KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJEProieni tekst ( Kolektivni ugovor NN br. 101/02, Aneks NN br. 81/0, Aneks NN br. 203/03 i Dodatak III. NN br. 28/06)Napomene: 1)U Proienom tekstu posebno su (bold/italic) istaknute odredbe koje su izmjenjene i dopunjene Aneksom Kolektivnog ugovora, NN br. 203/03 i Dodatkom III. NN br. 28/06) 2) Ovo je autorski prociceni tekst koji je samo tehnicko pomagalo te slui lakem snalaenju u propisima.

I. OPE ODREDBE STRANE KOLEKTIVNOG UGOVORA lanak 1. Ovaj ugovor zakljuuju Ministarstvo znanosti i tehnologije u ime Vlade Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u ime lanova Sindikata. MJESTO I STVARNO VAENJE lanak 2. Ovaj ugovor se primjenjuje u javnim institutima, javnim visokim uilitima, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea, Nacionalnoj i sveuilinoj k njinici i ustanovama ija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe na podruju Republike Hrvatske. VREMENSKO VAENJE lanak 3. 1) Ovaj ugovor se zakljuuje na tri godine. 2) Ovaj Ugovor se obnavlja na daljnji rok od dvije godine, ako do isteka roka na koji je zakljuen niti jedna od ugovornih strana pisano ne obavijesti drugu stranu da ne eli njegovu obnovu. 3) Materijalna prava iz ovog ugovora za koja sredstva nisu predviena u Dravnom proraunu za 2002. godinu, odnosno nisu predviena Temeljnim kolektivnim ugovorom za slubenike i namjetenike u javnim slubama primjenjivat e se od 1. sijenja 2003. godine.

__________________________________________________________________________________Napomena: izmjenjeni su stavci 1. i 2., a ranije su glasili: 1) Ovaj ugovor se zakljuuje na pet godina. 2) Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. srpnja 2002. godine.

PRAVNO VAENJE lanak 4. Ovaj ugovor primjenjuje se uvijek osim ako je propisom, kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlenike u ustanovama iz lanka 2. ovoga ugovora (kolektivni ugovor na opoj razini ili na razini ustanove i sl.), pravilnicima poslodavca ili ugovorom o radu, za zaposlenike neto povoljnije rijeeno. KOLEKTIVNI UGOVORI USTANOVA lanak 5. O posebnim pitanjima koja nisu obuhvaena ovim ugovorom i Temeljnim kolektivnim ugovorom za slubenike i namjetenike u javnim slubama moe se pregovarati na razini ustanova, po prethodno pribavljenoj suglasnosti potpisnika ovog ugovora i ne mogu se sklopiti prije njihova odobrenja. ZNAENJE POJMOVA I SKRAENICE lanak 6. Nazivi i skraenice koji se rabe u ovom ugovoru: Ministarstvo Ministarstvo znanosti i tehnologije; Sindikat Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja; ustanova svaka ustanova iz lanka 2. ovoga ugovora; slubenik zaposlenik u znanstveno-nastavnom, umjetniko-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradnikom i strunom zvanju te ostali zaposlenici na radnim mjestima visoke strune spreme. namjetenik zaposlenik s viom strunom spremom i ostali zaposlenici niih strunih sprema; sindikalni povjerenik osoba zaposlena u ustanovi iz lanka 2. ovoga ugovora, a koju za povjerenika izabere ili imenuje Sindikat; sindikalni predstavnik predstavnik Sindikata sa svim ovlatenjima iz ovoga ugovora, Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama i Zakona o radu, a koji nije zaposlen kod poslodavca kod kojega zastupa Sindikat; poslodavac ustanova iz lanka 2. ovoga ugovora; TKU Temeljni kolektivni ugovor za slubenike i namjetenike u javnim slubama; zaposleniko vijee radniko vijee na javnoj ustanovi. __________________________________________________________________________________Napomena: izmjenjena je alineja 4., a ranije je glasila: slubenik zaposlenik u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradnikom i istraivakom zvanju i ostali zaposlenici na strunim radnim mjestima;

II. NORMATIVNI DIO 1. PLAE I MATERIJALNA PRAVA 1.1. RADNA MJESTA I PLAE lanak 7. 1) Zaposlenici se rasporeuju na radna mjesta temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima sloenosti poslova u znanosti i visokom obrazovanju i o tome im se izdaje odluka. 2) Predstavnik Sindikata ima pravo uvida u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta. ODSUTNOST TAJNOSTI PLAA lanak 8. 1) U sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema tajnosti plaa. 2) Javnost plaa osigurava se pravom uvida sindikalnih povjerenika u ustanovi, odnosno lanova zaposlenikog vijea u obraun plaa, ako to zahtijeva zaposlenik. 1.2. PLAA NA TEMELJU PRIHODA NA TRITU lanak 9. 1) Ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tritu od obavljanja svoje djelatnosti zaposlenicima pripada pravo na odgovarajue uveanje plae. 2) Nain raspodjele prihoda i plaanja rada iz stavka 1. ovoga lanka ureuje se aneksom ovom ugovoru, odnosno kolektivnim ugovorom na razini ustanove ili pravilnikom ustanove. 3) Ako se nain raspodjele prihoda i plaanje rada iz stavka 1. ovoga lanka ureuje pravilnikom ustanove, za njegovo donoenje potrebna je suglasnost sindikata. 4) Zaposlenici koji svoje osnovne poslove obavljaju u punom opsegu iz ovoga ugovora nisu duni obavljati dodatne poslove za trite. 1.3. MATERIJALNA PRAVA NAKNADA ZA TROKOVE DOKTORATA I MAGISTERIJA lanak 10. Zaposlenici u istraivakom, suradnikom i nastavnom zvanju te znanstveni novaci u javnim institutima i javnim visokim uilitima imaju pravo na pokrie trokova izrade i opreme doktorata u iznosu od 4.500,00 kuna, te izrade i opreme magisterija od 3.000,00 kuna. __________________________________________________________________________________ Napomena: Iza lanka 10., dodaje se novi lanak 10.a.

DODATAK ZA DOKTORAT lanak 10.a 1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, umjetniko-nastavnom, znanstvenom i nastavnom zvanju pripada dodatak na plau od 15% za akademski stupanj doktora znanosti. 2) Dodatak iz stavka 1. ovoga lanka obraunava se dodavanjem na osnovnu bruto plau.

UVEANJE VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA SLOENOSTI POSLOVA lanak 10.b (1) Pravo na postotno uveanje vrijednosti koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staa ostvarenog u ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja i to: od 20 do 29 godina radnog staa za 4%; od 30 do 34 godina radnog staa za 8%; od 35 i vie godina radnog staa za 10%. (2) Pravo iz stavka 1. ovog lanka nee se meusobno kumulirati. __________________________________________________________________________________Napomena: Uveanje vrijednosti koeficijenta sloenosti poslova primjenjuje se od dana 1. lipnja 2006. godine.

2. NORMIRANJE RADA 2.1. POSLOVI lanak 11. 1) Obveze zaposlenika u redovnom radnom vremenu u ustanovama utvruju se u okviru 40-satnog radnog tjedna (puno radno vrijeme). 2) Ispunjavanje obveza nastavnika i suradnika na visokim uilitima utvruje se u skladu s optereenjem u izravnoj nastavi temeljem satnice i nastavnog plana i programa. 3) Zaposlenici mogu sklopiti ugovor o radu s vie ustanova (kumulativni radni odnos). 4) Posebnim kolektivnim ugovorom rijeit e se prava zaposlenika koji imaju dva ugovora o radu, od kojih je jedan s poslodavcem izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja, tj. s poslodavcem koje ga ne obvezuje ovaj kolektivni ugovor, a koja se odnose na plau, uvjete rada, radno vrijeme i slino, i to ona prava koja proizlaze iz specifinosti postojanja dvaju radnih odnosa. 5) Obveze zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme proporcionalno se umanjuju. ZNANSTVENO-NASTAVNA ZVANJA POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENO-NASTAVNOM ZVANJU lanak 12. 1) Poslovi zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su: preddiplomska, diplomska i postdiplomska nastava predavanja, vjebe, seminari; poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog optereenja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova, mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavravanje u nastavnim vjetinama, rad u fakultetskom vijeu, rad u fakultetskim povjerenstvima; znanstvenoistraivaki rad i znanstveno usavravanje rad na projektima Ministarstva, uk ljuujui i rad na pripremi projekta, znanstveno usavravanje i publiciranje radova. 2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga lanka normiraju se i ine temelj za obraun osnovne plae. 3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga lanka obavljaju se po potrebi i u opsegu koji je nuan i uobiajen za obavljanje poslova iz al. 1. stavaka 1. ovoga lanka odnosno koliko je to potrebno prema

okolnostima i pravilima na visokom uilitu. 4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga lanka posebno se ne vrednuju, to ne iskljuuje mogunost drukijeg rjeenja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu. __________________________________________________________________________________Napomena: U stavku 1. alineji prvoj, rijei dodiplomska i postdiplomska nastava zamjenjene su rijeima preddiplomska, diplomska i postdiplomska nastava.

