Univerzitet u ZeniciFilozofski fakultetB/H/S jezik i knjievnost

Esej iz predmeta:KNJIEVNOST ZA DJECUTema: Elementi knjievnosti za djecu u djelu Dom Aurore Borealis Zilhada Kljuanina

Mentor: prof.dr. Zilhad Kljuanin Student: Elvis Sojki Zenica, februar 2015SADRAJ: 1. UVOD ............................................................................................................. 32. GLAVNI DIO ............................................................................................... 42.1. Elementi knjevnosti za djecu u djelu Dom Aurore Borealis ................................. 53. STRUKTURA DJELA ..................................................................................................... 73.1. Ronan kao izraz ili sintaktika substruktura ................................................................ 73.1.1.Onaj koji kazuje ili pripovjedno stajalite ...................................................................... 73.1.2.Fokalizacija ili taka gledita ........................................................................................ 73.1.3. Dijegeza ........................................................................................................................ 83.1.4. Fabula ili dogaajni slijed .......................................................................................... 83.1.5. Pripovjedne tehnike ..................................................................................................... 93.2. Roman kao sadaj ili semantika substruktura ....................................................... 103.2.1. psihemska narativna figura ....................................................................................... 103.2.2. sociemska narativna figura ...................................................................................... 113.2.3. ontemska narativna figura ....................................................................................... 114. ZAKLJUAK ............................................................................................................. 125. LITERATURA .......................................................................................................... 13

1. UVODU ovom seminarskom radu bit e obraeni elementi knjievnost za djecu u djelu Dom Aurore Borealis. Na samom poetku rada bit e govora o tome ta je to knjievnost za djecu i koji elementi je ine takvom knjievnou. Kroz niz primjera koji se nalaze u samom djelu bit e pokazano ta se to moe smatrat elementima knjievnosti za djecu u datom djelu. Drugi dio rada bit e posveen strukturalnoj analizi prema modelu Gaje Plea odnosno interpretaciji djela kroz sintaksiku a zatim kroz semantiku substrukturu. Ono to e biti ponueno kao elementi interpretacije djela su: tipovi pripovjedaa, tipovi fokalizacije, forme kazivanja, narativne figure. Sam roman tematizira tegobu ivota i opstanka u ratnoj zoni, borbu za preivljavanjem obinih ljudi koji su preputeni sami sebi u vrtlogu stradanja. Knjievnost za djecu kao, moda, i sinonim za fantastino se uveliko ogleda u djelu Zilhada Kljuanina. Iako roman, prvenstveno, nije namjenjen djeci, isto obiluje elementima, koji su, inae, prepoznatljivi kod Kljuanina. Autor, esto, u svojim djelima referira na modernu mitologiju, tako da za one koji vole uivati fantastino u djelima svjetske knjievnosti ovaj fenomen itekako odgovara. Ovaj rad bi prvenstveno trebao biti ukaz na fenomene knjievnosti za djecu, kojima roman, kako smo napomenuli, obiluje, te na taj nain daje dovoljno materijala za ozbiljnu knjievnu analizu kojoj emo pristupiti u ovom radu. Osim pomenutih elemenata knjievnosti za djecu, neophodno se podrobno pristupiti strukturalnim postmodernistikim elementima, koje Zilhad kljuanin skoro pa redovno servira svojim itaocima. Roman u kojem autor upozorava na sanjarenje kao sveopi fenomen modernog balkana; sanjarenje za bolje i ljepe, pa ak i kada je udaljeno koliko Aurora borealis. Inicijativa rada jeste da se isti posmatra kao kanon postmodernizma, a koji, opet, kod Kljuanina predstavlja nain stvaralatva, o kojem, bi takoer, trebalo uveliko raspravljati; te pristupiti ozbiljnoj knjievno-literarnoj analizi. Rad je nastao kao ispitni zadatak, to ne znai da se ne moe pretvoriti u ozbiljan nauni rad, koji e za svoj zadatak imati, prije svega, govoriti o autorovoj genijalnosti pri kompiliranjz literarnih, postmodernistikih fragmenata, koji, opet, tee ka savrenoj strukturi, to nasy upozorava na autgorovo predznanje. Dom aurore borealis, moe, a i ne mora, da se posmatra kao roman u kojem obiluje sanjarenje i putovanje ka vjenom sjaju, ali isto tako moemo ga uzeti i kao socijalni roman sa duboko ukorijenjenim fantastinim motivima.

