Mirjana Kasapovi: Kombinirani izborni sustavi u Europi 1945-2014.1. to su kombinirani izborni sustavi?I.) Izborni model za 21. stoljee?* Matthew Shugart i Martin Wattenberg 2001. piu utjecajan i opsean zbornik o kombiniranim izbornim sustavima; ukazali su na sve vei interes istraivaa izbora diljem svijeta za te dugo zapostavljene izborne modele* od zanimljivog idiosinkretskog hibrida koji je tumaen kao jedinstvena reakcija na dramatina iskustva Njemake s demokracijom u prethodnim razdobljima, do miljenika izbornih inenjera u ranom 21. stoljeu* ustvrdili su da se njihov izbornik bavi izbornim sustavima 21. stoljea koji su nastali kao velika sinteza onog to je najbolje u dva svijeta u svijetu veinskih i razmjernih izbora, koji su dugo slovili kao razdvojeni i nepomirljivi* glavni uzrok tog trenda je u tome to klasini izborni sustavi ostavljaju premalo prostora za specifian dizajn koji uzima u obzir raznovrsne interesne konstelacije i kontekste i koji moe izazivati diferencirane uinke* klasini izborni sustavi vrsto su strukturirani i ne ostavljaju mnogo prostora za poigravanje s kombinacijama razliitih elemenata koje bi mogle proizvoditi eljene politike uinke da se to postigne, pristupa se miljenju i dizajniranju novih izbornih modela; vie se ne govori toliko o odabiru (choice) koliko o dizajniranju (designing)* preferencija vodeih svjetskih sustava je kombinirani izborni sustav i to podtip koji se anglosaksonskoj literaturi najee naziva mjeoviti razmjerni sustav (mixed-member proportional) spaja ono to je najbolje u dva svijeta i time postaje najpoeljniji izborni sustav* dolazi do nezaustavljiva irenja kombiniranih sustava, na to je snano utjecalo nekoliko injenica dojam to su ga na istraivae ostavile izborne reforme u 3 zapadne demokracije: Novi Zeland (1993.), Italiji (1993.) i Japanu (1994.)* tradicionalni veinski i razmjerni sustavi koji su postojali desetljeima i postali dio nacionalnih politikih sustava, zamijenjeni su kombiniranima* gotovo i nije bilo zemlje u kojoj neki politiki akteri ili analitiari nisu predkagali ozakonjenje kombiniranog sustava premda se na to nije odvaila nijedna od 2 najutjecajnije kole, konsocijacijska i centripetalistika, institucionalnog dizajna za duboko podijeljena drutva* promjene treba promatrati u sklopu konvencionalnog miljenja da su izborni sustavi vrlo konzervativne politike institucije koje su izraz zamrznutih drutvenih rascjepa i koje su povratno pridonosile zamrzavanju tih rascjepa i na njima zasnovanih politikih polarizacija birakog tijela u velike skupine ije interese predstavljaju etablirane politike stranke* politiari nisu zainteresirani za mijenjanje institucionalnih pravila izborne igre koje bi moglo potresti stranaki sustav i uzrokovati preraspodjelu politike dobiti dok su izborne arene stabilne, politiari ne ele mijenjati pravila izborne utakmice; tek kad se izborne arene temeljitije zatresu i ponu prestrukturirati i uu novi ozbiljni takmaci za vlast, etablirani politiari i njihove stranke ponu razmiljati o novim izbornim pravilima koja bi im pomogla da zadre vlast i mo* 3 prevladavajua pristupa tumaenju izbornih reformi:1.) pristup racionalnog izbora reforma izbornog sustava je izraz racionalnih raunica pojedinih politiara koji usporeuju posljedice postojeeg s projiciranim uincima potencijalnog novog sustava; opredjeljuju se za onaj koji maksimizira njihovu mo izraenu u broju glasova i mandata, i u utjecaju na oblikovanje javnih politika2.) institucionalni pristup postojea struktura daje prednost odravanju status quo nizom institucionalnih prepreka koje potancijalni reformatori moraju prijei da bi promijenili izborni sustav (glasovanje kvalificiranim veinama, glasovanje u oba doma parlamenta, referendum, promjena ustava)3.) historijsko-komparativni pristup uzima u obzir irok kontekstualni okvir unutar kojeg se odvijaju sloeni procesi u kojima sudjeluje mnogo aktera i u svoju analizu ukljuuje i elemente dva prethoda pristupa* kombinirani izborni sustavi u mnom su novim i starim demokracijama uvedeni ponajprije kao kontekstualno uvjetovana rjeenja; mnoge drave su odustale od njih i zamijenile ih razmjernim sustavima u Europi 8 odrava napustilo kombinirane izborne sustave nakon to je u skladu s njima proveden jedan (Bug,Jug,Mak), dva (Hrv,Ukr), tri (Alb,Ita) i etiri (Rus) ciklusa parlamentarnih izbora

II.) Koncepti i tipologije kombiniranih izbornih sustava* dvoumice i problemi analitiara kada se suoe s tipologiziranjem kombiniranih izbornih sustava (primjeri Bugarske, Velike Britanije, Francuske)* kombinirani izborni sustavi kao crna kutija izbornih studija* Nishikawa i Herron nema konsenzusa istraivaa o tome koja izborna pravila klasificiraju neki sustav da bude mjeovit; veina istraivaa dijeli kombinirane sustave na podtipove na osnovi dvaju obiljeja:a.) nain na koji je povezana raspodjela mjestab.) nain na koji se pravila primjenjuju zemljopisno* najvaniji element razlikovanja podtipova mjeovitih sustava je postojanje ili nepostojanje izravne i neizravne veze izmeu glasovanja i raspodjele mandata u veinskom i razmjernom djelu sustava * naelno nedopustiv pristup jer su kombinirane izborne sustave poeli razvrstavati prije nego to su jasno odredili to su oni* dvije dosada najutjecajnije konceptualizacije i tipologizacije kombiniranih sustava:1.) STRUKTURNI PRISTUP- Massicotte, Blais; definiraju kombinirane sustave na dva naina:a.) mehanika konstrukcija kombinirani je sustav svaki u koji su ugraeni veinski i razmjerni obrazac izborab.) politiki uinci outcome approach kombinirani je sustav svaki koji proizvodi politike uinke koji se nalaze izmeu uinaka koje obino proizvode veinski i razmjerni sustavi- opredjeljuju se za mehaniki pristup kombinirani je za njih svaki sustav prema kojem se u parlament bira najmanje 5% zastupnika prema veinskom i 95% prema razmjernom pravilu ili obratno (konkretna posljedica je iskljuivanje izraelskog izbornog sustava jer se od 120 lanova samo jedan birao dvokrunim sustavom apsolutne veine)- autori kombinirane izborne sustave tipoloki diferenciraju prema 3 kriterija:1.) vrsti izbornih obrazaca koji se kombiniraju2.) nainu na koji se oni kombiniraju3.) brojanom omjeru meu mandatima to se raspodjeljuju prema tim obrascima- najvanijim smatraju drugi kriterij gdje razlikuju NEOVISNU kombinaciju (primjena jednog kriterija potpuno neovisna o primjeni drugog) i OVISNU kombinaciju (primjena jednog ovisi o uincima to ih proizvodi drugi)- neovisna je tipina za 3 podtipa kombiniranih sustava KOEGZISTENCIJSKI, SUPERPOZICIJSKI I FUZIJSKI; ovisna za 2 KOREKCIJSKI I KONDICIONALNI- 5 podtipova kombiniranih sustava:1.) KOEGZISTENCIJSKI* pretpostavljaju podjelu drave na 2 zemljopisna dijela u jednom se oblikuju samo jednomandatni okruzi u kojima se pojedinani kandidati natjeu pravilom veine; u drugom viemandatni okruzi u kojima se glasuje za izborne liste, a mandati se dijele razmjerno* dva izborna obrasca supostoje, neovisno jedan o drugome * izbor drugog doma, Senata, u Francuskoj; parlament Nigera i Paname2.) SUPERPOZICIJSKI (segmentirani, paralelni, rovovski)* najei podtip kombiniranih sustava* podjela drave na dvije vrste izbornih okruga birai biraju zastupnike u obje vrste* svaki bira ima dva glasa jednim bira zastupnika u jednomandatnom okrugu, a drugim glasuje za izbornu listu u viemandatnom okrugu* rezultati meusobno ne utjeu jedni na druge* Hrvatska, Japan, Jugoslavija, Albanija, Armenija, Egipat, ...3.) FUZIJSKI* primjenjuju se veinski i razmjerni obrasci istodobno u svakom izbornom okrugu neki se raspodjeljuju prema veinskom, neki prema razmjernom pravilu* praktiki ne postoje u izbornoj praksi lokalni izbori u Francuskoj, Nikaragva i Paragvaj u doba diktature4.) KOREKCIJSKI (kompenzacijski, razmjerni kombinirani)* primjena jednog sustava ovisi o uincima drugog nekondicionalni ovisni sustavi* Bolivija, Lesoto, Meksiko, Novi Zeland, Njemaka, Tunis, ...5.) KONDICIONALNI* primjena jednog sustava ovisi o uincima drugog izborni razok razlikuje prvi i drugi obrazac izbora: prvo se primijenjuje prvi obrazac, a primjena drugog ovisi o uincima prvog* najei oblik da se korigiraju uinci primjene veinskog pravila odluivanja* Kraljevina Jugoslavija, San Marino, ...*** 6.) SUPERKOMBINIRANI IZBORNI SUSTAV (super-mixed electoral systems)* veinski i razmjerni obrazac izbora kombinirani su na vie od jednog od pet temeljnih naela koji su prethodno identificirali (Maarska do reforme 2011.)