DODATNI POSLOVI lanak 13. 1) Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju mogu obavljati i znanstveni i struni rad za trite koji se obavlja u okviru fakulteta i sredstvima fakulteta. 2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka dodatno se plaaju prema zasebnom ugovoru na nain odreen lankom 9. ovoga ugovora. OSTALI POSLOVI lanak 14. Ostali poslovi osim poslova iz lanaka 12. i 13. ovoga ugovora (deurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i sl.) posebno se plaaju prema stvarnim satima rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika koji obavlja te poslove.

SURADNIKA ZVANJA ZAPOSLENICI U SURADNIKOM ZVANJU lanak 15. Odredbe lanaka 12., 13. i 14. ovoga ugovora se na odgovarajui nain primjenjuju i na zaposlenike u suradnikom zvanju (asistent i vii asistent). __________________________________________________________________________________Napomena: brie se toka te je iza rijei u suradnikom zvanju u zagradi dodano (asistent i vii asistent).

ZNANSTVENA ZVANJA POSLOVI ZAPOSLENIKA U ZNANSTVENOM ZVANJU lanak 16. 1) Poslovi zaposlenika u znanstvenom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su: znanstvenoistraivaki rad rad na programu odnosno temi Ministarstva, ukljuujui i rad na pripremi za temu; znanstveno usavravanje; sudjelovanje u radu vijea ustanove i povjerenstvima ustanove. 2) Za obavljanje navedenih poslova zaposlenik u znanstvenom zvanju je plaen prema osnovnom koeficijentu.

DODATNI POSLOVI lanak 17. 1) Zaposlenici u znanstvenom zvanju mogu obavljati i znanstveni i struni rad za trite koji se obavlja u okviru ustanove i sredstvima ustanove. 2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka dodatno se plaaju prema zasebnom ugovoru na nain odreen lankom 9. ovoga ugovora. RAVNATELJ JAVNOG INSTITUTA lanak 18. Zaposlenik koji obavlja dunost pomonika ravnatelja javnog instituta mora 50% od ukupnoga radnog vremena raditi u znanosti, tako da se kod izbora u zvanje pet godina provedenih na mjestu pomonika ravnatelja rauna kao dvije i pol godine rada u znanosti. __________________________________________________________________________________Napomena: izmjenjen je stavak 2.???, a ranije je glasio: Zaposlenik koji obavlja dunost ravnatelja javnog instituta mora 20% od ukupnog radnog vremena raditi u znanosti, tako da se kod izbora u zvanje pet godina provedenih na mjestu ravnatelja rauna kao jedna godina rada u znanosti.

lanak 19. se brie ISTRAIVAKA ZVANJA ZAPOSLENICI U ISTRAIVAKOM ZVANJU lanak 19. Odredbe lanka 16. i 17. ovoga ugovora na odgovarajui nain primjenjuju se i na zaposlenike u istraivakom zvanju (mlai asistent, asistent, vii asistent, struni suradnik).

NASTAVNA ZVANJA POSLOVI ZAPOSLENIKA U NASTAVNOM ZVANJU lanak 20. 1) Poslovi zaposlenika u nastavnom zvanju u okviru 40-satnog radnog vremena su: preddiplomska i diplomska nastava predavanja, vjebe, seminari; poslovi koji se smatraju sastavnim dijelom nastavnog optereenja: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavravanje u nastavnim vjetinama, rad u vijeu visokog uilita, rad u povjerenstvima visokog uilita; struno usavravanje odnosno publiciranje radova. 2) Poslovi iz al. 1. stavka 1. ovoga lanka normiraju se i ine temelj za obraun plae. 3) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga lanka obavljaju se po potrebi i u opsegu koji je nuan i uobiajen za obavljanje poslova iz al. 1. stavka 1. ovoga lanka odnosno koliko je to potrebno prema okolnostima i pravilima na visokom uilitu.

4) Poslovi iz al. 2. stavka 1. ovoga lanka posebno se ne vrednuju, to ne iskljuuje mogunost drukijeg rjeenja u kolektivnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu. __________________________________________________________________________________Napomena: u stavku 1. alineji 1., rijei dodiplomska nastava zamjenjene se rijeima preddiplomska i diplomska nastava.

DODATNI POSLOVI lanak 21. 1) Zaposlenici u nastavnom zvanju mogu obavljati i struni rad i usluge za trite koji se obavlja u okviru visokog uilita i sredstvima visokog uilita. 2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka dodatno se plaaju prema zasebnom ugovoru na nain odreen lankom 9. ovoga ugovora. OSTALI POSLOVI lanak 22. Ostali poslovi osim poslova iz lanka 20. i 21. ovoga ugovora (deurstva na prijemnim ispitima, izrada satnice i slino) posebno se plaaju prema stvarnim satima rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika koji obavlja te poslove.

2.2. NORMIRANJE RADA U NASTAVI lanak 23. 1) Visoka uilita ustrojavaju i izvode nastavu na sveuilinim i strunim studijima. 2) Nastava na studijima izvodi se u skladu s nastavnim programom kojim se u dijelu utvruje i oblik njezina izvoenja (predavanja, vjebe, seminari, konzultacije, mentorstvo, ispiti i dr.). 3) Nastava iz stavka 1. ovoga lanka izvodi se u nastavnim grupama ija je satnica propisana nastavnim planom, koji je trajno dostupan na web stranici visokog uilita. lanak 24. 1) U izvoenju nastave koja se normira ovim ugovorom sudjeluju nastavnici i suradnici u radnom odnosu, kao i vanjski suradnici. 2) U nastavi mogu sudjelovati i zaposlenici koji pod neposrednim strunim nadzorom nastavnika i suradnika sudjeluju u pripremi ili izvoenju dijela nastave (struni suradnici, laboranti, instruktori, programeri i ostalo pomono nastavno osoblje), u skladu s nastavnim planom i programom. NASTAVNE GRUPE lanak 25. 1) Nastavne grupe u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi broje: a) za predavanje do 150 studenata b) za seminare do 30 studenata c) za vjebe:

auditorne vjebe, vjebe iz stranog jezika do 30 studenata vjebe tjelesnog odgoja/rekreacije do 40 studenata metodike vjebe, vjebe primijenjene kineziologije do 15 studenata vjebe u praktikumu, laboratorijske, eksperimentalne, terenske, lektorske i govorne, sekcijske i projektantske do 10 studenata konstrukcijske i klinike vjebe do 6 studenata posebne klinike vjebe (ginekoloke, kirurke i sl.) do 4 studenta. 2) Izvoenje nastave na programima, odnosno predmetima s nastavnim grupama razliitim od onih iz stavka 1. ovoga lanka, regulirat e se posebnim aktom ustanove ili kolektivnim ugovorom ustanove koje odobrava ministar. 3) Nastavne grupe na umjetnikim akademijama odredit e se naknadno kolektivnim ugovorom tih ustanova. 4) Nove grupe mogu se ustrojiti kada se broj studenata u grupama povea za najmanje 20% u odnosu na broj propisan stavcima 1. i 2. ovoga lanka. 5) Ako nastavnik obavlja nastavu u dvije ili vie grupa tada takav rad predstavlja normirani rad i plaa se na nain predvien lankom 26. ili 27. ovoga ugovora. 6) Ministarstvo nee snositi trokove izvoenja nastave na programima, odnosno predmetima, na koje se upisalo manje od 10 studenata, osim u sluajevima navedenim u ovom lanku i sluajevima kada to posebno odobri ministar. __________________________________________________________________________________Napomena: ispred rijei diplomskoj dodane su rijei preddiplomskoj i. Izmjenjen je stavak 2., a ranije je glasio: 2) Ustanove mogu svojim aktom odrediti drugaije, te nastavne grupe prilagoditi mogunostima visokog uilita, odnosno omoguiti izuzetke ovisno o nastavnom planu i programu.

NASTAVNO OPTEREENJE lanak 26. 1) Puno nastavno optereenje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati godinje. 2) Puno nastavno optereenje zaposlenika izabranih u suradniko zvanje na sveuilitu iznosi 150 norma sati godinje. 3) Puno nastavno optereenje zaposlenika izabranih u suradniko zvanje na veleuilitu i visokoj koli iznosi 300 norma sati godinje. 4) Puno nastavno optereenje nastavnika izabranih u nastavno zvanje iznosi 450 norma sati godinje. 5) Puno nastavno optereenje zaposlenika izabranih u struno zvanje, laboranata te pomonoga nastavnog osoblja iznosi 600 norma sati godinje. 6) Puno nastavno optereenje na umjetnikim akademijama odredit e se posebnim aktom ustanove ili kolektivnim ugovorom ustanove koje odobrava ministar. 7) Obveza nastavnika koji obavlja dunost dekana iznosi 20% punoga nastavnog optereenja (60 norma sati godinje), a prodekana 50% punoga nastavnog optereenja (150 norma sati godinje). 8) Obveza nastavnika koji obavlja dunost proelnika sveuilinog odjela iznosi 50% punoga nastavnog optereenja (150 norma sati godinje), a zamjenika proelnika sveuilinog odjela 80% punoga nastavnog optereenja (240 norma sati godinje). 9) Nastavnik koji obavlja dunost rektora nema obveze u nastavi, a obveza nastavnika koji obavlja dunost prorektora iznosi 20% punoga nastavnog optereenja (60 norma sati godinje). 10) Odstupanje od vrijednosti propisanih stavcima 1. do 5. ovoga lanka koje iznosi do 20% smatra se punim nastavnim optereenjem.

