenomæivotu koji nas utvruju u vjeri?

Aktivnosti: »itajte o Joπijinoj obnovi u Bibliji i u odgovarajuÊempoglavlju u knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi. Razmiπljajte o obnoviu svojem æivotu i ispriËajte πto se dogodilo kada ste je doæivjeli u svo-jem æivotu.



Jeremijin jaram

KljuËni tekstovi: Jeremija 28,1-17; 2. Timoteju 4,3.4.

UËenik ÊeZnati: ProuËit Êe razliku izmeu pravog i laænog proroËanstva i

Ëovjekovu teænju da Ëuje ono πto æeli Ëuti.OsjeÊati: Shvatit Êe Jeremijinu usamljenost koja je bila poslje-

dica stalnog protivljenja poruci koju mu je Bog dao.»initi: Posluπat Êe Boæju poruku, Ëak i ako nije ono πto bi æelio

Ëuti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pravo i laæno proroËanstvoA. ©to nam pomaæe da razlikujemo pravo od laænog proroËanstva?B. Zaπto je lakπe prihvatiti vijest koja je ugodna za uπi? Jesu li

sve teπke poruke prave? Objasnite.

II. OsjeÊati: Jeremijina usamljenostA. Je li bilo pravedno od Boga πto je traæio od Jeremije da ne

osniva obitelj i da se suzdræi od iskazivanja æalosti i radosti? Zaπto?B. U kojoj se mjeri trebamo ukljuËiti u Boæje djelo u odnosu na

naπ osobni æivot i obiteljske odnose?

III. »initi: Jasan naukA. Zaπto trebamo slijediti jasan nauk u vremenu u kojem æivimo?B. Kakvu poruku objavljujemo drugima? Ako je to razvodnjeno

Evanelje prilagoeno onome πto bi ljudi æeljeli Ëuti, kako se moæemookrenuti objavljivanju ne tako omiljene poruke?

Saæetak: Jeremija je poruku objavljivao svojim æivotom na vrloosoban naËin, moæda katkad previπe osoban za naπ ukus, buduÊi dase morao suzdræati od mnogih odnosa u druπtvu. Meutim, sve je toprenijelo snaænu poruku. Iako je nailazila na veliko protivljenje, ipakse na kraju pokazala pravom Boæjom porukom.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jeremija 16,1-13; Hoπea 1,1-3.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Æivot starozavjetnih proroka Ëe-sto je bio isprepleten porukom koju su propovijedali. Iako Bog moædaod nas ne traæi da uemo u brak s prostitutkom kao Hoπea, ili danikada ne stupimo u brak kao Jeremija, Bog Êe sigurno zatraæiti odnas da Ëinimo ono πto Êe nas izvesti iz zone udobnosti. Moramo bitispremni na to.

Samo za uËitelje: ©to Bog moæe traæiti od nas kada Ga slijedimo?Teπko je zapaziti jasnu razliku izmeu poruke i osobnosti starozavjet-nih proroka. Hoπea i Jeremija snaæno pokazuju u kojoj mjeri æivotproroka moæe biti sastavni dio njihove poruke. Hoπei je, s jedne strane,Bog naredio da se oæeni prostitutkom, dok se Jeremija trebao suzdr-æati od stupanja u brak (hebrejski tekst u Jeremiji 16,2 je jasan uvezi s tim). Takoer mu nije bilo dopuπteno da ue u kuÊu u kojoj jevladala æalost ili radost.

Svim je ovim na dojmljiv naËin objavljivao Boæju poruku narodu ipozivao ga da se vrati i pokaje. Sigurno se katkad osjeÊao vrlo usam-ljeno. S druge strane, mi se katkad osjeÊamo vrlo neugodno kada Bogzatraæi od nas da uËinimo neπto viπe od odlaska u crkvu subotom.

Uvodni razgovor: James i Ellen G. White imali su Ëetiri sina. Ed-son i William postali su adventistiËki pastori. Herbert je umro kao di-jete. Kratak Henryjev æivot, koji je umro u πesnaestoj godini æivota,pokazuje kako je sluæba Ellen G. White utjecala na njezin obiteljskiæivot. Roen 1847. godine, Henry je dobio upalu pluÊa kada je imaosamo Ëetiri mjeseca. ZahvaljujuÊi æarkim molitvama svojih roditelja,na Ëudesan naËin se oporavio. Kada je imao godinu dana, povjeren jena brigu Francis Howland, dok su Ellen i James putovali i sluæili πi-rom istoËnog dijela Sjedinjenih AmeriËkih Dræava.

Ostaviti dijete na brigu dobrim prijateljima bilo je teπka odluka.Ellen je tu odluku nazvala “najveÊom ærtvom” koju je ikada moralauËiniti zbog sluæbe, i ona je patila kao i Jeremija.

PoËetkom prosinca 1863. godine Ellen i James su tijekom puto-vanja osjetili poticaj da se ranije vrate s puta i vide svoju djecu, kojasu ponovno ostala s Howlandima u Topshamu u saveznoj dræavi Maine.Henry se razbolio samo Ëetiri dana poslije i umro 8. prosinca. Bio jeto teæak udarac za obitelj. Ellen je rekla da æeli provoditi viπe vremenasa svojom djecom (usporedite: Ellen G. White, Testimonies for theChurch, sv. 1, str. 101—103)


Koje ste ærtve vi trebali podnijeti zbog Boæjeg poziva?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: “Uπi koje svrbe” prikladna je metafora koja opi-

suje ljudsku sklonost da stvori realnost koja je mnogo ugodnija odone s kojom se ne æelimo suoËiti. Ispravan nauk u suprotnosti je sporukom koja zadovoljava Ëovjekove æelje, ali ne mijenja greπno po-naπanje. ProuËite u razredu razliku izmeu ove dvije poruke i zaπtoljudi radije prihvaÊaju jednu od njih (usporedite 2. Timoteju 4,3.4).

Biblijski komentarDrveni jaram nasuprot æeljeznom. Jaram koji je Jeremija nosio bio

je napravljen od drveta, materijala koji je Ëvrst, ali ne toliko trajankao æeljezo. U arheoloπkim iskopavanjima rijetko se otkriju drveni pred-meti. To je organski materijal, truli i raspada se.

Æeljezo je, s druge strane, trajnije po svojim osobinama, a samimtim i neugodnije. Prelazak s drvenog na æeljezni jaram kao odgovor nalaænu poruku laænih proroka πalje snaænu opomenu: prema Boæjim po-rukama ne smijemo se odnositi kao da nisu vaæne.

I. Drveni jaram(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 27,1-18.)Drveni jaram kao simbol u 27. poglavlju Knjige proroka Jeremije

ima sveopÊi karakter. Jeremija je u poËetku nazvan “prorokom svimnarodima” (Jeremija 1,5). Poruka je prvi put objavljena u vrijeme kraljaJojakima, izmeu 609. i 605. g. pr. Kr., a zatim ponovno u vrijemeSidkije, oko 594. g. pr. Kr. Jeremijina poruka bila je upuÊena trimarazliËitim skupinama sluπatelja: edomskom, moapskom, amonskom, tir-skom i sidonskom kralju, svim neprijateljskim narodima u Judinomokruæenju (Jeremija 27,1-11); kralju Sidkiji (redci 12-15); sveÊenicimai narodu (redci 16-18). ZajedniËko u ovim porukama jest sliËno upo-zorenje protiv laænih proroka (redci 9.14.16), πto pokazuje da je vladalaborba izmeu pravih i laænih proroka.

Poruka sama po sebi bila je jednostavna i jasna: sluæi babilonskomkralju i bit Êeπ æiv (redci 11.12.17). Jaram je prikazivao babilonskuvladavinu, a sluæenje Babilonu bilo je Ëin posluπnosti Bogu. Meutim,u isto vrijeme Bog je jasno dao do znanja da Êe i Babilonu doÊi vrije-me (7. redak: “dok i njegovoj zemlji ne kucne Ëas”). Ropstvo je trebalotrajati samo ograniËeno vrijeme, otuda drveni jaram. Da je Juda sluæioNabukodonozoru, da se Sidkija nije pobunio protiv njega, Jeruzalembi bio poπteen (17. redak).