2.) ANALITIKI PRISTUP- Shugart i Wattenberg kombinirani sustavi su raznovrsni hibridi; njihovo prototip je sustav u kojem se jedna polovica mjesta u predstavnikom tijelu bira sukladno pravilu veine u jednomandatnim okruzima, a druga sukladno pravilu razmjernosti sa stranakih lista u viemandatnim okruzima- kombinirani sustavi podskup ire kategorije vierazinskih izbornih sustava; nije rije o razliitim teritorijalnim raznimala raspodjele mandata, nego o dvije strukturalno razliite razine NOMINALNOJ (poklapa se s razinom jednomandatnih izbornih okruga u kojima se zastupnici biraju relativnom ili apsolutnom veinom glasova biraa) i LISTOVNOJ (poklapa se s razinom viemandatnih izbornih okruga na kojoj birai daju svoj glas jednoj izbornoj listi)- 4 problema Shugart i Wattenbergove podjele:1.) nisu jasno definirane dvije strukturno razliite razine glasovanja i raspodjele mandata ni dopunjene s institutom glasovanja s dva glasa 2.) deklariraju se kao pristae outcome approacha, iako je snaga njihovih kombiniranih sustava da stvore jasne izborne veine, to je blie normativnom institucionalnom pristupu3.) jasno su definirali samo idealan tip kombiniranih sustava (polovica mjesta raspodjeljuje se prema veinskom, a polovica prema razmjernom naelu), a svi su ostali oblici odreeni nedopustivo fleksibilno (Izrael)4.) tipologiziraju izborne sustave prema njihovoj strukturi ili zadanoj konstrukcijskoj povezanosti izmeu nominalne i strukturne razine glasovanja; nisu ustvrdili empirijski sustav u kojem bi postojala dvostruka, i mandatna i glasovna, strukturna povezanost listovne i nominalne razine- struktura izbornog sustava (postojanje ili nepostojanje strukturne veze izmeu veinskog i razmjernog segmenta izbora) bitno odreuje njegove politike uinke nepostojanje veze proizvodi veinske, a postojanje veze razmjerne uinke- omjer izmeu listovnih i izravnh mandata bitnije odreuje politike uinke pojedinih vrsta kombiniranih izbornih sustava- Shugart odreuje sustavnu greku kao nesposobnost izbornog sustava da uspostavi normativno oekivanu vezu izmeu glasova i izvrne vlasti; anomalnije izbornog sustava nisu dostatne da on bude promijenjen ili reformiran ako ne postoje kontigentni uvjeti za to- 2 tipa kontigentnosti:1.) act contigency predodba javnosti da sustav ne ispunjava vlastite normativne demokratske kriterije i favorizira reformu2.) outcome contigency postojanje stranke koju je izborni sustav deprivilegirao i koja ga eli promijeniti kad doe na vlast

III.) Naini nastanka kombiniranih izbornih sustava* stara praksa kombiniranja elemenata tradicionalnih veinskih i razmjernih izbora jo prije 100 godinu, zbog slinih razloga zato se kombiniranje dogaa i danas (da bi institucionalno odgovorili na promjene i zahtjeve, drutveno-politike dogaaje, da bi proizveli odreene politike uinke)* Portugal krajem 19.st.; 1884. sastavljanje parlamenta * izbori za nacionalni parlament Danske 1915.-1920.* Maarska izmeu dva svjetska rata

* suvremeni kombinirani sustavi izbora u Europi su tranzicijska politika institucija; arhetipski kombinirani sustav nastao je u SR Njemakoj u procesu politike tranzicije iz predratne nacistike diktature u poslijeratnu liberalnu demokraciju* kombinirani sustavi u Hrvatskoj, Bugarskoj, Maarskoj, Makedoniji, Ukrajini, Rusiji, ...* Sarah Birch i suradnici u studiji o dizajniranju izbornih sustava u nekoliko postkomunistikih zemalja devedesetih godina:historijski (kolonijalno nasljee, poprilino zanemaren eka, Maarska, Letonija; nasljedna prtljaga kratkotrajna prevlast dvokrunih veinskih sustava prenesenih iz komunistike institucionalne arhitekture na prvim slobodnim izborima), izvanjski (uvoz politikih institucija iz drugih zemalja izvezeni su IZ Europe), kontekstualni i interesni pristup* ne moe se govoriti ni o uvozu kombiniranih sustava iz Zapadne Europe u Istonu mnogi su bili inspirirani njemakim modelom, ali ga nitko nije uvezao personalizirani razmjerni u Njemakoj, kompenzacijski u Maarskoj i segmentirani u Hrvatskoj* moemo govoriti o uvozu ili difuziji izbornih sustava meu istonoeuropskim zemljama doslovno preuzimanje segmentiranog sustava iz Rusije u Ukrajinu* kombinirani izborni sustavi u poslijeratnoj Europi nastajali su na 5 naina; tri su bila tipina za postkomunistike drave 90-ih, a dva za Njemaku nakon Drugog svjetskog rata i Italiju 90-ih prolog stoljea; zajedniko kombinirane sustave institucionalizirale u razdobljima tranzicije iz autokracije u demokraciju (osim Italije prijelaz iz Prve u Drugu republiku)* 5 obrazaca promjene na kombinirani izborni sustav:

1.) KOMPROMISI STRANKE NA VLASTI I OPOZICIJE (Maarska, Bugarska, Albanija)* kompromisi izmeu vladajue stranke starog reima i novostvorene politike opozicije postignuti tijekom opih pregovora za okruglim stolovima kao neformalnim politikim institucijama* jedni se naelno zauzimaju za veinski, drugi za razmjerni sustav pa se razlikuje pomiruju u kompromisu koji djelomice uvaava interese i preferencije obiju strana Maarska - vrst kompromis, kombinirani izborni sustav trajna institucija uz etvrt stoljea opstajanje; bez velikog utjecaja meunarodnog pritiska- vrlo sloeni izborni model, jedan od najkompliciranijih na svijetu (maarski gula)- dvokruni veinski sustav otvarao je dvije iroke institucionalne mogunosti za promjenu vlasti u zemlji: opozicija mogla istaknuti poznate i javne linosti kao svoje kandidate i mogla se udruiti u drugom krugu glasovanja oko jednog kandidata i tako pobijediti socijaliste Bugarska- privremeni sporazum, pod utjecajem meunarodnih aktera; primijenjen samo na konstitutivnim izborima 1990.- krai pregovori dvaju vrlo nejednakih blokova, koje su reformirani komunisti prvotno zamislili kao obine konzultacije sa slabom opozicijom- bugarska opozicija zapravo se javno predstavila i stekla neku legitimnost tek za okruglim stolom- pregovori su se odvijali u 3 kruga kombinirani sustav s jednakim brojem izravnih i listovnih mandata Albanija- postkonstitutivni prijevremeni izbori 1992.- izvanjska uvjetovana i naglo zapoeta transformacija kojom su upravljale elite starog komunistikog reima Socijalistika i Demokratska, kao nepomirljivi protivnici- stalne izborne reforme zavrili su 2008. zamjenom kombiniranog sustava razmjernim sustavom - izborni sustavi koristili se kao instrumenti politike manipulacije

2.) KOMPROMISI UNUTAR VLADAJUEG BLOKA (Jugoslavija, Hrvatska, Litva)* kompromisima unutar razmjerno irokog bloka na vlasti pojedinih velikih stranaka koje su nalikovale na tranzicijske koalicije vie politikih i ideolokih struja, pravih koalicija vie stranaka ili vladajuih stranaka u pojedinim jedinicama federalne drave* izraz interesnih podjela unutar stranaka ili blokova na vlasti te nastojanja da se one prevladavaju unutarnjim kompromisima Jugoslavija- kombinirani sustav nastao kao kompromis starih politikih elita Srbije i Crne Gore; Socijalistika partija Srbije bila je za veinski sustav, a Demokratska partija socijalista Crne Gore primjenu razmjernih sustava - politike opozicije u zemljama su bile iskljuene iz rasprava- kompromis meu dvjema strankama jugoslavenskog bloka odrao se samo 6 mjeseci, nakon ega je kombinirani zamijenjen razmjernim Hrvatska- kombinirani sustav usvojen 1992. kao rezultat razliitih interesa unutar HDZ-a- vladajua stranka htjela je zadrati dominanstan poloaj u stranakom sustavu i bojala se udruivanja opozicijskih stranaka - prihvaanjem kombiniranog sustava htjelo se postii 2 stvari:a.) stvoriti dojam da vladajua stranka izlazi u susret opoziciji i daje ustupke u tako vanoj politikoj institucijib.) htjela se osigurati od rizika frontalnog sueljavanja u jedinstvenom opozicijskom bloku- HDZ prestaje biti dovoljno jak da podnese veinske sustave, ali nije bio dovoljno slab da se prikloni samo razmjernim sustavima Litva- izraz kompromisa unutar irokog nacionalnog pokreta Sajudis koji je pobjedio na prvim slobodnim izborima 1990. sa 70% mjesta- dio desnog krila bio je za veinske, dok je drugi dio desnice i centra bio za razmjerni kompromis u 70 listovnih i 71 izravnim mandatom- kasnije su ga prihvatili i bivi komunisti i sustav se odrao do danas pridonio je konsolidaciji cijelog politikog sustava- litavski sustav razlikuje se od ostalih segmentiranih sustava jer je u razmjerni segment izbora ugraen mehanizam personalizacije u obliku opcijskog preferencijskog glasovanja unutar zatvorenih deblokranih lista glasovanje s 5 preferencijskih glasova, sa zabranjenim kumuliranjem

