kolski list Osnovne škole ,,Vrhbosna

Embed Size (px)

Text of kolski list Osnovne škole ,,Vrhbosna

  • 1

    kolski list Osnovne kole Vrhbosna, broj 11, kolska 2011/2012.

  • 2

  • 3

    UVODNA RIJE

    Blii se kraj jo jedne kolske godine u kojoj je, kao i obino, bilo mnogo interesantnih dogaaja. Nai lanovi sekcije su vrijedno radili i pokuali pronai za svakoga poneto. Pisali smo o svim znaajnim dogaajima koji su obiljeili ovu kolsku godinu, najvie o onim dobrim, kako bi nam zauvijek ostali u sjeanju. Pokuali smo pronai i neke poune sadraje za one meu nama koji vole uiti, ali smo odvojili i nekoliko stranica za one koji se vole zabavljati. Nadamo se da vas na izbor nee razoarati.

    Pa eto, mi smo pisali, a vi sjedite i zabavite se uz ovogodinji Mozaik koji vam donosi novinarska sekcija.

    We know you love us, xoxo (:

    U ovom broju moete proitati:

    Aktuelna deavanja u koli

    Projekti u koli

    kolske priredbe

    Obrazovni sadraji

    Rad kolskih sekcija

    Rezultate sa proteklih

    takmienja

    Zanimljivosti

    Ueniki radovi

    Zabavne strane

    Zahvaljujemo se svim nastavnicima koji su svojim prilozima doprinijeli kvaliteti

    kolskog lista!

    lanovi i lanice novinarsko-literarne sekcije: Aganovi Faris, Ahatovi Fatima, Ali Ajla, Babi

    Kenan, Gazibara Hana, Gui Almedina, Hadiahmetovi Ena,

    Softi Bilal, eti Merjema i Velagi Meliha.

    Glavna i odgovorna urednica:

    Selma Beirovi, prof.

  • 4

    Donacija graDa Ulma za naU kolU Predstavnici njemakog grada Ulma i Osnovne kole Spitalhofschule su 7. oktobra, 2011. uruili donacije naoj koli. Prijatelji iz Ulma pripremili su nam leper sportske i opreme za kolske uinioce, kao i tri laptopa. Delegaciju iz Ulma smo doekali prigodnim programom. Takoer su nam u posjeti bili Amina Deljkovi, pomonik naelnika za obrazovanje, kulturu i sport, te (sad ve bivi) ministar za obrazovanje Kantona

    Sarajevo Emir Suljagi koji se i obratio kratkim govorom prisutnima. Istakao je da je planiranje osnova svake saradnje, a ne nadanje, te da je ve zapoelo planiranje dugorone saradnje sa prijateljima iz Ulma. Posjetiocima se se predstavili i najmlai uenici nae kole. Prilog pripremili uenici Novinarsko-literarne sekcije pod rukovodstvom prof.

    Tahani Kolar.

    Sarajevski tramvaj Pria o tramvaju poinje davne 1885. godine. Drveni vagon tramvaj vozila su tada dva konja bijelca. U nedjelju 27.11.2011. godine GRAS je slavio 126. godinjicu svog postojanja, a uenici Osnovne kole Vrhbosna su bili njihovi gosti. Savremenim autobusom domaini su nas dovezli na Skenderiju.

    Na Skenderiji nas je ekao drveni vagon, koji su u narodu zvali zelena adaja ili ejtan, u kojem smo se vozili. Sveanost i izloba su pripremljeni na eljeznikoj stanici. Mi smo svojim

    domainima pripremili prigodan program. Nai domaini su za nas pripremili iznenaenje. Bili smo prvi graani koji su uli u niskopodni voz. Nakon to smo upoznali i razumjeli vanost svih vrsta saobraaja i komunikacija, te poslovnih zgrada u ovom dijelu naeg grada, kao i vanost ouvanja vozila za nau buduu upotrebu, krenuli smo kui. Zahvaljujemo se direktoru GRAS-a Harisu Kadiu koji nas je pozvao, te direktoru nae kole Mirsadu Leli i uiteljima, te uvaenim roditeljima koji su organizovali ovu posjetu.