Razmislite: Bog je kaznio stanovnike Jude zbog njihove stalnepobune, a onda su se pobunili i zbog kazne. Zaπto im je bilo teπkoprihvatiti posluπnost umjesto da se neprestano bore protiv nje?

II. Laæna proroËanstva(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 28,1-

11 i 2. Timoteju 4,3.4.)Problem laænih proroka sigurno je bio stalni izazov Jeremijinoj

sluæbi, osobito kada se laæni prorok Hananija, kao neposredan odgo-vor na Jeremijinu poruku koju je objavio pomoÊu drvenog jarma u 27.poglavlju, jasno suprotstavio Boæjem proroku.

Hananija je poput Jeremije upotrijebio iste rijeËi u uvodu (2. redak:“ovako govori Jahve”). Koristio se proπlim vremenom (“slomih jaram”),kao da se proroËanstvo veÊ dogodilo. Zatim, postavio je odreene da-tume (3. redak: “do dvije godine”) i navodio je odreena imena (4. redak:“Jekonija”, drugo ime za Jojakina). U to vrijeme Nabukodonozor je gu-πio unutarnju pobunu, πto je moæda pruæilo Hananiji hrabrost da ob-javi takvo proroËanstvo.

Zanimljivo je da je Jeremija jednostavno odgovorio: “Amen!” Nijese branio, veÊ je samo ukazao na suprotnost izmeu opÊeprihvaÊenihi teπkih poruka od kojih su se ove druge tijekom povijesti pokazaletoËnima. Samo povijest Êe pokazati koja je od tih poruka istinita (us-poredite Ponovljeni zakon 18,20-22).

Laæni prorok je u znak odgovora izvrπio drugi simboliËni Ëin —skinuo je drveni jaram i slomio ga. To je djelovalo vrlo dojmljivo i izvr-πeno je s autoritetom. SliËnost izmeu pravog i laænog proroËanstvabila je golema. Narod je Ëuo ono πto je æelio Ëuti, a Jeremija se samookrenuo i tiho otiπao. Ovo je moæda bio uzrok Sidkijine kasnije pobu-ne protiv Babilona, koja je na kraju dovela do uniπtenja Jeruzalema.

Razmislite: Kako moæemo razlikovati istinu od laæi, posebno ka-da su vrlo sliËne?

III. Æeljezni jaram(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 28,12-17.)Jeremija se vratio, ne radi sebe, veÊ s porukom od Boga. Njegova

poruka bila je dvostruka. Slomljeni drveni jaram bit Êe zamijenjen æe-ljeznim jarmom koji se ne moæe slomiti, pokazujuÊi da Juda neÊe moÊiizbjeÊi uniπtenje od strane Babilona, a prilike Êe postati joπ teæe, kaoπto je æeljezo teæe od drveta.

Drugi dio poruke bio je usmjeren protiv Hananije kojem je pro-reËena smrt, πto se dogodilo ubrzo, dva mjeseca poslije. Pobuna protiv


Boga i Njegovog proroka ima svoju cijenu. Ovi dogaaji potvrdili suistinitost Jeremijine poruke.

Razmislite: Katkad je bolje πutjeti (kao πto je uËinio Jeremija)nego se braniti. Kako moæemo znati kako trebamo postupiti u kojemtrenutku?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Izvjeπtaji o drvenom i æeljeznom jarmu su otre-

ænjavajuÊi, uzimajuÊi u obzir da su zavrπili smrÊu laænog proroka. Na-rativ govori o pobuni i nepokornosti. Trebamo se pokoriti kada je vri-jeme za to i ustati kada je vrijeme da se odupremo.

Za primjenu:1. ©to u vaπem æivotu znaËi pokoriti se Boæjoj volji?2. Razmislite za trenutak o svojoj crkvi. Koju poruku ona objavljuje

u vaπoj zajednici? ©to je Ëini opÊeprihvaÊenom, a πto ne? ©to je naj-vaænije, na koji je naËin to Boæja poruka?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Drvo i æeljezo su u srediπtu pouke za ovaj tje-

dan.

Aktivnosti:1. Donesite u razred drveni i æeljezni predmet i zajedno razmiπljajte

o njihovim osobinama, prednostima i nedostacima. Ako niste u moguÊ-nosti donijeti u razred te predmete, nastavite razgovor bez pomoÊnihsredstava.

2. Kao razred pripremite igrokaz za crkvu u kojem Êete prikazatirazgovor izmeu pravog (Jeremija) i laænog (Hananija) proroka iz 28.poglavlja Knjige proroka Jeremije.


Pouka 10 28. studenoga—5. prosinca 2015.

Razorenje Jeruzalema

KljuËni tekstovi: Jeremija 29,1-14; Daniel 9,2.

UËenik ÊeZnati: ProuËit Êe vladavinu kralja Sidkije, koja je dovela do razo-

renja Jeruzalema i shvatit Êe kako se taj dogaaj uklapa u proroËan-stvo o 70 godina suæanjstva.

OsjeÊati: Osjetit Êe Boæju milost usred nesreÊe kada se Bog pu-tem pisma obrati izgnanicima u Babilonu, hrabreÊi ih da ostanu vjerni.

»initi: Molit Êe se za dobro naroda i traæiti njegov mir, Ëak i akookolnosti u kojima æivi nisu u skladu s Boæjom voljom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Sidkija i kraj JeruzalemaA. Kamo je Sidkija, posljednji Judin kralj, iπao traæiti politiËku

sigurnost? Kako se odnosio prema Jeremiji?B. Kakva je povezanost izmeu Jeremijinog proroËanstva o 70 go-

dina (605.—535. g. pr. Kr.) i proroka Daniela?

II. OsjeÊati: Pismo poslano u BabilonA. Kako moæemo shvatiti Jeremijinu poruku nade upuÊenu izgna-

nicima u okviru njegovih uobiËajenih poruka o propasti?B. Kako se kao krπÊanin osjeÊate u ovom pokvarenom svijetu? Na

koji se naËin vi katkad osjeÊate kao izgnanik?

III. »initi: Æivot u BabilonuA. Kakav su æivot prema Boæjim rijeËima Izraelci trebali voditi u

Babilonu?B. ©to su Hebreji trebali Ëiniti kako se ne bi previπe naviknuli na

udoban æivot u Babilonu i kako bi se bili spremni vratiti u Jeruzalem?

Saæetak: Kada je bilo jasno da je suæanjstvo neizbjeæno, Boæjaporuka je obuhvatila i vaæna proroËanstva nade. »ak i u vrijeme kadaje nesreÊa bila pred pragom za vladavine kralja Sidkije, Bog je prore-kao kraj suæanjstva i ohrabrio svoj narod da ostane vjeran.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ezekiel 8,1-18.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Skloni smo nalaziti izgovore zasvoje grijehe i odbaciti Ëinjenicu da Bog vidi sve πto Ëinimo. Meutim,najskrivenije pobude naπeg srca pred Njim su poput otvorene knjige.

Samo za uËitelje: Bog ne samo da je poslao proroka u Judu, veÊi u Babilon, i obojica, Jeremija i Ezekiel, istodobno su objavljivali bo-æansku vijest koja je bila upuÊena odreenim sluπateljima. Zanimljivoje da se njihove poruke podudaraju na mnogim mjestima. Ezekielu jepod boæanskim nadahnuÊem dano vienje o tome πto se dogaa u Bo-æjem hramu u Jeruzalemu, razotkrivajuÊi isti oblik idolopoklonstva okojem je Jeremija propovijedao u Judi. Bog, meutim, nije Veliki bratkoji nas promatra, veÊ Otkupitelj koji nas æeli spasiti od grijeha.

Uvodni razgovor: Druπtveni mediji promijenili su lice kulture usvijetu. Facebook, Twitter i mnoπtvo drugih druπtvenih mreæa potiËuljude da prikaæu svaki svoj korak. Obnavljati svoj status na Facebookuna mobilnom telefonu vaænije je nego razgovarati s prijateljem koji sjedipreko puta vas u restoranu. On je ionako zauzet obnavljanjem svojegstatusa.