3.) KOMPROMISI GLAVNIH AKTERA U SUSTAVU VLASTI (Rusija, Ukrajina, Makedonija)* kompromisima pojedinih institucionalnih aktera, najee predsjednika drave i parlamenta, u normativnim ili faktinim polupredsjednikim sustavima vlasti* jaki predsjednici utjecali su na visok stupanj ideoloke polarizacije u stranakim sustavima koji su se tek nastojali strukturirati Rusija- Jeljcin nije imao na umu jaanje stranaka, elio je zakoiti i usporiti njihov razvoj pomou dominantnog veinskog segmenta izbora, to mu je i uspjelo- predsjednikova administracija eljela je sprijeiti potpunu atomizaciju Dume, ohrabriti razvoj viestranakog sustava i tako ukloniti jednu od pretpostavki sukoba izvrne i zakonodavne vlasti- kombinirani sustav rezultat je sloenih i napetih odnosa izmeu predsjednika drave i njegove administracije, te parlamenta s druge strane Ukrajina- ruski utjecaj na dizajn postsovjetskih politikih institucija strukturna preslika ruskog sustava- prezidencijalistike snage zagovarale veinski sustav, a opozicijske protuprezidencijalistike, razmjerni sustav- podjela gledita o izbornom sustavu podudarala se s nekoliko preklapajuih rascjepa formativnog razdoblja ukrajinske drave polarizacija izmeu ljevice i desnice, proruskih i proukrajinskih snaga, prosocijalistikih i protusocijalistikih snaga- da su doista vodili rauna o tome da politike institucije trebaju odgovarati strukturi drutva, onda ne bi predlagali kombinirani izborni sustav u zemlji koja slobi kao tipino podijeljeno drutvo Makedonija- kombinirani izborni sustav izrastao je iz etniko-politikog rascjepa izmeu makedonskih i albanskih stranaka u toj zemlji- najprije su ga zagovarale stranke brojne albanske manjine u veinskim izborima u jednomandatnim okruzima osvojila bi izravne mandate u albanskoj enklavi, a razmjernim izborima u cijeloj dravi osvojila bi listovne mandate jer brojni Albanci ive raspreni u velikim gradovima diljem Makedonije- strah makedonskih politikara i javnosti od albanske veine u parlamenti nije prijeio izbornu reformu, ali se izrazio u jasnoj brojanoj prevlasti veinskih (85) nad razmjernim (35) mandatima- na takvu strukturu snano je utjecao i makedonski predsjednik Gligorov koji je u njoj vidio oblik dvostruke zatite interesa: zatite interesa makedonske veine u odnosu prema albanskoj manjini i zatite interesa svoje administracije u odnosu prema parlamentu i vladi

4.) KOMPROMIS DVIJU GLAVNIH POLITIKIH STRANAKA (Njemaka)* kompromis dviju najjaih politikih snaga, odnosno dvostranakim sporazumom* u vrijeme nastajanja poslijeratnog izbornog zakonodavstva, Zapadna Njemaka bila je de facto okupirana zemlja u kojoj su vojni guverneri nadgledali nastanak izbornog sustava* snaan ograniujui imbenik bio je prethodno negativno iskustvo s istim razmjernim sustavima propast vajmarske demokracije* suen i predeterminiran krug domaih politikih aktera koji su mogli raspravljati i odluivati o novom izbornom zakonodavstvu* dana je licenca za djelovanje samo 4 politike stranke koje nisu suraivale s nacistima; njima je doputeno da sudjeluju na prethodnim izborima u njemakim saveznim pokrajinama, a ti su izbori provedeni prema razmjernom ili kombiniranom sustavu* u to doba nije postojalo razvijeno, rekonstruirano civilno drutvo, bili su iskljueni utjecaj i partnerstvo aktera civilnog drutva* poslijeratni izborni sustav u Njemakoj bio je izraz pregovora i kompromisa politikih elita, pogotovo socijalnih i kranskih demokrata* rezultat pregovora bio je kombinirani izborni sustav personalizirani razmjerni izbori, a po uincima spada pod razmjerne sustave

5.) KOMPROMIS ETABLIRANIH STRANAKA I AKTERA CIVILNOG DRUTVA (Italija)* Demokranska stranka branila je razmjerni sustav i pristajala samo na promjenu nekih njegovih elemenata* akteri civilnog drutva, manje stranke (Liberalna i Radikalna), javnost i mediji zahtjevali su zamjenu razmjernog sustava veinskim* referendumom je stari izborni sustav delegitimiran dolo je do izrazite premoi veinskog nad razmjernim segmentom izbora (relativna veina 3/4, razmjerni izbori 1/4 prvog doma talijanskog parlamenta)* desetak godina nakon to su reformski potencijali aktera civilnog drutva splasnuli, nove politike stranke opet su ozakonile razmjerni izborni sustav

IV.) Pojam i tipologija kombiniranih izbornih sustava* mnotvo razliitih miljenja moe se saeti u dva opa suprotna stava:1.) kombinirani sustavi mjeavina su elemenata veinskih i razmjernih sustava, nemaju vlastitih svojstava i nisu poseban tip sustava2.) novi tip izbornog sustava sastavljen od elemenata konvencionalnih veinskih i razmjernih sustava; vae posebna pravila politike igre i proizvode se politiki uinci koji se ne mogu unaprijed pretkazati i oblikovati u neku vrstu zakona ili pravila kako se inilo sa starim tipovima veinskih i razmjernih izbornih sustava* jedni su ih pokuali na silu svrstati pod jedan od tipova starih izbornih sustava, drugi su nastojali utvrditi njihova vlastita obiljeja kako bi ih mogli proglasiti novim tipom da se proglasi trihotomija; da bi bilo tree kategorije moraju pretendirati na status politike institucije sui generis, pokazivati da se posjeduju neka bitna svojstva koja ih razlikuju od starijih tipova* kombinirani izborni sustavi zasnivaju se na 3 konstitutivna elementa:1.) dvije strukturno razliite razine nominalna i listova na kojima birai glasuju i na kojima se raspodjeljuju mandati2.) institutu glasovanja s fva glasa jednim glasom glasa se na nominalnoj, drugim na listovnoj razini3.) razliitim obrascima izbora politikih predstavnika u isto predstavniko tijelo i potencijalnom nastanku dviju vrsta zakonodavaca* Shugart i Wattenberg razlikuju se kombinirani sustavi u koje je ugraen institut s dva glasa (separate vote) i koji ukljuuju samo jedan glas (single vote), pri emu napominju da potonji ine manjinu* Ferrara i Herron kombinirani sustavi ukljuuju glasovanje i s jednim glasom (single-balloz mixed system) i s dva glasa (dual-ballot mixed system)* Colomer klasificira prema broju glasova koji imaju birai, a koji presudno utjeu na osobno (personal representation) naspram stranakom predstavljanju (party representation):a) kombinirani sustavi s otvorenim glasovanjem jedan glas za izbor kandidata u jednomandatnom okrugu, vie glasova za izbor kandidata na stranakim listamab) jednim glasom biraju kandidata u jednomandatnom okrugu, a drugim stranaku listuc) jedan glas za jednog stranakog kandidata* institut glasovanja s dva glasa strukturira potpuno nov prostor za razliite vrste stratekog ponaanja:1.) omoguuje cijepanje glasova biraa (splitting) podjelu njegove politike lojalnosti2.) cijepanjem glasova se predprogramiraju poslijeizborne koalicije* birai nisu samo sluge svojih preferencija ve sluge svojih preferencija i oekivanja* strateko ponaanje moe se izraziti na vie naina:1.) birai neke male stranke mogu u jednomandatnim okruzima masovno glasovati svojim prvim glasom za kandidate one velike stranke koja je proklamirani ili oekivani poslijeizborni koalicijski partner njihove stranke2.) birai neke velike stranke mogu masovnije glasovati svojim drugim glasom za izbornu listu male stranke koja je proklamirani ili oekivani mlai partner u tvorbi koalicijske vlade3.) birai desnice ili desnog centra koji oekuju poraz mogu glasanjem za najdesnije orijentiranu stranku lijeve koalicije za koju se pretpostavlja da e pobijediti na izborima kako bi uspostavili povoljniju politiku ravnoteu

