Broj 125 siječanj 2019. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-7

PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE

KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ U TRODNEVNOM POSJETU ŽUPANIJI

RAZVOJ

Izmjene i dopune Prostornog plana

Nova vozila za sanitetski prijevoz

ZDRAVSTVO

Str. 10-11

Str. 18-19

Pri kraju gradnja dvorane uz školu u Posavskim Bregima

ŠKOLSTVO Str. 17

32 Ž KŽ K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Poštovani čitatelji,

na početku smo još jedne godine, s novim poslovima i planovima i lijepim željama da se oni i ostvare. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izmjestila je svoj Ured od 23. do 25. siječnja u Zagrebačku županiju. Održala je niz sastanaka te posjetila sve gradove i nekoliko općina na području županije. Ministar državne imovine Goran Marić uručio je županu Stjepanu Kožiću odluku o darivanju državnoga zemljišta za gradnju bolnice za kronične bolesti dječje dobi u općini Bistra. Župan je obišao područnu školu u Lupoglavu, u čiju je obnovu Županija uložila preko 4,5 milijuna kuna, te gradilište sportske dvorane uz osnovnu školu u Posavskim Bregima. Gradnju ove dvorane, u ukupnom iznosu od 13,7 milijuna kuna, u jednakim omjerima financiraju Župani-ja i Grad Ivanić-Grad. Župan je ravnateljicama gradskih društava Crvenog križa Svetog Ivana Zeline i Vrbovca uručio ključeve osobnih vozila koje je Županija donirala za provedbu projekta „Zaželi“. Vrijed-nost vozila je oko 300.000 kuna. Isto tako, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije dobio je pet novih vozila za sanitetski prijevoz, ukupne vrijednosti 1,3 milijuna kuna.U Rugvici je otvoren novouređeni trg i otkrivena spomen-bista prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Županija je raspisala javni poziv za sufinancira-nje nabave medicinske i laboratorijske opreme na koji se mogu javiti bolničke ustanove i poliklinike s područja grada Zagreba, a u kojima se liječe stanovnici županije. Raspisani su i javni natječaji za financiranje programa i projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija čije je područje djelovanja zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značenja te programa i projekata braniteljskih udruga. Zagrebačka županija je u 2018. zabilježila 122.922 turistička dolaska, što je za 41% više nego u 2017. godini. Porastao je i broj noćenja za 33%, sa 154.345 na 294.818 noćenja.Već tradicionalno, u siječnju je u brojnim vino-gradima proslavljeno Vincekovo.Poštovani čitatelji, želim vam ugodno čitanje Kronike s novostima i događajima iz naše župa-nije. Uz srdačne pozdrave,

vaš urednikZlatko Herček, dipl.oec.

JESTE LI ZNALI?U više seoba, od 1530. do 1538.,

u Žumberak se doseljavaju uskoci s prostora današnje

Bosne i Hercegovine, Cetinske krajine i Senja.

Većina njih bili su bizantsko-slavenskog obreda.

RIJEČ UREDNIKA

Predsjednica je održala radne sastanke s gradonačelnicima i općinskim načelnicima, susrela se s gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, braniteljima, sportašima, vatrogascima, učenicima, građanima...

PREDSJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ KRAJEM SIJEČNJA NA TRI DANA IZMJESTILA URED U ZAGREBAČKU ŽUPANIJU

Uspjesi su tamo gdje postoji vizija razvoja i gdje se gradi zajedništvo

se s gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, braniteljima, sportašima, vatrogascima, učenici-ma, građanima...

Trodnevni posjet započeo je radnim sastan-kom sa županom Stjepanom Kožićem, pred-sjednikom Županijske skupštine Damirom Mi-kuljanom, zamjenicima župana i pročelnicima upravnih odjela, kao i saborskim zastupnicima s područja županije. S građanima se predsjednica susrela u Novim dvorima u Zaprešiću. Rekla je da Zaprešić gradi svoj identitet kroz ostavštinu jed-ne od najvažnijih povijesnih osoba u Hrvatskoj - bana Josipa Jelačića, a gradonačelnicima Za-prešića i Svete Nedelje, predsjedniku Gradskog vijeća Samobora i načelnicima Bistre, Brdovca, Dubravice, Jakovlja, Luke, Marije Gorice, Pušće i Stupnika poručila je da je za uspjeh iznimno važ-no zajedništvo.

- Političko nadmetanje uvijek je dobrodošlo i potrebno za razvoj demokratskoga društva, ali

za uspjeh u rješavanju bitnih životnih pitanja ključno je zajedništvo u ostvarivanju strateš-kih ciljeva - rekla je. Dodala je da je Zagrebačka županija poduzetnički orijentirana, s dodatnim prostorom za napredak, da se ona dobro ra-zvija kao 'zeleni prsten Zagreba', ali da u svom sastavu ima i područja, poput Žumberka, koja pate od nenaseljenosti i iseljavanja.

Za boravka u zaprešićkom kraju Predsjednica je posjetila Kuglački klub Zaprešić, koji je lani osvojio ekipni Svjetski kup u kuglanju, i proi-zvodne pogone tvrtke „Roca Croatia“, jedinoga hrvatskog proizvođača sanitarne keramike. U Osnovnoj školi Pavla Belasa u Brdovcu, zajedno s djecom, čitala je ulomke iz romana „U registra-turi“. Posjetila je i Duhovno-obrazovni centar

ÎNiz je projekata koji se realizi-raju u malim općinama. Da njih nema, demografija bi nam bila još gora, a iseljavanja i više. Uvijek ste bili zagovornica opstanka malih općina, gradova i županija. Siguran sam da ćete takvi biti i ubuduće - za boravka Predsjed-nice u Rakovcu, rekao je župan Stjepan Kožić, a načelnica Općine Brankica Benc izrazila nadu da će se zalaganjem Predsjednice konačno početi govoriti istina o malim općinama.

Male općine

❛ Dajem punu podršku lokalnoj i regionalnoj samoupravi, jer vi najbolje poznajete problematiku vaših područja. Ne mogu se općine i gradovi ocjenjivati isključi-vo po financijskim pokazateljima, koliki im je proračun i koliko sredstava zarađuju, već koliko daju svojoj sredini, koliko prido-nose tome da se život unapređuje, da ljudi ostaju i nalaze svoju budućnost u krajevi-ma u kojima su rođeni - rekla je Kolinda Grabar-Kitarović

U tijeku je dogradnja Specijalne bolnice 'Naftalan'. Grade se vanjski i unutarnji bazeni, dvorana za medicinsku gimnastiku, fitness centar, polivalentna kongresna dvorana, bolnička kuhinja... Završetak radova očekuje se sredinom 2019. godine.

Predsjednica s građanima u obnovljenoj Vršilnici Novih dvora Jelačićevih u Zaprešiću

Općina Rakovec jedna je od deset općina koje su, zajedno s četiri grada istočnoga dijela županije, uključene u projekt 'Regionalni vodoopskrbni sustav - Zagreb istok', vrijedan 883 milijuna kuna

ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće prva je hladnjača u RH koja nije u

vlasništvu veletrgovaca. Za njezinu gradnju 90 posto sredstava osigurano je iz Europskoga

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

nastavak na str. 4

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović iz-mjestila je krajem siječnja svoj ured u Za-grebačku županiju. Sastala se s vodstvom Županije, održala je radne sastanke s gra-

donačelnicima i općinskim načelnicima, susrela

54 Ž KŽ K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Marijin dvor - Lužnica i Srednju strukovnu školu u Samoboru.

- Samobor je oduvijek bio pojam trajnoga njegovanja gospodarske baštine, tradicionalnih obrtničkih radionica, ali i suvremenih tehnološ-kih rješenja, pri čemu je upravo Srednja stru-kovna škola sjajan model kako se stvaraju nove vrijednosti, posebno u svijetu STEM programa - rekla je Predsjednica, dodavši da su školskom sustavu potrebne cjelovite promjene koje ne uključuju samo kurikularnu reformu, nego re-formu sveukupnog načina rada. Za boravka u općini Bistra Predsjednica je obišla tvrtku „Pharmatheka Consult“.

Osim s gradonačelnicima Velike Gorice i Ja-strebarskoga te s načelnicima Kravarskog, Orla, Pokupskog, Krašića, Pisarovine, Klinča Sela i Žumberka, Predsjednica se u Velikoj Gorici su-srela s predstavnicima nacionalnih manjina i braniteljskih udruga. Primila je i najuzorniju seosku ženu Zagrebačke županije i predstavni-ke udruga građana, a položila je i vijenac u spo-men poginulim braniteljima ispred spomenika „Golubica“. Potom je obišla Distributivni centar za voće i povrće u goričkoj Radnoj zoni Rakito-vec te u Pisarovini proizvodni pogon tvornice „KM Croatia“, dio njemačke König Metall Group, u kojemu se proizvode dijelovi za europsku au-tomobilsku industriju. Boravila je i u Dječjem vr-

ÎZagrebačka županija je specifična, jer je zapravo prsten oko grada Zagreba. Gravitira i profitira od Zagreba, najvećeg urbanog središta u RH, ali isto tako i grad Zagreb profitira od svojega prstena, kako gospodarski, tako i demografski. Grad i županija su neraskidivo povezani, no moramo više učiniti u njiho-voj prometnoj povezanosti - rekla je Predsjednica.

Prsten oko Zagreba

❛Svaki razvojni uspjeh pojedi-ne županije, grada ili općine znači uspjeh cijele zemlje. Stoga, s mnogo više razumi-jevanja moramo uvažavati potrebe i specifičnosti po-jedinih krajeva - poručila je Predsjednica

U sklopu projekta 'Hrvatska čita', u OŠ 'Pavao Belas' u Brdovcu Predsjednica je zajedno s djecom čitala ulomak iz romana 'U registraturi' Ante Kovačića

U Vrbovcu se Predsjednica sastala s članicama Udruge žena 'Vrbovečka pera' i tamošnjim obrtnicima

U obiteljskoj sirani Kusanovec (općina Brckovljani) Predsjednica se okušala u proizvodnji svježega kravljeg sira

Udruga 'Srce' okuplja djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Njezin se rad temelji na pružanju edukacijsko-rehabilitacijske podrške kroz organizirane radionice, individualan pristup štićenicima i organiziranje njihova slobodnog vremena.

stolarije „Že-Ma“. U Jastrebarskom je obišla lani otvoren Hotel Princess, zahvaljujući čijem se po-slovanju broj turističkih dolazaka u ovome gra-du povećao za osam puta, a potom je posjetila i tvrtku „Drvoproizvod“, čiji je osnovni proizvodni asortiman masivni parket i drveni podovi. S vi-narima i vinskim kraljicama Zagrebačke župani-je susrela se u Vinariji Kolarić.

O planovima, projektima i problemima istoč-noga dijela županije, u Ivanić-Gradu je razgova-rala s gradonačelnicima Ivanić-Grada, Vrbovca, Svetog Ivana Zeline i Dugog Sela te načelnicima Brckovljana, Rugvice, Kloštra Ivanića, Križa, Be-denice, Dubrave, Gradeca, Farkaševca, Preseke i Rakovca.

- Svaki razvojni uspjeh pojedine županije, grada ili općine znači uspjeh cijele zemlje. Stoga moramo s mnogo više razumijevanja uvažavati potrebe i specifičnosti pojedinih krajeva - po-ručila je Predsjednica, koja je obišla i Specijalnu bolnicu „Naftalan“, kojom prigodom se upoznala s njezinom dogradnjom, u što se ulaže gotovo 50 milijuna kuna.

Tijekom boravka u Vrbovcu Kolinda Grabar-Kitarović se susrela s članicama Udruge žena „Vrbovečka pera“ i vrbovečkim obrtnicima. U op-ćinskim prostorijama u Rakovcu, pred brojnim mještanima, župan Stjepan Kožić Predsjednicu je upoznao s projektom regionalnoga vodoop-

'KM Croatia', dio njemačke König Metall Group, proizvodi dijelove za automobilsku industriju - za Mercedes, Audi, BMW, Daimler...

'Drvoproizvod' godišnje proizvede oko 300.000 kvadrata parketa i podova, od čega se 90 posto izveze u zemlje EU, Rusiju i Japan

ÎMoja vizija Hrvatske je Hrvatska koja poštuje prošlost, ali prije svega gleda u budućnost, Hrvatska koja se ne boji problema, nego ih rješava koliko god oni bili teški, Hrvatska koja planira svoj razvoj, punu zaposlenost, pristojne plaće i dostojanstven život svakog svog državljanina - rekla je Predsjednica.

Vizija Hrvatske

Î Izmještanje Ureda tijekom protekle četiri godine za mene je bilo temeljno sredstvo djelovanja. Čvr-sto vjerujem u povezanost s građanima. Kroz ove četiri godine puno sam naučila o životu na terenu. Moj naglasak i dalje će biti na decentralizaciji države, prenošenju financijskih ovlasti na jedinice lokalne samouprave i ravnomjernom gospodar-skom razvoju RH - naglasila je Predsjednica.

Izmješteni Ured

U gradnju Hotela Princess Dragutin Vučković je uložio 70 milijuna kuna. Otvoren lani, hotel ima 82 sobe i 11 apartmana. Kategoriziran je s četiri zvjezdice.

Lani je 'Iverpan' objedinio poslovanje u novosagrađenom pogonu u Svetom Ivanu Zelini. Konzultantske usluge u povlačenju europskoga novca pružila je Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije.

'Roca Croatia' (bivši 'Inker') jedini je proizvođač sanitarne keramike u Hrvatskoj

U Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor - Lužnica

nastavak na str. 6

tiću „Potočić“. U Krašiću je položila vijenac ispred spomenika blaženome Alojziju Stepincu, obišla njegovu spomen-sobu i župnu crkvu Presvetoga trojstva te posjetila proizvodne pogone tvornice

S vatrogascima najstarijega DVD-a u županiji i predstavnicima Vatrogasne zajednice županije Predsjednica se susrela u Zelini

BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. 76 Ž KŽ KDOGAĐAJI DOGAĐAJI

ÎNakon posjeta Zagrebačkoj županiji objedinit ćemo sve što smo 'naučili' kroz izmještene urede, sva iskustva i svu problematiku koju smo sagle-dali, sva rješenja i projekte koji se predviđaju na lokalnim razinama, a sve kako bi i dalje dala po-ticaj ravnomjernom razvoju Hrvatske i njezinoj decentralizaciji - poručila je Predsjednica.

Ravnomjeran razvoj

skrbnog sustava „Zagreb-istok“, rekavši da, na-kon godina pripreme i osiguranoga sufinanci-ranja iz europskih fondova putem Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, radovi po-činju početkom travnja ove godine. Predsjednica je poručila da male općine ne smiju biti izvan vidokruga središnje vlasti.

- Dajem punu podršku lokalnoj i regionalnoj samoupravi, jer vi najbolje poznajete problema-tiku vaših područja. Ne mogu se općine i gradovi ocjenjivati isključivo po financijskim pokaza-teljima, koliki im je proračun i koliko sredstava zarađuju, već koliko daju svojoj sredini, koliko pridonose tome da se život unapređuje, da lju-di ostaju i nalaze svoju budućnost u krajevima u kojima su rođeni - rekla je Predsjednica. U Bede-nici je posjetila proizvodni pogon tvrtke „Kude-lić“, proizvođača županijske robne marke šunke „Grof“, dok se u Svetom Ivanu Zelini susrela s va-trogascima najstarijega DVD-a u županiji i vod-stvom Županijske vatrogasne zajednice te obišla prostorije Udruge „Srce“. Ova udruga brine o dje-ci s teškoćama u razvoju i osobama s invalidite-tom. U Zelini je Predsjednica obišla i proizvodni pogon tvrtke „Iverpan“, čija je gradnja sufinanci-rana europskim novcem i konzultantskim uslu-gama Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije. U Kusanovcu, u općini Brckovljani, Predsjednica je obišla Obiteljsku siranu Kusano-vec, a posjet županiji završila je u Dugom Selu, gdje je za nju bio organiziran kulturno-umjetnič-ki program u kojemu su sudjelovali KUD „Prepo-rod“ i učenici dugoselske Glazbene škole.