Meutim, prilike su joπ ozbiljnije. Nedavni podaci nacionalnih imeunarodnih sigurnosnih agencija o pretraæivanju podataka pokazalesu da nije dostupno samo ono πto æelimo podijeliti s drugima, veÊ iono πto ne æelimo. Osobna privatnost je prema rijeËima nekih sociologaproπlost.

Ezekiel je u Babilonu imao vienje u kojem mu je Bog otkrio πtose dogaa u Hramu u Jeruzalemu: idolopoklonstvo (Ezekiel 8,1-4), lju-bomora (redci 5.6), oboæavanje æivotinja (redci 7-13), plakanje za Ta-muzom (babilonski bog vegetacije poput majke prirode u drugim kul-turama, redci 14.15), oboæavanje Sunca (redci 16-18). Bio je to sinkre-tizam u najgorem moguÊem obliku, i to usred Jeruzalema. Vienje jerazotkrilo tajne grijehe koji su odveli Izraelce u ropstvo.

Koja je razlika izmeu mijeπanja u privatnost u suvremenom dru-πtvu i otkrivanja tajnih grijeha Ezekielu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Arheoloπki izvjeπtaji u velikoj mjeri svjedoËe o

uniπtenju Jeruzalema. Nakon πto je planski uniπtio sve gradove u Ju-di, Nabukodonozor je opkolio Jeruzalem 588. g. pr. Kr., zapoËinjuÊi


dvogodiπnju opsadu koja je zavrπila potpunim uniπtenjem grada iHrama. »uvena Ahilova kuÊa, pronaena u iskopavanju Davidovog gra-da, svjedoËi o ovom uniπtenju. Unutarnje prostorije su djelomiËno spa-ljene, ostavljeni kuÊni predmeti bili su razbacani po podu, strijele ba-bilonskih vojnika pronaene su posvuda. Trebamo shvatiti da je ovanevjerojatna patnja, koju je hebrejski narod podnosio u razdoblju oddvije godine, bila u velikoj mjeri posljedica njegovih postupaka.

Biblijski komentarJoπija je bio posljednji dobri kralj u Judi. Nakon njega prilike su

se naglo pogorπale. Kraljevi su u politiËkom smislu pokuπavali sjeditina dvije stolice i priklanjali su se onome tko je viπe obeÊavao; pobunilisu se protiv Babilona usprkos Jeremijinim opomenama; pokuπali suuπutkati Boæjeg proroka koji je objavljivao neugodnu vijest; ali najviπeod svega, neprestano su se bunili protiv Boga.

I. Sjediti na dvije stolice(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 37,1-10.)Nabukodonozor je 597. g. pr. Kr. postavio Sidkiju na prijestolje i

promijenio njegovo ime Matanija (“Jahvin dar”) u Sidkija (“Jahvina prav-da”). »etiri godine poslije (594/593. g. pr. Kr.) Sidkija je putovao uBabilon (Jeremija 51,59), πto se podudara s izvjeπtajem iz 3. poglavljaKnjige proroka Daniela. On nije bio meu onima koji su ostali stajati!Pokuπao je sklopiti savez s Egiptom (Jeremija 37,6-10; 38,14-28) protivBabilona, πto je izazvalo konaËni babilonski napad kada je uniπtenJeruzalem.

Trideset sedmo poglavlje Knjige proroka Jeremije poËinje nadom.Sidkija πalje izaslanstvo Jeremiji s molbom da se moli za narod. Nekismatraju da je njegova namjera zapravo bila da se naruga Jeremiji, aliËini se da je Sidkija pokuπavao biti na dvije strane. Nije se æelio upotpunosti otuiti od Boga. Iskrenost izaslanstva dovodi se u pitanjebuduÊi da je najmanje jedan izaslanik, Jehukal (Jeremija 37,3; Jukalu 38,1), bio meu onima koji su u sljedeÊem poglavlju traæili Jeremi-jinu smrt. Faraon Hofra doπao je 588. g. pr. Kr. pruæiti potporu Judiprotiv Babilonaca, i Babilonci su privremeno odustali od opsade Je-ruzalema. Meutim, Jeremijin odgovor kralju Sidkiji bio je suprotanonome πto se Ëinilo da se dogaa izvan gradskih vrata: Babilonci Êe seuskoro vratiti i zapaliti grad. Jeremija je pomoÊu hiperbole jasno uka-zao da nema izlaza i da je Egipat bio laæna nada.

Razmislite: Iako se Sidkija zakleo na vjernost Nabukodonozoru,sklopio je savez s EgipÊanima. Zaπto je opasno sjediti na dvije stolice?


II. Uπutkavanje Boæjeg vjesnika(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 38,1-6.)Na kraju prethodnog poglavlja nalazi se izvjeπtaj u kojem je opi-

sano Jeremijino liπavanje slobode (Jeremija 37,11-15) i njegov tajni raz-govor s kraljem Sidkijom (Jeremija 37,16-21). Prorok je pretuËen i utam-niËen, ali je i dalje propovijedao. Njegova poruka zahtijevala je bezu-vjetnu predaju babilonskoj vojsci koja se utaborila izvan gradskih zi-dina. Time bi mnogi æivoti bili saËuvani. To im je bila jedina preostalanada. Meutim, ova poruka navela je neke istaknute voe (“knezove”)da zahtijevaju Jeremijinu smrt (Jeremija 38,1-4) zato πto je uniπtavaomoral naroda. Sidkija je joπ jednom pokazao svoj slab karakter i pre-dao im Jeremiju.

»atrnja u koju je Jeremija baËen vjerojatno je bila uklesana u vap-nenaËkoj stijeni na kojoj je sagraen Jeruzalem. Imala je uzak otvorkoji je mogao biti zatvoren kamenom i πirila se prema dnu. Jeremijaje u nju bio spuπten konopcima. Voda je vjerojatno veÊ bila potroπena.Sve πto je ostalo bio je mulj u koji je prorok utonuo. Bio je to laknaËin da se otarase Jeremije bez prolijevanja nevine krvi (usporeditePonovljeni zakon 19,10-13). NaËin na koji su se rijeπili Jeremije poka-zuje da oni koji su optuæivali proroka nisu vjerovali u svoje optuæbejer su znali da Êe proliti nevinu krv ako ga odmah ubiju. U svakomsluËaju, Jeremija se naπao u oËajnom poloæaju i Ëinilo se da je smrtneizbjeæna. Meutim, Boæji vjesnik je trebao objaviti joπ mnogo poru-ka. Uskoro Êe stiÊi pomoÊ s najneoËekivanijeg mjesta.

Razmislite: Dokle su ljudi bili spremni iÊi da bi uπutkali ili utiπaliBoæji glas koji je govorio preko Jeremije? Zaπto Bog ne moæe biti uπu-tkan?

III. RijeËi nade(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 29,1-14.)Kao πto se Ezekielova sluæba proπirila sve do Jeruzalema, tako je

Jeremijina obuhvaÊala objavljivanje vijesti Judejcima u Babilonu.Pismo upuÊeno izgnanicima, zabiljeæeno u 29. poglavlju, napisano

je na poËetku Sidkijine vladavine, i zanimljivo je zapaziti da je Boæjaporuka joπ jednom bila suprotna opÊem miπljenju. Laæni proroci u Ba-bilonu prorokovali su da je povratak iz suæanjstva blizu, ali pod bo-æanskim nadahnuÊem Jeremija je ponovio proroËanstvo o 70 godina,koje je prvotno dano 605. g. pr. Kr. (usporedite 25,11.12). Kada sagle-damo niz dogaaja na kraju babilonskog i poËetka medo-perzijskogkraljevstva (Kirov proglas 538. g. pr. Kr., spora reakcija Hebreja i dugput do Jeruzalema itd.), onda Êe razdoblje izmeu 605. i 535. g. pr.


Kr. biti kronoloπki vremenski okvir za ispunjenje ovog proroËanstva.Jeremijina poruka upuÊena Hebrejima u suæanjstvu bila je zaprepaπ-ÊujuÊa: trebali su se smjestiti, graditi kuÊe, saditi vrtove, vjenËavatise, imati djecu i opÊenito nastaviti svoj æivot. Bio je to mudar savjet.Pred njima se nalazilo mnogo godina ropstva i Bog ih je pozvao da sepokaju i budu Njegovi svjedoci u Babilonu.