2. Studije kombiniranih izbornih sustava pojedinih zemalja

NJEMAKAPovijest izbornih sustava 1871. 1945.* sloena i burna izborna povijest Njemake u 20. stoljeu bitno je odreena iznimno dramatinom opom povijeu zemlje* njemaka se demokracija razvijala posebnim putem (Sonderweg) koji je podrazumijevao kako posebne kontekstualne uvjete izgradnje demokracije tako i posebne politike institucije* Sonderweg se razvija jo od Prve Republike (Vajmarska Republika) zbog opih kriznih uvjeta i politikih institucija na kojima se zasnivala* dalekosene posljedice za politiku povijest imali su polupredsjedniki sustav vlasti i sustav istih razmjernih izbora (arhetipski aranmani)* poraz u Drugom svjetskom ratu opet je uputio zemlju da trai poseban put u stabilnu demokraciju potraga za novim demokratskim politikim institucijama bila je itno odreena negativnim iskustvom vajmarske demokracije* nakon 1945. Njemaka je ogledni primjer path independence opcijska neovisnost o povijesnim politikim institucijama i izostanka nastajanja da se one nakon sloma diktature nanovo uspostave* zamijenjeno je istom parlamentarnom demokracijom, a isti razmjerni izbori kombiniranim izbornim sustavom opet arhetipski aranmani* posebno mjesto konstruktivnog glasovanja o nepovjerenju vladi mora biti sposobna izabrati novu vladu, jer je u protivnom stara vlada na dunosti* kancelarska demokracija (racionalizirani parlamentarizam s institutom konstruktivnog glasovanja o nepovjerenju vladi) i kombinirani izborni sustav postali su ponovo arhetipski* povijest izbornog prava u Njemakoj dijelimo na 3 faze:1.) Njemaka Carevina 1871. 1918.* uvjetovana razliitom povijeu njemakih zemalja koje su se 1871. ujedinile prvi izborni sustav usvojen 1871. i na snazi ostao sve do kraja Carevine 1918.* na snazi izborni sustav apsolutne veine (ako u prvom krugu nijedan kandidat ne bi dobio apsolutnu veinu, u drugom bi se natjecala dvojica kandidata koji su u prvom krugu dobili najvie glasova)* jednomandatni okruzi, oko 100 000 stanovnika i 20 000 biraa; ruralna podruja nadpredstavljena u parlamentu* parlament trajao prvo 3 godine, zatim 5 godina; kriv za nastanak mnogostranakog sustava; Socijaldemokrati su se zalagali za zamjenu veinskog sustava razmjernim to su uspjeli tek u Vajmarskoj Republici2.) Vajmarska Republika 1918. 1933. + Trei Reich do 1945.* 1919. Ustav nove demokratske republike koji je jamio ope birako pravo mukaraca i ena koji su navrili 20 godina* sustav istih razmjernih izbora za Nacionalnu skuptinu primjenjivao se sve do 1933.* natjecanje zatvorenih blokiranih lista pojedinih stranaka i listovnih kartela u velikim izbornim okruzima (35 velika temeljna okruga povezana u 17 regionalnih), te raspodjela mandata na 3 teritorijalne razine (automatska metoda 60 00 osvojenih glasova; uvjet je bio prijei simbolian izborni prag, osvojiti najmanje jedan mandat na jednoj od 2 prve razine raspodjele)* perfekcioniranje naela razmjernog predstavnitva omoguio je proliferaciju parlamentarnih stranaka 1920. 24 stranke, 1928. 35 stranaka, 1932. 42 stranke* fragmentiran i ideoloki jako politiziran viestranaki sustav koji je blokirao donoenje odluka i rad parlamenta uope* teite politike moi premjeteno je sa zakonodavne na izvrnu vlast, iz parlamenta na monog predsjednika drave, koji je sve vie vladao dekretima drava je postupno prelazila u vandredno stanje* Hermens misli da bi sve bilo drukije da se primjenjivao izborni sustav relativne veine tad bi nacisti gubili glasove i mjesta; izborni sustav kljuno je pitanje parlamentarnog sustava uope i stabilne vlade postoje samo onda kad ih tvori jedna stranka; zauzimao se za to da u Njemaku uvede britanski izborni sustav relativne veine* na slom vajmarske republike pridonio je i sustav istih razmjernih izbora on je bio institucionalni uzronik nastanka vrlo fragmentiranog i ideoloki polariziranog stranakog sustava u parlamentu koji se odrazio i na sastav, stabilnost i djelotvornost vlada (1919. 1933.; 22 kabineta prosjeka trajanja 8 mjeseci)3.) Savezna Republika Njemaka nakon 1945.a.) SR Njemaka i DR Njemaka, od 1945. 1990.b.) ujedinjenje nakon 1990.* posljednji vajmarski izbori (relativno rascjepkan stranaki sustav s efektivnim brojem stranaka 4,7) odrani su 1949. po posebnom izbornom zakonu; izraen je jedinstveni zakon za cijelu zemlju prije toga odrani su izbori za pokrajinske parlamente to je izrodilo budue aktere Kransko-demokratsku uniju (CDU) u Socijaldemokratsku stranku Njemake (SPD); sredinje tijelo bilo je Parlamentarno vijee koje je preuzelo ulogu Ustavotvorne skuptine koja je usvojila Temeljni zakon* nijedna stranka nije od poetka mogla nametnuti svoje preferencije i trebalo je traiti kompromis svojni sustav, sustav personaliziranih razmjernih izbora, mjeovito izborno pravo, ...* prema prvom izbornom zakonu u skladu s kojim su provedeni izbori 1949. od 400 zastupnika 60% biralo se relativnom veinom u jednomandatnim izbornim okruzima, a 40% s krutih izbornih lista na razini 10 ondanjih saveznih pokrajina; svaki je bira imao jedan glas i kandidatu je davao glavni glas, ali je trebao navesti i drugog ako on dobije vie glavnih, to je bio pomoni glas i funkcionirao je kao neka vrsta alternativngo glasa; mandati su se dijelili prema D'Hondtovoj metodi; viak mjesta nazvan je prekomjernim mandatima; * tim sloenim postupkom glasovanja htjelo se postui da se poveaju izgledi manjih stranaka da uu u parlament, a dolo je do sljedeeg:- kandidati glavnih stranaka koji su dobivali glavne glasove inila se teta jer ti glasovi nisu uzimani u obzir u zbrajanju- politiki pristran sustav glasovanja jedna velika stranka imala je vie politikih partnera i saveznika i mogla raunati na vie pomonih glasova (CDU-CSU)- u jednomandatnom okrugu nije morao pobijediti kandidat s najvie glavnih glasova nego kandidat s najvie prvih i drugih preferencija zajedno* birai su imali samo jedan glas, a na svim kasnijim izborima dva glasa* imena personalizirani razmjerni izbori, veinski sustav s kompenzacijskom listom, itd.

* povijest kombiniranog izbornog sustava u Njemakoj zapoela je 1953. reformiranjem zakona iz 1949.; promijenjeno je 5 strukturnih elemenata starog sustava:1.) glasovanje jednim lasom zamijenjeno institutom glasovanja s dva glasa2.) izjednaen broj izravnih i listovnih mandata u jednomandatnim i viemandatnim okruzima birao se jednak broj lanova Bundestaga3.) mandati se vie nisu raspodjeljivali na pokrajinskoj ve na saveznoj razini postupkom dvostruke uzastopne raspodjele4.) zakonski izborni prag na saveznoj razini povean s jednog na tri izravna mandata5.) mijenjali su se postupci raspodjele mandata D'Hondt, Hare-Niemeyerova, Sainte-Lagueova* najvanije polemike vode se oko opravdanosti, obliku i visini zakonskog izbornog prava prohibitivne klauzule o problemu se oitovao Savezni ustavni sud i odluio da klauzula nije nespojiva sa zakonom; male su stranke opetovano traili sniavanje 5% praga; no odrala se u izbornom sustavu i opravdala svoje postojanje pridonijevi koncentraciji politikih snaga i strukturiranju nisko fragmentiranog i slabo ideoloki polariziranog stranakog sustava* raspravljalo se o smislenosti i opravdanosti instituta glasovanja s dva glasa raspodjela mandata, najprije ulaze zastupnici koji su osvojili personalizirane mandate u veinskim izborima, a tek onda kandidati s liste; razmjeri i teina personaliziranog glasa vrlo su slabi i izgubio se njegov smisao* smisao personalistikog glasa relativizira pravo na dvostruku kandidaturu koja poraenim kandidatima u jednomandatnim okruzima omoguuje da uu u parlament unutar mandatnog kontigenta izborne liste njihove stranke; pravo na svostruku kandidaturu suoava stranke s pitanjem kako kombinirati listovne i izravne mandate i one mogu odabrati razliite opcije:1.) kandidate koji se natjeu u sigurnim izbornim okruzima (utvrde, niska volatilnost) smjestiti na nia mjesta na izbornim listama2.) kandidati koji se natjeu u nesigurnim izbornim okruzima postaviti na via mjesta3.) kandidate koji se natjeu u sigurnim okruzima staviti na sigurna mjesta na listama4.) kandidate koji se natjeu u nesigurnim okruzima staviti na nesigurna nia mjesta na listama* sustav s dva glasa ne moe dobiti pozitivnu ocjenu uinkovit nije jer poraeni kandidat u veinskim izborima obino ulazi u parlament preko liste svoje stranke; razvidan nije jer komplicira postupak glasovanja; participativan nije jer stvara privid veeg sudjelovanja biraa i proizvodi kozmetiki uinak