11) Za izraun norma sati vrednuje se: jedan sat predavanja u postdiplomskoj nastavi kao tri norma sata jedan sat predavanja u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi kao dva norma sata jedan sat seminara, ako zahtijeva veu aktivnost nego vjebe, kao jedan i pol norma sat jedan sat vjebi kao jedan norma sat jedan sat pomoi kod izvoenja vjebi i ostalih oblika izvoenja nastave kao jedan norma sat. __________________________________________________________________________________Napomena: Cijeli lanak je izmjenjen, a ranije je glasio: 1) Puno nastavno optereenje nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati godinje. 2) Puno nastavno opotereenje suradnika izabranih u jedno od asistentskih zvanja iznosi 150 norma sati godinje. 3) Puno nastavno optereenje nastavnika izabranih u nastavno zvanje iznosi 450 norma sati godinje. 4) Puno nastavno optereenje strunih suradnika, laboranata te pomonog nastavnog osoblja iznosi 600 norma sati godinje. 5) Puno nastavno optereenje na umjetnikim akademijama odredit e se naknadno kolektivnim ugovorom tih ustanova. 6) Obveza nastavnika koji obavlja dunost dekana iznosi 20% punog nastavnog optereenja (60 norma sati godinje), a prodekana 50% punog nastavnog optereenja (150 norma sati godinje). 7) Nastavnik koji obavlja dunost rektora nema obveze u nastavi, a obveza nastavnika koji obavlja dunost prorektora iznosi 20% punog nastavnog optereenja (60 norma sati godinje). 8) Odstupanje od vrijednosti propisanih stavcima 1. do 4. ovoga lanka koje iznosi do 20% smatra se punim nastavnim optereenjem. 9) Za izraun norma sati vrednuje se: jedan sat predavanja u postdiplomskoj nastavi kao tri norma sata jedan sat predavanja u dodiplomskoj nastavi kao dva norma sata jedan sat seminara, ako zahtijeva veu aktivnost nego vjebe, kao jedan i pol norma sat jedan sat vjebi kao jedan norma sat - jedan sat pomoi kod izvoenja vjebi i ostalih oblika izvoenja nastave kao jedan norma sat.

OBRAUN RADA U NASTAVI lanak 27. 1) Nastavnici iznimno mogu izvoditi nastavu vie od punog nastavnog optereenja, raunato prosjeno na punu akademsku godinu. 2) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju, nastavnom zvanju te vii asistenti nisu obvezni raditi vie od treine iznad punog nastavnog optereenja. 3) Za rad preko punoga nastavnog optereenja plaa se moe uveati najvie do 37,5% osnovne plae, osim za zaposlenike iz stavka 2. lanka 26. kojima se za rad preko punoga nastavnog optereenja plaa moe uveati najvie do 18,75% osnovne plae. 4) Zaposlenici za svoj rad iznad punoga nastavnog optereenja imaju pravo na uveanje plae kako slijedi: zaposlenici iz stavka 1., 2. i 3. lanka 26. za 1 norma sat 0,104% ukupne godinje osnovne plae zaposlenici iz stavka 4. lanka 26. za 1 norma sat 0,069% ukupne godinje osnovne plae. zaposlenici iz stavka 5. lanka 26. za 1 norma sat 0,052% ukupne godinje osnovne plae 5) Rad iznad punog nastavnog optereenja obraunava se prosjeno na punu akademsku godinu. 6) Uveanje plae isplauje se prema planu, a konano se obraunava prema obavljenom radu na kraju akademske godine. 7) Ustanove mogu iz sredstava vlastitih prihoda isplaivati i vea uveanja plae za rad preko punog nastavnog optereenja od onih odreenih ovim lankom.

8) Asistenti, odnosno znanstvenici novaci u pravilu ne smiju raditi preko punog nastavnog optereenja, osim kada za to postoje iznimni razlozi o emu odluuje fakultetsko vijee uz prethodno pribavljeno miljenje zaposlenikog vijea ustanove. 9) Ako zaposlenici iz stavka 8. ovoga lanka ipak rade iznad punog nastavnog optereenja pripada im pravo na uveanje plae u skladu s odredbama stavka 4. ovoga lanka. 10) Obraun rada zaposlenika koji svoje nastavno i znanstveno optereenje ostvaruju u vie visokih uilita obavlja se na nain kao da svoje optereenje ostvaruju na jednom visokom uilitu. 11) Isplatu uveanja plae zaposleniku za rad iznad punoga nastavnog optereenja obavlja ustanova s kojom on ima potpisan ugovor o radu. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjeni su stavci 3. i 4., a ranije su glasili: 3) Za rad preko punog nastavnog optereenja plaa se moe uveati najvie do 37,5% osnovne plae. 4) Zaposlenici za svoj rad iznad punog nastavnog optereenja imaju pravo na uveanje plae kako slijedi: zaposlenici iz stavka 1. lanka 26. za 1 norma sat 0,104% ukupne godinje osnovne plae zaposlenici iz stavka 2. lanka 26. za 1 norma sat 0,208% ukupne godinje osnovne plae zaposlenici iz stavka 3. lanka 26. za 1 norma sat 0,069% ukupne godinje osnovne plae zaposlenici iz stavka 4. lanka 26. za 1 norma sat 0,052% ukupne godinje osnovne plae U stavku 8. briu se rijei Mlai asistenti i., te se dodaje se novi stavak 11.

VIRTUALNA PODJELA RADNOG VREMENA lanak 28. 1) U svim sluajevima kada je, radi reguliranja radnog optereenja, potrebno znati omjer radnog vremena izmeu rada u znanosti i rada u nastavi, kao virtualna (praktika) obraunska vrijednost uzimat e se da se ukupni fond radnog vremena na sveuilitu sastoji od prosjeno 50% radnog vremena u kojem se radi znanost i 50% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog optereenja. Iznimno, ukupni fond radnog vremena asistenata na sveuilitu sastoji se od prosjeno 75% radnog vremena u kojem se radi znanost i 25% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog optereenja. 2) Budui da se omjer ovih poslova u stvarnom radnom vremenu svakog pojedinca razlikuje, u pravilu bez mogunosti individualne detekcije, ova virtualna veliina ne moe se koristiti za mjerenje i obraun plaanja rada pojedinaca, osim ako se drukije ne uredi posebnim ugovorom na ustanovi. 3) Ovaj virtualni omjer koristit e se u sluajevima kada valja regulirati vrijeme napredovanja zbog rada ili izostanka rada u nastavi, ili u sluajevima kada se u institutima daju dodatna zaduenja izvan teme i projekata MZT-a, u sluaju dodatnih obveza nastavnika koji imaju manju normu od pune u nastavi, i u svim drugim sluajevima kada je to izvedivo i korisno. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjen je stavak 1., a ranije je glasio: 1) U svim sluajevima kada je, radi reguliranja radnog optereenja, potrebno znati omjer radnog vremena izmeu rada u znanosti i rada u nastavi, kao virtualna (praktika) obraunska vrijednost uzimat e se da se ukupni fond radnog vremena na sveuilitu sastoji od prosjeno 50% radnog vremena u kojem se radi znanost i 50% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punog nastavnog optereenja.

lanak 29. se brie OBRAUN RADA VANJSKIH SURADNIKA lanak 29. Ustanove su obvezne nastavnicima i suradnicima koji obavljaju nastavu u ustanovi, a nemaju ugovor o radu s tom ustanovom (vanjski suradnici), obraunati rad najmanje na nain na koji svojim zaposlenicima obraunavaju rad preko punog nastavnog optereenja.

3. RADNI UVJETI UVJETI ZA RAD lanak 30. 1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradnikom i istraivakom zvanju trebaju biti osigurani uvjeti za znanstveni odnosno nastavni rad, kao i za napredovanje. 2) Uvjeti za rad su: oprema koja omoguuje zadovoljavajue istraivake i nastavne rezultate u skladu s oekiva njima drutva; sredstva potrebna za eksperimente u koliini i vrsti koja omoguuje valjano i priznato istraiva nje; ureena nastavna dvorana (dovoljno topla, prozrana, ista ploa i katedra, nastavniki stolac, platno i ureaj za projekciju, voda, spuva i kreda); struni asopisi vezani uz nastavni predmet odnosno znanstveno podruje, kako domai tako i inozemni; pomo demonstratora pri vjebama, odnosno tehnikog osoblja pri laboratorijskim vjebama; koritenje kompjutora i elektronske komunikacije; telefonske i telefaks veze tijekom cijelog dana, a prema posebnom odobrenju i izvan uobiajenog radnog vremena; zatitne radne kute; deset listova papira po predmetnom studentu i mogunost koritenja fotokopirnog stroja i kompjutora; pristup ustanovi i najnunije uvjete nakon isteka redovnog radnog vremena ustanove prema posebnom odobrenju. 3) Ustanova e osigurati uvjete za rad iz stavka 2. ovoga lanka sukladno svojim mogunostima. 4. IZBORI U ZVANJA POSTUPAK PRI IZBORU U ZVANJA lanak 31. 1) Kriteriji i postupak za izbor u zvanja u pojedinim ustanovama moraju biti odreeni opim aktom ustanove te objavljeni i poznati pristupnicima. __________________________________________________________________________________Napomena: Brisan je stavak 2. koji je glasio: 2) Ako nadleno tijelo koje utvruje ispunjavanje minimalnih uvjeta za izbor u zvanje ne da miljenje u roku od tri mjeseca, ustanova dalje provodi postupak izbora u zvanje, kao da je dobila pozitivno miljenje.