Razmislite: Kako moæemo napraviti ravnoteæu izmeu pokuπajada se skrasimo u ovom svijetu i oËekivanja skorog Kristovog dolaska?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ovdje se postavlja vrlo praktiËno i vaæno pitanje:

odnos izmeu krπÊanina i svijeta.

Za primjenu:1. PolitiËka korektnost vrlo je vaæna u danaπnje vrijeme. Zaπto

krπÊanin Ëesto ne moæe biti politiËki korektan i vjeran Bibliji istodo-bno?

2. Kako se borite s napetoπÊu πto ste u ovom svijetu, ali niste odnjega?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Boæja poruka katkad izgleda anakrona: kada

nam stvari idu dobro prema ovozemaljskim mjerilima, On nas pozivana obnovu; kada su prilike nepovoljne, On govori o buduÊoj slavi. Me-utim, upravo u tome leæi sila Evanelja da izvrπimo obnovu naπe du-hovnosti i donesemo svjetlo u tamu.

Aktivnosti: Pronaite neko mjesto gdje se nalaze ljudi koji suizgubili nadu (bolnica, zatvor, siromaπan kraj). Planirajte pojedinaËniili grupni posjet koji Êe ljudima na ovom mjestu pruæiti nadu.


Pouka 11 5.—12. prosinca 2015.

Savez

KljuËni tekstovi: Jeremija 31,31-34; GalaÊanima 3,15-18.

UËenik ÊeZnati: Prisjetit Êe se razliËitih obnavljanja saveza iz Starog zavjeta

i kako oni ukazuju na konaËno sklapanje Novog saveza o kojem Jere-mija govori prvi.

OsjeÊati: Iskusit Êe Boæju bezuvjetnu spasonosnu milost koja setemelji na opravdanju vjerom.

»initi: Prihvatit Êe ljepotu æivota posluπnosti pod vjeËnom dugomobeÊanja o Boæjoj spasonosnoj milosti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: VjeËni savezA. Kako savez uspostavljeni s Noom, Abrahamom i izraelskim

narodom na Sinaju prikazuju naËin spasenja?B. ©to je bilo “novo” u vezi s Novim savezom o kojem je Jeremija

govorio? Zaπto je bio potreban?

II. OsjeÊati: Spaπeni miloπÊuA. Kako moæemo pomiriti navodnu napetost koja vlada izmeu

Zakona i milosti? Kako ste ovo doæivjeli u svojem æivotu?B. Zaπto je poruka o opravdanju vjerom vaæna u vaπem æivotu? Na

koji se naËin ova poruka propovijeda u vaπoj crkvi?

III. »initi: Æivot pod boæanskom dugomA. Nas kao adventistiËke krπÊane Ëesto optuæuju da smo legalisti

koji se pridræavaju starozavjetnog Zakona. Kakav utjecaj Zakon ima nanaπ svakidaπnji krπÊanski æivot?

B. ©to u praktiËnom smislu znaËi imati Boæji zakon zapisan naploËama srca?

Saæetak: Jeremijino proroËanstvo o Novom savezu potvrda je Boæ-jeg vjeËnog Saveza koji se ostvaruje u Kristovoj smrti na kriæu. Boæjisavez je uvijek nudio spasenje putem opravdanja vjerom u Kristovu smrt.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. KorinÊanima 11,24-26.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Nama su potrebne prilike da ob-novimo zavjet koji smo uËinili s Kristom kada smo se krπtenjem pri-druæili Njegovom tijelu, Crkvi. Gospodnja veËera pruæa nam izuzetnupriliku da obnovimo naπ zavjet sjeÊajuÊi se kako su Kristov æivot ismrt nama omoguÊili spasenje.

Samo za uËitelje: Ideja obnavljanja saveza u Starom zavjetu nijetoliko neobiËna kao πto se Ëesto prikazuje. Mi ga obnavljamo na svakojGospodnjoj veËeri. Boæji savez je poput kuÊe koju je Bog unajmio svo-jem narodu dajuÊi mu ugovor o iznajmljivanju koji postavlja uvjete sta-novanja. Meutim, oni koji su iznajmili stan, Boæji starozavjetni narod— Izrael, zanemario je ugovor i poËeo uniπtavati kuÊu.

Bog je stoljeÊima u razliËitim vremenskim razdobljima slao pro-roke i obnavljao savez ne zato πto je ugovor bio loπ, veÊ zato πto ga sestanari nisu pridræavali, Ëak su htjeli izvrπiti odreene promjene. Nakraju je Bog morao naËiniti novi ugovor, Novi savez, koji se i daljetemelji na istim uvjetima, ali je ovoga puta potvren Kristovom krvljui stoga je to najpotpuniji oblik vjeËnog saveza. Ono πto su razliËitefaze saveza u okviru Starog zavjeta najavljivale, savez u okviru Novogzavjeta ispunio je u Kristu. Ovo je samo analogija (s odreenim ogra-niËenjima), ali moæe prikazati razredu ideju vjeËnog Saveza u njegovimfazama.

Uvodni razgovor: Jedan braËni par nedavno je posjetio crkvu isudjelovao u Gospodnjoj veËeri. Tijekom pranja nogu nije bilo posebneprostorije u kojoj su parovi mogli jedno drugom oprati noge. Tako sumuæ i æena bili primorani otiÊi u prostorije namijenjene posebno muπ-karcima, a posebno æenama i pronaÊi nekoga s kim bi sudjelovali uobredu pranja nogu.

Kakvo novo iskustvo! »ovjek je shvatio da je toliko navikao pratinoge svojoj supruzi na Gospodnjoj veËeri da se naπao u opasnosti dasebi uskrati blagoslove ne pristupajuÊi drugom bratu (ili u njezinomsluËaju sestri) s kojim treba rijeπiti neke nesuglasice ili iz Ëistog zado-voljstva posluæiti prijatelju ili strancu.

Æalosno je πto su crkve u nekim mjestima znatno slabije posje-Êene subotom kada se odræava Gospodnja veËera. Vjernici nekih crkavaËak razmiπljaju o tome da izostave obred pranja nogu ili da prilagodedruge dijelove bogosluæja gubeÊi priliku za obnavljanje zavjeta.

Koliko je obred Gospodnje veËere vaæan u vaπoj crkvi i u vaπemosobnom krπÊanskom iskustvu?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Savez je vaæna teoloπka tema. Novi savez o ko-

jem govori Jeremija pokreÊe pitanje: “©to je sa Starim savezom?” Mnogecrkve temelje svoje razumijevanje saveza na dihotomiji (podijeljenostna dva dijela) izmeu Starog i Novog saveza, πto ukazuje na njihovunepovezanost. »esto se suoËavamo s izjavama poput ove: “U Staromsavezu ljudi su æivjeli pod Zakonom, a mi smo sada pod miloπÊu, uNovom savezu Zakon je prikovan na kriæ i viπe ne vrijedi.” Jedan odciljeva ove pouke jest da pokaæe povezanost Starog i Novog saveza.

Biblijski komentarSvaku zabunu u vezi sa savezima moæemo rijeπiti zahvaljujuÊi

Pavlovoj izjavi u Poslanici Hebrejima: “A Bog mira, koji po krvi vjeËno-ga Saveza od mrtvih izvede velikoga Pastira ovaca, Gospodina naπegaIsusa.” (Hebrejima 13,20; usporedite Postanak 17,7; Levitski zakonik24,8) Vaæno je zapaziti kako se razliËite faze ovog jednog vjeËnog SavezakreÊu naprijed i ukazuju na Krista.

I. Savez uËinjen s Abrahamom(Prisjetite se u razredu tekstova iz Postanka 15,1-6 i GalaÊanima

3,6-9.)Nakon sveopÊeg Saveza koji je Bog uËinio s ljudskim rodom na-

kon potopa prema Ëijem obeÊanju Zemlja viπe nikada neÊe biti uniπte-na potopom (usporedite Postanak 9,7-17; zapazite da je ovaj Savezpotvren tek nakon πto je Noa bio spaπen), Savez s Abrahamom jasnijije u postavljanju uvjeta. Ne treba nas iznenaditi πto se u njemu javljamilost i opravdanje vjerom kao i u Novom savezu: “Abram povjerovaJahvi, i on mu to uraËuna u pravednost.” (Postanak 15,6) Nakon oveizjave vjere uslijedilo je uspostavljanje Saveza (Postanak 15,7-21), ukojem (ponovno) Bog preuzima inicijativu.