2. GLAVNI DIO

Sama definicija odnosno teorijsko odreenje knjievnosti za djecu je teko jer se ona kao takva teko odvaja od knjievnosti za odrasle. Ukoliko bi se radilo samo o pukom odvajanju knjievnosti za djecu i knjievnosti za odrasle djeca ne bi trebala itati ono to je namjenjeno odraslima i obrnuto. Za veinu djela knjievnosti za djecu treba naglasiti da prvobitno nisu bila namjenjena upravo djeci. Definiui knjievnost za djecu dolazi se do zakljuka da je ona dvosmislena odnosno moe se tumaiti kao knjievnost koja je namjenjena djeci i knjievnost koju stvaraju djeca.U djelima knjievnosti za djecu esto se prepliu elementi stvarnog i nestvarnog. Autori kroz uvoenje nestvarnih likova nastoje potaknuti matu itatelja i stvoriti novi svijet svijet koji kao takav ne postoji u stvarnom ivotu. Pri tome se koriste udesnim biima kao junacima svojih pria (zmajevi, vile, duhovi, dini, avoli, adahe). Vrijeme u djelima knjievnosti za djecu nije ogranieno i likovi imaju nadnaraavne moi. Opisi likova su tipizirani odnosno autori se koriste crno bijelim tehnikama opisa.2.1. Elementi knjevnosti za djecu u djelu Dom Aurore BorealisKoristei prije spomenute elemente knjievnosti za djecu koji prema svojim karakteristikama ine da djela budu prilagoena djeci, kroz primjere e biti pokazano kojim od tih elemenata se autor koristio u ovom djelu. Poevi od uvoenja kunog duha Hudama, pa preko njegovih nadnaravnih moi, pojave jelena i irvasa kao ivotinja iz bajke do pojave bogova i boginja kao mitolokih bia.Na samom poetku djela odnosno u njegovom prvom dijelu govori se o udesnom marvalu jedinstvenoj vrsti kita koja predstavlja izvor za nastanak legende o jednorogu. Iako jednorog moe da ima svoju funkciju, ako isti posmatramo kao mitoloko bie i odvojimo od fantastinog, mi emo, svejedno, isti uzeti kao savremeni motiv fantastine prie. Kljuanin nas svjesno u djelu iznenauje i u tijelu odraslog ovjeka budi djeaka itatelja, sa mogunou razumijevanja istog kao odrastao ovjek. Patei dalje fabulu govori se o nepoznatom stvoru koji ima prste i tabane ali nema pete i smatran je nordijskim boanstvom. U sljedeim elementima Kljuanin i dalje u radnju uplie mitoloka bia, dovodei upitanje kompletnu stvarnost, koju shvatamo relativnom. Za pisca nita nije relativno, i ovo je motiv koji prepoznajemo i u ehidu i u vedsko srce moje majke Koliko je srce u mrava... Svakako, nije sluajno niti spominjanje boanstava koja za pisca predstavljaju labilnost obinog ovjeka i odnosa prema religiji. Potom se govori o ljubimcu blizanaca Bari i Bori kome su dali ime Zeka irvasu za koga se nije znalo odakle im pretpostavljalo se da je iz bajke. Nevedeni motiv nas upoznaje sa injenicom da je i sam pripovjeda svjestan fantastinog koje koketira sa faktivnim elementima tokom cijelog romana. Pria o dvije sestre Haheeadne i Naveeadne koje su gajile irvase. Prva sestra je tukla enku dok ju je muzla pa je enka pobjegla te se vjeruje da su irvasi zbog toga postali divlji.Osim antastinih i mitlokih motiva, u romanu esto susreemo i legende; koje pisac, opet, ili posuuje ili ih sam daje pripovjedau na raspologanje, da njima opiniitaoca. Legenede su, takoer, autorov nain prikazanja svakodnevnog stanja; koje samo legende o velikim vezirima, vojskovoama nude; to nas upozorava na autorovo rjeenje socijalnog problema.Pria o Stalluu ovjekolikom stvorenju koje ivi u umi sa psom Rahkosom i ponekad krade samske djevojke.Hudam kuni duh koga je izmislila ljudska enja koji se razlikuje od obinog duha koga je izmislio ljudski strah. Iako ovaj motiv podsjea na motiv knjievnosti za djecu, on nije, jer je isti potkovan psiholokim i filozofskim uporitem u enji kao temelju.Omer Kljuanin trai od Hudama da ostane sa Rasimom ali se om mora ponovo roditi da bi ostvario Omerovu elju. Hudamovi pokuaji da otjera stanare lupajui praznim posuem, putajui rzne zastraujue zvukove, prikazivao se u raznim oblicima udnih ivotinja: jednookog konja, kokoi koja ima ruke, ptice sa ljudskim glasom. U knjievnosti za djecu vanu ulogu imaju duhovi da li oni stvarni ili samo imaginarni prijatelji likova, nije ni vano.Svi su eljeli biti Davidi Coperfidi da se bez problema premjetaju gdje god ele kako bi pobjegli iz opkoljenog grada.U nastavku rada u pokuati nabrojati neke od fantastinih motiva; koji se proteu kroz roman:Al Batuta je lik koji je proao cijeli svijet to nogom, kamilom, konjem, brodom bez klinovaHudamovi pokuaji lijeenja ljudiPojava udesnih bijelih muicaPojava jelena kao neeg to su blizanci smatrali spasomKeralija se takmii u deranju, pojede eljezniki vagon za pobjedu.Uz navedene motive, takoer, oni koji su prepoznatljivi, a koji svoju ulogu imaju i u knjievnosti za djecu, a i u knjievnosti za odrasle su:Adem za vrijeme puta susree ogromnog crvenobradog starca koji ga pozdravi na jeziku koji on nije poznavao. Starac je na rukama imao eljezne rukavice a u lijevoj ruci je drao eki. Bio je u halji od ivotinjskog krzna opasan monim opasaem. Spustio je svoj ogromni rusak i nestao u daljini.Kljuanin, nas opet, uvodi u svijet mitologije:Taj crvenobradi starac bio je bog Thor koji je imao opasa sa udnim moimaThor je imao enu Frigg, ona je imala tri sluavke. Jedna od njih bila je Hlin boica utjehe, ljeta i radosti. Spaavala je ljude od nasilja a posebno su joj bile drage izbjeglice.Vodeni dusi kao to je Loki izlaze na obalu u obliku konja i ako ih uzjae uvuku te u moreBrono bog dnevne svjetlostiBesra duga koja spaja nebo i zemljuEir boginja lijeenjaSve navedeno nas navodi da zakljuimo da djelo Zilhada Kljuanina obiluje fenomenolokim fragmentima, koji ga svrstavaju i meu ona djela koja sadre frakcije knjievnosti za djecu. Osim fantastinog tu je i mitoloki motiv koji ima itekako vanu ulogu u kreiranju autorove fikcije. Mitilogije je svjestan pripovjeda, ali autor tu snagu ne daje likovima, pa tako oni su i vie nego stvarni, te su rijetko (Osim Adema) svjesni fantastinog dijela. Adem ima komunikaciju sa fantastinim likom, svjestan ne postojanja.