Utjecaj kombiniranog izbornog sustava na stranaki sustav* institucionalna arhitektura personaliziranih razmjernih izbora, a poglavito institut glasovanja s dva glasa, omoguila je dvije pojave koje su nezamislive bez njega: cijepanje glasova i prekomjerne madate* institut glasovanja s dva glasa postavljen je tako da omoguuje cijepanje glasova, tj. Podjelu preferencija pojedinih biraa na dvije politike opcije prvim glasom bira moe glasovati za kandidata svoje stranke ili kandidata neke druge stranke koja je obznanila da e nakon izbora ui u koaliciju s njegovom strankom pritom su suoeni sa stratekom dvojbom (ako ne da glas kandidatu svoje stranke, ugroava njegove izglede da pobijedi; ako bira uskrati glas kandidatu jedne od dviju najveih stranaka, izravno pomae kandidatu i stranci koja je izravni i glavni protivnik njegove stranke u borbi za vlast; s izazovom su suoeni birai malih stranaka jer znaju da kandidati njihovih stranaka nemaju stvarne izglede pa svoj prvi glas mogu dati kandidatu velike stranke s kojom e njihova koalirati nakon izbora; birai velikih stranaka mogu dati svoj drugi glas listi manje stranke koja je budui koalicijski partner njihove velike stranke i na taj nain pomau malim strankama da uu u parlament)* male njemake stranke, najprije liberale i Zeleni, gradile su svoje izborne strategije upravo na pretpostavkama te su svoje izborne kampanje stilizirale kao borbu za drugi glas* 50-te i 60-te godine prolog stoljea predstavljaju formativno razdoblje poslijeratne njemake demokracije u kojem se institucionalizirao i konsolidirao stranaki sustav kranski i socijalni demokrati zajedno su prosjeno osvajale 87,5% prvih i 85,5% prvih* Liberalna stranka je bila politiki mnogo znaajnija nego to bi se dalo zakljuiti na osnovi potpore biraa i govorilo se o dvoipolstranakom ili nominalno trostranakom sustavu* nastanak te tree stranke zbog instituta glasovanja s dva glasa koji je biraima dviju velikih stranaka omoguio da drugim glasom biraju Liberale* institut glasovanja s dva glasa nije proizveo personalizaciju prvog glasa i posljedino izbora openito; personalno izborno pravo pokazalo se kao mit, a ne stvarnost* sa slabim cijepanjem glasova izravno je bio povezan vrlo mali broj prekomjernih mandata u tom razdoblju 1994. oni postaju pravni i politiki problem; pokazalo se da upravo prekomjerni mandati mogu presuditi tko e biti pobjednik izbora i sastaviti vladu* vie uzroka nastanka prekomjernih mandata:1.) podjela na izborne okruge formirano je previe jednomandatnih okruga s obzirom na broj stanovnika pa im je pripalo i previe izravnih mandata, to je povealo izglede stranaka da u njima steknu vie prekomjernih mandata2.) institucionalna mogunost i sve proirenija politika praksa cijepanja glasova: to neka stranka ima vie prvih, nego drugih glasova, to lake izravno osvaja mandate* prekomjerni mandati nali su se na dnevnom redu Saveznog suda 2008. proglaene neustavne; kre naelo o jednakoj vrijednosti svih glasova i uspostavljaju pravilo inverzne uspjenosti* poveanje broja prekomjernih mandata i posljedice to proizlaze iz toga utjecale su na irenje i intenziviranje rasprave o reformi izbornog sustava* dva mogua mehanizma za ukidanje ili smanjenje broja prekomjernih mandata (Behnke):1.) smanjenje broja izravnih i poveanje broja listovnih mandata u Bundestagu2.) prebacivanje prekomjernih mandata koji pripadaju listi neke stranke u jednoj saveznoj pokrajini na liste iste te stranke u drugim pokrajinama u kojima nije dobila prekomjerne mandate* 2013. ozakonjen je sloen postupak raspodjele mandata u etiri koraka:1.) u prvom koraku utvruje se broj mandata koji pripada svakoj saveznoj pokrajini, potujui pritom naelo jednakosti glasova tako da priblino jednak broj stanovnika bira svakog lana Bundestaga2.) u drugom koraku utvruje se nain na koji se mandati raspodjeljuju listama koje su se natjecale u pokrajinama osnovica za to je ukupan broj drugih glasova to su ih dobile izborne liste, koji se dijeli s kolinikom koji se utvruje pomou Sainte-Lague postupka3.) u treem koraku utvruje se konaan broj mandata svake stranke i konaan ukupan broj mandata u Bundestagu4.) u etvrtom koraku utvruje se koliko mandata to ih je dobila svaka stranka u prethodno utvrenom postupku pripada njezinim pokrajinskim listama* svi sudionici pretpostavljaju da je kombinirani izborni sustav poseban tip izbornog sustava * poetkom 80-ih uslijedila je izraenija fragmentacija, a djelomice i ideoloka polarizacija stranakog sustava; poeo je proces slabljenja potpore birakog tijela dvjema velikim pukim strankama do 1980. jo uvijek su imale gotovo 90% mjesta, a u sljedeih 10ak godina erodiralo je na samo 57%* sve jai simptomi krize njemakih pukih stranaka i injenicu da se stranaka demokracija suoila s ozbiljnim izazovima; erozija politike potpore velikim pukim strankama moe se pripisati opem slabljenju stranake identifikacije (posebno se izrazilo u prelijevanju glasova biraa drugim strankama, posebno Liberalnoj stranci)* uspon manjih stranaka najprije se oitovao u nastajanju najprije etverostranakog, a zatim fluidnog peterostranakog sustava, koji je svoju fluidnost pokazao ve za 4 godine kada su u parlament ule samo 4 stranke; najbolji skupni pokazatelj transformacije stranakog sustava jest efektivan broj parlamentarnih stranaka* to je bio kraj njemakog izbornog i stranakog uda zaudno rana i visoka koncentracija velikih stranaka i apsorpcija manjih rubnih stranaka unato razmjernom izbornom sustavu* stranako udo ini velika integracijska snaga stranaka koje su uspjele ukljuiti milijune izbjeglica i prognanika, uposliti tisue koje su ostale bez posla* stranaki sustav poeo se ozbiljnije transformirati 80-ih godina kada se na pozornicu stupili novi drutveni pokreti nastala je stranka Zelenih* drugi veliki korak u transformaciji stranakog sustava nainjen je kada je nakon ujedinjenja u Bundestag ula Stranka demokratskog socijalizma* ujedinjenje Njemake nije predstavljalo onako duboko cenzuru u razvoju stranakog sustava kako su mnogi oekivali; Saafeld je saeo ta oekivanja u 4 faze o transformaciji starog zapadnonjemakog sustava nakon ujedinjenja:1.) ujedinjenje e uzrokovati fragmentaciju i polarizaciju stranakog sustava i ojaati razvojne tendencije k polariziranom pluralizmu; glavne stranke gubit e sposobnost da internaliziraju rascjepe i zajame nastavak konsenzusne tvrobe javnih politika koju je omoguilo poslijeratno ideoloko i politiko pribliavanje pozicija njemakih stranaka2.) ujedinjenje e dovesti do transfera stranakog sustava Zapadne Njemake u Istonu Njemaku; jedina autetina istononjemaka stranka, Stranka demokratskog socijalizma, svojevrstan je atavizam koji e nestati3.) ujedinjenje e uvelike dovesti do transfera zapadnonjemakog stranakog sustava u istonu Njemaku, ali e pritom nastati novi rascjep koji e interesno i vrijednosno dijeliti zapadni i istoni dio zemlje; tad SDP nee nestati4.) ujedinjenje e prisiliti dvije glavne stranke da se u istonim pokrajinama transformiraju u izborne profesionalne stranke

ITALIJAPovijest izbornih sustava 1919.-1993.* sloena i burna izborna povijest Italije to ju je uinilo odstupajuim sluajem ili anomalijom; na to je utjecalo nekoliko injenica1.) od 1948. do 1994. u dravi nije bilo smjene vlasti, nego je njome vladala Demokranska stranka, koja je potpuno okupirala politiki centar2.) koalicijske vlade bile su krajnje nestabilne i imale su prosjeni tijek trajanje manje od godinu dana; ogledni primjer nestabile stabilnostI3.) glavna opozicijska stranka bila je Komunistika partija najjaa komunistika organizacija u zapadnim demokracijama4.) glavna opozicijska stranka tretirana je kao protusustavka stranka5.) razvila se arhetipska partitokracija koja je znaila proimanje svih javnih podruja stranakim utjecajem te zamanu politizaciju svih drutvenih djelatnosti6.) formalne politike institucije i organizacije bile su gusto isprepletene s neformalnim klijentelistikim, korupcijskim i kiminalnim mreama7.) uspostavljen je consociativism kao nepotpun i poseban oblik konsolidacijske demokracije netipine za velike europske zemlje* talijanske politike institucije nisu bile tako dosljedno strukturirane i stabilne* izbornu povijest Italije od 1919. do 1993. obiljeili su razmjerni izbori za nacionalni parlament dugo razdoblje te dominacije prekinuto je bilo dvjema nedemokratskim cenzurama:1.) uspostava faistikog poretka (1922.-1943.) zamjena premijerskim poretkom2.) poslijeratno razdoblje konsolidacije demokracije (1953.-1954.) nedemokratska intervencija* razmjerni izborni sustav institucionaliziran je 1919.; prije toga ozakonjeno je ope birako pravo za mukarce i konsolidirane Socijalistika i Puka-stranka* Nittijev zakon 1919. institucionaliziran razmjerni sustav; viemandatni okrugi, otvorene liste, preferencijsko glasovanje, nikakvi/simboliki izborni pragovi; podijeljena na 54 viemandatna okruga, svaki bira imao do etiri glasa, ovisno o veliini okruga; provedeni samo zakoni jo 1921.* prva nedemokratska cenzura dogodila se u sklopu faistikog reima Acerbov zakon, 1923.; uveden premijski sustav izborna lista koja je osvojila relativnu veinu glasova (najmanje 25%) automatski je stjecala pravo na 2/3 mjesta u parlamentu, a preostala mjesta raspodjeljivala su se strankama prema razmjernom naelu* 1925. premijski sustav zamijenjen je izborima relativne veine u jednomandatnim okruzima da se sprijei opozicija da izae na izbore sa zajednikom listom; tihi izbori automatska pobjeda kandidata koji nisu imali nikakvu konkurenciju u svojim izbornim okruzima* 1928. potpuno je ukinuto izborno natjecanje i polukompetitivni izbori; ope birako pravo zamijenjeno imovinskim cenzusom; na izborima je mogla biti istaknuta samo jedna lista o kojoj su se birai izjanjavali plebiscitarno, a da bi bila izabrana trebala je dobiti natpolovinu veinu glasova* uspostavom Prve republike ponovno je ozakonjen razmjerni sustav opim konsenzusom glavnih politikih snaga; zastupnici Ustavotvorne skuptine birali su se u 31 viemandatna i 1 jednomandatnom okrugu u Dolini Aoste, natjecanje zatvorene neblokirane liste* ozakonjeno je preferencijsko glasovanje svaki bira je imao do 3 glasa, ovisno o broju zastupnika koji su birani u pojedinim okruzima prema Droopovoj kvoti (ako bi se u izbornom okrugu dodjeljivalo vie od 20 mandata, djelitelj je poveavan za 2, i taj se postupak u talijanskoj izbornoj povijesti zove Imperialijeva kvota)* zastupnici Predstavnikog doma birali su se u 31 viemandatnih okruga, broj preferencijskih glasova poveao se na 4 ako se u okrugu biralo vie od 15 zastupnika, u postupku raspodjele na dravnoj razini nisu smjele sudjelovati liste koje nisu osvojile bar jedan mandat u temeljnom izbornom okrugu, a modificirana je i Imperialijeva kvota i djelitelj je povean s dva na tri* prijepori su vladali o izbornom sustavu za Senat senatori su se birali u jednomandatnim okruzima, ali je kandidat morao osvojiti bar 65% glasova da bi bio izabran; ako se to ne dogodi, mjesta u Senatu raspodjeljivala su se prema D'Hondtovoj metodi regionalnim listama