Zagrebačka županija je prva u Hrvatskoj krenula s brendiranjem prehrambenih proizvoda, jedan od njih je

i šunka „Grof“ koju proizvodi Mesna industrija Kudelić

Tvornica stolarije 'Že-Ma' posluje na području cijele Hrvatske, a proizvode plasira i na tržišta Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije

'U spomen na posjet Krašiću, zavičaju blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koji se, u vremenima bremenitim nesrećama, ratovima i nasiljem, zalagao za život i ljudsko dostojanstvo svakog djeteta i čovjeka, izražavam uvjerenje kako će njegova ljubav prema čovjeku i svjedočanstvo istine zauvijek ostati živi dio naše duhovne baštine i svjetlo našim djelima za dobro hrvatskog naroda i Domovine', upisala je Predsjednica u knjigu dojmova nakon obilaska spomen-sobe blaženoga Alojzija Stepinca u Krašiću.

Kuglači Zaprešića lani su osvojili Svjetski kup u kuglanju i po peti puta naslov prvaka Hrvatske

U Bistri je Predsjednica obišla tvrtku 'Pharmatheka Consult'

S mališanima i tetama Dječjeg vrtića 'Potočić'

Prigodni program u Dugom Selu su izveli članovi KUD-a 'Preporod' i učenici dugoselske Glazbene škole

Školskom sustavu potrebna je cjelovita promjena koja ne uključuje samo kurikularnu reformu, nego i reformu sveukupnog načina rada. U svijetu, u budućnosti, neće biti razlike između onih koji imaju i onih koji nemaju, već onih koji znaju i onih koji ne znaju. Hrvatska svakako mora biti među onima koji znaju - obrativši se učenicima SSŠ Samobor, rekla je Predsjednica.

S vinarima i vinskim kraljicama Zagrebačke županije Predsjednica se susrela u Vinariji Kolarić

98 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. RAZVOJEUROPSKI FONDOVI

❱ Urbana aglomeracija Zagreb ustrojena je 2016., a obuhvaća grad Zagreb te deset gradova i 19 općina s područja Zagrebačke i Krapinsko- zagorske županije

BESPOVRATNA SREDSTVA IZ 'ITU MEHANIZMA' ZA RAZVOJ URBANIH CENTARA

Devet strateških projekata Urbane aglomeracije Zagreb

Urbane aglomeracije se ustrojavaju s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvojaU Zaboku je upriličen 2. Dan

Urbane aglomeracije Zagreb (UAZ), na kojemu je dan kratki pregled aktivnosti

od prosinca 2017., kada je usvoj-ena Strategija UAZ-a, govorilo se o stanju provedbe ITU mehani-zma (integriranog teritorijalnog ulaganja) te o politici razvoja ur-banih područja u novoj financijs-koj perspektivi.

Urbana aglomeracija Zagreb us-trojena je 2016. Zakonom o regio-nalnom razvoju, a obuhvaća grad Zagreb, kao njezino sjedište, te de-set gradova i 19 općina s područja Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Urbane aglomeracije se ustrojavaju s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i prove-dbe politike regionalnog razvoja. Donošenjem Strategije razvoja UAZ-a utvrđeni su ciljevi i priorite-ti razvoja urbanog područja Zagre-ba sa svrhom jačanja njegovih razvojnih potencijala i jačeg pove-zivanja s okolnim prostorom. Time je ispunjen preduvjet za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, napose nepovratnih sredstava iz mehani-zma integriranih teritorijalnih ulaganja u iznosu od go-tovo milijardu kuna. Integrirana teritorij-alna ulaganja su me-hanizam EU kojim se

Vedriš, a jedan od zamjenika Zlat-ko Herček, privremeni ravnatelj JU Razvojna agencija Zagrebačke županije, na 2. Danu Urbane ag-lomeracije Zagreb, ispred Zagre-bačke županije, bila je zamjenica župana Nadica Žužak. Govoreći o strateškim projektima UAZ-a, izd-vojila je integrirani prometni sus-tav, rekavši da je to projekt koji je dosad najmanje napredovao, a od iznimnog je značaja za stanovnike dviju županija i grada Zagreba.

- Javni prijevoz na području Zagrebačke županije nedovoljno je usklađen i u konačnici preskup za korisnike. Integrirani prometni sustav podrazumijeva jednu voznu kartu za cijelo područje i nužno je da čim prije saživi - rekla je zamj-enica Žužak.

U sklopu programa 2. Dana

jača uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Urbana aglomeracija Zagreb ima devet strateških projekata: Integrirani prometni sustav Grada Zagreba,

Zagrebačke i Krapinsko-zag-orske županije, Program

Sava („Zagreb na Savi“), Tračnička veza grada Zagreba i Međunarod-

MINISTAR DRŽAVNE IMOVINE GORAN MARIĆ URUČIO ODLUKE O DAROVANJU DRŽAVNOGA ZEMLJIŠTA

Osigurano zemljište za gradnju dječje bolnice u Gornjoj Bistri Državno zemljište daruje se i Gradu Sveta Nedelja, za novu gospodarsku zonu

Ministar državne imovine Goran Marić uručio je županu Stjepanu Kožiću odluku o darovanju dr-

žavnoga zemljišta za gradnju nove bolnice za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. Državno ze-mljište daruje se i Gradu Sveta Ne-delja, za novu gospodarsku zonu, a odluku je primio gradonačelnik Dario Zurovec.

- U najkraćem mo-gućem roku donijeli smo ove odluke koje su od vitalne važnosti za Županiju i Svetu Ne-delju. One se odnose na dva najveća prioriteta - djecu i gospodarstvo - rekao je ministar Ma-rić. Odluke su uručene u prisustvu predsjed-nice RH Kolinde Grabar Kitarović, za njezina boravka u Velikoj Gorici, prigodom obilaska Zagrebačke županije.

- Koliko god sam ranije bila kritična o tome kako se upravlja državnom imovinom, toliko bih sada htjela zahvaliti ministru Ma-riću na zalaganju i trudu, što se doista ubrzao postupak predaje državne imovine jedinicama lo-kalne samouprave. Ohrabrujem vas da nastavite 'tim putem' kako bi se rješila sva otvorena pitanja u

nija osnivač je Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi u Gor-njoj Bistri, koja je sada smještena u baroknome dvorcu sagrađenom između 1770. i 1775. godine. Do-nošenjem odluke o darovanju dr-žavnoga zemljišta, rekao je župan Stjepan Kožić, stvoreni su uvjeti da

Županija započne s pripremom projektne dokumentacije

za gradnju nove bolnice. Načelnik Bistre Krešo

Gulić rekao je da je prostorno-planska dokumentacija od strane općine pripre-

mljena i da ga veseli što se kreće s gradnjom

novoga objekta. Dario Zu-rovec, zahvalivši ministru Mariću

i županu Kožiću na pomoći, rekao je da je Sveta Nedelja grad podu-zetništva i da je darovanih 25 hek-tara zemljišta za novu gospodar-sku zonu najviše što je ovaj grad dosad dobio od države.

Ministar Marić je najavio da će uskoro odluku o darovanju zemlji-šta, u Radnoj zoni Rakitovec, dobiti i Grad Velika Gorica.

ovoj županiji i drugim dijelovima RH kada je riječ o neperspektivnoj vojnoj imovini i drugim nekret-ninama u vlasništvu RH, a koje bi jedinice lokalne i regionalne sa-mouprave mogle staviti u korist lokalnoga razvoja i dobrobiti ci-

jele države kroz razvoj turizma, poduzetničkih zona, kampusa... - rekla je Predsjednica. Ministar Marić je naglasio da je u protekle dvije godine Ministarstvo državne imovine donijelo više od 2500 od-luka kojima je aktivirana imovina u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna. Na jedinice lokalne i regio-nalne samourave odnosilo se 450 odluka ukupne vrijednosti milijardu kuna.

Zagrebačka župa-

USKORO ĆE ODLUKU

O DAROVANJU ZEMLJIŠTA, U RADNOJ

ZONI RAKITOVEC, DOBITI I GRAD VELIKA

GORICA

❱ U protekle dvije godine Ministarstvo državne imovine donijelo više od 2500 odluka kojima je aktivirana imovina u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna

ne zračne luke „Franjo Tuđman“, „Greenway“ - državna biciklistička ruta br. 2, Regionalni centar kompetencija za turizam i ugostiteljstvo, Obrtnič-ko poduzetnički struk-ovni centar, Sveučilišni kampus Borongaj, „New-light“ i Žičara Sljeme.

Uz članove Partners-koga vijeća UAZ-a, čiji je predsjednik Mladen

UAZ-a predstavljeni su i uspješni projekti koji su dosad realizirani na prostoru Aglomeracije. Zagre-bačka županija je predstavila Dis-tributivni centar za voće i povrće, odnosno njegovu ULO hladnjaču, vrijednu 27 milijuna kuna, za čiju je gradnju i opremanje 90 pos-to potrebnih sredstava dobiveno iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Projekt je predstavio direktor Distributivnog centra Hrvoje Bunjevac.

SVRHA STRATEGIJE

UAZ-a JE JAČE POVEZATI GRAD

ZAGREB S OKOLNIM PROSTOROM

1110 Ž KŽ K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. ZDRAVSTVO ZDRAVSTVO

SIGURNIJI I JEDNOSTAVNIJI PRIJEVOZ PACIJENATA DO BOLNICE I IZ BOLNICE

Zavod za hitnu medicinu dobio nova vozila za sanitetski prijevoz

Vozila su namijenjena prijevozu pacijenata koji odlaze na dijalizu te onih koji zbog bolesti ne mogu sami putovati u bolnicuZavod za hitnu medicinu Za-

grebačke županije svake godine obnavlja vozni park. Početkom 2019.

Zavod je dobio pet novih vozila za sanitetski prijevoz, a u pro-računu Županije za ovu godinu osigurana su sredstva za naba-vu još sedam vozila - četiri za sanitetski prijevoz i tri za hitnu medicinsku službu.

Primopredaja ključeva novih pet vozila za sanitetski prijevoz, vrijednih 1,3 milijuna kuna, obav-ljena je u Svetom Ivanu Zelini. Dva vozila dobila je ispostava Zavoda u Samoboru, a po jedno ispostave u Jastrebarskom, Dugom Selu i Sve-tom Ivanu Zelini.

- Vozila su namijenjena prijevozu pacijenata koji odlaze na dijalizu te onih koji zbog bolesti ne mogu sami puto-vati u bolnicu. Svako novo vozilo znači jed-nostavniji i lakši prije-voz pacijenata u bolnicu i iz nje - rekao je Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda, dodav-ši da se godišnje nabavi desetak novih vozila kako bi vozni park u svakom trenutku bio u stanju za-dovoljiti potrebe Zavoda za hitnu medicinu.

Ključeve novonabavljenih vo-

PODIZANJE STANDARDA HITNE MEDICINSKE POMOĆI

Vrbovec i okolne općine sufinanciraju rad T2 tima Potpisnici ugovora obvezali su se sufinancirati rad T2 tima u ukupnome godišnjem iznosu od 200.000 kuna

Načelnice Gradeca Ljubi-ca Ambrušec i Rakovca Brankica Benc, načel-nici Farkaševca Dra-

žen Draganić i Preseke Nikola Kožar, pročelnik jedinstvenoga Upravnog odjela Općine Dubra-va Stjepan Požgaj i gradonačel-nik Vrbovca Denis Kralj potpi-sali su početkom godine Ugovor o sufinanciranju T2 tima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke žu-panije za razdo-blje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine. U timu su medicin-ska sestra i vozač, a radit će, tijekom noćnog dežurstva, u ispostavi Zavoda za hitnu medicinu u Vrbovcu. Ova ispostava ima i pet T1 timova koje financira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Pot-pisnici ugovora obvezali su se sufi-nancirati rad T2 tima u ukupnom godišnjem iznosu od 200.000 kuna, od čega će Grad Vrbovec osigurati 52,1 posto ovoga iznosa, a ostatak, razmjerno bro-ju stanovnika, otpada na pet okolnih općina.

- Ovo je dokaz da smo, kada su u pitanju važne stvari za naše

građane, jedinstveni. Povećali smo šanse da građani hitnu

pomoć dobiju na vrijeme - komentirao je grado-

načelnik Denis Kralj.Davorin Gajnik,

ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke župani-

je, rekao je da je svaka kuna izuzetno važna za funkcioni-

ranje Zavoda te da na područ-ju Vrbovca, iz godine u godinu, raste broj intervencija hitne medicinske pomoći, ali i sani-tetskog prijevoza.

- Potpisivanjem ovoga ugo-vora napravili smo odličnu stvar za dobrobit stanovnika vrbovečkoga kraja - rekla je

Ljubica Ambrušec.Brankica Benc je

dodala da je puno na-pravljeno ako se spasi i samo jedan život. Za Dražena Draganića potpisivanje ugovora je dobro djelo učinje-no za sve mještane vrbovečkoga kraja, Nikola Kožar smatra da je svaka pomoć sta-novnicima dobrodoš-la, a Stjepan Požgaj da

je potpisani ugovor „sto posto pogođena stvar“.

Grad Vrbovec i okolne opći-ne rad T2 tima hitne medicin-ske pomoći sufinanciraju od polovice 2016. godine.

❱ Na području Vrbov-ca, iz godine u godinu, raste broj intervencija hitne medicinske pomoći, ali i sanitetskog prijevoza

❱ U proračunu Županije za 2019. osigurana su sredstva za nabavu još sedam vozila - četiri za sanitetski prijevoz i tri za hitnu medicinsku službu

❱ Dva vozila dobila je ispostava Zavoda u Samoboru, a po jedno ispostave u Jastrebar-skom, Dugom Selu i Svetom Ivanu Zelini

GRAD VRBOVEC I OKOLNE

OPĆINE RAD T2 TIMA HITNE MEDICINSKE

POMOĆI SUFINANCIRAJU OD POLOVICE 2016.

GODINE

❛Ovo je dokaz da smo jedinstveni kada su u pitanju važne stvari za naše građane - rekao je gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj

ŽUPANIJA I DALJE TRAŽI

IZMJENU MREŽE HITNE MEDICINE, ODNOSNO 60

T1 TIMOVA ZA SVOJE PODRUČJE

zila vozačima Zavoda predao je župan Stjepan Kožić, naglasivši da je od 2014. do danas nabav-ljeno 47 vozila za hitnu službu i sanitetski prije-

voz, ukupne vrijednosti 14,6 milijuna kuna, što je značajan iznos.

- Stanovnicima županije želimo pružiti primjerenu zdravstvenu za-štitu, i kroz nabavu vozila i druge opreme koja je potrebna Zavodu. Fi-nanciramo i T1 timove hitne medicin-ske pomoći. Na godišnjoj razini s 2,5 milijuna kuna. Po jedan T1 tim finan-ciramo u Svetom Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu te Zaprešiću i Samoboru. I dalje tražimo izmjenu Mreže hitne medici-ne kako bi Zagrebačka županija bila u istom položaju kao i druge županije u RH. Županijska skupština je lani do-

dicine za cijelu RH, pa se nadam da će njome Zagrebačka županija biti drugačije tretirana, da će se ispra-viti nepravda prema stanovnicima

naše županije - rekao je župan.Primopredaji novih vozila prisu-

stvovao je i gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec, rekavši da je Zelina specifičan kraj s puno brežuljaka, mjesta u koje je puno teže doći, pa će novo vozilo za sani-tetski prijevoz biti od velike pomoći njezinim stanovnicima.

nijela zaključak, a što je potvrdila i struka, da bi trebali imati 60 T1 timova (sada HZZO Zavodu plaća 45 T1 timova: op.a), prosli-jedili smo taj zaključak i Ministarstvu zdrav-stva i Hrvatskom zavo-du za hitnu medicinu, no nažalost do danas nismo dobili poziti-van odgovor. Rečeno nam je da će se raditi nova Mreža hitne me-

12 Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. 13Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019.SOCIJALNA SKRB SOCIJALNA SKRB

Župan Stjepan Kožić uručio je ravnateljicama grad-skih društava Crvenoga križa Svetog Ivana Zeline

i Vrbovca ključeve osobnih vo-zila koja je Županija nabavila za lakšu provedbu programa „Za-želi“. Vrijednost dvaju vozila je 300.000 kuna.