Meutim, moramo razjasniti da Abrahamova vjera nije bila predu-vjet za pravednost, veÊ prihvaÊanje pravednosti. U hebrejskom jezikuto je jasno pokazano u Postanku 15,6; ono πto je prevedeno kao “po-vjerova” uzroËni je oblik glagola amn iz kojeg je izvedena suvremenarijeË “amen”. Ovaj redak moæemo takoer prevesti na sljedeÊi naËin:“Abraham reËe: ’Amen u Jahvi’, i to mu se uraËuna u pravednost.”Abraham je prihvatio Boæja obeÊanja kao istinita, i sve πto je mogaoreÊi kao ljudsko biÊe bilo je amen — neka bude tako!

Razmislite: Vjera kaæe amen Boæjim obeÊanjima. Zaπto niπta drugone treba biti dodano ovom jednostavnom amen da bismo bili spaπeni?


II. Savez na gori Sinaju(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izlaska 24,1-18 i Postanka 12,1-

3.)Obnavljanje Saveza koje je uslijedilo nakon davanja Deset zapo-

vijedi na gori Sinaju znaËajan je dogaaj. Poruka je jasna: Zakon jenamijenjen ljudima koji su spaπeni; on ne spaπava. Reakcija Izraela ikasniji dogaaji zabiljeæeni u Izlasku 24,7 vrlo su vaæni: “Sve πto jeJahve rekao, izvrπit Êemo i posluπat Êemo.“

Neπto kasnije ova odluka bit Êe dovedena u pitanje u dogaaju sazlatnim teletom u Izlasku 32. Opravdanje vjerom usporeeno je s op-ravdanjem djelima i vraÊa nas na poËetno zavjetno obeÊanja danoAbrahamu u Postanku 12,2: “Ime Êu ti uzveliËati.” Ovo je u suprotnostis prethodnim, 11. poglavljem, koje opisuje Babilonsku kulu, pojam kojiukazuje na djela (usporedite Postanak 11,4: “pribavimo sebi ime”). Boæjisavez bio je utemeljen na milosti i opravdanju vjerom, a ne djelima, iStari savez je to vrlo dobro razlikovao.

Razmislite: Koja je razlika izmeu opravdanja vjerom i opravda-nja djelima?

III. Novi savez(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 31,31-

34.)Novi savez o kojem govori Jeremija proreËen je u vrijeme koje je

u oπtroj suprotnosti s onim na πto ukazuje Novi savez. Izrael je tije-kom povijesti stalno iznova krπio naËela Boæjeg vjeËnog Saveza koji jeBog objavljivao od najranijih poËetaka ljudskog roda (usporedite Po-stanak 3,15). Bilo je vrijeme da se obnovi Savez koji Êe nadmaπiti sveprethodne: rijeË je o Novom savezu. On je nov zato πto ukazuje nakonaËno ispunjenje zavjetnih uvjeta od strane Isusa Krista u naπu ko-rist. Tako stvara kontrast sa Starim savezom koji Jeremija povezuje sgorom Sinaj. On nudi drugaËiji naËin spasenja buduÊi da je stari na-Ëin izopaËen Ëovjekovom nevjernoπÊu (Jeremija 31,32).

Zapazite da se hebrejska rijeË khadash, koja znaËi “nov”, moæetakoer prevesti i kao “obnovljen” i koristi se s tim znaËenjem u drugimdijelovima Starog zavjeta (na primjer Tuæaljke 3,23; usporedite Psalam103,5 gdje je upotrijebljena kao glagol). Vaæan detalj Novog saveza jeukljuËivanje Zakona u srce i um (Jeremija 31,33). Ali Ëak ni ovo nijenov nalog, veÊ obnovljeni poziv da ostvarimo osobnu i spasonosnu za-jednicu s Bogom kao πto je veÊ objaπnjeno u Petoknjiæju (usporeditePonovljeni zakon 6,4-6).


Razmislite: ©to u praktiËnom smislu znaËi imati Boæji zakon na-pisan u srcu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: »ini se da je savez teoloπko i apstraktno pitanje

o kojem teolozi mogu satima raspravljati bez ikakvog praktiËnog zna-Ëenja za naπ æivot. Meutim, teologija nikada nije bila teorijsko pita-nje, veÊ ju je uvijek trebalo primijeniti u æivotu Boæje djece. Savez jetemelj odnosa izmeu Boga i ljudskog roda.

Za primjenu:1. Zakon i milost Ëesto se suprotstavljaju, i mi se kao adventistiËki

krπÊani katkad u ovom sukobu naemo na strani Zakona. Kako moæe-mo ukazivati na vaænost Zakona a da ne budemo legalisti?

2. Od samog poËetka svi savezi bili su utemeljeni na milosti. NaËemu je utemeljen vaπ savez s Bogom?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Gospodnja veËera je prava prilika da obnovimo

zavjet koji smo uËinili s Bogom. Pobrinite se da nijedan dio ovog vaænogobreda ne bude zanemaren u vaπoj crkvi.

Aktivnosti:1. Obiljeæite obnavljanje saveza u obliku Gospodnje veËere nami-

jenjene samo vaπem razredu. Moæete ga odræati u petak uveËer i posve-titi dovoljno vremena za pranje nogu i svjedoËanstva.

2. Pripremite se za prethodno spomenutu Gospodnju veËeru tije-kom tjedna rjeπavajuÊi nesuglasice s odreenim osobama.



Povratak u Egipat

KljuËni tekstovi: Jeremija 42,13-22; Izlazak 16,3; Djela 7,39.

UËenik ÊeZnati: ProuËit Êe zavrπnu povijest Jude nakon uniπtenja Jeruza-

lema od strane babilonskog kraljevstva, koja je karakteristiËna po uboj-stvima, spletkama i povratku u Egipat.

OsjeÊati: Zadrhtat Êe pred stvarnoπÊu grijeha i ljudskom naravikoja odbija uËiti iz povijesti.

»initi: UËit Êe iz povijesti i prihvatiti Ëak i teπke pouke kojimanas Bog treba pouËiti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Povratak u EgipatA. O povratku u Egipat nije se govorilo samo u Jeremijino vrije-

me. U kojim se prigodama Boæji narod æelio vratiti u Egipat?B. Zaπto u Knjizi proroka Jeremije zapravo govorimo o obrnutom

izlasku?

II. OsjeÊati: Stvarnost, poricanje i nastavak æivota u grijehuA. Kakvu je ulogu Jeremija imao nakon uniπtenja Jeruzalema? Ka-

ko se osjeÊao kada su se Hebreji odluËili vratiti u Egipat?B. Koji je bio konaËni ishod povratka u Egipat? Zaπto Hebreji nisu

naπli mir u Tafnisu?

III. »initi: Prekidanje zaËaranog krugaA. ©to je potrebno da bismo uËili iz povijesti? Zaπto smo skloni

stalno iznova Ëiniti iste pogreπke?B. Kako moæemo prekinuti zaËarani krug æivota u grijehu? Kakvu

nadu imamo?

Saæetak: Jeremija u tekstovima od 40. do 44. poglavlja daje vrloæalostan izvjeπtaj: dogaaji koji slijede nakon uniπtenja Jeruzalema odstrane Babilona pokazuju kako ljudska narav nastavlja tonuti u grijehsve dublje dok se potpuno ne vrati u ropstvo grijeha, kao πto je pri-


kazano povratkom Hebreja u Egipat. Postoji traËak nade: Bog ostaje snama kao πto je Jeremija ostao s narodom.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jeremija 40,7-16; Jeremija 41.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: BezosjeÊajno ubojstvo Gedalijeutjecalo je na cijelu hebrejsku zajednicu koja je ostala u Judi nakonuniπtenja Jeruzalema od strane Babilonaca. To pokazuje koliko grijehvrπi straπan utjecaj na cijelu zajednicu.