    Prilog pripremili uenici Novinarsko-literarne sekcije Osnovne kole Vrhbosna pod rukovodstvom profesor Tahani Kolar

  • 5

    Projekti:

    Osnovna kola Vrhbosna Sarajevo se ukljuila u meunarodni projekt pod nazivom Grad Sarajevo Grad Eko-kola, koji se realizirao u periodu septembar 2011 - mart 2012. godine u sljedeim kolama: O Vrhbosna, O Mula Mustafa Baeskija, Druga gimnazija, Gimnazija Dobrinja i Trea gimnazija.

    Eko-kola je meunarodni

    program ugradnje odgoja i obrazovanja za okoli u obrazovnim institucijama, od najranijeg uzrasta do visokokolskih institucija. U 5 odabranih kola bit e koritena metoda koja je uobiajena za ovaj program i koja se sastoji se od 7 koraka koje kola treba proi u smjeru dobivanja zvanja Eko-kola.

    Kada BiH potpie sporazum o pristupanju meunarodnom programu eko kola, kole koje prou kroz pilot

    program e biti ve pripremljene za ukljuenje u meunarodnu mreu Eko-kola, a do tada, bit e primjer u svojoj lokalnoj zajednici ispravnim odnosom prema okoliu u svim segmentima ivljenja kole.

    Projekat Grad Sarajevo Grad Eko-kola se realizuje u sklopu UNDP-ovog projekta Jaanje lokalne demokratije/demokracije II LOD II kojeg finansira Evropska unija.

    Podrku ovom projektu prua Grad Sarajevo to ukazuje na spremnost Grada i njegovih institucija da unaprijedi i intenzivira saradnju sa civilnim drutvom u cilju jaanja lokalne samouprave i sudjelovanja graanki i graana u vrenju poslova od javnog znaaja."

    Sveukupni cilj projekta je doprinijeti ugradnji odgoja i

    obrazovanja za okoli ake populacije, kroz implementaciju pilot programa Eko-kola u pet kola na podruju Grada Sarajevo, sa krajnjim ciljem poboljanja opteg stanja okolia, te zdravijeg i kvalitetnijeg ivota u

    lokalnoj zajednici.

    U realizaciji ovog projekta uee su uzeli svi uenicini uposlenici nae kole i na kraju zaslueno na

    zavrnoj manifestaciji preuzeli zastavu i certifikat Eko kola koji

    nas obavezuje na stalne aktivnosti ouvanja i zatite ivotne sredine

    Eko koordinator Sulejman Memi

    EKO KODEKS Osnovne kole Vrhbosna Naa kola Vrhbosna veoma je ponosna jer zdravlje bira u EKO frulu svira. Zatvarajmo slavine uvajmo vode i planine travnjake zelene za djeje oi snene. Smanjimo smee koristimo stare vree tedimo papir jer drvo je ko safir. Neki kvar kad vidi domaru se javi svjetlo gasi prirodu spasi. uma je drugarica naih plua uvarica esto tri, etaj dimom joj ne smetaj. I djeci novoj trebat e voda, trava, drvee Zemlju e im ostaviti hoe li ih obradovati? Naa kola Vrhbosna veoma je ponosna Zemljin je uvar svoj djeci na dar. Kodeks pripremili uenici Novinarsko-literarne sekcije pod rukovodstvom prof. Tahani Kolar