Program „Zaželi“ sufinancira se iz Europskoga socijalnog fon-da i potrajat će do kraja 2020. go-dine. Njime je osigurana pomoć u kući za 280 starijih i nemoćnih osoba na prostoru Svetog Ivana Zeline, Vrbovca, Bedenice, Du-brave, Gradeca, Farkaševca, Ra-kovca i Preseke. Programom je osigurano i zaposlenje 60 žena iz skupine teže zapošljivih osoba.

- Kroz mnoge programe vodi-mo brigu o starijim i nemoćnim osobama, indirektno, nabavom vozila, i kroz ovaj pro-jekt. Vjerujem da će donirana vozila po-moći društvima Crve-noga križa da posao na terenu obave kva-litetnije, brže i sigur-nije - rekao je župan.

Kroz program „Za-želi“ starijim i ne-moćnim osobama, a s namjerom da što

duže ostanu u vlastitome domu, pruža se pomoć u kući, poput obavljanja osnovnih kućanskih poslova, pripremanja jedno-stavnih obroka, plaćanja režija, donošenja lijekova... Korisnike projekta i opseg usluge koja im se pruža odabrali su centri za so-cijalnu skrb, partneri u njegovoj provedbi.

Žene uključene u program, osim što su prošle edukaciju za njegovateljice, educirat će se i za proizvođačice i prerađivačice ljekovitoga i aromatičnog bilja, čime će se povećati njihove kom-petencije na tržištu rada.

Na doniranim vozilima Župa-niji su zahvalile Jelena Mucko, ravnateljica GD CK Vrbovca i Branka Puhelek, ravnateljica GD CK Svetog Ivana Zeline, rekav-ši da će vozila pomoći ne samo kod provedbe programa „Zaželi“, nego i pružanja ostalih socijal-nih usluga na terenu.

U program „Zaželi“, nakon Kravarskog, Pokupskog, Samobora, Vrbovca i Sve-tog Ivana Zeline, uključena

su još dva grada s područja župa-nije - Dugo Selo i Ivanić-Grad. U sklopu ovoga programa, čiji su sukreatori Hrvatski zavod za za-pošljavanje i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Gradskom društvu Crvenoga križa Dugog Sela odobreno je 2,06 milijuna kuna za provedbu projekta „Nova 50+“, a Gradskom društvu Crvenoga kri-ža Ivanić-Grada 1,7 milijuna kuna za projekt „Sve je lakše uz ženske ruke“.

Ugovore je ravnateljicama dru-štava Crvenoga križa, Gordani Kocaj i Ivani Bajt, uručio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

NAKON KRAVARSKOG, POKUPSKOG, SAMOBORA, VRBOVCA I ZELINE U PROGRAM 'ZAŽELI' UKLJUČENI DUGO SELO I IVANIĆ-GRAD

Nezaposlenim ženama posao, starijim osobama primjerena skrb u njihovu domu

Ukupno je ministar, korisnicima s područja cijele RH, uručio ugo-vore vrijedne 27 milijuna kuna. Program „Zaželi“ se financira iz Europskoga socijalnog fonda i ukupna mu je vrijednost milijardu kuna. Dosad je ugovoreno 90 posto ovoga iznosa.

- Županija daje podršku ovom programu jer smo svjesni činjenice da treba brinuti o našim starijim sugrađanima. Lani smo, prepo-znajući njegovu važnost, osigurali sredstva za nabavu dva osobna vo-zila koja smo, za provedbu projekta, donirali gradskim društvima Crve-noga križa u Vrbovcu i Svetom Iva-nu Zelini, a proračunom za 2019.

osigurana su sredstva za još četiri osobna vo-zila. Uz gradove koji su već uključe-ni u ovaj program, očekujemo da će se on ove godine početi provoditi i u Jastrebarskom - rekla je zamje-nica Žužak. Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da se na području ovoga grada neza-poslenost smanjuje, što će dodat-no poduprijeti i program „Zaželi“. Naime, nakon što je u njega svo-jim projektom uključeno Gradsko društvo Crvenoga križa, očekuje se da pozitivnu ocjenu Ministarstva dobije i projekt ivanićgradske Ra-zvojne agencije IGRA, kojim bi se zaposlilo još 16 žena.

❱Žene uključene u program obavljaju osnovne kućanske poslove, pripremaju jednostavne obroke, plaćaju režije korisni-ka, donose im lijekove...

Gradsko društvo Crvenoga križa Dugog Sela dobilo je 2,06 milijuna kuna za projekt 'Nova 50+', a Gradsko društvo Crvenoga križa Ivanić-Grada 1,7 milijuna kuna za projekt 'Sve je lakše uz ženske ruke'

KROZ PROGRAM 'ZAŽELI' ZAPOSLENO 60 ŽENA IZ SKUPINE TEŽE ZAPOŠLJIVIH OSOBA

Županija donirala vozila društvima Crvenoga križa u Zelini i Vrbovcu

Osigurana je pomoć u kući za 280 starijih osoba s područja Svetog Ivana Zeline, Vrbovca, Bedenice, Dubrave, Gradeca, Farkaševca, Rakovca i Preseke

❱ Osim što su prošle edukaciju za njegovateljice, žene uključene u program educirat će se i za prerađivačice ljekovitog i aromatičnog bilja, čime će se povećati njihove kompetencije na tržištu rada

❱ Za lakšu provedbu projekata Županija je u proračunu za 2019. osigurala sredstva za nabavu četiri osobna automobila

❱ Program 'Zaželi' se financira iz Europskoga socijalnog fonda i ukupna mu je vrijed-nost milijardu kuna

Programom „Zaželi“, osim što se osigurava skrb za starije osobe, u konačnici njih oko 35.000 na cijelom po-dručju RH, osiguran je i posao za preko 7000 žena iz skupine teže zapošljivih (starijih od 50 godina).

Projektom „Nova 50+“ osiguran je dvogodišnji posao za deset žena i skrb za 60 korisnika, a projektom

„Sve je lakše uz žen-ske ruke“ posao za šest žena i skrb za 30 korisnika.

- Imamo svakod-nevne upite kada

ćemo početi s projektom. Prethodno smo sličan projekt

provodili kroz javne radove i ima-mo pozitivne rezultate. Krajnjim korisnicima on će puno značiti, a i žene će kroz njega naći svoju egzi-

stenciju - ispričala je G. Kocaj. Žene zapo-slene kroz ovaj pro-jekt korisnicima će pružati pomoć i nje-gu u kući, za njih će obavljati svakodnev-ne kućanske poslove, voditi ih liječniku... i, što je najbitnije, dru-žiti se s njima.

- Starijim osobama ovaj projekt puno znači, jer o nekima od njih nema tko brinuti, ne žive s djecom ili ih nemaju. Mi smo i dosad, pre-ko Centra za socijalnu skrb, provo-dili projekt njege u kući, ali njime nismo mogli obuhvatiti sve osobe kojima je pomoć potrebna. Projekt će itekako dobro doći i ženama koje su prošle pedesetu, koje po-slodavci ne žele zaposliti. Sada će raditi poslove koje obavljaju i u svojoj kući i za to će biti i plaćene - rekla je I. Bajt.

Svečanosti predaje ugovora, upriličene početkom godine u Ivanić-Gradu, prisustvovala je i zamjenica župana Nadica Žužak.

ŽENE ZAPOSLENE

KROZ OVAJ PROGRAM KORISNICIMA PRUŽAJU

POMOĆ I NJEGU U KUĆI

1514 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

U vezi sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 106/18), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopuna-ma Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 1/19) kojim je dodatno pojašnjeno oporezivanje PDV-om u vezi s pro-mjenama od 1. siječnja 2019. Iako se najznačajnije promjene odnose na primjenu sniženih stopa PDV-a, nikako ne treba zanemariti i ostale promjene koje su jednako značajne, a koje se navode u nastavku teksta.

1. Što je vrijednosni kupon?Vrijednosni kupon je instru-

ment za koji postoji obveza da ga se prihvati kao naknadu ili djelomičnu naknadu za isporuku dobara ili usluga i kada su dobra ili usluge koji se isporučuju ili identitet njihovih potencijalnih isporučitelja naznačeni ili na samom instrumen-tu ili u povezanoj dokumentaciji, uključujući i uvjete uporabe takvog instrumenta.

2. Koje vrste vrijednosnih ku-pona postoje?

Vrijednosni kupon može biti:- jednonamjenski vrijednosni kupon - to je vrijednosni kupon za koji je mjesto isporuke dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi i PDV koji se mora platiti na ta dobra ili usluge poznat u vrijeme izdavanja vrijednosnog kupona (primjerice trgovina A d.o.o. izdaje vrijednosni kupon u vrijednosti 1000 kuna za kupnju mobilnog uređaja)- višenamjenski vrijednosni kupon - to je vrijednosni kupon koji nije jednonamjenski vrijednosni kupon (primjerice trgovački centar B d.o.o. izdaje vrijednosni kupon koji se može koristiti u bilo kojoj trgovini unutar trgovačkog centra i za bilo koja dobra ili usluge).

3. Kada nastaje obveza obraču-na PDV-a kod isporuka jed-

nonamjenskoga i višenamjensko-ga vrijednosnog kupona?Kod jednonamjenskih vrijednosnih kupona porezna obveza, odnosno obveza obračuna PDV-a nastaje pri svakoj isporuci kupona, pri čemu se stvarna predaja dobara ili usluga ne smatra zasebnom isporukom. Kod višenamjenskih vrijednosnih kupo-na ne smatra se da je došlo do ispo-ruke, odnosno do obveze obračuna PDV-a u trenutku njegova izdavanja kao niti pri prijenosu kupona sve

dok ne dođe do zamjene kupona za dobro ili uslugu. Stoga pri isporuci višenamjenskoga vrijednosnog kupona nema prometa, odnosno obveze obračuna PDV-a sve do stvarne potrošnje u vidu zamjene kupona za dobro ili uslugu.

4. Što čini poreznu osnovicu za obračun PDV-a kod isporuka

višenamjenskih vrijednosnih ku-pona?Porezna osnovica za isporuku doba-ra ili usluga obavljenu u odnosu na višenamjenski vrijednosni kupon jednaka je naknadi plaćenoj za vrijednosni kupon ili, ako nema informacija o toj naknadi, novčanoj vrijednosti navedenoj na samom višenamjenskom vrijednosnom kuponu ili u povezanoj dokumen-taciji, umanjena za iznos PDV-a koji se odnosi na isporučena dobra ili usluge.

5. U kojim oblicima mogu biti vrijednosni kuponi?

Vrijednosni kuponi mogu biti u fizičkom ili elektroničkom obliku.

6. Što se ne smatra vrijedno-snim kuponima?

Vrijednosnim kuponima ne smatra-ju se instrumenti koji imatelju daju pravo na popust pri kupnji dobara ili usluga, a koji ne uključuju pravo na primanje tih dobara ili usluga te putne karte, ulaznice, poštanske marke i slično.

7. Tko može odrediti radi li se o jednonamjenskom ili višena-

mjenskom vrijednosnom kuponu?Porezni obveznici koji obavljaju isporuku vrijednosnih kupona, mo-raju znati radi li se o vrijednosnim kuponima u smislu Zakona o PDV-u, a nakon toga trebaju utvrditi o kojoj vrsti vrijednosnog kupona je riječ kako bi ispravno odredili oporezivanje PDV-om.

8. S obzirom na to da je niz prehrambenih proizvoda na

koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a definiran kroz KN oznake, kako porezni obveznici mogu biti sigurni jesu li prehrambeni pro-izvodi koje prodaju razvrstani u propisane KN oznake?Jedini način na koji je moguće odrediti je li pojedini prehrambeni proizvod razvrstan u propisane KN oznake je traženje očitovanja Carinske uprave koja jedina može odrediti u koju KN oznaku se razvrstavaju pojedini prehrambeni proizvodi.

9. Što se točno podrazumijeva pod isporukom betonskog

čelika i željeza te proizvodima od betonskog čelika i željeza (arma-tura) na koje se primjenjuje prije-nos porezne obveze u tuzemstvu?Odredbama Zakona o PDV-u i Pra-vilnika o PDV-u nisu dana dodatna pojašnjenja i definicije što su nave-deni proizvodi, međutim pretpo-stavka je da se radi o proizvodima od čelika i željeza koji se koriste za armiranje betona.

10. Kada Porezna uprava može tražiti podnošenje

instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a?Ako u tijeku postupka poreznog nadzora Porezna uprava sumnja u opravdanost dodjele PDV identifi-kacijskog broja, može od poreznog obveznika kojem je isti dodijeljen tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Instrumentom osiguranja plaćanja smatra se neopoziva garancija ban-ke ili druge financijske organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa. Iznos osiguranja plaćanja određuje se ovisno o još neutvrđe-nom iznosu obveze PDV-a za koji postoji vjerojatnost da bi porezni obveznik mogao onemogućiti nje-govu naplatu. U slučaju da porezni obveznik ne podnese instrument osiguranja, Porezna uprava ukinut će PDV identifikacijski broj, o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

11. Može li se tražiti polaganje osiguranja za ispunjenje

obveze PDV-a koja proizlazi iz stje-canja rabljenih prijevoznih sred-stava iz drugih država članica EU?Da, Porezna uprava ili Carinska uprava može od poreznog obvezni-ka koji stječe rabljena prijevozna sredstva iz druge države članice, prije njihove registracije, zatražiti polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a koja proizlazi iz stje-canja rabljenih prijevoznih sredsta-va. Iznos osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a određuje se u visini PDV-a koji bi trebao biti obračunat na stjecanje rabljenog prijevoznog sredstva i porezni obveznik obve-zan ga je položiti prije registracije stečenoga rabljenog prijevoznog sredstva. Utvrđeni iznos osiguranja moguće je osigurati polaganjem bankovne garancije ili polaganjem gotovine, a na položeni iznos gotovinskog pologa ne plaćaju se kamate.

Novosti u oporezivanju PDV-om od 1. siječnja 2019. (2. dio)

GRADOVI I OPĆINE

U Rugvici je, na novoure-đenom Trgu dr. Franje Tuđmana, otkrivena spo-men-bista prvoga hrvat-

skog predsjednika. Bistu, rad akademskog kipara Ante Jurkića, zajedno su otkrili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jan-droković, izaslanica premijera i ministrica regionalnog razvo-ja i fondova EU Gabrijela Žalac i saborski zastupnik i načelnik Rugvice Mato Čičak. Svečanosti je prisustvovao i župan Stjepan Kožić.

- Ovim spomenikom žitelji Ru-gvice na dostojan način odaju po-čast i vrednuju djelovanje prvoga hrvatskog predsjednika i njegovu

SREDSTVIMA OPĆINE I MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA UREĐEN PROSTOR OKO OPĆINSKE ZGRADE I DRUŠTVENOGA DOMA

Na novouređenom trgu u Rugvici otkrivena bista dr. Franje Tuđmana

razvoja odobrili smo i 160.000 kuna za izradu projektno-tehnič-ke dokumentacije za gradnju no-gostupa u naselju Ježevo - rekla je

ministrica Gabrijela Žalac. Načelnik Rugvice Mato Čičak vjeruje da će no-

vouređeni trg postati mjesto okupljanja svih mještana.

- Puno smo toga napravili kako bi naša

općina bila po mjeri svih stanovnika. Općina

obitelji, djece, ali i obrtnika i poduzetnika i, sva-kako, općina inve-stitora. Nastavljamo mukotrpno raditi kako bi se Rugvica neprestano razvijala i kako bi na taj način svi mještani imali priliku stvoriti kvali-tetan i perspektivan život i bolju buduć-nost - rekao je Čičak, zahvalivši Zagrebač-

koj županiji i županu Stjepanu Kožiću na pomoći kod uređenja općinske zgrade.

Župan Kožić u svom je govoru rekao da je ime dr. Franje Tuđma-na utkano u temelje hrvatske dr-žave.

- Njegova energija, odlučnost, vizija i ljubav prema domovini odlike su po kojima ga i danas pamtimo i zbog čega mu zahva-ljujemo - rekao je župan, dodavši da je siguran da će se mještani Rugvice u raznim prigodama oku-pljati na Trgu dr. Franje Tuđmana.