Samo za uËitelje: U judaizmu se do danas obiljeæava ubojstvoGedalije, upravitelja Jude kojega je Nabukodonozor postavio nakonuniπtenja Jeruzalema. Ubijen je sedmog mjeseca Tiπrija 586. ili 582. g.pr. Kr., πto se poklapa s daljnjim protjerivanjem Hebreja u Babilon,koje je moglo znaËiti odmazdu zbog ubojstva babilonskog namjesnika(usporedite Jeremija 52,30).

Ubojstvo, kojim su prekrπeni zakoni gostoprimstva starog Bliskogistoka, pokrenulo je niz dogaaja koji su konaËno doveli do raspadahebrejske zajednice koja je pobjegla u Egipat da bi izbjegla gnjevbabilonskog kraljevstva. Razgovarajte u razredu o izvjeπtaju o Gedalijii naglasite dalekoseæne posljedice koje su ti dogaaji imali na narod.Grijeh nikada nije izdvojeno pitanje i uvijek vrπi utjecaj na obitelj izajednicu.

Uvodni razgovor: Ne dogaa se Ëesto da se u arheologiji pronaeneposredna povezanost s biblijskim osobama. Stari bliskoistoËni pe-Ëati bili su obiËno manji od 1,5 cm i napravljeni od poludragog kame-nja. Na njima su bili urezani sitni detalji koji su stvarali sloæenu slikukoja se Ëesto sastojala od osobnog imena ili slike, ili i jednog i dru-gog. ObiËno su noπeni oko vrata i koriπteni za potpisivanje dokumenataili utvrivanje identiteta vlasnika peËata.

Tri otkrivena urezana peËata, ili bolje reËeno njihovi otisci, pove-zani s izvjeπtajem o Jeremiji, u arheoloπkom smislu tvore izuzetnuvezu izmeu biblijskog teksta i odreenih predmeta. Na prvom otiskupeËata zapisano je sljedeÊe: “(Pripada) Barahiji (Baruhu), sinu Nerijinom,pisaru.” Otkriven je 1975. godine u jednom antikvarijatu i potvrujeda je Jeremijin pisar povijesna osoba. Godine 2005. i 2008. pronaenasu joπ dva otiska peËata tijekom arheoloπkih iskopavanja u Jeruzalemu.Na jednom od njih nalazi se sljedeÊi tekst: “Pripada Jehukalu, sinu©elemjinu, sinu Sovinu.” Ovo je isti Jehukal (ili Jukal) koji je æelioubiti Jeremiju (usporedite Jeremija 37,3; 38,1). KonaËno, na posljed-


njem piπe: “Pripada Gedaliji, sinu Paπhurovu.” Svi predmeti pripadajuJeremijinom vremenu. Tako imamo snaæno arheoloπko svjedoËanstvoo æalosnom izvjeπtaju pred kraj Jeremijine sluæbe.

U Jeremijinom izvjeπtaju spominje se joπ jedan Gedalija, sin Ahi-kamov. Bio je namjesnik Jude, odnosno onoga πto je od Jude ostalo.Ovog Gedaliju muËki je ubio Jiπmael, jedan od zapovjednika kralja Sid-kije, nakon πto mu je Gedalija ljubazno ponudio gostoprimstvo, πto jejedan od najsvetijih obiËaja na starom Bliskom istoku (vidi Jeremija40,7-16). Moæe li biti gore od ovoga? Kako reagirate kada je vaπe po-vjerenje u nekog vama bliskog zloupotrijebljeno i kada doæivite dubo-ko razoËaranje?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Tekstovi u Knjizi proroka Jeremije od 40. do

45. poglavlja pokazuju kako su Hebreji koji su odvedeni u Babilon tamoæivjeli. Pomislili bismo da su shvatili poruku koja im je upuÊena uni-πtenjem grada i Hrama, ali zapanjujuÊe je to πto su nastavili grijeπiti,πto je Izrael Ëinio mnogo godina. Æalostan kraj bio je neizbjeæan, jeriako ih je Bog na Ëudesan naËin izveo iz egipatskog ropstva, oni su sedobrovoljno odluËili vratiti u Egipat protivno Boæjem savjetu. Ipak, Je-remija ih je i dalje pratio.

Biblijski komentarI. Selektivno sluπanje(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 42.)Nakon Gedalijinog ubojstva svi su doπli k Jeremiji. Tekst jasno

kaæe da su Ëak i oni koji su ga prethodno prezirali sada æeljeli Ëutinjegovo miπljenje (Jeremija 42,1). Zanimljiva je upotreba izraza “JahveBog tvoj” i “Jahve Bog naπ”, πto ukazuje na kolebanja u zajednici iz-meu Jude i Boga.

Peti i πesti redak biljeæe poboænu izjavu da je narod spreman po-sluπati sve πto im Bog kaæe. Njihove rijeËi podsjeÊaju na potvrivanjeSaveza od strane izraelskog naroda na gori Sinaju (Izlazak 24,7), na-kon Ëega je odmah uslijedilo sliËno pokazivanje neposluπnosti u do-gaaju sa zlatnim teletom. Kada ih je Jeremija upozorio da ne idu uEgipat, veÊ da ostanu u Judi, narod je okrivio Baruha tvrdeÊi da jeokrenuo Jeremiju protiv njih. Ovo joπ jednom podsjeÊa na izvjeπtaj oizlasku kada je narod okrivio Mojsija πto ga je izveo iz Egipta. Jere-mijina konaËna molba je viπe od snaæne æelje. Izraz: “Ne idite u Egi-pat” u 19. retku izriËita je zabrana u kojoj se koristi isti jezik kao i uDeset zapovijedi.


Odlazak u Egipat nije bio pitanje izbora i znaËio je jasno krπenjeBoæje zapovijedi.

Razmislite: Jeremija je u 20. retku nazvao narod licemjerima. ©toje bilo toliko licemjerno u njihovom ponaπanju prema Jeremiji (i Bo-gu) u ovom poglavlju?

II. Joπ jedno simboliËno djelo(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 43,8-13.)Posljednji izraelski kraljevi smatrali su Egipat velikom silom koja

Êe im pomoÊi u borbi protiv babilonskog kraljevstva. Samim tim sma-trali su da trebaju pobjeÊi u Egipat. Meutim, Izaija je veÊ prije prepo-znao Egipat kao slomljenu trsku koja Êe probosti ruku onoga tko senasloni na nju (usporedite Izaija 36,6).

Jedno od posljednjih simboliËnih djela Jeremija je uËinio u Egip-tu da bi razbio laæne nade Hebreja da Êe ih Egipat zaπtititi. Grad Taf-nis nalazio se na sjeveroistoËnoj delti rijeke Nila i bio je ulazna toËkau Egipat. Jeremija je tamo ugradio veliko kamenje ispred faraonovogdvora. Bilo je to isto mjesto na kojem Êe Nabukodonozor postaviti svojekraljevsko prijestolje kada konaËno osvoji Egipat, πto se dogodilo 568./567. g. pr. Kr. Poruka je bila jasna: Juda je bio “za izgnanstvo” (Jere-mija 43,11) i bijeg u Egipat nije niπta promijenio.

Razmislite: U koje institucije, ljude i predmete polaæemo svojepovjerenje? Kako moæemo znati da su vrijedni povjerenja?

III. Povratak u Egipat(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 44;

Izlaska 16,3; Djela 7,39.)Jedan od najneobiËnijih detalja u izvjeπtaju o povratku u Egipat

jest πto je Jeremija pratio svoj narod. Mogao je donijeti drugaËiju od-luku (usporedite Jeremija 39,11-40,5) i provesti ostatak æivota u Babi-lonu pod zaπtitom kralja Nabukodonozora. Meutim, odluËio je ostatis narodom u Judi koji ga je na kraju poveo u Egipat.

U 44. poglavlju zabiljeæena je Jeremijina posljednja poruka upuÊe-na Hebrejima koji su se s vremenom naselili u Egiptu. Poglavlje potje-Ëe iz 580. g. pr. Kr. To je posljednja poruka u kojoj je ponovljeno daÊe se oni koji su smatrali da Êe im bijeg u Egipat omoguÊiti sigurnoutoËiπte na kraju suoËiti s Boæjim sudom na tom mjestu (Jeremija44,11-14).