3. STRUKTURA DJELA3.1. Ronan kao izraz ili sintaktika substrukturaRoman se ustrojava kao svaki pripovjedni tekst: neko pria i neemu to se dogodilo. Osnovna su mu dva iskazna elementa: dogaajni slijed ili fabula i pripovjeda. Radnja moe biti iskazana na dva osnovna naina: da o njoj kazuje pripovjeda ili da bude neposredna predstavljena djelovanjem samih likova. Pored pripovjedaa i fabule, neophodno je odrediti i ostale iskazne naine koje se u istajavanju romanesknog teksta, kao to su: opis, dijalog, monolog i unutanji monolog. 3.1.1.Onaj koji kazuje ili pripovjedno stajalitePrema Stanzelovoj teoriji o pripovjedau, postoje tri osnovne pripovjedne situacije. Prvo odreuje autorskog pripovjedaa gdje pripovjeda ne sudjeluje u radnji, dakle nije lik ali se izravno predstavlja iskazujui se u prvom licu jednine. U drugoj pripovjednoj situaciji pria jedan od likova, koji izravno sudjeluje u radnji i ujedno se pojavljuje kao pripovjeda u prvom licu jednine. Treu pripovjednu situaciju naziva personalnom u kojoj se pripovjeda u treem licu jednine, dakle objektivan i ne sudjeluje u radnji, dobrim dijelom povlai na raun glavnog lika. Glavni se lik izjednauje s pripovjedaem u mogunostima da sagleda i vrednuje ono to se ko njega dogaa. U ovom romanu prisutna su dva tipa pripovjedaa onaj u prvom licu jednine i onaj u treem licu jednine.I lice jednine: U prvu karavanu za Bosnu natovario je vree bilja, raznog posua, mimomirisa i krenuo. Jamim vam nije iao sam. Bilo nas je dvojica. Omer Kljuanin i ja. Hudam.III lice jednine: No prije no to krenemo tragom leda red je da objasnimo ta je to Arktik i ta on obuhvata. Arktik je podruje Sjevernog pola. Ime mu potjee od grke rijei arktos to znai medvjed.3.1.2.Fokalizacija ili taka gleditaDva su teoretiara proze svojim kategorijama fokalizacije ( Gennete) i taka gledita ( Uspenski) omoguuje da se poblie odredi sintaksa pripovjedne situacije pojedinog romana. Terminom fokalizacije se povlae granice pripovjednog svijeta u nekom dijelu prie. Otkud i kako se u pojednom trenutku vidi svijet, odnosno, gledali se iz perspektive pripovjedaa ili nekog drugog lika. Postoji unutranja i vanjska fokalizacija. Vanjsaka fokalizacija je kada pripovjeda, koji je obino odmaknut od vremana kada se radnja odvijala, pripovijeda i pri tome moe biti na razliitim razinama, odnosno imati razliite uvide u svijet o kojem se pria. Unutranja fokalizacija je kada se ono to se zbiva posmatra iz perspektive lika. U ovom romanu fokalizacija je i vanjska i unutranja ovisno o tipu pripovjedaa. Kada je pripovjeda u I licu jednine fokalizacija je unutranja, a kada je pripovjeda u III licu jednine fokalizacija je vanjska.