❛Ovim spomenikom žitelji Rugvice na dostojan način odaju počast i vrednuju djelovanje prvo-ga hrvatskog predsjednika i njegovu političku ostavštinu, toliko bitnu za hrvatski narod i državu - rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković

❛Energija, odlučnost, vizija i ljubav prema domovini odlike su prvoga hrvatskog predsjednika po kojima ga i danas pamtimo - rekao je župan Stjepan Kožić

Spomen-bistu zajedno su otkrili predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac i načelnik Rugvice Mato Čičak

U UREÐENJE TRGA DR. FRANJE

TUÐMANA ULOŽENO JE TIJEKOM 2017. I 2018. VIŠE OD 1,8 MILIJUNA

KUNApolitičku ostavštinu, toliko bit-nu za hrvatski narod i državu. Ovakvi spomenici predstavljaju i simbol hrvatske slobode u koju

nas je dr. Tuđman poveo. U povijesnim trenucima bio je na čelu hrvatskoga naroda i ostvario njegov san, koji je teško izboren jer su za mir i slobodu pali mnogi životi hrvatskih branitelja - re-kao je predsjednik Sabora, poručivši pritom da Općina Rugvica može biti primjer drugima, jer je svoje mno-gobrojne potencijale stavi-la u funkciju razvoja.

U uređenje Trga dr. Franje Tuđma-na, ispred općinske zgrade, uloženo je ti-jekom 2017. i 2018. više od 1,8 milijuna kuna, od čega je kroz natječaj Ministarstva regionalnog razvoja osigurano bespovratnih 850.000 kuna.

- Ovu općinu obilježava njezin geoprometni položaj i blizina Zagreba, a što je čini i jednom od najrazvijenijih u RH. Nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja odobrilo 500.000 kuna za grad-nju vrtića, koji smo otvorili lani u rujnu, kroz program regionalnog

17Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019.16 Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

TRENUTNO JEDNA OD NAJVAŽNIJIH INVESTICIJA NA PODRUČJU IVANIĆ-GRADA ŽUPAN SA SURADNICIMA OBIŠAO PODRUČNU ŠKOLU U LUPOGLAVU

Pri kraju gradnja sportske dvorane u Posavskim Bregima

Pametna interaktivna ploča za brže i lakše usvajanje znanjaPametna ploča ima wi-fi vezu, kameru za videokonferencije, povezana je s tabletima učenika, omogućuje praćenje aktivnosti pojedinog učenika, međusobnu komunikaciju nastavnika i učenika, integraciju s e-dnevnikom...

❛ Zahvala Gradu na osiguranim sredstvima. Kada bismo u svakoj sredini imali ovakav pristup, mogli bismo sagraditi daleko više škola i dvorana - rekao je župan Stjepan Kožić

U jednakim omjerima, Žu-panija i Grad Ivanić-Grad zajedno financiraju grad-nju sportske dvorane uz

osnovnu školu u Posavskim Bre-gima. Investicija je vrijedna oko 13,7 milijuna kuna, a radovi su u poodmakloj fazi. Planirano je da će završiti do travnja ove godine.

- Zahvala Gradu na osiguranim sredstvima. Kada bismo u svakoj sredini imali ovakav pristup, mo-gli bismo sagraditi daleko više škola i dvorana - za obilaska gra-dilišta rekao je župan Stjepan Ko-žić, dodavši da se gradnja sport-skih dvorana ne može financirati sredstvima EU fondova, ali da se europski novac može dobiti za energetsku obnovu škola i škol-skih sportskih dvorana.

- Stoga je Županija prijavila pet projekata energetske obnove škola, u ukupnoj vrijednosti od 63,4 milijuna kuna. Iz EU fondo-va očekujemo bespovratnih 32 milijuna kuna. Od Ministarstva graditeljstva i prostornog ure-đenja već smo dobili odluku o

Više od 4,5 milijuna kuna uložila je Župa-nija proteklih godina u sanaciju, od-nosno obnovu 85 godina stare škole u Lupoglavu (općina

Brckovljani). Sanirano je krovi-šte, rekonstruirane su stropne ploče, izvedena je nova fasada, izmijenjena stolarija, uređeno je prizemlje škole, opremljene su učionice... Škola je lani dobila i najmoderniju pametnu interak-tivnu ploču. Kako se zahvaljujući ovoj ploči odvija nastava i koje sve mogućnosti ona pruža, prezentirano je županu Stjepanu Kožiću i njegovim suradnicima tijekom obila-ska škole krajem siječnja.

Pametna interaktivna ploča može se seliti iz učionice u učionicu, ima wi-fi vezu, kameru za videokonferencije, povezana je s tabletima učenika, omogućuje praćenje aktivnosti poje-dinog učenika, međusobnu komunikaciju na-stavnika i učenika, integraciju s e-dnevnikom...

- Naša je zadaća svoj djeci pružiti iste uvjete školovanja. U Posavskim Bregima, unazad tri godine, imamo više djece i u ško-li i u vrtiću. Siguran sam da će ova dvorana pridonijeti da ljudi ostaju u ovome kraju. Ona je ove godine jedna od najvažnijih inve-sticija u gradu - rekao je Leš, na-glašavajući da, osim ove dvorane, Grad i Županija trenutno surađu-ju i na obnovi parketa u gradskoj sportskoj dvorani u Ivanić-Gradu

i uređenju sanitarnih čvo-rova u maloj dvorani, a

zajedno će financirati i projektiranje manje sportske dvorane uz školu u Graberju Iva-nićkom.- Suradnja Grada i Žu-

panije je dobra. Zajedno radimo i na drugim projektima, poput dogradnje Naftalana - re-kao je Leš.

- Veseli što se u odvijanju nastave koristi najmodernija tehnologija i što je ovakvu ploču među prvima dobila jedna mala po-dručna škola. U proračunu za 2019. osi-gurali smo 2,2 milijuna kuna za nabavu pametnih interaktivnih ploča. Po jednu će dobiti sve osnovne i područne škole s osmogodišnjim obrazovanjem - rekao je župan, dodavši da pametna ploča omogu-ćuju djeci prihvatljiviji i lakši način usvaja-nja novih znanja.

- Istovremeno, ona i nastavnicima omo-gućuje visoki stupanj interakcije s učenici-

ma - dodao je. Župan je podsjetio i na dosadašnja ulaganja

Županije u energetsku obnovu škola te najavio nova. Energetski se planira obnoviti pet škola (vidi str. 21) u što će se uložiti 64 milijuna kuna. Pola potrebnoga iznosa osigurat će Županija, a pola su europska sredstva.

❱ Investiciju vrijednu 13,7 milijuna kuna Županija i Grad Ivanić-Grad financiraju u jednakim omjerima

Školu u Posavskim Bregima, u devet razrednih odjela, pohađa 155 učenika

RADOVI BI TREBALI ZAVRŠITI DO TRAVNJA OVE

GODINE sufinanciranju energetske obno-ve zgrade velikogoričkih srednjih škola i to u maksimalnom iznosu od 15,1 milijun kuna, dok će Žu-panija za ovu investiciju osigurati dodatnih 15,7 milijuna - rekao je župan.

Školu u Posavskim Bregima pohađa, u devet razrednih odje-la, 155 učenika. Više ih je nego prošle školske godine, što posebno raduje gradonačelnika Ivanić-Grada Javora Bojana Leša.

ÎKorištenjem tableta i pametne ploče rješavaju se interaktivni zadaci što, prema riječima učiteljice razredne nastave Josipe Oreč-Živković, nastavnicima olakšava neposredni rad s učenicima.- Osim toga, dobijemo brzu povratnu informaciju o usvojenosti sadržaja. Djeca će brže usvojiti sadržaj kroz kviz i igru, nego da ga samo čitaju iz udžbenika. Možemo biti sretni što koristimo tablete i pametnu ploču! - rekla je J. Oreč-Živković, dodavši da se učitelji nalaze pred velikim promjenama te ih treba pota-knuti, ojačati, kako bi i oni bili informatički spremni i sposobni provoditi nastavu.Jure Mišković, ravnatelj OŠ Božjakovina, u sklopu koje je i PŠ Lupoglav, kaže da pametna interaktivna ploča omogućuje nastavnicima da sami kreiraju nastavu.- Mogu dodavati, ubacivati sadržaje i slike i sastavljati pitanja koja su prikladna za uzrast učenika, ovisno o nastavnom planu i programu - rekao je Mišković.

Učenje kroz kviz i igru

❱ Za razliku od interaktivne ploče, koja se sastoji od računa-la, projektora i platna za projiciranje sadržaja, u pamet-noj interaktivnoj ploči sve je integrirano u ekranu

ZA NABAVU PAMETNIH

PLOČA ŽUPANIJA JE U PRORAČUNU ZA 2019.

OSIGURALA 2,2 MILIJUNA KUNA

1918 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. PROSTORNO PLANIRANJE VIJESTI

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA

Nabava građevinske skele kroz program 'Mali investicijski zajam'

Predviđenim izmjenama i dopunama Plana, gradovima i općinama omogućit će se planiranje novih gospodarskih zona i turističkih destinacija, planiranje novih cestovnih obilaznica, proširenje građevinskih područja sukladno novim propisima...

JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU VII. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOGA PLANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Stvaraju se uvjeti za gradnju nove zagrebačke obilaznice - od Pojatnog do Svetog Ivana Zeline

Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije poma-že i kod izrade projekata

za kreditna zaduženja. Za tvrtku Polting iz Vrbovca izradila je po-slovni plan i dokumentaciju za kredit sa subvencioniranom ka-matom, prema programu „ESIF - Mali investicijski zajam“. Poltingu je HAMAG Bicro odobrio kredit od 220.000 kuna za nabavu fa-sadne skele, površine 1400 če-tvornih metara, atestirane prema ISO standardu, kao i za nabavu građevinskog materijala potreb-nog za izradu fasadnih obloga.

- Dosad smo unajmljivali skelu,

pa smo, s obzirom na troškove najma, bili manje konkurentni na tržištu. Za kupnju skele nismo imali dovoljno vlastitoga novca, pa smo se obratili Regionalnoj razvojnoj agenciji uz upit može-mo li skelu nabaviti kroz neki eu-ropski natječaj. Kako to nije bilo moguće, odlučili smo se za kredit - govori Jozo Topalović, direktor Poltinga, obiteljske tvrtke osno-vane 2015. godine. S pedesetak zaposlenih, tvrtka gradi sve vrste građevina - od obiteljskih kuća do hotela, a specijalizirala se za završne građevinske radove, na-pose energetsku obnovu.

- Posla ima puno, no nema radnika. Nedostaje kvalificirane radne snage, poput zidara, tesara, fasadera... Kvalificirani radnici ili već rade ili su otišli 'van'. Puka je sreća ako nam se netko javi na natječaj... Stoga zapošljavamo radnike iz inozemstva - kaže To-palović. Kredit za nabavu skele odobren mu je na tri godine, uz kamatu od 1,5 posto i s počekom od godine dana.

- Nabavom građevinske skele unaprijedili smo poslovanje, a u konačnici povećat ćemo i priho-de. Unatoč kratkom poslovanju, svega tri godine, bilježimo za-

pažene rezultate u građevinskom sektoru - kaže Topalović, čije po-duzeće ima sklopljene ugovore o suradnji s klijentima diljem ze-mlje, ali i inozemstva.

- U ovoj godini planiramo ula-gati u nabavu oplate i građevin-ske mehanizacije. Naravno, oče-kujemo konzultantsku pomoć Regionalne razvojne agencije - kaže Topalović.

Do 19. veljače traje javna ra-sprava o Prijedlogu VII. izmjena i dopuna Pro-stornog plana Zagrebačke

županije i Strateškoj studiji o utje-caju izmjena i dopuna Plana na okoliš. Prijedlog izmjena i dopuna Plana i Strateška studija na javnom su uvidu u sjedištu Zagrebačke žu-panije, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, i u sjedištima gradova i op-ćina. U digitalnom obliku elaborati se mogu pregledati na mrežnim stranicama Zagrebačke županije (www.zagrebacka-zupanija.hr) te u Informacijskom sustavu pro-stornog uređenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Prijedlog VII. izmjena i dopuna Pro-stornoga plana može se pogledati i na mrež-nim stranicama Zavo-da za prostorno uređe-nje Zagrebačke županije (www.zpuzz.hr).

- Ovim izmjenama prostor-no-planska rješenja usklađuju se s novim propisima, državnim strategijama, stručnim podlo-gama i studijama, te su u najve-ćoj mogućoj mjeri prilagođena razvojnim potrebama gradova i općina, odnosno stanovnika žu-

panije. Predviđenim izmjenama i dopunama, gradovima i općinama omogućit će se, uz ostalo, plani-ranje novih gospodarskih zona i turističkih destinacija, planiranje novih cestovnih obilaznica nase-lja, izmještanje trasa dalekovoda, proširenje građevinskih područja sukladno novim propisima... - kaže Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije, koji je izradio Nacrt pri-jedloga izmjena i dopuna Prostor-noga plana. Dodaje da od stotinjak rješenja koja se mijenjaju, treba izdvojiti planiranje nove zagrebač-

ke obilaznice, koja će povezati zapadni, južni i istočni dio

Zagrebačke županije, kao i obilazne trase te-retne željezničke pru-ge (Zaprešić - Horvati

ÎÎ U sklopu javne rasprave, tijekom siječnja održana su četiri javna izla-ganja Prijedloga izmjena i dopuna Plana - u Zagrebu, Velikoj Gorici, Zaprešiću i Ivanić-Gradu.Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Plana i Stratešku studiju utjecaja na okoliš mogu se uputiti do 19. veljače, u pisanom obliku, Zagrebačkoj župa-niji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša.

Javno izlaganje Prijedloga Plana

- Rugvica - Brckovljani). Planirana nova zagrebačka obilaznica (Pojat-no - Samobor - Horvati - Mraclin - Ivanić-Grad - Sveti Ivan Zelina), sa statusom 'koridora u istraživanju', temelji se na Strategiji prostornog razvoja RH, Prostorno-prometne studije cestovno-željezničkog su-stava šireg područja grada Zagre-ba i zahtjevu Hrvatskih autocesta. U postupku izrade Plana trase su međusobno usklađene i prilago-đene zahvatima u prostoru, plani-ranim građevinskim područjima, zaštićenim dijelovima prirode i ekološkoj mreži. Planiran je i ko-ridor 'žičare u istraživanju' Bistra - Sljeme, a ukidanjem zapadnog di-jela planirane trase dalekovoda TS Zlodi - TS Žerjavinec omogućeno je na području Zaprešića, Brdovca, Marije Gorice, Pušće, Dubravice, Jakovlja, Bistre, Samobora i Svete Nedelje širenje građevinskog pod-ručja. Ukida se i ograničenje šire-nja građevinskih područja od 5%

❱ U digitalnom obliku elaborati se mogu pregledati na mrežnim stranicama Zagrebačke županije i županijskog Zavoda za prostorno uređenje te u Informacijskom sustavu prostornog uređenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

❛Posla ima puno, no nema radnika. Kvalificirani radnici ili već rade, ili su otišli 'van' - govori Jozo Topalović, direktor Poltinga

❛ Izmjenama i dopunama plana, prostorno-planska rješenja usklađuju se s novim propisima, državnim strategijama, stručnim podlogama i studijama, te su u najvećoj mogućoj mjeri prilagođena razvojnim potrebama gradova i općina - kaže Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije

za naselja unutar potencijalnoga vodozaštitnog područja Črnkovec, zbog dovršenih hidrogeoloških istraživanja i utvrđenih prvih zona zaštite budućih crpilišta, a omogu-ćuje se i proširenje građevinskog područja u naseljima Bapča i Selni-ca za 30%. Omogućuje se i formi-ranje izdvojenih dijelova građevin-skih područja naselja za objekte javne namjene (školske, zdrav-stvene, vjerske), a izvan građevin-skih područja, na poljoprivrednom zemljištu utvrđuje se mogućnost gradnje građevina za preradu vla-stitih poljoprivrednih proizvoda. Ublaženi su i uvjeti za smještaj farmi u odnosu na veličinu posje-da. Također, detaljnije je utvrđen položaj lijevog savskog nasipa, od ušća Lužnice do ušća Sutle, te je planiran transverzalni nasip od oteretnog kanala Odra do savskog nasipa u mjestu Suša i obuhvatni nasip do granice sa Sisačko-mosla-vačkom županijom.