ZADRAVANJE RADNOG MJESTA lanak 32. 1) Ako nakon proteka vremena na koje je zaposlenik bio izabran nije raspisan natjeaj, zaposlenik ostaje u svome zvanju i zadrava svoje radno mjesto do donoenja odluke po raspisanom natjeaju. 2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sredstva za plau tog zaposlenika osigurava sama ustanova.

PRODUENJE ROKA lanak 33. 1) U vrijeme porodnih dopusta, due bolesti zaposlenika ili drugog lana njegove ue obitelji, vojne slube ili drugog opravdanog razloga rokovi za izbor ili reizbor u zvanje i na radno mjesto miruju i nee se uraunavati u rok za izbor. __________________________________________________________________________________Napomena: Cijeli lanak je izmjenjen, a ranije je glasio: 1) Zaposlenicima izabranima u suradnika i istraivaka zvanja e se na njihovo traenje produiti vrijeme na koje su izabrani u sluaju porodnog dopusta, due bolesti zaposlenika ili drugog lana ue obitelji, vojne slube ili drugog opravdanog razloga za onoliko vremena koliko je trajao razlog. 2) Produenje moe odobriti samo ministar uz pribavljeno miljenje strunog vijea ustanove.

PRODUENJE UGOVORA O RADU lanak 34. 1) Ustanova e suradniku koji ne obrani doktorski rad u propisanom roku produiti ugovor o radu u sluaju da je rad predan i urudbiran najmanje tri mjeseca prije isteka roka. 2) Ugovor o radu iz stavka 1. ovoga lanka produit e se do zavretka postupka obrane, ali ne du lje od 6 mjeseci. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjen je stavak 1., a ranije je glasio: 1) Ustanova e istraivau i suradniku koji ne obrani magistarski ili doktorski rad u propisanom roku produiti ugovor o radu u sluaju da je rad predan i urudbiran najmanje tri mjeseca prije isteka roka.

OGRANIENJA VEZANA ZA OTKAZ lanak 35. 1) Ako zaposlenik u znanstveno-nastavnom, umjetniko-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradnikom zvanju dobije otkaz iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava uvjete, a javnim se natjeajem izabere druga osoba), pripada mu dvostruka otpremnina i dvostruki otkazni rok u odnosu na Zakon o radu. 2) Zaposlenicima u znanstvenom zvanju kojima nije prihvaen znanstveni program, tema, odnosno projekt, te zaposlenicima koji nisu obuhvaeni znanstvenim programom, temom odnosno projektom, ne smije se iz toga razloga raskinuti ugovor o radu prije isteka roka od jedne godine. __________________________________________________________________________________

Napomena: Izmjenjen je stavak 1., a ranije je glasio: 1) Ako zaposlenik u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i istraivakom zvanju dobije otkaz iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava uvjete a javnim se natjeajem izabere druga osoba), pripada mu dvostruka otpremnina i dvostruki otkazni rok u odnosu na Zakon o radu.

NASTAVNICI U MIROVINI lanak 36. 1) Odravanje nastave predviene nastavnim planom moe se povjeriti osobi izabranoj u zvanje profesora emeritusa. 2) Odravanje nastave predviene nastavnim planom moe se povjeriti umirovljenom redovitom profesoru do 70 godina ivota. 3) Nastavniku koji odlazi u mirovinu prije navrenih 65 godina ivota mogu se dati akademska prava do 65 godina ivota u skladu sa Statutom fakulteta. 4) Nastavniku u znanstveno-nastavnom zvanju koji je u mirovini zbog navrenih 65 godina ivota koji prema posebnom programu Ministarstva obavlja nastavu na drugom sveuilitu ili veleuilitu pripadaju akademska prava do 70 godina ivota u skladu sa statutom fakulteta. __________________________________________________________________________________Napomena: Brisan je stavak 5. koji je glasio: 5) Nastavnicima iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka naknada za rad obraunava se na nain opisan u lanku 29. ovoga ugovora.

5. ZNANSTVENI NOVACI UGOVOR O RADU lanak 37. 1) Sa znanstvenim novakom zakljuuje se ugovor o radu na odreeno vrijeme u trajanju od est godina na suradnikom radnom mjestu asistenta u kojem je roku znanstveni novak duan doktorirati. 2) Sa znanstvenim novakom koji je doktorirao zakljuuje se ugovor o radu na odreeno vrijeme na suradnikom radnom mjestu sa zvanjem vieg asistenta. Trajanje tog ugovora moe biti najvie do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zakljuenja prvog ugovora. 3) Ako znanstveni novak doktorira prije roka, ima pravo na produenje ugovora o radu tako da ukupno vrijeme u sustavu u svojstvu znanstvenog novaka ne prelazi deset godina od zakljuenja prvog ugovora. __________________________________________________________________________________Napomena: Cijeli lanak je izmjenjen, a ranije je glasio: 1) Sa znanstvenim novakom zakljuuje se prvi ugovor o radu na vrijeme od etiri godine, u kojem roku je znanstveni novak duan magistrirati. 2) Sa znanstvenim novakom koji je magistrirao zakljuuje se ugovor o radu na odreeno vrijeme od etiri godine, u kojem roku je znanstveni novak duan doktorirati. 3) Sa znanstvenim novakom koji je doktorirao zakljuuje se ugovor o radu na odreeno vrijeme od tri godine. 4) Ako znanstveni novak magistrira ili doktorira prije roka, ima pravo na produenje ugovora o radu tako da ukupno vrijeme u sustavu u svojstvu znanstvenog novaka ne prelazi zbroj godina iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka.

UVJETI RADA lanak 38. 1) Znanstveni novaci obvezno se biraju u suradnika zvanja. 2) Znanstvenim novacima koji rade u visokokolskim ustanovama mora se osigurati rad u neposrednoj nastavi. 3) Znanstvenim novacima nakon izbora u suradniko zvanje asistenta pripada plaa asistenta, a nakon izbora u suradniko zvanje vieg asistenta pripada plaa vieg asistenta. __________________________________________________________________________________Napomena: rije istraivako zamjenjuje rijeju suradniko.

OCJENA I OTKAZ lanak 39. 1) Voditelj projekta ili teme jednom godinje podnosi strunom vijeu ustanove i Ministarstvu znanosti i tehnologije izvjee o radu znanstvenog novaka koje mora sadravati sve elemente za ocjenu s obrazloenjem. 2) Temeljem negativne ocjene rada znanstvenog novaka ne smije doi do automatskog prestanka financiranja znanstvenog novaka, ali negativna ocjena moe biti razlog za pokretanje postupka redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponaa njem). 6. ODMORI I DOPUSTI KRITERIJI ZA UVEANJE GODINJEG ODMORA lanak 40. 1) Trajanje godinjeg odmora utvruje se tako da se na 18 radnih dana, koliko iznosi zakonom odreeno najkrae trajanje godinjeg odmora, dodaju dani prema sljedeim kriterijima: prema sloenosti poslova: poslovi za koje se trai dr. 5 dana poslovi VSS i mr. 4 dana poslovi VS 3 dana poslovi SSS 2 dana ostali poslovi 1 dan prema duini radnog staa: od 6 do 12 godina 3 dana od 12 do 18 godina 4 dana od 18 do 24 godina 5 dana od 24 do 30 godina 6 dana preko 30 godina 7 dana prema posebnim socijalnim uvjetima: roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 godina starosti 2 dana roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s teim smetnjama u razvoju 3 dana invalidu 3 dana prema uvjetima rada:

rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, navedenim u prilogu ovom ugovoru za poslove iz l. 51. st. 1. alineja 1. i 2. 3 dana za poslove iz l. 51. st. 1. alineja 3. i 4. 2 dana za poslove iz l. 51. st. 1. alineja 5. 1 dan 2) Ukupno trajanje godinjeg odmora za 2004. godinu ne moe iznositi vie od 30 radnih dana. 3) Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih utjecaja, pripada pravo na godinji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana, a maksimalno 37 radnih dana. __________________________________________________________________________________Napomena: Cijeli lanak je izmjenjen, a ranije je glasio: 1) Trajanje godinjeg odmora utvruje se tako da se na 18 radnih dana, koliko iznosi zakonom odreeno najkrae traja nje godinjeg odmora, dodaju dani prema sljedeim kriterijima: prema sloenosti poslova poslovi za koje se trai dr. 4 dana poslovi VSS i mr. 3 dana poslovi VS 2 dana poslovi SSS 1 dan prema duini radnog staa od 6 do 12 godina 1 dan od 12 do 18 godina 2 dana od 18 do 24 godina 3 dana od 24 do 30 godina 4 dana vie od 30 godina 5 dana prema posebnim socijalnim uvjetima roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 godina starosti 1 dan roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s teim smetnjama u razvoju 2 dana invalidu 2 dana prema uvjetima rada rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, navedenim u prilogu ovom ugovoru za poslove iz l. 51. st. 1. alineja 1. i 2. 3 dana za poslove iz l. 51 st. 1. alineja 3. i 4. 2 dana za poslove iz l. 51. st. 1. alineja 5. 1 dan 2) Ukupno trajanje godinjeg odmora ne moe iznositi vie od 25 radnih dana. 3) Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih utjecaja, pripada pravo na godinji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana, a maksimalno 37 radnih dana.