* nova nedemokratska cenzura dogodila se 1953. kad je vladajua Demokranska stranka ponovo ozakonila blai oblik premijerskog sustava prema kojem je izborna lista koja dobije 50% plus 1 glas automatski stjecala gotovo dije treine mjesta* novi izborni zakon 1956. vratio je razmjerni sustav kakav je postojao od 1948. do 1963. ulazak u postupak raspodjele mjesta na dravnoj razini povean je izborni prag pa su liste, osim jednog mandata u temeljnom izbornom okrugu, morale dobiti i najmanje 300 000 glasova u cijeloj zemlji* struktura razmjernog sustava u Italiji veliki izborni okruzi, nepostojanje zakonskog praga za ulazak u postupak raspodjele mandata na razini temeljnih izbornih okruga, nizak prag za ulazak u postupak raspodjele mandata na dravnoj razini, zatvorene neblokirane liste, preferencijsko glasovanje, Imperalijeva kvota da proizvodi hiperreprezentativne politike uinke* on je glavni odgovoran za 3 najvee slabosti cijelog politikog sustava:1.) proizvodnja vrlo fragmentiranog i ideoloki polariziranog stranakog sustava u parlamentu iz kojeg su proizlazile nestabilne koalicijske vlade2.) unutarnje funkcioniranje stranaka na ideoloke, politike i osobne struje; struje u talijanskim strankama razvile su se u prave neformalne strukture moi, usidrene u katolikom i sekularnom taboru kao podsegmentima talijanskog drutva3.) razvoj partitokracije vrsti sustav formalnih i neformalnih odnosa kojima su stranke ovladale cjelokupnim politikim i drutvenim ivotom; politike stranke kolonizirale su sve vane segmente drutva* poetkom 90-ih 20. stoljea, dolo je do potpunog preklapanja i uzajamnog toleriranja drave, vladajue Demokranske stranke i drutvenih elita koje su vladale pomou te stranke; stranka je stvorila vlastitu osnovicu moi i izgradila razgranatu klijentelistiku mreu to je pogodovalo korupciji koja je prodrla u sve pore talijanskog drutva* talijanski politiki sustav opisan je kao tripolarni sustav u kojem su krajnje lijevo i desno krivo zaposjele protusustavke stranke Komunistika partija Italije i neofaistiki Talijanski drutveni pokret* zamisao da bi komunisti mogli preuzeti vlast inila se katolikom taboru poput scenarija uasa na Italiju se gledalo kao na graniarsku demokraciju; Demokranskoj vlasti bila je osigurana stalna vlast i sve do 1994. dobivala je relativnu veinu glasova i bila je okosnica svih vlada to su formirane u tom razdoblju; bila je drava bez prave opozicije koja bi ukinula postojei politiki monopol; nesavreno dvostranaje, blokirana demokracija* u povijesti talijanskog stranakog sustava i vlada razlikuju se 4 konstelacije odnosa:1.) 1948. 1960. centrizam- demokrani vladaju u koaliciji s malim laicistikim strankama ili sami, ali uz njihovu potporu2.) 1963. 1971. faza lijevog centra- demokrani vladaju u koaliciji sa socijalistima3.) druga polovica 70-ih povijesni kompromis demokrana i komunista- jednostranake demokranske vlade podupirali su komunisti koji su bili izolirani od izvrne vlasti4.) 80-te godine petostranake koalicije- demokrani, Socijalistika, Socijaldemokratska, Radikalna i Liberalna stranka*dugotrajna kriza okonana je raspadom cijelog stranakog sustava; propast komunistikih reima neposredno je pogodila i Komunistiku partiju Italije to je dovelo do raspada stranaka koje su se temeljile na protukomunizmu, pa tako i Demokranske stranke* zapoinje razdoblje protustranaja odbacivali su se nazivi stranaka, zavladali su stvarni ili samoproglaeni pokreti (Forza Italia, Sjeverna liga), personalizirane izborne liste (Lista di Pietro, Lista Dini), neke druge tvorevine (Kua sloboda, Mrea)* Druga republika paradigmatian sluaj personaliziranog politikog pokreta

Izborna reforma 1993.* izbornu reformu blokirale su najvee politike stranke i reforma je proistekla iz skupine parlamentarnih zastupnika razliitih stranaka koje su 1988. potaknuli Pokret za izbornu reformu koji je prerastao u Odbor za izbornu reformu; poduprli su ih brojna graanska udruenja, mediji i javnost i inicijativa je preputena organizacijama civilnog drutva; prikupljeno je oko 600 000 potpisa graana za izbornu reformu; na opozivajuem referendumu 1991. sudjelovalo je 62,5% biraa i veina od 95,6% prihvatila je prijedlog za ukidanje preferencijskog glasovanja* drugi referendum 1993., na koji je izalo 77% biraa, 82,7% glasovalo je ukidanje izbornog sustava za Senat, odnosno praga od 65% koji je bio potreban za pobjedu u veinskim izborima* reforma izbornog sustava za drugi dom nije bila nevana jer je talijanski parlament primjer simetrinog bikameralizma koji podrazumijeva naelo jednake ovlasti obaju domova u zakonodavnom i politikom smislu

Kombinirani izborni sustav za Predstavniki dom 1993.-2005.* razgovorno se nazivao i Mattarellum ubraja se meu najsloenije institucionalne aranmane u poslijeratnoj izbornoj povijesti* u tri mandatna razdoblja (1994.-1996., 1996.-2001., 2001.-2006.) na snazi je bio oblik kombiniranog kompenzacijskog sustava; zastupnici su se birali prema dva pravila odluivanja, veinskom i razmjernom, na dvije razine natjecanja, nominalnoj i listovnoj, pri emu su birai imali dva glasa* lanova Predstavnikog doma biralo se relativnom veinom glasova u jednomandatnim izbornim okruzima, a razmjernim izborima u 27 viemandatnih okruga ije su se granice uglavnom poklapale s granicama talijanskih regija* poseban element talijanskog izbornog sustava obvezatni listovni savezi; svaki kandidat koji se natjecao u jednomandatnom okrugu morao se povezati s jednom ili vie lista koje su se natjecale regionalno* pravilo strukturno bilo povezano s postupkom raspodjele listovnih mandata na regionalnoj razini, jer se pomou njega utvrivao odbitak ili scorporo (broj glasova koji se nekoj listi oduzimao prije nego to se pristupi raspodjeli listovnih mandata)* prvi korak u postupku raspodjele listovnih mandata bilo je utvrivanje efektivnog broja glasova koje je svaka lista dobila u svakom viemandatnom okrugu; listama su se oduzimali glasovi ondje gdje su one ve bile mandatno nagraene, tj. Gdje je njihov kandidat pobijedio u veinskim izborima i uao u parlament* oduzeti broj glasova nije smio biti manji od 25% vaeih glasova to su dani u dotinom jednomandatnom okrugu taj se kompenzacijski institut nazivao djelominim odbitkom (scorporo parziale); nakon utvrivanja efektivnog broja glasova mandati su se listama dijelili prema Hareovoj kvoti

Veinski sustav s kompenzacijskom listom za izbor Senata* od 315 lanova Senata, birane su relativnom veinom u jednomandatnim okruzima, a preostala etvrtina razmjernim izborima u 18 okruga koji su se teritorijalno poklapali s talijanskim regijama; broj senatora bio je razmjeran broju stanovnika koji su tamo ivjeli i nijedna regija nije mogla imati manje od 7 senatora (osim regije Dolina Aoste s 1 senatorom i regije Molise, 2 senatora, te Juni Tirol sa 6)* izborni sustav zasnivao se na jednom glasu mjeoviti sustav s jednom glasom, veinski i razmjerni glasovi spojeni u jedan glas* stranke isticale vie kandidata u jednomandatnim okruzima, to je povealo stupanj kompetitivnosti i praktino iskljuivalo standardno dvostranako natjecanje * repechage mehanizam povezivanja 2 mandatne razine izbornog sustava; pravo kandidata koji izgube izbore u jednomandatnim okruzima da ipak dobiju mandate s lista stranaka ili izbornih saveza s kojima su bili povezani; najbolji gubitnik bio je kandidat koji je imao najvei omjer izmeu glasova koje je dobio svaki kandidat u jednomandatnim izbornim okruzima i ukupnog broja svih vaeih i nevaeih glasova koji su dani u jednomandatnom okrugu* scorporo poticao stranke da se formalno odriu svoju kandidata i veu ih za lane liste

Politiki uinci kombiniranog izbornog sustava* novi izborni aranmani trebali su ostvariti 3 cilja:1.) smanjiti tradicionalno snanu fragmentaciju talijanskog stranakog sustava i pridonijeti oblikovanju bipolarizma- eventualni trei pol ne bi imao vaniju ulogu jer jedan pol mora biti dovoljno jak da sam sastavi vladu- scorporo je bio izloen brojnim kritikama jer je shvaen kao kazna za velike i nagrada za male stranke i mehanizam koji potie fragmentaciju sustava- da izbegnu scorporo stranke su se povezivale sa listama papirnih tigrova izbjegle su oduzimanje glasova u postupku podjele listovnih mandata jer su njihovi kandidati bili formalno povezani s drugim listama koje gotovo i nisu imale birae- samo se djelomino ostvario glasovi biraa masovno su se grupirali oko dva velika glasaka kartela; smanjivali su se glasovni udjeli sredinskog bloka koji je preuzimao marginalnu ulogu- potencijalo opasna tendencija teritorijalizacije glasova2.) novi izborni sustav trebao je omoguiti i olakati smjene stranaka na vlasti- uspjeno je ostvaren jer su se dogodile 3 smjene na vlasti3.) novi raspored politikih snaga u parlamentu trebao je omoguiti tvorbu stabilnih vlada (Italija bila ogledan tip drave s nestabilnim i kratkovjenim koalicijskim vladama)- promjenjeno je 6 vlada razliitih boja (1994. do 2001.)