IZMJENE I DOPUNE PLANA NA JAVNOM SU UVIDU

DO 19. VELJAČE

2120 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. VIJESTI OGLAS

Na temelju članka 16. Pravilnika o financiranju udruga i drugih neprofitnih organizacija iz proračuna Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 35/15) i članka 12. Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku za ostvarivanje prava na financiranje programa i projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija čije područje djelovanja je zdravstvenog, socijalnog, humanitarnog i sličnog

značenja (Klasa: 022-01/16-02/06, URBROJ: 238/1-03-16-26, od 16. veljače 2016.), sukladno Socijalnom planu Zagrebačke županije za razdoblje od 2017. do 2022. (Glasnik Zagrebačke županije, broj 33/16) i Akcijskom planu javnih potreba u socijalnoj skrbi Zagrebačke županije za 2019. (Glasnik Zagrebačke županije, broj 40/18), Zagrebačka županija raspisuje

J A V N I N A T J E Č A JZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA UDRUGA I DRUGIH NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ČIJE PODRUČJE DJELOVANJA JE ZDRAVSTVENOG, SOCIJALNOG I HUMANITARNOG ZNAČENJA U 2019. GODINI

Članak 1.Zagrebačka županija (u nastavku: Županija) poziva sve udruge i druge neprofitne organizacije (zaklade, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe - u nastavku: prijavitelji) kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz po-sebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija te čije područje djelovanja je zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značenja, da se prijave za financij-sku podršku programima i projektima (u nastavku: program/projekt) koji pridonose razvoju kapaciteta udruga za pružanje zdravstvenih, socijalnih i humani-tarnih usluga u zajednici. Javni natječaj objavljuje se u svrhu dodjele financijskih potpora za programe/pro-jekte koje prijavitelji provode na području županije ili programe/projekte provode za korisnike s područja županije u 2019. godini. Svi izrazi koji se u ovom jav-nom natječaju koriste za osobe u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način za muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Članak 2.Prijavitelji, sukladno ovom javnom natječaju, mogu prijaviti program/projekt za sljedeća programska po-dručja koja su od posebnog interesa za Županiju:■ zdravstveni, socijalni i humanitarni programi/pro-

jekti■ programi/projekti u području brige za umirovljenike

i osobe starije životne dobi■ programi/projekti u području zaštite od nasilja u

obitelji

Članak 3.Programi/projekti koji se u okviru programskih pod-ručja iz članka 2. smatraju prioritetnim su:

► Zdravstveni, socijalni i humanitarni programi/projekti

1. Programi/projekti unapređenja i očuvanja zdravlja i prevencije bolesti:a) rano otkrivanje zloćudnih i kroničnih bolestib) unapređenje zdravlja djece i mladih c) unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetomd) uništavanje ambrozijee) prevencija i suzbijanje bolesti ovisnosti

2. Programi/projekti od socijalnog značenja:a) psihosocijalna pomoćb) prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mladihc) edukacija za buduće posvojitelje ► Programi/projekti u području zaštite od nasilja u obiteljia) organizacija i provođenje pomoći za djecu i odrasle

osobe - žrtve nasilja u obiteljib) savjetovalište za djecu i odrasle osobe - žrtve nasilja

u obitelji ► Programi/projekti u području brige za umirov-ljenike i osobe starije životne dobia) promicanje zdravlja, prevencija bolesti, briga i skrb

o socijalnim potrebama članova umirovljeničkih udruga te poboljšanju kvalitete života umirovljeni-ka

b) poticanje kvalitete aktivnog življenja, resocijalizaci-je i integracije osoba starije životne dobi

Članak 4.Ukupna planirana vrijednost javnog natječaja je 2.200.000 kuna. Financijska potpora za pojedini pro-gram/projekt može se odobriti u iznosu od najma-nje 5.000 kuna, do najviše 200.000 kuna. Izuzetno, financijska potpora može se odobriti u većem iznosu ukoliko se ista odobrava zajednici, savezu ili drugom krovnom obliku udruživanja većeg broja prijavitelja.

Članak 5.Rok za podnošenje prijava prijedloga programa/pro-jekata je zaključno do 28. veljače 2019. godine.

Članak 6.Prijavitelji mogu prijaviti i ugovoriti najviše jedan program/projekt u okviru ovog javnog natječaja, na razdoblje provedbe do 12 mjeseci (1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019.). Ako prijavitelj prijavi više od jed-nog programa/projekta, bit će obaviješten da u roku od 2 (dva) dana od dana dobivanja obavijesti pisanim putem obavijesti Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb koji program/projekt želi prijaviti. Ukoliko u tra-ženom roku prijavitelj ne dostavi obavijest iz stavka 2. ovog članka, niti jedna prijava neće se uzeti u razma-tranje te prijavitelj neće udovoljiti formalnim uvjetima javnog natječaja.

Članak 7.Programe/projekte mogu prijaviti:■ udruge ■ druge neprofitne organizacije (zaklade, vjerske i

druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje do-biti/profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Regi-stru neprofitnih organizacija)

■ ustanove čija je djelatnost briga za djecu s poseb-nim potrebama, a čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave na području Zagre-bačke županije

Članak 8.Prijavitelji moraju ispunjavati sljedeće uvjete:● prijavitelj mora biti upisan u Registar udruga, a dru-

ge pravne osobe u sudski ili drugi odgovarajući re-gistar neprofitnih organizacija, kao udruge, zakla-de, ustanove ili druge pravne osobe čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti

● prijavitelj mora djelovati na području Županije i svoj program/projekt provoditi na području Župa-nije, a iznimno iako ne djeluje na području Župani-je program/projekt provodi za korisnike s područja Županije (ako ne postoji isti ili sličan program/pro-jekt na području Županije)

● osnovno područje djelovanja i aktivnosti prijavite-lja mora biti zdravstvenog, socijalnog i humanitar-nog značenja, kojima prijavitelj promiče uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zako-nom, koje područje djelovanja mora biti utvrđeno statutom ili drugim odgovarajućim aktom prijavi-telja

● uredno ispunjenje obveza iz svih prethodno sklopljenih ugovora o financiranju iz proračuna Županije (provedba programa/projekta, uredna dostava izvješća)

da nemaju dugovanja prema proračunu Županije● da nemaju dugovanja s osnove plaćanja doprinosa

za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i plaćanja poreza te drugih davanja prema državnom pro-računu

● da se protiv prijavitelja, osobe ovlaštene za za-stupanje i voditelja programa/projekta ne vodi kazneni postupak i nisu pravomoćno osuđeni za prekršaje ili kaznena djela definirana Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novi-ne, broj 26/15)

● prijavitelj mora imati utvrđen način javnog objav-ljivanja programskog i financijskog izvješća o radu za proteklu godinu (mrežne stranice udruge, izvje-šće s godišnje skupštine ili drugi prikladan način)

● prijavitelj mora djelovati najmanje godinu dana prije od dana predaje prijave

● prijavitelj mora imati osigurane ljudske i materijal-ne resurse za provedbu programa/projekta

Članak 9.Pravo prijave na javni natječaj nemaju:● prijavitelji koji su nenamjenski trošili dodijeljena

sredstva iz proračuna Županije● prijavitelji čija osnovna djelatnost nije vezana uz

prioritetna programska područja iz članka 3. ovog javnog natječaja

● prijavitelji čiji je osnivač politička stranka

Sve prijave pristigle na javni natječaj od strane prija-vitelja koji nemaju pravo prijave bit će odbačene iz razloga neispunjavanja formalnih uvjeta.

Članak 10.Program/projekt mora udovoljavati sljedećim uvje-tima:● korisnici programa/projekta moraju biti stanovnici

Županije ● program/projekt mora biti besplatan za korisnike

kojima je namijenjen● provođenje programa/projekta ne smije trajati dulje

od 12 mjeseci● u programu/projektu mora se jasno odrediti pod-

ručje provedbe i ciljane skupine korisnika● program/projekt mora se odnositi na prioritetna

područja iz članka 3. ovog javnog natječaja

Članak 11.Prihvatljivi troškovi su oni troškovi koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:● troškovi nastali za vrijeme razdoblja provedbe pro-

grama/projekta● moraju biti navedeni u ukupnom predviđenom

proračunu programa/projekta● nužni su za provođenje programa/projekta● mogu biti identificirani i provjereni te računovod-

stveno evidentirani● trebaju biti umjereni, opravdani i usuglašeni sa za-

htjevima racionalnog financijskog upravljanja

Prihvatljivim se smatraju sljedeći izravni troškovi:● troškovi zaposlenika angažiranih na programu/pro-

jektu● putni troškovi i troškovi dnevnica za zaposlenike i

druge osobe (uključujući volontere) koje sudjeluju u programu/projektu

● troškovi kupnje ili iznajmljivanja opreme i materijala namijenjenih isključivo za program/projekt

● troškovi potrošne robe● administrativni troškovi i troškovi financijskih usluga● drugi troškovi koji izravno proistječu iz provedbe

programa/projekta

Članak 12.Neprihvatljivim se smatraju sljedeći troškovi:● dugovi i stavke za pokrivanje gubitaka ili dugova● dospjele kamate● stavke koje se već financiraju iz javnih izvora● troškovi za kupovinu nekretnina, automobila ili in-

vesticijska ulaganja (izgradnja kapitalnih objekata)● gubitci na tečajnim razlikama● zajmovi trećim stranama● drugi troškovi koji nisu u neposrednoj povezanosti

sa sadržajem i ciljevima programa/projekta

Članak 13.Obvezna dokumentacija za prijavu programa/proje-kata je:1. preslika Izvatka o registraciji prijavitelja iz odgova-

rajućeg registra ili ispis elektronske stranice sa svim podacima udruge u registru udruga, ne starija od 6 mjeseci od dana predaje prijave

2. ispis elektronske stranice registra neprofitnih orga-nizacija (RNO) - za udruge i druge neprofitne orga-nizacije ili ispis iz registra korisnika proračuna (RKP) - za druge pravne osobe, ne stariji od dana objave javnog natječaja

3. preslika godišnjeg financijskog izvješća prijavitelja i to:

a) za obveznike dvojnog knjigovodstva: godišnje Izviješće o prihodima i rashodima, Bilanca i Bi-lješke uz financijsko izvješće za 2018. (odnosno 2017.) - s pečatom/potvrdom o zaprimanju Dr-žavnog ureda za reviziju ili FINE-e

b) za obveznike jednostavnog knjigovodstva: go-dišnje financijsko izvješće o primicima i izdacima za 2018. (odnosno 2017.)

4. potvrda o stanju poreznog duga - ne starija od 30

dana od dana predaje prijave5. izvadak iz Statuta o području djelovanja udruge/

neprofitne organizacije koji je ovjeren pečatom i potpisom ovlaštene osobe za zastupanje

6. uvjerenje nadležnog suda da se protiv prijavitelja (udruge ili druge neprofitne organizacije) ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci od dana predaje prijave

7. uvjerenje nadležnog suda da se protiv osobe ovla-štene za zastupanje prijavitelja ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci od dana predaje prijave

8. uvjerenje nadležnog suda da se protiv voditelja programa/projekta ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci od dana predaje prijave

9. preslika zapisnika s godišnje skupštine Udruge za 2018. (odnosno 2017.) ili podatak o web strani-cama prijavitelja na kojima javno objavljuje pro-gramska i financijska izvješća o radu

10. Izjava o neosuđivanosti osobe ovlaštene za za-stupanje i voditelja/ice programa/projekta koja je ovjerena pečatom i potpisom osobe za zastupanje (obrazac „IZJ-1“)

11. Izjava o nefinanciranju programa/projekta iz dru-gih javnih izvora i podmirenju obveza iz javnih izvora koja je ovjerena pečatom i potpisom osobe za zastupanje (obrazac „IZJ- 2“)

12. Izjava o partnerstvu, ako partnerstvo postoji, koja je ovjerena pečatom i potpisom osobe za zastupa-nje (obrazac „IZJ-3“)

13. Potvrda iz poslovne banke o broju IBAN-a ili presli-ka bankovnog izvoda

Obveznu dokumentaciju (osim dokumenta pod toč-kama 10., 11. i 12.) prijavitelj može dostaviti u preslici, a Županija može tražiti uvid u originalnu dokumen-taciju, što joj je prijavitelj dužan omogućiti. Ukoliko prijavitelj ne omogući uvid, smatrat će se da je doku-mentacija nepotpuna.

Članak 14.Prijavitelji imaju mogućnost naknadne dopune ili ispravka prijave u roku od 2 (dva) dana od dana zaprimanja obavijesti o dopuni ili ispravku prijave. Obavijest se dostavlja elektronskom poštom. Ukoliko prijavitelj u zadanom roku ne izvrši dopunu ili ispravak prijave, smatrat će se da je povukao prijavu. Ukoliko prijavitelj propusti dostaviti podatak, dokument ili informaciju koja je dostupna putem javnih evidencija, neće se smatrati da prijavitelj nije zadovoljio formal-nim uvjetima javnog natječaja.

Članak 15.Županija neće financirati aktivnosti koje se već financiraju iz nekog javnog izvora u stopostotnom iznosu ili se financiraju po posebnim propisima - kada je u pitanju ista aktivnost, na istom području, u isto vrijeme i za iste korisnike.

Članak 16.Za provedbu ovog javnog natječaja nadležan je Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (u nastavku: Upravni odjel). Upravni odjel prikuplja prijave na javni natječaj, a otvara ih Povjerenstvo za otvaranje prijava i ocjenu ispunjavanja propisanih (formalnih) uvjeta jav-nog natječaja (u nastavku: Povjerenstvo za otvaranje prijava), koje imenuje župan. Otvaranje prijava i ocje-na ispunjavanja propisanih (formalnih) uvjeta javnog natječaja ne smije trajati duže od 30 dana od dana isteka roka za dostavu prijava. Pročelnik Upravnog odjela, temeljem zapisnika Povjerenstva za otvaranje prijava, sve prijave koje ispunjavaju propisane (formal-ne) uvjete javnog natječaja upućuje na stručno ocje-njivanje, a prijaviteljima čije prijave budu odbačene iz razloga neispunjavanja formalnih uvjeta dostavlja pi-sanu obavijest u roku od 8 (osam) dana od sastavljanja zapisnika. Svi prijavitelji u roku od 8 (osam) dana od zaprimanja obavijesti imaju pravo podnijeti prigovor. Prigovor se podnosi pročelniku Upravnog odjela, koji u roku od 8 (osam) dana od primitka prigovora donosi zaključak o prigovoru. U slučaju prihvaćanja prigovo-

ra, prijava se upućuje na daljnju proceduru stručnog ocjenjivanja, a u slučaju neprihvaćanja prigovora prijava će biti odbačena.

Članak 17.Postupak ocjenjivanja programa/projekata koji udovoljavaju formalnim uvjetima javnog natječaja provodi Povjerenstvo za ocjenjivanje, koje imenuje župan.Povjerenstvo za ocjenjivanje razmatra i ocjenjuje prijavljene programe/projekte, sukladno kriterijima iz članka 18. javnog natječaja, te putem Upravnog odjela daje prijedlog Zaključka o dodjeli financijskih sredstava za programe/projekte. Prilikom ocjenji-vanja programa/projekata Povjerenstvo ispunjava obrazac za ocjenjivanje, na način da svaki pojedini kriterij ocjenjuje bodovima od 0 (nula) do 5 (pet). Nakon donošenja prijedloga zaključka, Županija javno objavljuje rezultate javnog natječaja na svo-jim mrežnim stranicama, uz podatak o nazivu pri-javitelja, nazivu programa/projekta, predloženom iznosu sredstava financiranja i ostvarenom broju bodova.Objava rezultata javnog natječaja na mrežnim stra-nicama Zagrebačke županije smatra se danom do-stave pisane obavijesti prijaviteljima o rezultatima javnog natječaja.