3.1.3. Dijegeza Dijegeza je termin koji oznaava priu, moemo rei i dogaajni slijed ili fabulu. Ako je onaj koji pria izvan te prie ili dijegeze, onda se radi o ekstradijegetskom pripovjedau. On nije u sklopu dogaaja o kojima pria. Onaj koji je uklopljen u neku priu ili iskazuje svoju priu bio bi intradijegetske pripovjeda. Ovdje se javlja i heterodijegetski i intradijegetski pripovjeda.3.1.4. Fabula ili dogaajni slijedFabula predstavlja niz dogaaja u nekom djelu. Zasnovana je na promjeni odreenog stanja i nuno se razlikuje njen poetak i kraj. Promjena stanja nastaje pojavom dogaaja. Jednostavna shema fabule predoava se na sljedei nain:Prvotno stanje- slijed dogaaja- promijenjeno stanjeNa aerodrom slijee avion iz Osla iz kojeg izlaze mladi brani par sa malom bebom, dvoje djece od pet godina, djevojka i pedesetogodinjak iji se kombi zaustavlja u Weien 213.Ademu je smetalo to to je tu vladala polarna no i polarni dan pa je bio gotovo slijep. U Ademovoj glavi esto su se pojavljivala lica nepoznatih ljudi koji su govorili nepoznatim jezikom. edo je bio arhitekt koji je izmumio nekoliko udnih izuma, a Milka je bila djevojka koja je blizance Bari i Bori prihvatila kao svoju djecu a ime je dobila po okoladi koju je jela u neogranienim koliinama.Pojavljuje se Aurora Borealis polarna svjetlost koja nastaje kada se golema koliina elektrona sudara sa esticama zraka i svi su zadivljeni njenom pojavom. Pojavljuje se doktor Moneslad koji u svom notesu biljei rijei koje svako od njih ponaosob najvie koristi.