Nova reforma: povratak razmjernom i premijskom izbornom sustavu 2006.* redoviti parlamentarni izbori 2006. vratila su se, neoekivano, premijerskom izbornom sustavu; nova reforma izvedena je napreak i bila je izraz politike volje parlamentarne veine desnog centra, poglavito Silvija Berlusconija* razmjerna raspodjela mjesta ako neka stranaka ili koalicijska lista osvoji natpolovinu veinu od 55% mjesta u Predstavnikom domu; ako nijedna izborna lista ne osvoji tu veinu sustav se praktiki pretvara u premijski u kojemu je lista koja je osvojila najvie glasova imala pravo na onoliko bonusnih ili premijskih mandata koliko joj je bilo potrebno da dode do natpolovine veine od 55% (veinska premija ili premija veine)* 26 viemandatnih okruga, na jedan okrug u Dolini Aoste i 4 izvan zemlje za dijasporu* zatvorene blokirane liste i trebali su biti navedeni stranaki simboli i vodei kandidati to je oznaavalo injenicu da je sustav bio izrazito usmjeren na voe* diferencirani izborni prag stranke morale osvojiti najmanje 4% glasova u cijeloj zemlji i listovni savezi ili karteli koji su osvojili najmanje 10% glasova* Senat Italija je bila podijeljena na 19 regionalnih izbornih okruga razliite veliine u kojima se biralo od 7 do 47 zastupnika; u raspodjeli mandata mogle sudjelovati samo stranke koje su dobile najmanje 8% i listovni karteli koji su osvojili najmanje 20% glasova na regionalnoj razini; ako nitko ne dobije 55% mjesta u Senatu, lista koja je osvojila najvie glasova ima pravo na veinsku premiju na jednak nain kao u Predstavnikom domu* premda je formalno rije o razmjernom izbornom sustavu, zbog naelno neograniene premijske kvote praktino funkcionira kao veinski sustav s 20 ili 25% dobivenih glasova biraa moe dobiti 55% mjesta u parlamentu, disproporcijski uinak vei je nego u velikoj veini klasinih sustava relativne i apsolutne veine* tipini primjer jednostrana dizajna i pogrene raunice aktera koji ga je dizajnirao u skladu sa svojim interesima i procjenama

TABLICA!!!Godine vaenjaTip/podtip izbornog sustavaGlavni elementi

1946. 1953.RazmjerniVeliki viemandatni okruzi, zatvorene neblokirane liste, preferencijsko glasovanje, dvije razine raspodjele mandata: Droopova i Imperalijeva kvota na razini izbornih okuga, Hareova kvota i metoda najveeg ostatka na razini drave

1953. 1954.Razmjerni/premijski (uvjetno)Veliki viemandatni okruzi, zatvorene neblokirane liste, preferencijsko glasovanje, Imperialijeva kvota, lista koja osvoji 50% +1 glas automatski stjee 64,4% mandata, a ostatak se raspodjeljuje ostalim listama razmjerno broju glasova

1954. 1993.RazmjerniVeliki viemandatni okruzi, zatvorene neblokirane liste, preferencijsko glasovanje, Imperalijeva kvota

1993. 2006.Kombinirani kompenzacijskiIzbori relativnom veinom u jednomandatnim okruzima za 75% zastpnika i razmjerni izbori u velikim viemandatnim okruzima sa zatvorenih lista, zakonskim izbornim pragom od 4% na nacionalnoj razini i prema Hareovoj kvoti i metodi najveeg ostatka za 25% zastupnika, scorporo parziale

2006. 2013.Razmjerni/premijski (uvjetno)Veliki viemandatni okruzi, zatvorene blokirane liste, zakonski prag od 4% za stranake i 10% za koalicijske liste, Hareova kvota i metoda najveeg ostatka; ako glasovno najjaa lista ne osvoji apsolutnu veinu od 55% mandata, dobila onoliko premijskih mandata koliko joj je potrebno da stekne tu veinu, a ostatak se raspodjeljuje razmjerno broju glasova drugim listama

BUGARSKAPovijest izbornih sustava 1878. 1990.* 1978. 1947. autoritarna ustavna monarhija* 1947. 1990. totalitarna republikanska komunistika diktatura* 1990. postkomunistika demokracija* dravni udari 1882., 1923., 1934., koji su privremeni susprendirali Ustav iz 1879. i otvorili vrata punim diktaturama (osobito poguban posljednji jer je u prvi plan izbila zamisao o faizmu)* nakon Drugog svjetskog rata uspostavljen jedan od najrigidnijih komunistikih reima u Istonoj Europi, a zemlja je smatrana najbliom sovjetskom saveznicom i prototipskim sovjetskim satelitom zemlja proglaena republikom i narodnom demokracijom sovjetskog tipa; uspostavljen patrimonijalni tip komunistikog reima s koncetriranom politikom moi u rukama malobrojne partijske elite (nomenklature)* 1990. Bugarska komunistika partija preimenovana je u Bugarsku socijalistiku stranku koja je na izborima 1990., 1994., 2005. i 2013.* taj prijelaz dogodio se zbog nepostojanja znaajnije opozicije prije 1989., kljunom ulogom bugarskih komunista u tranziciji i njihovom organizacijskom snagom* vano je razlikovati Veliku narodnu skuptinu (ustavotvorno tijelo koje se saziva kada treba usvojiti novi ili promijeniti postojei ustav; od 1789. do 1990. sazivana je 7 puta, od kojih je iznimno vano sazivanje 1990. za prve slobodne demokratske izbore) i Narodnu skuptinu (redoviti parlament iji se mandat mijenjao tijekom povijest; 3/5/4 godine, a prvi izbori odrani su 1991.)* prvi izbori odrani su 1879. izbori za Ustavotvornu skuptinu, birao 89 zastupnika na svakih 10 000 mukaraca, aktivno pravo glasa svi mukarci vie od 21 godinu, obrazovni cenzus* 1919. ozakonjeno je obvezatno glasovanje Ustavotvornu skuptinu inili su predstavnici klera i Vrhovnog suda, predstavnici drugih drutvenih ustanova; 21 zastupnik etnike manjine, meu kojima je najvie tuskih (11); izbore je inio premijski izborni sustav kao poseban podtip veinskog sustava; lanovi skuptine birani su u viemandatnim okruzima, natjecale su se liste politikih stranaka i listovnih saveza; pobjednika lista morala je dobiti najmanje etvrtinu svih danih glasova* premijski sustav zamijenjen je 1912. razmjernim izbornim sustavom, za to su dva glavna razloga:1.) postojei sustav je nepravedan jer je povlaivao najjau stranku, a deprivilegirao manje stranke i onemoguavao im parlamentarizaciju; zbivale su se stalne politike manipulacije izbornim postupkom2.) stupaju dvije nove i velike politike snage Bugarski narodni seljaki savez i Bugarska radnika socijaldemokratska stranka koje su se zauzimale za razmjerne izbore* 20-ih godina Bugarska se vratila jednom obliku premijskog sustava prema kojem su glasovno najjaoj izbornoj listi pribrajali glasovi svih lista koje nisu dosigle jednostavni izborni broj* glavni akter nakon Drugog svjetskog rata formalno je bila Domovinska fronta koja je poela nastajati jo 30-ih godina 20.st. kad su bugarski komunisti poeli organizirati antifaistike snage u zemlji* frontom je zavladala Bugarska radnika stranka, komunisti, koji su tolerirali postojanje nekomunistikih skupina, a od 1947. zahtjevali su da se stope s Komunistikom partijom* prvi poslijeratni izbori odrani 1945. za Narodnu skuptinu svi mukarci i ene s navrenih 21 godinu (pravo glasa oduzeto faistima i reakcionarima), razmjerni izborni sustav na 30 000 stanovnika bira se jedan zastupnik, Hareova u prvom postupku i zatim Hagenback-Bischoffovoj metodi

Izborna reforma i kombinirani izborni sustav 1990.-1991.* kombinirani izborni sustav bio je rezultat pogodbene tranzicije dogovorene za okruglim stolom; pregovori su se vodili 1990. izmeu bugarskih komunista i opozicije; stol je posluio kao institucionalni okvir unutar kojeg se pred javnou mogu legitimirati obje pregovarake strane* trebalo je izabrati Veliku narodnu skuptinu kao ustavotvorno tijelo koje bi donijelo novi demokratski ustav; ozakonjen je segmentirani podtip kombiniranog sustava s jednakim omjerom izravnih i listovnih mandata (200 lanova birao se apsolutnom veinom glasova u jednomandatnim okruzima, a 200 u 28 viemandatnih okruga), zatvorene blokirane liste trebale su dobiti najmanje 4% glasova, a mandati su se raspodjeljivati D'Hondtovom metodom * izbori su rezultirali socijalistikim predsjednikom, kabinetom i apsolutnom veinom u parlamentu; a kombinirani sustav pridonio je uspostavi bipolarnog obrasca izbornog natjecanja i dvoblokovskog sustava

Izborna reforma i ozakonjenje razmjernog izbornog sustava 1991.* izborna reforma bila je posjedica dvaju uzroka:a.) Velika narodna skuptina raspustila je samu sebe nakon usvajanja Ustava i predsjednik je raspisao izboreb.) naglo i temeljito mijenjanje odnosa politikih snaga u zemlji* novi sustav zastupnici se birali u 31 viemandatnom okrugu, u 27 okruga granice su se poklapale s granicama upravno-teritorijalnih ovlasti, a Sofija je bila podijeljena na 3, Plovdiv na dva okruga* raspodjela se vrila D'Hondtovom metodom; zakonski prag od 4% pokazao se djelotvornim u sprijeavanju proliferacije parlamentarnih stranaka (1991. su ule samo dvije bugarske stranke, socijalisti i unionisti); pridonio je fragmentiranju stranakog sustava, to se oitovalo slabljenjem Bugarske socijalistike stranke i nastupu nekolicine manjih stranaka* uspostavi i odravanju dvostranaja pridonijela je i posebnost bugarskog nacionalnog izbornog sustava:OBOJENI GLASAKI LISTII boje su tradicionalno sredstvo stranake identifikacije; boje je dodjeljivalo Sredinje izborno povjerenstvo prije svake izborne kampanje i pretvarale su se u predmet pravog politikog spora