Članak 18.Prilikom ocjenjivanja programa/projekata pristiglih na Javni natječaj Povjerenstvo za ocjenjivanje pri-mjenjuje sljedeće kriterije:1. usklađenost ciljeva programa/projekta s priori-

tetnim područjima iz članka 3. Javnog natječaja2. opseg programa/projekta u smislu teritorijalne

pokrivenosti Županije3. broj očekivanih korisnika programa/projekta s

područja Županije4. dostupnost programa/projekta korisnicima s

područja Županije5. kvaliteta, sadržajna inovativnost i održivost po-

nuđenog programa/projekta6. organizacijski i ljudski kapaciteti prijavitelja za

provođenje programa/projekta (broj članova prijavitelja, broj osoba uključenih u provedbu programa/projekta i partnera - ukoliko će se pro-gram/projekt provoditi u suradnji s partnerom)

7. dosadašnje iskustvo prijavitelja u provedbi istog ili sličnih programa/projekata

8. kvaliteta ponuđenih aktivnosti i metoda i njiho-va povezanost s problemima u zajednici koje se nastoje riješiti provedbom programa/projekta

9. kvaliteta suradnje prijavitelja programa/projekta sa Zagrebačkom županijom (uključuje kvalitetu u provedbi programa/projekata i urednost u do-stavljanju prijave i dosadašnjih izvješća)

10. procjena proračuna programa/projekta (realan odnos troškova i očekivanih rezultata)

11. financijska potpora programa/projekta iz drugih izvora

12. informiranje javnosti o ponuđenom programu/projektu

Svaki kriterij ocjenjuje se s ocjenom od 0 (nula) do 5 (pet). Maksimalan broj bodova po prijavljenom pro-gramu/projektu je 60 bodova. Prijavljeni program/projekt koji u postupku ocjenjivanja ne ostvari naj-manje 30 bodova ne može ostvariti pravo na finan-ciranje prijavljenog programa/projekta.

Članak 19.Prijavitelji koji su nezadovoljni prijedlogom Za-ključka o dodjeli financijskih sredstava, imaju pra-vo na podnošenje prigovora. Rok za podnošenje prigovora je 8 (osam) dana od dana dostave pisane obavijesti o rezultatima javnog natječaja. Danom dostave pisane obavijesti o rezultatima javnog na-tječaja smatra se dan objave prijedloga Zaključka o dodjeli financijskih sredstava na službenim mrež-nim stranicama Zagrebačke županije. Prigovor se može podnijeti isključivo na provedbu natječajnog postupka te eventualno bodovanje nekog kriterija s 0 (nula) bodova, ukoliko prijavitelj smatra da je u prijavi dostavio dovoljno argumenata za drugačije bodovanje. Razlog podnošenja prigovora ne može biti visina dodijeljenih sredstava ili ne dodijelje-na sredstva. Prijavitelji mogu podnijeti zahtjev za uvid u zbirnu ocjenu kvalitete njihovog programa/projekta, u roku od 3 (tri) dana od javne objave re-zultata javnog natječaja, uz pravo Županije da za-štiti tajnost podataka o članovima Povjerenstva za ocjenjivanje. Prigovor se podnosi pisanim putem,

putem Upravnog odjela. Zaključak o prigovoru do-nosi župan u roku od 8 (osam) dana od zaprimanja prigovora. Prigovori podnijeti nakon roka odbacit će se kao nepravovremeni.

Članak 20.Konačan zaključak o dodjeli financijskih sredstava donosi župan. Sa svim prijaviteljima kojima su odo-brena financijska sredstva Županija potpisuje Ugo-vor o financiranju programa/projekta, najkasnije 30 dana od donošenja zaključka o dodjeli financijskih sredstava. Ugovorom o financiranju programa/projekta detaljnije se uređuju prava i obveze ugo-vornih strana (opće obveze korisnika financiranja, model plaćanja, obveza dostavljanja podataka i financijskih i opisnih izvještaja, odgovornost ugo-vornih strana, javnost i vidljivost, procjena i praće-nje programa/projekta, obveze prijavitelja u slučaju nenamjenskog trošenja sredstava, obveza vraćanja neutrošenih sredstava i druga pitanja). Prijavitelj po-staje korisnik financiranja u trenutku potpisivanja ugovora sa Županijom.

Članak 21.Detaljne informacije o uvjetima javnog natječaja, načinu prijavljivanja i postupku provedbe javnog natječaja, prioritetnim područjima, kriterijima u postupku dodjele financijskih potpora, obaveznoj i neobaveznoj dokumentaciji za prijavu programa/projekta, kao i sve ostale informacije vezane uz javni natječaj sadržane su u uputama za prijavitelje na javni natječaj.

Članak 22.Prijava na javni natječaj dostavlja se isključivo na propisanim obrascima koji su, zajedno s uputama za prijavitelje, dostupni na službenim mrežnim stranicama Zagrebačke županije (www.zagrebacka-zupanija.hr) pod: Upravni odjel za zdravstvo i soci-jalnu skrb - Natječaji. Obrasce je potrebno popuniti putem računala. Obrasci prijave, zajedno s ostalim obrascima trebaju biti ovjereni pečatom i potpisani od strane ovlašte-ne osobe podnositelja prijave i voditelja programa/projekta te moraju biti dostavljeni u izvorniku. Radi pravilne i učinkovite obrade, prijava s obveznom dokumentacijom mora biti uvezana na način da čini jednu cjelinu, a prilozi trebaju biti složeni re-doslijedom kako je navedeno u članku 13. javnog natječaja.

Članak 23.Pozivaju se prijavitelji da svoju prijavu, ukoliko imaju tehničkih mogućnosti, podnesu na odgovarajućem obrascu prijave koji je dostupan u web programu vUprava (sustav za prijavu programa/projekata) koji se nalazi na poveznici http://zagrebacka-zupanija.vuprava.com/. Popunjeni obrazac prijave u web programu vUprava („zaključena prijava“) potrebno je isprintati, potpisati od strane ovlaštene osobe za zastupanje i potvrditi pečatom te dostaviti sa svim obveznim prilozima u jednom primjerku, u zatvorenoj omotnici, poštom, putem dostavljača ili osobno na adresu: Zagrebačka županija, Uprav-ni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, s naznakom „Prijava programa - zdravstvena, socijalna i humanitarna djelatnost - Ne otvaraj“. Rok za dostavu prijava je 28. veljače 2019.

Članak 24.Razmatrat će se samo prijave koje su pravodobno dostavljene preporučeno poštom te koje u cijelosti zadovoljavaju propisane uvjete javnog natječaja. Ukoliko prijava pristigne van roka, ista će se vratiti na adresu prijavitelja uz obavijest o nepravovreme-nosti dostave prijave.

Članak 25.Informacije o javnom natječaju mogu se dobiti u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Za-grebačke županije, Zagreb, Ulica Ivana Lučića 2a, kontakt telefon za informacije: 6009-447, 6009-485 ili 6009-405.

Članak 26.Natječajnu dokumentaciju, uz tekst javnog natje-čaja čine: Upute za prijavitelje, Obrazac prijave, Obrazac Izjave o neosuđivanosti, Obrazac Izjave o nefinanciranju programa/projekta iz drugih javnih izvora, Obrazac Izjave o partnerstvu i Obrazac za izvještavanje.

SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE

U proljeće kreće energetska obnova zgrade velikogoričkih srednjih škola

U proljeće kreće 30,8 mili-juna kuna vrijedna ener-getska obnova zgrade velikogoričkih sred-

njih škola - Srednje strukovne, Ekonomske i Gimnazije Velika Gorica. Investicija će se finan-cirati europskim i sredstvima Zagrebačke županije. Županija je osigurala 15,7 milijuna kuna, a bespovratna europska sred-stva iznose 15,1 milijun kuna. Energetska obnova zgrade velikogoričkih srednjih škola obuhvaća kombi-naciju građevinskih, stro-jarskih i elektrotehničkih radova, koja će rezultirati korištenjem obnovljivih izvora energije i velikim uštedama energenata uz optimalno ulaganje. Uštedom energena-ta i smanjenjem emisije štetnih stakleničkih pli-nova omogućit će se kvalitetnije odvijanje nastave, podići će se kvali-teta boravka učenika i nastavnika u školskim pro-storima te će se značajno pri-donijeti očuvanju okoliša. Kom-binacijom mjera energetske učinkovitosti zgrada će, nakon završetka radova, biti u ener-getskom razredu „A“. Trenutno su zgrada i velika sportska dvo-rana u energetskom razredu „D“, a mala sportska dvorana u energetskom razredu „C“.

- Čeka nas potpisivanje ugo-vora s Fondom za zaštitu oko-liša i resornim ministarstvom te proces javne nabave. Očeku-jemo da sve završi do prolje-ća - kaže župan Stjepan Kožić, naglašavajući da se europska sredstva očekuju i za energet-sku obnovu Srednje škole Vr-bovec, osnovnih škola Đure De-želića i Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu te Područne škole

Rakov Potok (OŠ Sveta Nedelja).

- Cjelokupna d o ku m e n t a c i j a

kvalitetno je pri-premljena, stoga

nema razloga da ne povučemo bespovratna

sredstva. Naravno, i Zagrebačka županija je u proračunu za ovu godinu osigurala za ovu namje-nu više od 30 milijuna kuna - kaže župan.

Ukupna vrijednost svih pet projekata koje je na javni poziv za dodjelu bespovratnih europ-skih sredstava prijavila Župani-ja prelazi 63,4 milijuna kuna.

Županija je osigurala 15,7 milijuna kuna, a bespovratna europska sredstva iznose 15,1 milijun kuna

ENERGETSKA OBNOVA OBUHVAĆA

KOMBINACIJU GRAÐEVINSKIH, STROJARSKIH I

ELEKTROTEHNIČKIH RADOVA

2322 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

U ČEŠKOM DOMU U ZAGREBU PREDSTAVLJENA KNJIGA 'ČEŠKI HRVATI' AUTORA FRANJE VONDRAČEKA I MARIJANA LIPOVCA

Sveobuhvatni prikaz hrvatsko-čeških odnosa Uz autore, knjigu su predstavili Zoran Grijak s Hrvatskog instituta za povijest i Damir Agičić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta

Franjo Vondraček, pred-stavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj žu-paniji, i Marijan Lipovac

autori su knjige „Češki Hrvati“. Promovirana je krajem siječnja u Češkom domu u Zagrebu.

- Knjiga je sveobuhvatni prikaz hrvatsko-čeških odnosa, prva na tom tragu. U njoj pišemo o Hrvati-ma koji su u Češkoj završili studij, koji su u njoj živjeli, o 'hrvatskim zetovima' u Pragu i današnjim intelektualcima, Hrvatima koji u Češkoj žive i stvaraju - ispričao je Franjo Vondraček, dodavši da su Česi ostavili puno veći trag u hr-

POČETKOM GODINE U SAMOBORSKOME MUZEJU OTVORENA IZLOŽBA 'NIJEMCI U ZAGREBU I OKOLICI KROZ STOLJEĆA'

SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Hrvatski velikani njemačkoga podrijetla

Javni poziv za sufinanciranje nabave medicinske i laboratorijske opreme

U Samoborskome muzeju otvorena je početkom godi-ne izložba „Nijemci u Zagre-

bu i okolici kroz stoljeća“, autora saborskoga zastupnika i pred-stavnika njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Gorana Beusa Richembergha.

- Danas je njemačka nacionalna manjina jedna od malobrojnijih manjina u RH, nas deklariranih Ni-jemaca je negdje oko 3000 - rekao je Beus Richembergh, dodavši da je njemačka nacionalna zajednica ostavila dubok, važan i znakoviti trag u povijesti Hrvatske i njezina građanskoga društva, kulture, zna-nosti, umjetnosti, medicine...

- Nažalost, nakon Drugoga svjet-skog rata ta je nacionalna manjina potpuno marginalizirana i pre-

Županija je raspisala javni poziv za sufinanciranje nabave medicinske i la-

boratorijske opreme bolničkih ustanova i poliklinika s pod-ručja grada Zagreba. Za ovu namjenu u proračunu za 2019. osigurano je 300.000 kuna, a natječaj je otvoren do iskorište-nja sredstava, najkasnije do 31. listopada.

Budući da na području Zagre-bačke županije nema opće bolni-ce, stanovnici županije najčešće se liječe u bolnicama u gradu Zagrebu. Osiguranim sredstvima Županija neposredno sudjeluje u sufinanciranju nabave medi-cinske i laboratorijske opreme za bolničke ustanove i polikli-nike s područja grada Zagreba. Tako je, primjerice, lani sufinan-cirana nabava digitalne kame-re za snimanje oka (Klinika za dječje bolesti Zagreb), transpor-tnog ventilatora za reanimaciju (Klinička bolnica Dubrava), EKG uređaja (Poliklinika za prevenci-ju kardiovaskularnih bolesti i re-habilitaciju), Broncho-Fibersco-pe (Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“)...

Pravo na podnošenje prijave

imaju bolničke ustanove i poli-klinike sa sjedištem u gradu Za-grebu, a koje pružaju specijali-stičko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i usluge bolničkog lije-čenja za stanovnike Zagrebačke županije. Također, moraju imati osigurana vlastita sredstva za

nabavu medicinske ili laborato-rijske opreme za koju podnose prijavu. Najveći iznos sufinan-ciranja koju pojedina bolnička ustanova ili poliklinika može ostvariti je 50.000 kuna s uklju-čenim PDV-om, odnosno do 50% ukupne investicije. Prednost kod odabira imat će oprema čija je svrha unapređenje dijagnostike.

Tekst javnog poziva, upute za prijavitelje, kao i potrebni obras-ci nalaze se na mrežnoj stranici Županije www.zagrebacka-zu-panija.hr, a dodatne informacije mogu se dobiti na brojevima te-lefona 6009-405 i 6009-477.

šućivana - rekao je Beus Richem-bergh. Najveći broj Nijemaca došao je u Hrvatsku tijekom 18. i 19. sto-ljeća.

- Siguran sam da će se mnogi, kada pogledaju ovu izložbu, izne-naditi koliko je hrvatskih velikana bilo njemačkoga podrijetla. Mnogi od njih su i kroatizirali svoja imena tako da ni ne znamo da su bili nje-mačkoga roda i korijena - rekao je Beus Richembergh. Podsjetio je da je samoborski stari grad stoljećima bio u rukama njemačkih vlastelina, da već u 13. stoljeću u Samoboru djeluje dobro organizirana skupina obrtnika njemačkoga roda i da su naselje Rude osnovali saski rudari, čija su prezimena u ovome naselju opstala do današnjih dana.

Jedan od pokrovitelja izložbe

Njemačka nacionalna zajednica ostavila je dubok trag u povijesti Hrvatske i njezina građanskog društva, kulture, znanosti, umjetnosti, medicine... ❱ Prednost kod

odabira imat će oprema čija je svrha unapređenje dijagnostike

❱ Beus Richem-bergh do kraja godine planira izdati i knjigu o Nijemcima u Hrvatskoj

❛Iako začete u prošlosti, najbolje stranice surad-nje Hrvata i Čeha još nisu ispisane. One ostaju na nama... - poručio je predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan

vatskoj povijesti, i u tehnološkom i u intelektualnom smislu, dok su Hrvati u Češku uglavnom odlazili na školovanje.

Marijan Lipovac kaže da je knji-ga ispunila prazninu u hrvatskoj publicistici i otvorila nove teme koje se mogu istraživati, poput prikaza Praga u djelima hrvatskih književnika.

- Postoji puno knjiga koje se bave Česima u Hrvatskoj, no ovo je prva o Hrvatima u Češkoj - rekao je.

Predgovor za knjigu napisao je

„Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća“ je i Zagrebačka županija, u čije je ime njezinu otvorenju pri-sustvovao predsjednik Skupštine Damir Mikuljan.

- Ova izložba potvrđuje moju omiljenu maksimu da nas različito-sti obogaćuju. Različitosti donose

benefite za svako društvo koje u svom habitusu ima kapacitete da ih prihvati i ukalupi u sebe. Kao druš-tvo moramo prihvatiti vrijednosti tolerancije i različitosti - uz ostalo je rekao Mikuljan, dodavši da ova izložba pokazuje da su Hrvati i Ni-jemci imali zajedničku prošlost.

Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije, Perkovčeva 59, Samobor, objavljuje

J A V N I R A S P I Sza dodjelu županijske nagrade tehničke kulture 'Rudolf Perešin'

Dodjeljuje se jedna nagrada za životno djelo i pet godišnjih nagrada za 2018. godinu. Pravilnik o nagradi „Rudolf Perešin“ i obrasci prijave mogu se zatražiti u Zajednici tehničke kulture Zagrebačke županije, Perkovčeva 59, Samobor, a objavljeni su i na web stranici ZTK Zagrebačke županije www.ztk-zagrebacke-zupanije.hr.Informacije na broju mobitela 091 3367 866 ili putem e-maila ztkzzupanije@gmail.com. Javni raspis otvoren je (zaključno) do 28. veljače 2019. godine.

predsjednik Skupštine Zagre-bačke županije Damir Mikuljan. Rekao je da ona predstavlja te-melj u istraživanju kulturnih, gospodarskih i političkih utje-caja formiranih djelovanjem pripadnika hrvatskog naroda na češkom tlu.

- Ova knjiga potvrđuje već pomalo zaboravljenu tezu da se ulaskom u Europsku uniju Hrvatska 'vratila kući'. Kada se paralelno čitaju radovi Lipovca i Vondračeka o hrvatskim Česima

i o češkim Hrvatima, potpuno je jasno da nam je povijest u mnogo-čemu bila slična i zajednička. Iako začete u prošlosti, najbolje strani-ce suradnje Hrvata i Čeha još nisu ispisane. One ostaju na nama... - rekao je Mikuljan.

Uz autore, knjigu su predstavili Zoran Grijak s Hrvatskog instituta za povijest i Damir Agičić sa zagre-bačkoga Filozofskog fakulteta. Pri-godni glazbeni program izveli su članovi Češke besede Zagrebačke županije.

24 Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. 25Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. TURIZAMVIJESTI

Udrugama proizašlim iz Do-movinskoga rata, za pro-grame i projekte kojima je zadaća briga o branite-

ljima i članovima njihovih obitelji, Županija će u ovoj godini, teme-ljem javnoga natječaja, dodijeliti 500.000 kuna. Natječaj je otvoren do 28. veljače. Financijska potpo-ra za pojedini program ili projekt iznosi najmanje 5000 kuna, a naj-više 80.000 kuna. Udruge mogu prijaviti i ugovoriti najviše jedan program ili projekt, koji mora biti besplatan za korisnike kojima je namijenjen, a korisnici moraju biti stanovnici Zagrebačke župani-je. Također, program ili pro-jekt se mora odnositi na pri-oritetne aktivnosti te mora biti jasno određeno područ-je provedbe i ciljana skupi-

na korisnika, a sama provedba ne smije trajati dulje od 12 mjeseci.

Tekst natječaja, upute za prijavi-telje i svi potrebni obrasci i izjave nalaze se na mrežnim stranicama Županije www.zagrebacka-zu-panija.hr. Više informacija može se dobiti u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, odnosno na brojevima telefona 6009-485, 6009-447 ili 6009-405.

Prijava se, zajedno s traženom dokumentacijom, dostavlja prepo-ručeno na adresu: Zagrebačka žu-panija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Ulica grada Vuko-vara 72/V., 10000 Zagreb, s nazna-kom „Prijava programa - udruge proizašle iz Domovinskog rata - ne otvaraj“ ili se osobno dostavlja u pi-sarnicu Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72, šesti kat.

Prijavljeni program ili projekt mora biti besplatan za korisnike kojima je namijenjen, a korisnici moraju biti stanovnici Zagrebačke županije

Obrasci zahtjeva i dodatne informacije o ostvarenju prava na jednokratnu novčanu pomoć nalaze se na mrežnoj stranici Županije www.zagrebacka-zupanija.hr

Dječji zbor glazbenog odjela II. Osnovne škole Vrbovec - „Pla-vi mjesec“, nastupio je na Hrvat-skom dječjem festivalu u Zagrebu. U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog Vrbovčani su otpjevali pjesmu „Hoću u Brazil“, koju je na-pisao voditelj zbora Hrvoje Herček. Solističke dionice pjevale su Marija Kotarski i Saša Milovuković. Koreo-grafiju za ovu skladbu u ritmu sam-be osmislila je Anja Pisačić. Zbor „Plavi mjesec“ planira ove godine sudjelovati na još dva dječja festi-vala, a uskoro se očekuje i ulazak njihovih dviju pjesama na top listu „Dječje televizije“.

Zagrebačka županija pomaže Hrvatski dječji festival od 2011. godine.

Županija i u ovoj godini ispla-ćuje jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 1000

kuna za svako novorođeno dije-te. Zahtjev se podnosi u roku od četiri mjeseca od dana rođenja djeteta. Pravo na novčanu po-moć može ostvariti jedan od ro-ditelja ili samohrani roditelj ili roditelj iz jednoroditeljske obi-

SKRB ZA BRANITELJE I ČLANOVE NJIHOVIH OBITELJI

Braniteljskim udrugama 500.000 kuna

HRVATSKI DJEČJI FESTIVAL

ŽUPANIJA NASTAVLJA S ISPLATOM JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI

Vrbovčani žele u Brazil

Tisuću kuna za svako novorođeno dijete

NATJEČAJ JE OTVOREN

DO 28. VELJAČE

telji, s kojim novorođeno dijete živi u zajedničkom kućanstvu, uz uvjet da je državljanin Repu-blike Hrvatske s neprekidnim prijavljenim prebivalištem na području Zagrebačke župani-je najmanje godinu dana prije dana rođenja djeteta. Zahtjev i pripadajuća do-

kumentacija podnose se u pi-sanom obliku na adresu: Zagre-bačka županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb.

S obzirom na povećan broj pri-stiglih zahtjeva za isplatu

naknade za novorođenčad, Županija je produžila rok za predaju zahtjeva za djecu rođenu u 2018. godini.

Novi rok je 31. ožujka ove godine. Obrasci za-

htjeva, za 2018. i 2019., kao i dodatne informacije o ostvarenju prava na jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete nala-ze se na mrežnoj stranici Županije www.zagrebacka-zupanija.hr.

Lani je Županija isplatila 2389 jednokratnih novčanih pomoći, a konačna brojka za 2018. bit će poznata nakon što se obrade svi zahtjevi pristigli do 31. ožujka ove godine.

ZAHTJEV SE PODNOSI U ROKU

OD ČETIRI MJESECA OD DANA ROĐENJA

DJETETA

ODLIČNI TURISTIČKI REZULTATI U 2018. GODINI

Turistički dolasci porasli za više od 40 posto Županiju su najviše posjećivali gosti iz Njemačke, potom Italije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Poljske

U prošloj godini na području Zagrebačke županije za-bilježena su 122.922 turi-stička dolaska, što je za 41

posto više nego u istom razdoblju 2017. godine. Porastao je i broj noćenja, sa 154.345 na 204.818, odnosno za 33 posto.

- Otkad mjerimo turističke po-kazatelje, ovo je prvi puta da su dolasci dosegli šesteroznamenka-stu brojku - kaže direktorica Tu-rističke zajednice Zagrebačke žu-

TURISTIČKA NOĆENJA OSJETNO

SU PORASLA U VELIKOJ GORICI, SVETOJ NEDELJI

I JASTREBARSKOM

❱ Od ukupnog broja dolazaka, 93.279 dolazaka otpada na strane, a 29.643 na domaće goste. Inozemni gosti ostvarili su 149.925 noćenja, a domaći 54.893 noćenja.

ÎŽupanija posebnu pozornost posvećuje selektivnim oblicima turizma.- Ovdje prvenstveno mislim na zdravstveni turizam i Specijalnu bolnicu Naftalan u Ivanić-Gradu, u kojoj bi uskoro trebala biti dovršena 50 milijuna kuna vrijedna dogradnja i rekonstrukcija. Budući da se radi o jedinstvenom nalazištu ljekovitog naftalana, derivata nafte, očekujem da se ova investicija isplati u vrlo kratkom roku - kaže župan Stjepan Kožić. Ističe i cikloturizam, koji Županija osjetno razvija unazad nekoliko godina, vjerski turizam u Krašiću, za kojega iz godine u godinu raste interes, kao i shopping turizam u Rugvici u Designer Outletu Croatia.

ÎNa prostoru županije u tijeku je provedba tri EU projekta koji će obogatiti turi-stičku ponudu u narednome razdoblju. U Općini Žumberak se gradi Posjetiteljski centar Sošice, investicija vrijedna gotovo 27,5 milijuna kuna, čiji je cilj unaprijediti sustav posjećivanja i edukacije u Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje, a koja bi trebala biti realizirana do veljače 2020. godine. Drugi je milijun eura vrijedan projekt In cultura veritas, koji Zagrebačka županija provodi zajedno sa slovenskim pograničnim subregijama. Njime se želi razviti atraktivna kulturno-turistička ponuda na lokalitetima kulturne baštine i vinskim cestama. Treći pro-jekt Županija provodi zajedno s Gradom Zagrebom. Riječ je o Greenwayu, prvom 'biciklističkom autoputu' u RH dužine oko 115 kilometara. Projekt je vrijedan 123 milijuna kuna.

Selektivni oblici turizma

Razvoj turističke ponude kroz europske projekte

panije Ružica Rašperić. Izražava zadovoljstvo, jer nije riječ samo o sezonskim gostima, nego njihovu kontinuiranom dolasku.

- Poznati smo kao izletnička destinacija za relaksaciju, ali i ak-tivan odmor. Taj imidž planiramo graditi i dalje - kaže R. Rašperić, ističući pritom bogatu eno-gastro i kulturnu ponudu, vinske i ciklo-turističke ceste te brojne manife-stacije.

I u 2018. Zagrebačku županiju najviše su posjećivali gosti iz Nje-mačke, potom Italije, Nizozem-ske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Poljske, a zabilježen je i značajan porast broja turista iz Kine, Hong Konga, Tajvana i ostalih azijskih zemalja. Najposjećeniji gradovi bili su Velika Gorica, koja bilježi porast turističkih noćenja za 60 posto, te Sveta Nedelja i Jastrebar-sko (koje osam puta više dolazaka i noćenja bilježi zahvaljujući novo-otvorenom Hotelu Princess).

2726 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019.

za daljnju preradu, a područje Zagrebačke županije nam je in-teresantno jer je blizu Kopriv-nice - rekao je Zdravko Dimač,

direktor Podravkina sektora Poljoprivreda, dodavši da su Podravka i poljoprivredni proizvođači upućeni jedni

na druge. Pohvalio je koncept Distributivnog centra za voće i povrće rekavši da je on izvanre-dan primjer suradnje Županije i poljoprivrednih proizvođača.

- Jedino organizirano, i preko zadruga, možete biti ozbiljan

partner trgovačkim lancima, ali i hotelima, koji svoje goste hra-ne uvoznim prehrambenim pro-izvodima. Hrvatska ima tolike mogućnosti, samo se trebamo dobro organizirati! - rekao je Di-mač.

Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke žu-panije, rekao je da je sastanak održan u Distributivnom centru kako bi se i Podravki i poljopri-

vrednim proizvođačima posla-la poruka da Centar ima odlič-nu infrastrukturu i da jednima i drugima može biti partner.

- Naša je zadaća, kao regio-nalnoj upravi, otvarati prilike i mogućnosti Distributivnom centru. Istina, na našem po-dručju moramo proizvoditi vi-sokovrijedne i ‘skupe’ proizvo-de, ali uvijek ima i industrijskih i ovo je prilika da se njihovim proizvođačima otvori moguć-

nost da prodaju svoje proizvode i sigurno ih naplate - rekao je Kraljičković.

S radom Distributivnog centra prisutne je upoznao njegov di-rektor Hrvoje Bunjevac.

POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Uskoro počinje provedba kategorizacije gospodarstava na kojima se drže svinje, na osnovu uvjeta biosigurnosti svakog pojedinog gospo-darstva. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za sigurnost hrane izdala je Uputu kojom se određuje način provedbe kategorizacije gospo-darstava na kojima se drže svinje, u skladu s Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa afričke svinjske kuge na područje Republike Hrvatske, te postupanje u slučajevima kada gospodarstva ne ispunjavaju odredbe propisane Naredbom.Kategorizaciju će provoditi ovlaštene veterinarske organizacije, sukladno uputi i edukaciji Uprave i to na područjima jedinica lokalne samouprave na kojima su im dodijeljene javne ovlasti.

KATEGORIJE SU SLJEDEĆE:1. Kategorija „0“ - gospodarstva koja drže jednu tovnu svinju za vlastite potrebe2. Kategorija „1“ - gospodarstva koja ne udovoljavaju uvjetima3. Kategorija „2“ - gospodarstva koja djelomično udovoljavaju uvjetima4. Kategorija „3“ - gospodarstva koja u potpunosti udovoljavaju uvje-tima5. Kategorija „4“ - gospodarstva koja drže svinje na otvore-nome i koja su odobrena od nadležnog veterinarskog inspektora

Za sva gospodarstva za koja se utvrdi da drže svinje, a nisu registrirana provest će se prvo postupak registracije, a zatim kategorizacije. Registrirana gos-podarstva na kojima u trenutku kategorizacije nema svinja se evidentiraju, a ukoliko posjednik izjavi da više ne namjerava držati životinje, takva gospodarstva će se deaktivirati.Pri kategorizaciji ovlašteni veterinar popunjava propisani upitnik koji će po završetku biti dan na uvid vlasniku, a koji ga je dužan potpisati. U slučajevima kada je gospodarstvo u odnosu na bilo koji dio ocijenjeno kao „nezadovoljavajuće“ ili „djelomično zadovoljavajuće“, ovlašteni veterinar će usmeno i pismeno uputiti vlasnika o načinu ispravljanja utvrđenih nedostataka kroz obrazac „Uputa posjedniku“. Svako novo gospodarstvo tijekom godine morat će biti kategorizirano u roku od deset dana.Kategorizacija se mora obaviti najkasnije do 1. svibnja, te je vrlo važno da su vlasnici upoznati s postupkom kategorizacije i da surađuju sa svojim veterinarima. Upitnik je vrlo detaljan te uključuje, osim općih podataka, i podatke o identifikaciji životinja prema kategorijama, kontrolu registra svinja, zdravlja životinja i biosigurnosnih mjera. Nadalje, uključuje pitanja provođenja dosadašnjih naređenih mjera, podatke o uginućima i kon-trolu dokumenata o otpremi lešina, dopreme svinja na gospodarstvo, reprodukciju, način držanja, i ostale uvjete kao što su hrana i stelja te zbrinjavanje stajskog gnoja i drugo.

Kategorizacija registriranih gospodarstava na kojima se drže svinje

❱ Za sva gospodarstva za koja se utvrdi da drže svinje, a nisu registrirana provest će se prvo postupak registracije, a zatim kategorizacije

KATEGORIZACIJA SE MORA OBAVITI

NAJKASNIJE DO 1. SVIBNJA

Razgovaralo se o mogućoj proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda temeljem sporazuma koji su 2017. potpisali Podravka i Ministarstvo hrvatskih branitelja

DRUŠTVO ZA UZGOJ I ZAŠTITU MALIH ŽIVOTINJA ‘VELIKA GORICA 2005.’ ORGANIZIRALO 13. ŽUPANIJSKU IZLOŽBU GOLUBOVA, PERADI, KUNIĆA I EGZOTIČNIH PTICA

U DISTRIBUTIVNOM CENTRU ZA VOĆE I POVRĆE ODRŽAN SASTANAK POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA I PREDSTAVNIKA PODRAVKE

S malim životinjama upoznati djecu, da jednoga dana postanu njihovi uzgajatelji

Proizvodnja i otkup industrijskoga voća i povrća

O mogućoj suradnji Podrav-ke s braniteljima, vlasni-cima obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava, i

braniteljskim zadrugama razgovaralo se na sastanku koji je, posredstvom Za-grebačke županije, održan u Distributivnom centru za voće i povrće. Razgovaralo se o mogućoj proizvodnji i plasmanu žitarica, voća i povrća, temeljem sporazu-ma koji su 2017. potpisali Podravka i Ministarstvo hr-vatskih branitelja.