  • 6

    PLANINARI U EKO KOLI

    U Osnovnoj koli Vrhbosna djeluje i planinarsko-goranska sekcija iji rad se temelji na buenju ekoloke svijesti uenika. elja nam je da ivotni prostor uredimo tako da bude ugodan za rad, uenje i odmor, to e i odgojnoobrazovni proces podii na vii nivo. Imajui na umu da smo locirani na veoma vanom geografskom poloaju i svjesni nae odgovornosti za ouvanje prirode u neposrednom okruenju izvora i korita Moanice, koja je i u pjesmama opjevana i koja ima daleko vei znaaj od lokalnog, odluni smo da, kao odgojno-obrazovna ustanova, povedemo inicijativu u neposrednom okruenju za ouvanje i zatitu onog to nam je priroda podarila. Borba za ouvanje prirode nee biti ni kratka ni jednostavna. Kao prvo, treba zaustaviti zagaivanja okolia koja su esto posljedica iste ljudske bahatosti no, unato svim akcijama za zatitu okolia, stalna zagaivanja su naa realnost. Ekoloka svijest esto zastaje na granici

    susjednog dvorita Povezanost izmeu ivih bia i njihovog prirodnog stanita esto se naruava od ljudi koji smatraju da okoli ima jedinu svrhu da slui njima u udovoljavanju njihovih potreba, a u ije planove obino ne ulazi i briga za ivotinje i biljke koje su prije ivjele na mjestima koje su ljudi zauzeli i prilagodili svojim potrebama. Od pasivnog promatranja nema koristi. Vrijeme je da se krene u akciju spaavanja nae planete, moda ak i krajnje vrijeme. Smatramo da adekvatna organizacija rada i ivota u odnosu na okolinu u kojoj ivimo i radimo, za svakog uenika ima veliku ulogu u formiranju linosti i ostvarenju rezultata u svakom pogledu. Dobrom organizacijom rada, pravilnom raspodjelom obaveza i zadataka meu uesnicima nastavnog i vannastavnog procesa, mogu se oekivati takvi rezultati, gdje e se svaki uenik doivjeti napredak i statifakciju svog rada a samim tim i unaprijediti kvalitet ivljenja u svojoj ivotnoj sredini. Takoer, moramo poraditi na svijesti i ispoljavanju neprihvatljivih oblika ponaanja od uenika prema prirodi i prirodnim bogastvima u cilju unapreenja sveukupnog kvaliteta ivljenja.

    Ekoloka edukacija mora biti kontinuirani proces koji poinje u porodici, ostvaruje se kroz sistem obrazovanja poevi od predkolskog i traje na osnovu koncepta doivotnog obrazovanja kroz itav ivot pojedinca. Uspjena strategija ekoloke edukacije mora biti povezana s lokalnim ekolokim inicijativama. Proces ekoloke edukacije u naoj koli jeste stalan, i koristimo svaku priliku da postojea znanja iz ove oblasti proirimo i steknemo nova. U okviru ovih aktivnosti posebno smo bili oduevljeni pozivom na ovaj vid edukacije od Kluba spasavalaca 2000 iz Sarajeva, koji je organizirao ekoloku edukaciju u ambijentu prirodnih uionica na irem lokalitetu Bjelanice pod nazivom Eko kola za mlade. Planinarska sekcija svoje aktivnosti planira i provodi kroz saradnju sa drugim subjektima koji u svom radu imaju planirane aktivnosti za

    ouvanje ivotne zajednice. Planinarsko drutvo Igman je u tom kontekstu na istinski partner i sve nae aktivnosti adekvatno, stalno i nesebino podravaju. Sve nae izlaske u prirodu organizujemo uz struno voenje iskusnih vodia planinara. Vano je istaknuti i saradnju sa Sarajevo umama uz iju podrku smo zasadili po jednu sadnicu etinara za svakog uenika i istu aktivnost nastavljamo i ove godine na Dan sadnje stabala, a u okviru obiljeavanja Dana planete Zemlje.

    Sulejman Memi nastavnik razredne nastave i voditelj planinarske sekcije

  • 7

    Polazei od injenice da djeca usvajaju i pogrene informacije doli smo na ideju da sa uenicima uradimo projekat u kojem bi se djeca bavila