Drugi tok fabule jeste onaj koji pria kuni duh Hudam a on se odvija na sljedei nain:Pria o Omeru Kljuaninu koji je imao atarski duan te je krenuo u Bosnu na putU Bosni oenio Zumru Saliha Beirevia i s njom formirao porodicu dobivi sina Rasima. Rasim je potom kada je odrastao formirao svoju porodicu dobivi osam keri i sina Jasima koji je nakon oeve smrti zavrio studij medicine i otvorio apotekuPoto je Hudam krenuo na put sa Omerom, premjestio se iz Omerove linosti u Rasimovu a potom i u Jasimovu predstavljajui tako na neki nain njihovog uvara. Poto se nakon Jasimove smrti premjestio u linost Begzade Jasimove keri koja je uvajui se za njega i elei provesti ivot s njim zauvijek nestala bez traga. Hudam i Begzada nastavljaju ivot zajedno sa njihovim sinom koji je zauvijek ostao u njenoj utrobiFabula se ponovo vraa na prvobitne likove s tim da im se pridruuje i Smlae najbolji borac koga su prozvali egevara i Roa pripadnik srpske armije koga niko nije potovaoVeliki snijeg i jaka zima uine svoje da zavlada velika gladIbrahim Smlae i Roa nestaju usljed potrage za hranom i borbe za preivljavanjeSvi zajedno donose odluku da odu na Sjever, sve se nekako vraa na staro, doktor Moneseld svojim biljeenjem ustvari trai due ljudi dok Adem pokuava pronai lica koja ga progone cijelo vrijemeNa kraju se svi opet vraaju na prvobitno mjesto dogaaja, mjesto na kome su po prvi put vidjeli Auroru Borealis.3.1.5. Pripovjedne tehnike- Opis: Opis je kao pripovjedna tehnika onaj tip govorakojim obino pripovjeda ili ak lik koji preuzima kazivanje, predstavlja prostor, vrijeme, sudionike, situacije i stanja.U prednjoj prostoriji nalazio se ni skroman ni raskoan namjetaj. epenak i stalae prepune drvenih kutija s travama. Natpisi na kutijama na bosanskom i turskom jeziku govorile su oima koje su mogle prepoznati kakav lijek se lijee u pojedinoj kutiji.

- Dijalog: Meusobno razmjenjivane govora dvaju ili vie likova naziva se dijalog. - Norveka je zemlja pijanica. Svakog ponedjeljka svaki Norveanin je mahmuran. - Tano rekao je Erland ali kakve veze ima pasta za zube s tim? - Kakve veze zaprepastio se edo. Operu zube s tom pastom, rastjeraju mamurluk i ili za poso - Pa i sada...valjda...imaju paste procjedio je Erland - Ali ne od feferone idiote! Viknuo je edo- Monolog: Monolog je govor jednog lika. Njime se mogu mijenjati neposrednosti trenutka i prostora danog govorenja.I jo imam junu vekericu u glavi. Da nemam sigurno se nikad ne bi probudio

3.2. Roman kao sadaj ili semantika substrukturaSemantika substruktura ili forma sadraja predstavlja cjelinu u kojoj se dijelovi meusobno uvjetuju. Pojam narativne figure konstitutivni je element ove semantike pripovjednog diskursa. Pojedinanosti pripvjednog teksta se uspostavljaju kao tri vrste narativnih figura: narativna figura osobnosti-psihemska, skupnosti-sociemska, opstojanja-ontemska.3.2.1. psihemska narativna figuraLik je osnovica univerzuma neke prie i moe se analizirati u razliito postavljenim opozicijama. Roman obino ima izrazito razgranienu psihemsku narativnu figuru i to ne samo kada je rije o glavnom liku nego i drugima. Sredinja teza psihoanalitike kritike temelji se na teorijama Sigmunda Freuda. Adem ovjek od dvadeset pet godina koji je dolaskom u novu sredinu postao gotovo slijep zbog fenomena polarnog dana i polarne noi i u ijoj su svijesti vladala etiri nepoznata lika koja su vodila njegovu linostHava Ademova supruga potomak plemena Saamija, sa Ademom je imala sina EmiraBari i Bori identini blizanci koji su dijelili sve osim godina. ivjeli su u svom svijetu bili su nijemi i nesposobni za samostalan ivotMilka djevojka koja je preuzela brigu o blizancima i smatrala ih svojom djecom, okoladu Milka jela je u neogranienim koliinamaedo arhitekt koji nije radio u struci ali je osmiljavao udne izume poput pasate za alkoholiare, eaonice i drgih udnih stvariHudam kuni duh koji je ivio zajedno sa ostalim ukuanima u kui Omera Kljuanina i prelazio iu linosti u linost odnosno s generacije na generaciju. Za razliku od obinog duha koga je izmislio ljudski strah njega je izmislila ljudska enjaDoktor Moneslad: psihjatar koji je iao okolo i biljeio rijei svakoga ponaosob rijei koje je ta osoba najvie koristila, itraivao je ljudske linosti u potrazi za duamaSmlae prozvan egevara jer je doao sa kapom na glavi i petokrakom, narkoman koji je skaui svakodnevno masturbirao i mislio da e umrijeti ako ne proba okoladu MilkaRoa srpski pripadnik armije i dobriina koga niko nije potovao