Reakcija naroda bila je u skladu s ranijim ponaπanjem: otvorenosu priznali svoju vjernost “nebeskoj kraljici” (redci 15-19), vjerojatno


Aπeri, kanaanskoj boæici plodnosti. Oni su se u potpunosti vratili uEgipat. Bio je to izlazak, ali u obrnutom smjeru, namjeran povratak uropstvo grijeha i prkosno odbijanje da posluπaju Boæji glas. Stjepan jeu svojem govoru pred Velikim vijeÊem govorio o ovome, bolno se pri-sjeÊajuÊi izvjeπtaja o izlasku: “U srcima se svojim vratiπe u Egipat.”(Djela 7,39) Izrael i Juda vjekovima su se u svojem srcu okretali Egip-tu, i fiziËki povratak nakon uniπtenja Jeruzalema bio je samo izvanj-ska potvrda onoga πto se davno dogodilo u njihovom srcu.

Razmislite: ©to u praktiËnom smislu znaËi vratiti se u Egipat usvojem srcu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ni Jeremijina sudbina nakon objavljivanja ove

poruke ni sudbina hebrejskog naroda u Egiptu nije poznata. Prema pro-rokovim posljednjim rijeËima nije bila dobra.

Za primjenu:1. Je li vam se nekad dogodilo da imate namjeru slijediti Boæji

put, ali vam se nije svidio kada vam ga je On pokazao? ©to ste tadauËinili?

2. Povratak u Egipat u svojem srcu i dalje je ozbiljna realnost.©to nas to u duhovnom “Egiptu” tako snaæno privlaËi?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Povratak u Egipat bio je srediπte pouke za ovaj

tjedan. Kao adventistiËki krπÊani Ëesto izlazimo iz duhovnog “Egipta”— iz greπnih ovisnosti, kriminala, mrænje — ipak, ima joπ uvijek mno-go ljudi koji u duhovnom smislu trebaju iziÊi iz Egipta.

Aktivnosti:Prisjetite se nekog mjesta u vaπem okruæenju koje bismo mogli

nazvati “Egiptom” i organizirajte misionski rad kako biste doπli do ljudikoji æive na tom mjestu i koji moæda samo Ëekaju poziv da iziu.



Jeremijine pouke

KljuËni tekstovi: Jeremija 2,13; Ponovljeni zakon 6,5; Jeremija23,1-8.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe glavne pouke u Knjizi proroka Jeremije, koje

se uglavnom tiËu Boæjeg karaktera i naπeg odaziva.OsjeÊati: Shvatit Êe temu ostatka i razliku izmeu “mnogih” i “ne-

kolicine”.»initi: Prihvatit Êe religiju srca, koja je jedini put koji vodi do

prave sreÊe i vjeËnog æivota.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæji karakterA. Na koje je naËine Boæji karakter bio pogreπno prikazan u Jeremi-

jino vrijeme?B. UkljuËuje li poruka suda — poruka koju je Jeremija najviπe

objavljivao — sliku Boga kao strogog suca koji samo Ëeka da uËinimoneku pogreπku?

II. OsjeÊati: Samo nekolicinaA. Koje su kljuËne poruke teme ostatka? Kako je ona prikazana u

Knjizi proroka Jeremije?B. Kako se tema ostatka odnosi i na nas danas kada broj vjernika

AdventistiËke crkve raste?

III. »initi: Religija srcaA. Je li religija srca vrsta vjerskog iskustva koje se temelji na

osjeÊajima?B. ©to je suprotno religiji srca?C. Kako se religija srca ostvaruje u svakidaπnjem æivotu?

Saæetak: Kada se osvrnemo na Knjigu proroka Jeremije, uoËava-mo temu koja je srediπte velike borbe: Boæji karakter i Ëovjekovo po-greπno razumijevanje i prikazivanje Njegovog karaktera. Bog æeli da Mu


predamo svoje srce i nije zadovoljan neËim manjim. Ni mi neÊemo bitizadovoljni neËim manjim.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Jeremija 2,13.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Cijena uËeniπtva je visoka. Je-remija se tijekom svojeg æivota suoËio s velikim nevoljama da bi obja-vio Boæju poruku i prikazao Boga koji je pravi “izvor æive vode”, Bogakoji u svojoj ljubavi stalno iznova æeli vratiti svoj narod k sebi.

Samo za uËitelje: Jeremija je viπe od Ëetrdeset godina proroko-vao svojem narodu, prvo u Judi, zatim u Egiptu. U razliËitim trenucimau æivotu gorko je jadikovao Bogu zbog svoje sluæbe i poruke koju jetrebao objaviti (Jeremija 11,18-12,5; 15,10-18; 17,12-18; 18,19-23), πtoje dovelo do toga da je prokleo dan svojeg roenja (Jeremija 20,14-18).Ipak, neprestano je bio uz Judu, sve do njegovih posljednjih dana kojisu bili obiljeæeni pobunom i uniπtenjem.

Iako je mogao odustati od svega, ostao je uz svoj narod, poπao jes njim u Egipat gdje je umro pod nepoznatim okolnostima. On je biojedan od najveÊih proroka, a u isto vrijeme bio je kao i svaki drugiËovjek. Razgovarajte u razredu o Jeremijinoj veliËini koja je isijavalaiz njegove ljudske naravi.

Uvodni razgovor: Svi volimo sretan kraj. Meutim, izvjeπtaj o Je-remiji ne zavrπava dobro. Jeruzalem je uniπten, Gedalija je muËki ubi-jen, Boæji prorok joπ jednom zanemaren, preostali Hebreji vratili su ses Jeremijom u Egipat, i cijeli izvjeπtaj zavrπava sinkretizmom i smrÊu.

Zamislite pastora koji iznosi dragocjene evaneoske propovijedi,koji uvijek posjeÊuje vjernike svojeg stada i koji vjerno obavlja sve svojeduænosti — pa ipak nikada nije krstio ni jednu jedinu osobu. KakoobeshrabrujuÊe! Ili, sjetite se velikog broja misionara koji su izgubiliæivot, a nisu vidjeli opipljive rezultate svojih dugogodiπnjih napora.

Cijena uËeniπtva nije mala. Kako vi reagirate kada prilike postanuteπke na vaπem krπÊanskom putu i kada se suoËite s protivljenjem nasvakom koraku?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Na kraju prouËavanja pouke za ovo tromjeseËje

trebamo sagledati opÊu sliku koju dobivamo prouËavanjem Knjige pro-roka Jeremije i kako se ona uklapa u veÊu sliku velike borbe. Ova


knjiga ne govori samo o posljednjim danima Jude i porukama o sudu,veÊ o Boæjem karakteru, o tome kako Sotona uspjeπno prikazuje Boæjikarakter na iskrivljen naËin i samim tim boæansku sliku u nama.

Boæji neprestani napori da vrati pobunjeni narod k sebi otkrivajuBoga ljubavi koji stalno iznova æeli uspostaviti zajednicu sa svojimnarodom. »ak i kada poziv na pokajanje nije bio prihvaÊen i kada jedoπlo suæanjstvo, Bog je objavio sljedeÊu poruku o obnovi i buduÊojnadi ostatka. Ovo su znaËajne biblijske teme koje se tiËu Evanelja iu Starom i u Novom zavjetu.

Biblijski komentarSuvremeni komentatori obiËno vide sud u srediπtu teoloπke poru-

ke u Knjizi proroka Jeremije. Meutim, sud nikada nije teoloπki krajsam po sebi, veÊ uvijek sredstvo kojim se ljudski rod joπ jednom pri-bliæava Stvoritelju. Sud — u obliku maËa, gladi i pomora (trostrukakletva koja se u Knjizi proroka Jeremije javlja oko petnaest puta; naprimjer Jeremija 14,12; 21,7; 29,17 itd.) — nikada nije posljednja Bo-æja rijeË, veÊ spasenje (usporedite Jeremija 30-33, takozvana Knjigautjehe) i obeÊanje o ostatku koji Êe ispuniti Boæju volju u svojem æivo-tu.