NAPOMENA: privremena izmjena lanka 40. Aneksom (NN br. 81/03) vrijedi samo za 2003. godinu za 2003. godinu, lanak 40. mijenja se i glasi: 1) Trajanje godinjeg odmora utvruje se tako da se na 18 radnih dana, koliko iznosi zakonom odreeno najkrae trajanje godinjeg odmora, dodaju dani prema sljedeim kriterijima: prema sloenosti poslova poslovi za koje se trai dr. 5 dana poslovi VSS i mr. 4 dana poslovi VS 3 dana

poslovi SSS 2 dana ostali poslovi 1 dan prema duini radnog staa od 6 do 12 godina 1 dan od 12 do 18 godina 2 dana od 18 do 24 godina 3 dana od 24 do 30 godina 4 dana preko 30 godina 5 dana prema posebnim socijalnim uvjetima roditelju, posvojitelju, staratelju za svako dijete do 15 godina starosti 2 dana roditelju, posvojitelju, staratelju djeteta s teim smetnjama u razvoju 3 dana invalidu 3 dana prema uvjetima rada rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, navedenim u prilogu ovom ugovoru za poslove iz l. 51. st. 1. alineja 1. i 2. 3 dana za poslove iz l. 51. st. 1. alineja 3. i 4. 2 dana za poslove iz l. 51 st. 1. alineja 5. 1 dan 2) Ukupno trajanje godinjeg odmora ne moe iznositi vie od 30 radnih dana. 3) Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih utjecaja, pripada pravo na godinji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana, a maksimalno 37 radnih dana.

STUDIJSKI DOPUSTI lanak 41. 1) Zaposleniku se moe na njegov zahtjev odobriti plaeni ili neplaeni dopust radi: znanstvenog ili strunog usavravanja, sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili meunarodnih organizacija. 2) Zaposleniku se dopust iz stavka 1. ovoga lanka moe odobriti ako je predvien planom znanstvene i strune djelatnosti ustanove. lanak 42. 1) Radi poslijediplomskog studija u inozemstvu zaposlenicima se moe odobriti dopust najdulje do etiri godine. 2) Radi poslijedoktorskog usavravanja u inozemstvu zaposlenicima se moe jednom odobriti dopust najdulje do dvije godine. 3) Zaposlenici koji su na usavravanju u inozemstvu temeljem stavaka 1. i 2. ovoga lanka imaju pravo na plaeni dopust u trajanju od jedne godine, a u preostalom trajanju usavravanja ustanova e im uplaivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. 4) Ako zaposlenik napusti usavravanje bez suglasnosti poslodavca, duan je vratiti poslodavcu sve trokove koje je poslodavac imao, osim ako je razlog via sila ili tea bolest. 5) Po zavretku usavravanja zaposlenik je duan raditi kod poslodavca najmanje onoliko koliko je proveo na usavravanju, a u protivnom duan je poslodavcu nadoknaditi sve trokove. 6) Sredstva iz stavka 4. ovoga lanka umanjuju se proporcionalno vremenu provedenom na radu

nakon strunog usavravanja. lanak 43. 1) Nastavniku ili znanstveniku moe se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plae za znanstveno i struno usavravanje ili za znanstveno-struni rad. 2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih sedam godina i to nakon 6 neprekinuto provedenih godina rada u ustanovi. 3) Ako zaposlenik raskine ugovor o radu za vrijeme koritenja studijske godine duan je poslodavcu nadoknaditi trokove. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjen je stavak 1., a ranije je glasio: 1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom i znanstvenom zvanju te u zvanju profesora visoke kole moe se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plae za znanstveno i struno usavravanje ili za znanstveno-struni rad.

lanak 44. Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom, suradnikom ili istraivakom zvanju moe se jednom u kalendarskoj godini odobriti plaeni dopust u trajanju do tri mjeseca radi: upoznavanja s novim tehnikama i metodama rada koritenja instrumenata kojih nema u ustanovi, a potrebni su u radu na programu ili projektu suradnje na projektu. lanak 45. Tijekom radnog vremena sveukupno plaeni dopust zaposleniku odobren temeljem lanka 43. i 44. ovoga ugovora ne moe biti dui od pet godina. 7. SIGURNOST NA RADU OBVEZE POSLODAVCA lanak 46. 1) Poslodavac je duan primjenjivati propise s podruja zatite na radu i raditi na unapreivanju zatite na radu. 2) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere za sigurnost i zdravlje zaposlenika ukljuujui mjere za sprjeavanje rizika na radu i u slubi, pruanja informacija i osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran nain kao i brinuti se za potrebnu organizaciju i sredstva zatite na radu. NAPUTANJE RADNOG MJESTA ZBOG OPASNOSTI lanak 47. 1) Zaposlenik koji za sluaj ozbiljne, prijetee i neizbjene opasnosti po ivot napusti svoje radno mjesto odnosno slubu ili opasno podruje, ne smije biti doveden u loiji poloaj zbog svog postupka, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke bio duan izloiti se opasnosti radi spaavanja ivota ljudi i spaavanja imovine. 2) O sluaju iz prethodnog stavka zaposlenik je duan obavijestiti poslodavca i Sindikat. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjen je naziv 8. glave, a ranije je glasio: 8. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA.

8. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA I POSLOVI S IZVORIMA OPASNOSTI DODATAK NA PLAU lanak 48. Zaposlenicima koji rade u posebnim uvjetima i/ili s izvorima opasnosti (rad na strojevima i ureajima s poveanim opasnostima, za rad s otrovima, zraenjima, kancerogenim, patogenim i slinim tvarima) pripada dodatak na plau u visini od 5% do 15% proraunske bruto osnovice. __________________________________________________________________________________Napomena: iza rijei u posebnim uvjetima dodane su rijei i/ili s izvorima opasnosti.

IZVORI OPASNOSTI lanak 49. 1) Grupe izvora opasnosti su: izvori ionizirajueg ili neionizirajueg zraenja; tetne odnosno opasne tvari: otrovi, bioloki agensi, kancerogene tvari i sl; ostali izvori opasnosti (eksplozivi, posude pod pritiskom, podmorje ronjenje i sl.). 2) Detaljan popis izvora opasnosti dan je u prilogu ovom Ugovoru, koji ini njegov sastavni dio. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjen je naziv lanka 49., a ranije je glasio: RAD U POSEBNIM UVJETIMA.

lanak 50. se brie PRAVO NA DODATAK lanak 50. Zaposlenici imaju pravo na dodatak na plau ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloeni izvorima opasnosti. VISINA DODATKA lanak 51. 1) Zaposlenici imaju pravo na sljedee dodatke: od 15% ako stalno i redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su stalno i redovito izloeni izvorima opasnosti, pri emu se podrazumijeva da vie od 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloeni izvorima opasnosti; od 12% ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su redovito izloeni izvorima opasnosti, pri emu se podrazumijeva da vie od 25% pa do 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloeni izvorima opasnosti; od 10% ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloeni izvorima opasnosti, pri emu se podrazumijeva da vie od 10% pa do 25% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloeni izvorima opasnosti; od 7% ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloeni izvorima opasnosti, i to manje od 10% vremena, a radi se o specifinim poslovima koji u pravilu ne

mogu trajati vremenski dugo (poput miniranja, ronjenja i sl.); 2) Pravo na dodatke imaju zaposlenici koji iste odnosno odravaju laboratorije i druge prostorije odnosno opremu (posue i sl.) u kojima se nalaze izvori opasnosti i to u visini 2/3 dodatka koji pripada zaposlenicima koji izravno rade s tim izvorima opasnosti, a razmjerno vremenu izloenosti sukladno stavku 1. ovoga lanka. 3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se na jednak nain i u sluaju da isti zaposlenik radi s vie izvora opasnosti odnosno da je izloen od strane vie izvora opasnosti. 4) Pravo na dodatak imaju znanstvenici i drugi zaposlenici, osim lanova posade broda, za boravak na istraivakom brodu, u onom mjesecu kada su na brodu i to: 15% ako su na brodu 8 ili vie dana, 12% ako su na brodu od 5 do 7 dana, 10% ako su na brodu 3 do 5 dana, 7% ako su na brodu do 3 dana. 5) Pravo na dodatak ima i posada istraivakih brodova i to u visini od 10%. __________________________________________________________________________________Napomena: izmjenjena je alineja 4. u stavku 1., a ranije je glasila: -od 7% ako povremeno rade s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloeni izvorima opasnosti, i to manje od 10% vremena, odnosno ako se radi o specifinim poslovima koji u pravilu ne mogu trajati vremenski dugo (poput miniranja, ronjenja i sl.); Brisana je alineja 5. u stavku 1., a glasila je: od 5% ako su posredno izloeni izvorima opasnosti odnosno ugroeni od izvora opasnosti (zaposlenici koji izravno ne rade s izvorima opasnosti, ali im je mjesto rada u neposrednoj blizini izvora opasnosti).