3.2.2. sociemska narativna figuraU okviru ove narativne figure mogu se izdvojiti sljedee skupine likova: Adem i Hava Milka i edo; doktor Moneslad ostali likovi; Hudam ostali likovi; Omer Kljuanin Hudam; Hudam Begzada; Bari i Bori Zeka; Smlae Roa

3.2.3. ontemska narativna figura Opa tema ovog djela jeste ljudska borba sa svakodnevicom u ratnom periodu, borba za golu egzistenciju i preivljavanje. Kroz ovu borbu likove vodi i usmjerava Aurora Borealis polarna svjetlost koja na samom kraju ini da se likovi vrate na mjesto odakle je sve poelo mjesto samog poetka radnje.

4. ZAKLJUAKZa ovaj roman se moe rei da obrauje teme iz svakodnevnog ivota na neobian nain uvodei u svoju kompoziciju i elemente nestvarnog koji se u mnogome prepliu sa onim stvarnim elementima i dogaajima sa kojima se susreu glavni likovi romana. Prije svega tu su nadnaravna bia poput Hudama, zatim elementi mita i mitolokih bia i bogova, nadnaravne moi likova, elementi legende i basne. Ako bi se krenulo u analizu strukture romana moe se rei da posjeduje sve elemente koji omoguavaju detaljnu analizu kako izraza tako i sadraja samog romana. Roman ima nekoliko pria koje su skoro pa stvarne, kada kaem stvarne, mislim na n jihovu fikcijsku faktivnost, u odnosu na fantastino. Fantastino, jedan od osnovnih motiva knjievnosti za djecu, predstavlja vaan segment romana, to isti ini predstavnikom onih romana u kojima dekonstrukcijski odnosi kreiraju fabulu. Ovdje su, takoer, razlike ono to ga ini kraktaristinim izrazom, npr. mrtvo ivo, crno-bijelo, vrijeme-nevrijeme....te binarne razlike utemeljuju ovaj roman. Na kraju, moemo zakljmuiti da je roman Dom aurore borealis kao krinja sveope fantazije, koja, opet, isti ini raznovrsnijim kako u stvaranju, tako i u razumijevanju. On je, itekako, primjeren svim generacijama ba zbog svojih simbola, matovitih elemenata, posebne naracije. Uz sve ovo treba napomenuti da roman poinje pomalo dokumentaristiki, to odmah, upuuje na kreativan uvod u priu ili predkazanje o istinitosti iste...Autor, eli svjesno da dokumentuje odreeno vrijeme kombinujui s motivima, koji su ponekad humoristini, ali u svojoj literaciji, itekako tragini. Tako, od romana za djecu, do komedije i sve do sada kada u istom prepoznajemo tragediju. Tu emo stati; jer tragedija jednog naroda i jeste neto to e postati mitoloko i o emu e se ponekad priati; kao to su mitoloka, bajkovita bia. Slino opiu kada pie pismo Dizdareviu, komino o funkciji traginog i obrnuto, nas dovodi na ivicu kojom je pisan ovaj roman. U nekoj decidnijoj analizi roman bi posmatrali kroz razliite teorije, ali u ovom radu u svrsi njegove funkcije smo analizirali motive za djecu u samom djelu, te ustanovili da isto obiluje motivima, koji nezaobilaze knjige za djecu. Autor, svjesno ili nesvjesno, je sve svoje itaoce vratio u djeako doba i tako oivio sliku koja se prostire kroz djelo Dom aurore borealis.

5. LITERATURA Zilhad Kljuanin, Dom Aurore Borealis, Savremena bh knjievnost, Buybook, 2010.g. Milivoj Solar, Suvremena svjetska knjievnost, kolska knjiga, Zagreb, 1982.g. Gajo Pele, Tumaenje romana, Beograd, 1999.g.

12