I. Boæji karakter(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Jeremije 2,11-13.)BuduÊi da je u velikoj borbi u pitanje doveden Boæji karakter, Jere-

mija na poËetku svoje knjige jasno daje do znanja da je u osnovi Judinepobune iskrivljena slika o Boæjem karakteru. U Jeremiji 2,11-13 nalazise bît Jeremijine poruke: Juda (i Izrael prije njega) zamijenio je Boæjuslavu za ono πto ne pomaæe (11. redak). Hebrejska rijeË kabod (“slava”)odnosi se na Boæju prisutnost u Hramu (na primjer Izlazak 16,10) iposebno na ispunjavanje Hrama, ukazujuÊi na Boæju æelju da boravimeu ljudima i ispuni ih svojom prisutnoπÊu.

Izrael (Juda) zamijenio je ovu opipljivu Boæju prisutnost praznimobredima, odnosno “izvor æive vode” “kladencima ispucanim”. Kakvaæalosna promjena. Æiva voda u Bibliji odnosi se na Krista (usporediteIzlazak 17,6), snaæna je metafora spasenja (usporedite Ivan 4,10-14) iukazuje na Boæje karakterne osobine. On nas æeli spasiti, poduprijetii ispuniti svojom stalnom prisutnoπÊu. Ovo je Bog koji se otkriva uKnjizi proroka Jeremije od samog poËetka. »ime god Ga zamijenili,uvijek Êemo biti na gubitku.

Razmislite: Boæja slava i æiva voda vrlo su snaæne biblijske slike.Kakvo znaËenje ove slike imaju u vaπem krπÊanskom iskustvu?


II. Obredi i idoli(Prisjetite se u razredu tekstova iz Knjige proroka Jeremije 6,20;

7,1-10; 10,1-14.)Formalna poboænost izraæena beznaËajnim obredima ide ruku pod

ruku s idolopoklonstvom i Ëesto je s njim u neobiËnoj simbiozi. Tri-put ponovljene rijeËi “Svetiπte Jahvino” koje je Jeremija izgovorio navratima doma Gospodnjeg (Jeremija 7,4) bile su æivi izraz ovog tipalaæne poboænosti, religije ispucanih kladenaca.

Vladalo je miπljenje da je prisutnost Hrama dovoljna, da Êe on naËudesan naËin djelovati protiv babilonskih napada i da se Bog nalazi uovoj graevini tako da Ga Ëovjek moæe prizvati kad god je potrebno.Nije bilo vaæno πto je naËin æivota i moralno ponaπanje potpuno odu-daralo od Boæjeg zakona (Jeremija 7,5-10), πto se raπirilo idolopo-klonstvo (Jeremija 10,1-9) i πto se uvuklo Ëak i u Hram (usporediteEzekiel 8).

Meutim, sve ovo je mrtva vjera, okrenuta djelima i u velikoj jesuprotnosti s Bogom, Æivom vodom, silnim Stvoriteljem. Joπ jednomse bitka vodi oko Boæjeg karaktera.

Razmislite: Zaπto bi netko sa zdravim razumom zamijenio æivogBoga beæivotnim idolima? Zaπto ovo, naæalost, i nije tako nepojmljivokao πto mislimo?

III. Religija srca i ostatak(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ponovljenog zakona 6,4-6 i

Knjige proroka Jeremije 23,1-8.)©ema Izrael (“»uj, Izraele”) i danas je srediπte æidovskog bogoslu-

æja u subotu, i ukazuje na vaænost onoga πto slijedi u 5. retku, πtoËini bît prave sluæbe Bogu. Æivi Bog zahtijeva religiju iskrenog srca iniπta manje od toga. Ova vrsta poboænosti temelji se na odnosu lju-bavi koji ukljuËuje sve aspekte osobe: “srce”, kao srediπte misli i volje;“duπu” (hebrejski nefeπ), koja se odnosi na cjelokupnu osobu; i “sna-gu”, koja se odnosi na tjelesni aspekt.

Religija iskrenog srca treba biti potpuna i prava. Ona je dio Starogi Novog zavjeta, iako neki sumnjaju da potjeËe iz dijela Petoknjiæjapod nazivom “Boæji zakon”, gdje se navode naËela Saveza (Ponovljenizakon 5,1-11.32).

Meutim, Ëini se da samo ostatak stupa u takvu zajednicu ljubavis Bogom. Od vremena Noe, to je bio samo ostatak, i obeÊani ostatak uKnjizi proroka Jeremije koji Êe se vratiti iz babilonskog suæanjstvabrojio je samo oko pedeset tisuÊa ljudi (Nehemija 7,66-73). BabilonskiTalmud, jedan od najvaænijih vjerskih dokumenata u judaizmu, koji


potjeËe iz Babilona, svjedoËi o velikom broju Hebreja koji su se udo-bno nastanili u Mezopotamiji i Babilon uËinili svojim domom.

Osim izvjeπtaja o suæanjstvu postoji i mesijanski aspekt Jeremi-jinog proroËanstva koji ukazuje na Krista kao Kralja, koji Êe se zvati“Jahve, Pravda naπa” (Jeremija 23,6), izraz koji je apostol Pavao upo-trijebio u 1. KorinÊanima 1,30. Osim izvjeπtaja o Kristu, tema ostatkaukazuje na svrπetak vremena kada Êe crkva posljednjeg vremena nje-govati religiju iskrenog srca prihvaÊanjem “Isusovog svjedoËanstva”,koje se odnosi na spasenje miloπÊu i æivot posluπnosti, koje ukazujena “Boæje zapovijedi” (Otkrivenje 12,17). Jeremijina poruka stalni jepoziv upuÊen naπim srcima da se sretnemo s Bogom.

Razmislite: ©to za vas znaËi religija iskrenog srca?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: BuduÊi da je ovo posljednja pouka u ovom tro-

mjeseËju, vaæno je da se uËitelj usredotoËi na πiru primjenu cijele Knji-ge proroka Jeremije.

Za primjenu:1. ©to je u prouËavanju Knjige proroka Jeremije u ovom tromje-

seËju na vas izvrπilo najsnaæniji dojam?2. ©to moæete uËiniti u svojoj crkvi i zajednici da biste istaknuli

religiju iskrenog srca?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Knjiga proroka Jeremije treba nas pokrenuti.

»esto nas pokreÊu iskustva drugih ljudi s Bogom.

Aktivnosti:Zavrπite prouËavanje pouke za ovo tromjeseËje aktivnoπÊu u kojoj

Êe vjernici ispriËati kako su doæivjeli velike pouke iz Knjige prorokaJeremije. Razgovarajte o vjernosti, posluπnosti, religiji iskrenog srca,sluπanju Boæjeg glasa, buenju i obnovi, ostavljanju idolopoklonstva ilaæne religije i Boæjem ostatku.


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Starozavjetna knjiga koja u najveÊoj mjeri otkriva Bo-

æju æelju da Mu ljudi budu posluπni i ljudsku sklonost da

ne budu posluπni, jest Knjiga proroka Jeremije.

U vrijeme velikih geopolitiËkih promjena na starom Bli-

skom istoku, Knjiga proroka Jeremije biljeæi izvjeπtaj o

prorokovoj sluæbi i poruci koja mu je povjerena.

PoËevπi od poziva upuÊenog proroku, Knjiga proroka Je-

remije vodi nas kroz nekoliko desetljeÊa biblijske povije-

sti.

Od svih duhovnih istina iznijetih u knjizi, sljedeÊe rijeËi

izriËu bît onoga πto Gospodin traæi od svojeg naroda: “Ova-

ko govori Jahve: ‘Mudri neka se ne hvale mudroπÊu, ni

junak neka se ne hvali hrabroπÊu, ni bogati neka se ne

hvali bogatstvom. A tko se hvaliti hoÊe, neka se hvali time

πto ima mudrost da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji

tvori dobrotu, pravo i pravdu na zemlji, jer to mi je milo

— rijeË je Jahvina.’” (Jeremija 9,22.23)

Documents

Knjiga proroka Jeremije - adventisti.hr · Hebrejski jezik, kojim je napisana Biblija, kao i veÊina jezika, pro- æet je idiomima, rijeËima ili izrazima koji imaju drugaËije znaËenje