__________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjen je naziv lanka 52., a ranije je glasio: UTVRIVANJE POSLOVA.

UTVRIVANJE POSLOVA S POSEBNIM UVJETIMA RADA I POSLOVA S IZVORIMA OPASNOSTI lanak 52. 1) Temeljem odredaba ovoga Ugovora, na svakoj ustanovi konkretno e se utvrditi poslovi odnosno radna mjesta s posebnim uvjetima rada i poslovi s izvorima opasnosti te vrijeme odnosno uvjeti izloenosti opasnostima. 2) Utvrivanje iz stavka 1. ovoga lanka uinit e zajedniki poslodavac ili ovlatenik poslodavca za zatitu na radu te sindikalni povjerenik. 3) Popis poslova odnosno radnih mjesta s posebnim uvjetima rada i poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti na ustanovi te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, poslodavac e dostaviti Ministarstvu znanosti, u roku 15 dana nakon odreivanja tih poslova u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka. 4) Jednom godinje sainit e se reauriranje podataka iz prethodnih stavaka ovoga lanka. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjeni su stavci 1. i 3., a ranije su glasili: 1) Temeljem odredaba ovoga Ugovora, na svakoj ustanovi konkretno e se utvrditi poslovi odnosno radna mjesta s izvorima opasnosti te vrijeme odnosno uvjeti izloenosti opasnostima. 3) Popis poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti na ustanovi te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, poslodavac e dostaviti Ministarstvu znanosti, u roku 15 dana nakon odreivanja tih poslova u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka.

LIJENIKI PREGLED lanak 53. 1) Ustanova je duna prije zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenikom za poslove s posebnim uvjetima rada, uputiti ga na zdravstveni pregled radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. 2) Prilikom utvrivanja popisa poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, ustanova e takoer utvrditi vrstu pregleda i rokove u kojima se zaposlenici moraju upuivati na periodske pre glede dok rade na ovim poslovima ili se premjetaju na druge poslove u okviru ustanove.

9. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA PRAVA SINDIKALNIH PREDSTAVNIKA I POVJERENIKA lanak 54. 1) Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omoguiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnaanja njegove dunosti, te radi omoguavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zatitom prava zaposlenika u vrijeme i na nain koji ne teti djelotvornosti poslovanja. 2) Poslodavac takoer treba sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za gospodarski poloaj zaposlenika kao to su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utjeu na ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika. 3) Poslodavac je duan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogunosti odmah ali najkasnije u roku tri dana. 4) Poslodavac je duan u pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika. 5) Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ne smije biti sprijeen ili ometan u obnaanju svoje dunosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom. 6) Prava iz prethodnih stavaka ovog lanka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog poslodavca. 7) Sindikalni je predstavnik duan pred poslodavcem predstaviti se odgovarajuom punomoi i iskaznicom. 8) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dunosti zaposlenikog vijea i slubenog puta u svezi te dunosti, smatra se ozljedom na radu kod poslodavca. PREDSTAVNICI ZAPOSLENIKIH VIJEA ODNOSNO SINDIKATA U UPRAVNIM TIJELIMA lanak 55. 1) U upravnim tijelima ustanova javnih slubi (tijelima koja imaju upravne ili nadzorne ovlasti), najmanje jedan lan mora biti predstavnik zaposlenika. 2) Predstavnika zaposlenika u upravnim tijelima imenuje i opoziva zaposleniko vijee. 3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno zaposleniko vijee, predstavnika zaposlenika imenuje i opoziva sindikat. 4) Predstavnici zaposlenika sudjeluju ravnopravno u radu upravnog tijela bez prava glasa.

POVJERENIK ZATITE NA RADU lanak 56. 1) U provoenju mjera zatite na radu povjerenik ima pravo i obvezu osobito: sudjelovati u planiranju mjera za unapreivanje rada, biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika, primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provoenje mjera zatite na radu, pozvati inspektora zatite na radu kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje zaposlenika, a poslodavac to proputa ili odbija uiniti, kolovati se za obavljanje poslova zatite na radu, stalno proirivati i unapreivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajue za rad na siguran nain, svojom aktivnou poticati ostale zaposlenike za rad na siguran nain. 2) Naknada za rad povjerenika za zatitu na radu iznosi najmanje 2 radna sata tjedno uz naknadnu plae tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata. 3) Ukoliko u ustanovi nije izabran povjerenik zatite na radu sva prava i obveze u odnosu na zatitu zdravlja i sigurnosti na radu moe preuzeti sindikalni povjerenik. SINDIKALNE AKTIVNOSTI I SASTANCI lanak 57. 1) Poslodavac je sindikalnom predstavniku odnosno sindikalnom povjereniku ili lanovima povjerenitva duan omoguiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na nain i u opsegu koji ovisi o veliini i organizaciji rada ustanove, a koji ne teti obavljanju slube. 2) lanovi povjerenitva sindikata imaju pravo odrati sindikalne sastanke u radno vrijeme ustanove, vodei rauna da se sastanci organiziraju u vrijeme i na nain koji ne teti djelotvornosti poslovanja ustanove. 3) Svi lanovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci odrati sindikalni skup u radno vrijeme ustanove, o emu trebaju obavijestiti poslodavca, pazei da se sastanak organizira u vrijeme i na nain koji najmanje naruava redovno poslovanje ustanove. 4) U sluaju iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, Sindikat ima pravo sastanak, odnosno skup, sazvati najkasnije dva sata prije isteka radnog vremena. 5) Sindikalni povjerenik odnosno lanovi sindikalnog povjerenitva imaju pravo na plaeni dopust za sindikalne teajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10 dana godinje. UVJETI ZA RAD SINDIKATA lanak 58. 1) Poslodavac je duan bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedee uvjete: jednu prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajui prostor za odravanje sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored koritenja prostorije odreuje se sukladno broju plaenih sati rada na koje pojedini sindikat ima pravo u zaposlenikom vijeu; pravo na koritenje telefona, telefaksa i drugih tehnikih sredstava i opreme, te pristup internetu u mjeri nunoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti; slobodu podjele tiska, sindikalnog izvjeivanja i oglaavanja na oglasnim ploama sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na nain koji ne teti obavljanju slube; slobodu podjele tiska, izvjeivanja i oglaavanja i na drugim mjestima u vrijeme trajka, odnosno provoenja drugih sredstava pritiska;

oglasne ploe o svom troku na mjestu dostupnom najveem broju zaposlenika; obraun sindikalne lanarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obrauna plaa i doznaivanja lanarine na raun sindikata, a temeljem pisane izjave lana sindikata; voenje irorauna sindikalne podrunice (uplate, isplate i zavrni raun). 2) U sluaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije mogue obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac e mu u pravilu osigurati drugi odgovarajui prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti. 3) Poslodavac e se suzdravati od svakoga injenja ili proputanja injenja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlateni ili podreeni poloaj. 4) U sluaju spora o koritenju uvjeta za rad sindikata nunih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor e biti povjeren arbitrai GSV-a, odnosno Ureda za socijalno partnerstvo. ZATITA SINDIKALNOG POVJERENIKA lanak 59. 1) Sindikalnog povjerenika bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji drugi nain staviti u nepovoljniji poloaj. 2) Najvei broj sindikalnih povjerenika koji uiva zatitu iz Zakona o radu i ovoga Ugovora, odreuje se: prema broju lanova sindikata u sluaju kada je u ustanovi izabrano zaposleniko vijee; prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi u sluaju kada zaposleniko vijee nije izabrano. 3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka daje osoba odreena statutom sindikata, a ako nije odreena onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti. ZAMJENA ZAPOSLENIKIH VIJEA SINDIKATOM lanak 60. 1) Ako zaposleniko vijee nije izabrano, njega ustrojava sindikat koji preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu. 2) Broj sindikalnih povjerenika zaposlenikog vijea kojeg ustrojava sindikat, ne moe biti vei od broja lanova zaposlenikog vijea da je ono bilo izabrano. 3) Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti zaposlenikog vijea moe u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi odreenu ovlast zaposlenikog vijea. 4) Kada zamjenjuju zaposleniko vijee sindikalni povjerenik odnosno drugi lanovi tako ustrojenog zaposlenikog vijea, imaju pravo na naknadu plae u skladu sa Zakonom o radu, a koja se utvruje prema broju lanova koje bi imalo zaposleniko vijee da je bilo izabrano, s time da uvjeti i nain naknade plae mogu biti poblie odreeni posebnim sporazumom sa Sindikatom. 5) U ustanovi s manje od 20 zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo na 2 sata rada tjedno uz naknadu plae. __________________________________________________________________________________Napomena: Izmjenjen je stavak 1., a ranije je glasio: 1) Ako zaposleniko vijee nije izabrano, njega ustrojava sindikat koji preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu, kao i prava iz lanka 143. stavka 1. do 3. Zakona o radu.