- Čekali smo dugi niz godina kako bismo uključili branitelje u gospodarske tijekove, a ovo je jedan od njih. Lani je Podrav-ka od branitelja i braniteljskih zadruga otkupila oko 535 tona voća i povrća i oko 4000 tona ži-tarica. Očekujemo da ove godine ove brojke budu i veće - rekao je Zvonko Beljo, koordinator pro-vedbe sporazuma Ministarstva i Podravke.

Podravka u ovoj godini, reče-no je, planira otkupiti 7720 tona povrća, 1150 tona voća i 60.000 tona žitarica.

- Želimo zainteresirati proi-zvođače za suradnju. Otkuplju-jemo industrijsko voće i povrće

Županija je, tradicionalno, bila pokrovitelj izložbe na kojoj su, osim s njezina područja, sudjelovali i izlagači iz Rijeke, Karlovca, Slunja, Siska, Križevaca... Polazi šesti razred osmogodišnje

škole. I za razliku od vršnja-ka, priznaje, od računala su

mu draže male životinje. Kokoši. Turopoljske patuljaste i posavske kukmaste.

- Od malena sam volio ići u ko-košinjac, svinjac... Tamo gdje su životinje. Uvijek me to zanimalo. Jednostavno, volim životinje - priča Borna Bačurin. Živi u Velikoj Gori-ci, no kod djeda i bake na selu, u Maloj Buni, uzgaja kokoši. I njima se ponosi. Obilazi izložbe malih ži-votinja.

- Kad mene nema, o njima bri-ne baka Verica. Imam tridesetak posavskih kukmastih kokoši i tri turopoljske patuljaste, dvije koke i pijetla - govori Borna koji već sada, sa svojih 12 godina, zna što bi želio raditi u životu.

- Mislim da ću biti veterinar i brinuti o životinjama. Spasiti ži-votinji život nešto je najljepše što mogu napraviti - kaže Borna, je-dan od sudionika ovogodišnje, 13. Županijske izložbe malih životinja. U prostoru velikogoričke Strukov-ne škole, izložbu je organiziralo Društvo za uzgoj i zaštitu malih životinja „Velika Gorica 2005.“. Ove godine sa 4923 eksponata 63 uz-gajatelja. Najviše je bilo golubova, potom patuljaste, velike i vodene peradi, kunića i egzotičnih ptica.

- Hrvatska baštini široki spek-tar izvornih pasmina malih životi-nja koje treba zaštititi, standardi-zirati i prezentirati široj javnosti. U Turopolju smo posebno pono-sni na turopoljsku patuljastu ko-koš (Jureka i Katicu) i posavsku kukmastu kokoš - ispričao je Mi-

dao je Pavišić. Županija je, tradicionalno, bila

pokrovitelj izložbe na kojoj su, osim s njezina područja, sudjelovali i izlagači iz Rijeke, Karlovca, Slunja, Siska, Križevaca...

U ime Županije otvore-nju izložbe prisustvo-

vao je pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković.

- Posebno je važ-no da s malim živo-

tinjama upoznamo djecu i mlade, da steknu

ljubav prema njima i jedno-ga dana postanu i njihovi uzgajatelji. Možda i u ko-mercijalnom uzgoju. Na taj način štiti se ono što je naše, autohtono, lokalno... - rekao je Kraljičković.

hael Pavišić, predsjednik Udruge. Dodao je da je ova izložba, i po raznolikosti eksponata i po razini organizacije, u samom vrhu izložbi malih životinja u RH.

- Njome želimo promovirati naše izvorne pasmine, ali općenito i ovaj vid uzgoja životinja koji je poprilično rasprostranjen, međutim široj javnosti ne-dovoljno poznat - do-

❛Otkupljujemo industrijsko voće i povrće za daljnju preradu, a područje Zagrebačke župa-nije nam je interesantno jer je blizu Koprivnice - rekao je Zdravko Dimač, direktor Podravkina sektora Poljoprivreda

❱ Podravka je uglavnom zainteresirana za otkup šljive i, u manjim količinama, jabuke, višnje, kupine i šipka, zatim crvene paprike, feferona, krastavaca, patliđana i graha, te pšenice, raži i heljde

IZLOŽENA SU BILA 4923

EKSPONATA 63 UZGAJATELJA

2928 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Udruga 'Brina' okuplja 120 vinogradara u čijim je vinogradima najviše kraljevine

BLAGDAN SV. VINKA PROSLAVLJEN DILJEM ŽUPANIJE - U MARIJI GORICI GA SLAVILI VINOGRADARI I VINARI OKUPLJENI OKO UDRUGE 'TRSJE'

UDRUGA VINOGRADARA I VINARA 'BRINA' BLAGDAN SV. VINKA OBILJEŽILA REZIDBOM MLADICA KRALJEVINE NA BREGU VRTAČE

Vincekovo u trsju osamdesetosmogodišnjega Franje Novaka

'Očuvaj nas od sakoga zla kaj bi trsju, grozdju, moštu i vinu naškoditi moglo' Duboko je u tradiciju Prigor-

ja ukorijenjen blagdan sv. Vinka, prvi od pet 'zapo-vijedanih' vinogradarskih

blagdana kroz godinu. Zelinski vinogradari i vinari, udruženi u Udrugu „Brina“, proslavili su ga orezivanjem mladica loze na bre-gu Vrtače. Zamolili su sv. Vinka da ih očuva od sakoga zla kaj bi trsju, grozdju, moštu, vinu i kletima naš-koditi moglo. Uz Vinsku kraljicu Zagrebačke županije Ma-teju Hercigonja, sim-bolično orezivanje vinograda obavi-li su predsjednik Udruge „Brina“ Mirko Pofuk, gradonačelnik Zeline Hrvoje Ko-šćec, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i, u ime župana Stjepana Kožića, pročelnik za poljoprivredu Zagre-bačke županije Josip Kraljičković. Molitvu je predvodio vlč. Vlado Bogdan.

- Bože, izlij svoj blagoslov i oda-gni od ovoga vinograda nametni-

Obvezali su se pajdaši koji obdelavaju trsje se posle oko loze vinske zbaviti fletno, z voljom i na vreme

❱ Udruga vinogradara i vinara marijagoričkoga kraja 'Trsje' ima stotinjak članova koji vino proi-zvode uglavnom za vlastite potrebe

Svaki pravi vinogradar koji drži do svoga trsja pohodio ga je na blagdan sv. Vinka. I sim-

bolično ga orezao! I zalio 'sta-rim' vinom. I ovjesio o najdraži mu trs kobasice... Marijagorički vinogradari i vinari, okupljeni oko Udruge „Trsje“, blagoslov sv. Vinka, mučenika, zazvali su u vi-nogradu svoga najstarijeg člana - osamdesetosmogodišnjega Fra-nje Novaka. Potom su pajdaši koji obdelavaju trsje položili prisegu. Obvezali su se se posle oko loze

vinske zbaviti fletno, z voljom i na vreme. Do Jožefova lozu o(b)rezati, do Đurđeva lozu povezati, do Sofije gorice okopati, do Iva-nja tri puta pošpricati, za Barto-lovo klopoca postaviti, za Malu mešu grozdje pribrati, za Miholje grozdje pobrati, za Lukovo po-slušati mošteka jel se primiril, za Martinje mošteka pokrstiti, a za Vincekovo se to ponoviti.

Udruga vinogradara i vinara marijagoričkoga kraja „Trsje“ ima stotinjak članova. Vino proi-

zvode uglavnom za vlastite potrebe.

- Od kada smo, prije deset go-dina, osnovali udrugu, naši su članovi posadi-li preko 50.000 trsova. Svi smo krenuli iz hobija, a sada to, za neke, postaje i ozbiljan posao - komenti-rao je Mario Pu-šić, predsjednik Udruge. U vino-gradima njezinih

članova uzgaja se rajn-ski rizling, kraljevina, chardonnay, sivi i bijeli pinot, frankovka, zeleni silvanac...

Proslavi Vincekova u Mariji Gorici u ime župana Stjepana Ko-žića prisustvovao je pročelnik za poljoprivredu Josip Kraljičković.

- Ni grožđa ni vina nema bez puno rada, ali ni bez znanja, uče-nja i prihvaćanja novoga. Župani-ja želi pomoći svima koji od vina žele živjeti. Mjere za poticanje poljoprivrede u ovoj godini su pripremljene i uskoro kreću na-tječaji... - rekao je Kraljičković.

ke, tuču, mraz..., svako zlo koje mu može naštetiti i podaj mu, kada za to dođe vrijeme, obilje darova - rije-či su vlč. Bogdana.

Ples „Rajtek“, koji se u vinogradu pleše o blagdanu sv. Vinka, otplesali su članovi HPD-a Zelina.

PLES 'RAJTEK', KOJI SE U

VINOGRADU PLEŠE O BLAGDANU SV. VINKA,

OTPLESALI SU ČLANOVI HPD-A ZELINA

❱ Blagdan sv. Vinka prvi je od pet 'zapovijeda-nih' vinogradarskih blagdana kroz godinu

❛Od kada smo, prije deset godina, osnovali udrugu, naši su članovi posadili preko 50.000 trsova - komentirao je Mario Pušić, predsjednik Udruge 'Trsje'

3130 Ž K Ž K BROJ 125, SIJEČANJ 2019. BROJ 125, SIJEČANJ 2019. ZANIMLJIVOSTIRješenje (vodoravno): slava, rislem, kanalizatori, ivana habazin, delimitirati, aromati, lner, tizana, dekro, ikinari steak.

Svjetskipoznatahrvatska

boksacicaiz Zlatara

Cast,ponos,javno

priznanje,uvažavanje

Usmjerivaci,voditelji,vodici

kroz kanal

Ukinutilimit,

izabacitiogranicenje

Slatko piceod zrelihplodova

izVenezuele

Japanskigurmanski

peceniodrezak

Poznatalegenda

engleskognogometa(Bobby)

Grcko ratišteza neovisnost,borba Grka iosmanskog

carstva(1821.)

Micati,svlaciti robu

sa sebe

Mirisnasredstva,miomirisi

Americkiizumitelj

dirižabla uI. svj. ratu(1912.),Melvin

Strucnjacikoji sebave

analogijom

Vrsta otocnihkristala

(Crescent)

Institute ofAppliedBuilding

Informatics

Sanitacija(kurdski)

Glasatise

rzanjem

Naziv zamušku

zvijezdu

Dalmatinskožensko

ime(množ.)

Drugo imeza africku

državuEritreja

Vrsta auto-mobilskogdvotaktnog

motora(Vortex)

Italija

Zagrebackatvrtka zareviziju

LondonNorth

EasternRailwayDragoStipac

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

VIJESTI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 125, siječanj 2019.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Članovi Foto-video družine „Lumière“ Srednje škole Ivana Šveara iz Iva-nić-Grada osvojili su četvrto mjesto

na video-natječaju „Ovaj put glasam“, u organizaciji Ureda Europskog parla-menta u Hrvatskoj. Za ostvareni uspjeh, skupina od 24 učenika i tri profesora nagrađena je studijskim posjetom Eu-ropskom parlamentu u Strasbourgu i sudjelovanjem u programu Euroscola Day. U sklopu ovoga programa učenici ivanićgradske škole upoznali su vrš-njake iz 22 europske zemlje te s njima raspravili i iznijeli svoja promišljanja o aktualnim temama poput održivog razvoja, migracijske politike, zapošlja-vanja mladih unutar Europske unije, predstojećih izbora za Europski parlament, ostvarivanja ljudskih prava u državama čla-nicama EU...

- Studijskim putovanjem u Strasbourg i posjetom Europskom parlamentu naši su učenici stekli veliko iskustvo i dobili priliku za unapređenje svojih komunikacij-skih i socijalnih vještina te osnažili

vlastitu ulogu i vrijednost mladih kao nosite-lja proaktivne politike unutar Europe - kaže ravnateljica škole Ksenija Pavlović.

Ivanićgradski srednjoškolci posjetili Europski parlament STUDIJSKO PUTOVANJE U FRANCUSKU I SUDJELOVANJE U PROGRAMU 'EUROSCOLA DAY'

Javnoj ustanovi „Zeleni prsten“ i partnerima odobrena su sredstva za provedbu dva projekta - „Sloboda za suženu

Savu“ i „Partneri za prirodu“. Pro-jekti su ukupne vrijednosti 4,5 milijuna kuna.

Glavna zadaća projekta „Slo-boda za suženu Savu“, kojemu je vodeći partner njemačka zaklada

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I DRUGIM ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE

'Zeleni prsten' partner u europskim projektima Sredstva su odobrena za projekte 'Sloboda za suženu Savu' i 'Partneri za prirodu'

pruža osnovu za donošenje odlu-ka o budućnosti Save i nudi kon-kretne prijedloge za održivu i pri-rodnu zaštitu od poplava. Rijeka Sava je dugačka 926 kilometara, okružena je sa 170.000 hektara poplavnih šuma i 25.000 hektara vlažnih pašnjaka.

Projekt „Partneri za prirodu“, koji će JU „Zeleni prsten“ provo-diti zajedno sa Zelenom akcijom, Međimurskom prirodom, Par-

kom prirode Lastovsko otoč-je i ProNaturom, bavi se

istraživanjem modela za upravljanje zašti-ćenim područjima, s naglaskom na veću suradnju dionika prostora i gospodare-

nje otpadom u zaštiće-nim dijelovima prirode.

Zoološki rezervat Varoški Lug Posebni zoološki rezervat Varoški lug, površine 897 hektara, nalazi se jugozapadno od Vrbovca. Ovo je područje osobito faunistički zanimljivo, jer u njemu obitavaju brojni predstavnici srednjoeuropske faune - jelen, srna, divlja svinja, divlja mačka, jazavac, kuna zlatica, lisica, lasica, tvor... U šumama hrasta lužnjaka i običnoga graba, osobito u starijim sastojinama, obitavaju škanjac, crna lunja, eja močvarica, golub grivnjaš i grlica.

Po dupljama stabala gnijezde se siva žuna te veliki i mali djetlić. U zamočvarenom dijelu gnijezde se divlje patke, trstenjaci te vodene kokošarice - crna liska, mlakuša i kokošica. Najveća ornitološka vrijednost ovog područja je gniježđenje rijetke vrste crne rode i orla štekavca. Područje Posebnoga zoološkog rezervata Varoški Lug zaštićeno je 1982., a njime upravlja Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije.

❱ Učenici su nagrađeni za video uradak 'Ovaj put glasam'

JU 'ZELENI PRSTEN' UPRAVLJA

S 23 ZAŠTIĆENA PODRUČJA NA PROSTORU

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

EuroNatur, a nacionalni partne-ri zaduženi za provedbu JU „Ze-leni prsten“ i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, jest provesti istraživanja izvedi-vosti zahvata obnove riječnih staništa. Projekt će omogućiti i nastavak rada Mreže parkova uz rijeku Savu - „Sava Parks“, a „Bijela knjiga o Savi“ bit će s

engleskog prevedena na je-zike zemalja kojima ona protječe. „Bijela knjiga o Savi“ je publikaci-ja koja sadrži kon-kretne prijedloge za unaprjeđenje zaštite od poplava te daljnje očuvanje rijeke i nje-nih pritoka. Publikacija

Sara Siladji izabrana za Miss Zagrebačke županije za 2019.Vrbovčanka Sara Siladji, učenica srednje škole u Dugom Selu, izabrana je za Miss Zagrebačke županije za 2019. godinu, te će našu županiju predstavljati na izboru za Miss Hrvatske za Miss svijeta. U konkurenciji osam djevojaka, prvom pratiljom proglašena je Barbara Jakovljević iz Brdovca, studentica kemije na PMF-u, a drugom pratiljom Marta Krajačić iz Vrbovca, studentica menadžmenta u turizmu i hotelijerstvu. Miss medija je Vrbovčanka Antonija Radošević. Izbor je održan u Dugom Selu, a u ocjenjivačkom sudu je bila i zamjenica župana Nadica Žužak.