POVRAT NA RAD lanak 61. 1) elnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova vie nema onda na odgovarajue poslove u okviru njegove strune spreme. 2) O namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga lanka trebaju obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

III. OBAVEZNI DIO 1. TEMELJNA NAELA lanak 62. Ugovorne strane su se suglasile da e se zalagati i rukovoditi sljedeim naelima: meusobne suradnje u podruju radnih odnosa i socijalnog osiguranja; promicanje socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja; mirnog rjeavanja sporova. PRIMJENA UGOVORA O DOBROJ VJERI lanak 63. Ugovorne strane se obvezuju primjenjivati ovaj ugovor u dobroj vjeri. PROMJENA OKOLNOSTI lanak 64. Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zakljuenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla izvravati neke od odredbi ugovora, ili bi joj to bilo izuzetno oteano, obvezuje se da nee jednostrano prekriti ovaj ugovor, nego e drugoj strani predloiti izmjenu ugovora. PRETHODNO TRAENJE MILJENJA SINDIKATA lanak 65. Ministarstvo se obvezuje zatraiti miljenje Sindikata prije donoenja i predlaganja donoenja propisa koji utjeu na radnopravni, socijalni i materijalni poloaj zaposlenika i djelatnosti. 2. MIRNO RJEAVANJE SPOROVA MIRENJE I ARBITRAA lanak 66. 1) Ako nastane spor koji bi mogao dovesti do trajka, provest e se postupak mirenja. 2) Ugovorne strane mogu se dogovoriti da nastali spor iznesu pred arbitrau. 3) Na imenovanje lanova mirovnog vijea, imenovanje arbitra ili arbitranog vijea, postupak i rokove mirenja i arbitrae analogno e se primjenjivati odredbe o mirnom rjeavanju sporova iz TKUa. 3. TRAJK SUZDRAVANJE OD TRAJKA I UVJETI ZA DOPUTENJE TRAJKA lanak 67.

1) Za vrijeme vaenja ovog ugovora sindikat nee trajkati radi pitanja koja su ovim ugovorom rijeena i koja se uredno izvravaju, to ne iskljuuje pravo na trajk za sva druga nerijeena pitanja, za pitanja koja e se rjeavati aneksima ovom ugovoru, kolektivnim ugovorom ustanove, za pitanja koja e se rjeavati nekim opim odnosno nacionalnim kolektivnim ugovorom, za pitanja koja su predmet posebnog ugovora s Vladom Republike Hrvatske o visini osnovice i za druga pitanja za koja je doputen trajk, a koja nisu u domeni kolektivnih ugovora. 2) Zbog spora oko dopune ovoga ugovora Sindikat moe trajkati tek nakon proteka jednog mjeseca od trenutka podnoenja prijedloga, a zbog spora oko izmjene tek nakon tri mjeseca. lanak 68. Na ostala pitanja vezana za trajk primjenjivat e se odredbe lanaka 11. do 19. TKU-a. POSLOVI KOJI SE NE SMIJU PREKIDATI lanak 69. 1) Na prijedlog poslodavca Sindikat i poslodavac sporazumno izrauju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka. 2) O prijedlogu poslodavca iz stavka 1. ovoga lanka Sindikat se treba oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost. 3) U sluaju da poslodavac ne dostavi Sindikatu prijedlog za izradu pravila iz stavka 1. ovoga lanka do najave trajka, a Sindikat ocijeni da poslovi koji se ne smiju prekidati ipak postoje, moe samostalno izraditi pravila o tim poslovima. 4) O pravilima iz prethodnog stavka, Sindikat e obavijestiti poslodavca najkasnije dan prije poetka trajka. 5) Poslovi potrebni za opsluivanje onih zaposlenih koji dobrovoljno ele raditi, a nisu odreeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati. 6) Pri odreivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi rauna o tome da obveza rada obuhvati najmanji mogui broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme trajka, a da se ti poslovi ipak obave. 7) Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati ukljuuju i broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme trajka. 8) Poslodavac poimenino odreuje zaposlenike koji e raditi, a u skladu s odredbama ovoga lanka. 9) Poslodavac ne moe odrediti da lanovi trajkakog odbora rade za vrijeme trajka. lanak 70. 1) Poslodavac i Sindikat se mogu suglasiti da Sindikat izradi prijedlog pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka. 2) O prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac se treba oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom se smatra da je dao suglasnost. 4. TUMAENJE UGOVORA OSNIVANJE I OVLASTI POVJERENSTVA ZA TUMAENJE lanak 71. 1) Ministarstvo i Sindikat osnivaju zajedniko Povjerenstvo za tumaenje, u koje svaki imenuje po dva predstavnika.

2) Povjerenstvo za tumaenje ovoga ugovora: daje tumaenje odredaba ovoga ugovora, prati izvravanje ovoga ugovora i izvjetava obje strane o krenju ugovora; moe predloiti izmjene i dopune ovoga ugovora koje su obje strane dune razmotriti i na njih se oitovati. NAIN RADA POVJERENSTVA lanak 72. 1) Povjerenstvo donosi odluke veinom glasova svih lanova. 2) Ako se Povjerenstvo ne moe sloiti oko tumaenja odredbi ovoga ugovora, tumaenje e povjeriti neutralnom strunjaku. 3) Pri izboru neutralnog strunjaka i odreivanju roka u kojem se treba donijeti odluka, analogno e se primijeniti odredbe TKU-a o imenovanju treeg lana mirovnog vijea. 4) Tumaenja Povjerenstva obvezna su i smatraju se sastavnim dijelom ovoga ugovora, a dostav ljaju se podnosiocu te svim ustanovama na koje se odnose. ROKOVI ZA TUMAENJE I ODGOVORNOST ZA NEDAVANJE TUMAENJA lanak 73. 1) Na zahtjev jedne od ugovornih strana, poslodavca ili sindikalnog povjerenika. Povjerenstvo za tumaenje duno je dati tumaenje ovoga ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. 2) Ako Povjerenstvo ne postupi u roku iz prethodnog stavka ovoga lanka ili ne odredi neutralnog strunjaka u roku iz stavka 3. lanka 66. ovoga ugovora, ugovorna strana koja je odgovorna za nepotivanje roka materijalno odgovara za posljedice koje mogu nastati zbog nedavanja tumaenja. 3) Kao odgovorna strana iz prethodnog stavka ovoga lanka smatra se ona strana iji predstavnik predsjedava Povjerenstvom, ako sastanak nije sazvan, odnosno strana koja se nije odazvala pozivu za sastanak. 5. IZMJENA, OTKAZ, PRODUENJE I ANEKSI UGOVORA IZMJENE I DOPUNE UGOVORA lanak 74. 1) Obje ugovorne strane mogu pokrenuti postupak za izmjenu i dopunu ovoga ugovora. 2) Na pisani prijedlog za izmjenu ili dopunu ovoga ugovora druga strana se treba oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga. 3) Ugovorne strane su suglasne da e bez odlaganja pristupiti pregovorima o izmjeni i dopuni ovoga ugovora ako doe do bitnih promjena okolnosti (stanje u gospodarstvu, bitna promjena u izdvajanju sredstava za znanost i visoko obrazovanje u Dravnom proraunu, naruavanje odnosa izmeu pojedinih djelatnosti, izmjena Dravnog prorauna, uredba Vlade i sl.), a zbog ega pojedine odredbe ovoga ugovora mogu postati neodrive ili nepravedne, a time i neprihvatljive za jednu od strana. OTKAZ UGOVORA lanak 75. Ovaj ugovor moe se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

PRODUENJE UGOVORA lanak 76. 1) Ovaj ugovor moe se produiti na vrijeme koje ugovorne strane dogovore. 2) Ako se niti jedna strana najkasnije 30 dana prije isteka vaenja ovoga ugovora pisano ne oituje da ne eli produiti ovaj ugovor, vaenje ugovora produava se za jo jednu godinu. ANEKSI UGOVORU lanak 77. 1) Sve specifinosti kao i daljnja razrada elemenata ovoga ugovora rijeit e se aneksima ovome ugovoru ili kolektivnim ugovorima na razini ustanove koje zakljuuju poslodavci i sindikalni povjerenici. 2) Pregovori o ovim kolektivnim ugovorima moraju poeti najkasnije 100 dana od poetka vaenja ovoga ugovora. 6. UGOVORNE KAZNE lanak 78. 1) Za neizvrenje obveza iz lanaka 7., 8., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 61., 77. i 80. ovoga ugovora od strane poslodavca, stranke ugovaraju ugovornu kaznu. 2) U skladu s odredbom st. 1. ovoga lanka poslodavac e Sindikatu isplatiti 5.000,00 kuna ugovorne kazne ako: a) ne omogui predstavniku Sindikata uvid u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta (l. 7., st. 2.) b) ne osigura javnost plaa, odnosno ne omogui sindikalnom povjereniku, odnosno lanovima zaposlenikog vijea uvid u obraun plaa na zahtjev zaposlenika (l. 8. st. 2.) c) ne omogui sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku neophodni pristup radnim mjestima radi obnaanja sindikalne dunosti te uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zatitom prava zaposlenika (l. 54. st. 1.); d) ne osigura informacije vane za gospodarski poloaj zaposlenika (l. 54. st. 2.); e) ne primi na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika na njegov zahtjev (l. 54. st. 3.); f) ako sprjeava ili ometa sindikalnog povjerenika, odnosno povjerenika u obnaanju njegove dunosti u skladu sa Zakonom i ovim ugovorom (l. 54. st. 5); g) ne omogui imenovanje predstavnika zaposlenika u upravno tijelo ustanove ili mu ne omoguuje ravnopravan rad u upravnom tijelu (l. 55. st. 1. i 4.); h) onemoguuje ili ometa povjerenika zatite na radu u provoenju mjera zatite na radu, te ne potuje druge obveze iz l. 56; i) onemoguuje sindikalnog povjerenika ili predstavnika da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na nain koji ne teti djelotvornosti poslovanja ustanove (l. 57. st. 1.); j) zabranjuje ili ometa odravanje sindikalnih sastanaka u radno vrijeme ustanove (l. 57. st. 2., 3. i 4.); k) zabranjuje ili ometa odravanje sindikalnog skupa jednom u 6 mjeseci u radno vrijeme ustanove (l. 57. st. 3.); l) ne odobrava plaene dopuste povjereniku ili lanovima povjerenitva za sindikalne teajeve, seminare, kongrese i konferencije (l. 57. st. 5.), m) ne osigurava uvjete za rad sindikata iz l. 58. ovoga ugovora u roku od dva mjeseca od dana

primjene ovoga ugovora; n) kri odredbe o zatiti sindikalnog povjerenika iz lanka 59. ovog ugovora; o) onemoguuje povratak na rad elnika sindikata pod uvjetima odreenim l. 61. ovoga ugovora; p) onemoguuje poetak pregovora o kolektivnim ugovorima ustanove, zbog ega bude proputen rok iz lanka 77. ovoga Ugovora. q) onemoguuje utvrivanje poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, vremena odnosno uvjeta izloenosti opasnostima i zaposlenika koji rade na tim poslovima, zbog ega bude proputen rok iz lanka 80. ovoga Ugovora. 3) Sindikat ima pravo na ugovornu kaznu iz st. 2. ovoga lanka samo ako je poslodavac prethodno pisano upozorio na krenje odredaba ovoga ugovora za koje je predviena ugovorna kazna. 4) Sredstva za isplatu kazne osigurava sama ustanova. 5) Odredbe st. 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuju se ako sindikalni povjerenik zloupotrebom prava iz ovog ugovora teti djelotvornosti poslovanja pri emu kaznu plaa Sindikat poslodavcu. 6) Opinski sud nadlean je za sve sporove koji proisteknu iz ovoga lanka. PRIJELAZNE ODREDBE lanak 79. 1) Rok za donoenje aneksa ovom Ugovoru, kolektivnog ugovora na razini ustanove ili pravilnika ustanove iz lanka 9. st. 2. ovoga Ugovora je 3 mjeseca od stupanja ovog Ugovora na snagu. 2) Ustanove u sastavu sveuilita dostavit e akt iz stavka 1. ovoga lanka na potvrdu Ministarstvu, Sindikatu i Sveuilitu, a ustanove izvan sveuilita Ministarstvu i Sindikatu. 3) Nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga lanka isplate uveanja plaa zaposlenicima uvjetovat e se ispunjenjem obveze iz stavka 2. ovoga lanka. lanak 80. Rok za utvrivanje poslova odnosno radnih mjesta s izvorima opasnosti, vremena odnosno uvjeta izloenosti opasnostima i zaposlenika koji rade na tim poslovima na ustanovama, iz lanka 52. ovoga Ugovora je 30 dana od stupanja ovog Ugovora na snagu. lanak 81. U sluaju izmjene Zakona o visokim uilitima i Zakona o znanstvenoistraivakoj djelatnosti, na prijedlog jedne od ugovornih strana pristupit e se usklaivanju ovoga Ugovora s izmjenama najkasnije u roku 2 mjeseca. lanak 82. Sve odredbe ovog ugovora koje se pozivaju na odredbe TKU-a ili su iz njega prenesene, mijenjaju se sukladno izmjenama i dopunama TKU-a.

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE ministar prof. dr. sc. Hrvoje Kraljevi, v. r.

NEZAVISNI SINDIKAT ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA predsjednik Sindikata prof. dr. sc. Zvonimir iki, v. r. predsjednik Glavnog vijea Vilim Ribi, v.r.

PRILOG UGOVORU: POPIS IZVORA OPASNOSTI

1. Rad odnosno izloenost biolokim agensima 2. Rad odnosno izloenost kiselinama i luinama 3. Rad odnosno izloenost ionizacijskom zraenju 4. Rad odnosno izloenost neionizacijskom zraenju 5. Rad odnosno izloenost u nepovoljnoj mikroklimi 6. Rad odnosno izloenost u buci 7. Rad odnosno izloenost vibracijama i otresanju 8. Rad odnosno izloenost povienom atmosferskom tlaku 9. Rad odnosno izloenost nefibrogenim prainama 10.Rad odnosno izloenost fibrogenim prainama 11.Rad odnosno izloenost organskim prainama 12.Rad odnosno izloenost praini i dimu olova i njegovih organskih spojeva 13.Rad odnosno izloenost tetraetil olovu 14.Rad odnosno izloenost parama ive i praini ivinih spojeva 15.Rad odnosno izloenost kromu i njegovim spojevima 16.Rad odnosno izloenost niklu i njegovim spojevima 17.Rad odnosno izloenost praini i dimovima mangana i spojeva 18.Rad odnosno izloenost praini i dimovima kadmija 19.Rad odnosno izloenost praini i dimu vanadija, selena i platine 20.Rad odnosno izloenost praini tvrdog metala 21.Rad odnosno izloenost uranu i njegovim spojevima 22.Rad odnosno izloenost praini i dimu berilija 23.Rad odnosno izloenost parama i praini arsena i njegovih spojeva 24.Rad odnosno izloenost praini i dimovima fosfora i njegovih soli 25.Rad odnosno izloenost plinovitim nadraljivcima 26.Rad odnosno izloenost fluoru i njegovim spojevima 27.Rad odnosno izloenost ugljinom monoksidu 28.Rad odnosno izloenost cijanovodiku 29.Rad odnosno izloenost ugljinom disulfidu 30.Rad odnosno izloenost glikolima 31.Rad odnosno izloenost parama nafte i derivata nafte 32.Rad odnosno izloenost halogenim derivatima ugljikovodika 33.Rad odnosno izloenost vinil klorid monomeru 34.Rad odnosno izloenost benzenu i drugim homolozima 35.Rad odnosno izloenost nitro i aminoderivatima benzena 36.Rad odnosno izloenost kemijskim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastinih masa 37.Rad odnosno izloenost organofosfornim i karbomatnim pesticidima 38.Rad odnosno izloenost drugim pesticidima 39.Rad odnosno izloenost praini umjetnih gnojiva 40.Rukovanje i upravljanje strojevima i ureajima na mehanizirani pogon na kojima se ne moe primijeniti zatita od mehanikih opasnosti 41.Upravljanje i rukovanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon 42.Ronilaki poslovi 43.Izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom 44.Punjenje i paljenje mina 45.Poslovi vatrogasaca 46.uvanje ljudi i imovine vatrenim orujem 47.Poslovi koji zahtijevaju teko fiziko naprezanje 48.Poslovi koji se izvode na visini 49.Rukovanje ureajima na postrojenjima za uskladitenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekuina i plinova 50.Montaa, odravanje i ispitivanje elektrinih instalacija, ureaja i postrojenja napona veeg od 250

V s posebnim zahtjevima 51.Rukovanje ureajima na postrojenju za dobivanje i preradu sirove nafte i plina 52.Rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postroje njima, stanicama s komprimiranim plinovima 53.Graevinsko-montani poslovi na podizanju skela, postavljanju oplata i ograda 54.Rukovanje ureajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, u kesonima ronilaca 55.Upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon 56.Poslovi signalista (vezanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicom, usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnost i dr.) Napomena: Prilog sadrava sve uobiajene izvore opasnosti, neovisno postoje li trenutno na ustanovama ili ne. Naime, budui se u daljnjem postupku treba utvrditi koji od izvora opasnosti stvarno postoji na pojedinoj ustanovi, drimo korisnim u prilogu navesti sve izvore opasnosti, jer time jo nikome ne dajemo ikakva prava, a ostavljamo otvorenu mogunost za sluaj da se na nekoj ustanovi takav izvor opasnosti pojavi. __________________________________________________________________________________ Iz Aneksa Kolektivnog ugovora, Narodne novine, br. 203/03 lanak 31. Ovaj Aneks stupa na snagu danom potpisa ugovornih strana. Odredba lanka 10a. ovog Aneksa primjenjuje se od 1. sijenja 2004. godine.___________________________________________________________________________________________________