Izborna reforma i povratak kombiniranome izbornom sustavu 2009.* novi izborni sustav ozakonjen je bez iroka konsenzusa politikih snaga predsjednik drave izjasnio se za povratak kombiniranom sustavu, navodno da se povea zamrli interes bugarskih biraa za izbore* novi izborni sustav usvojen je samo 3 mjeseca prije odravanja parlamentarnih izbora* 31 zastupnik birao se veinskim, a 209 razmjernim izborima; zamjenio se izbor apsolutnom veinom u dva kruga izborima relativnom veinom u jednom krugu; D'Hondtova metoda zamijenjena je Hare-Niemeyerovom; uveden je diferencirani izborni prag te su liste jedne stranke morale osvojiti 4%, a liste koalicija nekoliko stranaka 8%* bila je doputena trostruka kandidatura: isti se kandidat mogao natjecati u jednomandatnom okrugu i na listama u dva viemandatna okruga* reducirani veinski segment izbora snano je ograniio parlamentarizaciju stranaka u Narodnu skuptinu ule su samo dvije stranke

Nova izborna reforma i povratak razmjernom sustavu 2013.* reformu je inicirala Bugarska socijalistika stranka prijedlog izborne reforme izradio je parlamentarni odbor; zemlja podijeljena na 31 viemandatni izborni okrug, u najmanje okrugu birana 4 zastupnika; u nekim okruzima tri ili etiri puta su glasovi biraa bili vrijedniji nego negdje drugdje

Godine izboraBroj zastupnikaIzborni sustavPravila odluivanja

1990. 1991.400Kombinirani/segmentiraniPravilo apsolutne veine u dva kruga za izbor 200 zastupnika i D'Hondtova metoda sa zatvorenih blokiranih lista koje su se natjecale u 28 viemandatnih okruga; 4% zakonski prag

1991. 2009.240RazmjerniD'Hondova metoda raspodjele mandata sa zatvorenih blokiranih lista u 31 viemandatnom okrugu; izborni prag od 4%

2009. 2013.240Kombinirani/segmentiraniPravila relativne veine za izbor 31 zastupnika u jednomandatnim okruzima; Hare-Niemeyerova metoda raspodjele 209 mandata sa zatvorenih blokiranih lista koje su se natjecale u 31 viemandatnom okrugu; 4% izborni prag, od 2011. preferencijsko glasovanje jednim glasom za kandidata na nekoj listi

2013. -240RazmjerniHareova metoda (plus metoda najveeg ostatka) za raspodjelu mandata sa zatvorenih blokiranih lista u 31 viemandatnom izbornom okrugu; 4% izborni prag

HRVATSKAPovijest izbornih sustava 1848. 1992.* izbornu povijest sloenom ini dravnopravni poloaj hrvatskih zemalja od druge polovice 19.st. kad se biljee zaeci modernog izbornog prava; cijelo to vrijeme Hrvatska nije bila samostalna drava; osim ukljuenosti u vee dravne cjeline, hrvatske su zemlje najveim dijelom tog razdoblja bile i razjedinjene; tek 1939. stvorena je zasebna Banovina Hrvatska* pravno-politiki poloaj Hrvatske bitno je odredio ulogu i znaenje Sabora kao glavnog politikog predstavnikog tijela; u nekim razdobljima nacionalne povijesti Sabor nije ni postojao formalno, to posebno vrijedi za razdoblje jugoslavenske kraljevine; u federalnoj Jugoslaviji Sabor je formalno bio uspostavljen kao najvie republiko predstavniko tijelo, ali su njegove ovlasti bile bitno odreene i ograniene nadlenou Savezne skuptine; pravi nacionalni parlament postao je tek 1992. godine, ali se njegova nadlenost nije djelotvorno prostirala na cijelo podruje drave sve do 1997.* sve do 1992. ne moe se u Hrvatskoj govoriti o dravnim ili nacionalnim izborima svi izbori od 1848. do 1992. bili su poddravni, bilo zemaljski bilo republiki* prvi potpuno demokratski izbori za nacionalni parlament i predsjednika drave na cijelom podruju drave provedeni su tek 2000. i ujedno su bili i prvi kritini izbori u povijesti samostalne Hrvatske

* 19. stoljee demokratskog izbornog prava u Hrvatskoj dominacija neopeg, nejednakog, posrednog i javnog prava glasa; u 20. stoljee hrvatske zemlje ule su s jednim od najzaostalijih izbornih prava u Europi* zaetak modernog izbornog programa graanske revolucije 1848. kad zapoinje i preobrazba u Austrougarskoj Monarhiji; osnovicu preobrazbe ini Naredba o pozivanju i zastupanju sabora kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (prvi moderni izborni red normativni akti kojima su se ureivali birako pravo i pravila za izbor Sabora, a vaili su samo za jedan saziv tog tijela; Sabor ureen kao zemaljsko predstavniko tijelo sa 192 zastupnika podijeljena u dvije kategorije; prvu kategoriju ine imenovani zastupnici, tj. Virilisti i predstavljaju gornji dom; drugu kategoriju ine zastupnici koji su birani u povlatenim teritorijalnim i funkcionalnim izbornim jedinicama; ozakonjen cenzusni reim i birako pravo imalo oko 3% stanovnitva, glasovanje je bilo javno i biralo se sustavom apsolutne veine u dva kruga)* Sabor 1970. donio izborni zakon kao prvi izborni propis koji je u Hrvatskoj donijet redovitim ustavnim putem nije ozbiljnije naeo cenzusno birako pravo, ime je broj biraa narastao na 10,5%; uspostavljene su dvije kategorije zastupnika zemaljskog Sabora izabrani zastupnici birani apsolutnom veinom glasova u 2 kruga u 90 jednomandatnih okruga, a imenovani su birani iz redova crkvenog klera, plemstva, veleposjednika

* u Kraljevini SHS Hrvatska je u izbornom zakonodavstvu nainila 2 iskoraka u izbornoj povijesti:1.) izbornim zakonom 1920. uvedeno ope, jednako, izravno i tajno pravo glasa mukaraca koji su napunili 21 godinu; iskljuene su bile ene, neslavenske manjine, dravni inovnici i vojnici na odsluenju vojnog roka2.) institucionaliziran razmjerni sustav izbora za jugoslavensku skuptinu kao najvie predstavniko tijelo podijeljena je na 56 viemandatnih okruga, biralo se 419 zastupnika, otprilike se jedan mandat dodijeljivao na 30 000 stanovnika, a ako je bilo vie od 47 000, dodijeljivao se jo jedan; natjecale su se izborne liste, dijelili su se prema Hareovoj kvoti; uveden je kuglini sustav glasovanja zbog nepismenosti (80%)* takvo birako pravo i razmjerni sustav opstali su do proglaenja kraljeve diktature 1929. Oktroiranim ustavom 1931. uspostavljena je autoritarna monarhijska diktatura; ozakonjeno je ope, jednako i javno pravo glasa; premijski izborni zakon; jedna zemaljska vladina lista

* Ustav FNRJ 1945. prvi je put ozakonio ope, jednako, izravno i tajno birako pravo mukaraca i ena s navrenih 18 godina; prvi izbori za savezni parlament odrani su u skladu s razmjernim izbornim sustavom, ali je na njima vladala samo lista Narodne fronte (izbori su poprimili pseudoplebiscitaran karakter jer su birai mogli prihvatiti ili odbaciti samo jednu izbornu listu); formalno tajno glasovanje praktino bilo javno zbog kuglinog sustava* izbori 1950. provedeni su prema veinskom izbornom sustavu, relativne veine, prikladnijim autokratskim reimima od razmjernih izbora jer je natjecanje lista politikih okruga zamijenio natjecanjem pojedinanih kandidata* pravu involuciju birako pravo doivjelo je uvoenjem delegatskog sustava 1974. koji se nije zasnivao samo na nejednakom ve i na neizravnom pravu glasa; birai nisu izravno birali svoje predstavnike, nego su izmeu biraa i delegata postavljena izbornika tijela i stvoren je sloen sustav posredne samoupravne demokracije (jedan oblik suvremenog korporativnog predstavnitva u kojem su posredno predstavljani interesi teritorijalnih i funkcionalnih jedinica)

Povijest izbornih sustava od 1990.* najvanije obiljeje demokratske izborne politike u Hrvatskoj je iskljuivi izraz volje parlamentarne veine HDZ-a; iz toga treba izuzeti prve slobodne izbore 1990. koji su provedeni prema dvokrunom veinskom sustavu kojeg je nametnuo Savez komunista Hrvatske u sklopu dem. transformacije* uoi prijevremenih izbora 1992. HDZ je ozakonio kombinirani izborni sustav s jednakim brojanim omjerom listovnih i izravnih mandata; taj sustav je reformiran 1995. tako to je znatno povean broj listovnih mandata; kombinirani sustav zamijenjen je 1999. razmjernim sustavom prema kojem su provedena 4 redovna ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007. i 2011.) izborna politika stabilizirala se tek 2000. kritikim izborima na kojima je nakon 10 godina smijenjen HDZ* demokratska transformacija u Hrvatskoj najblia je obrascu upravljanja odzgo kljunu ulogu u oblikovanju novih politikih institucija imalo reformsko krilo SKH* dvokruni veinski sustav za provedbu prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj; u prvom krugu za pobjedu je bila potrebna uvjetovana apsolutna veina glasova biraa broj glasova nije smio biti manji od jedne treine broja biraa koji su bili registrirani u dotinoj izbornoj jedinici; htio se osigurati minimalan legitimacijski prag kako se mandati ne bi doveli u pitanje, kako ne bi bili upitni; ako nitko ne bi dobio uvjetovanu natpolovinu veinu u prvom krugu, u drugi krug ulazili su svi koji su dobili najmanje 7% i u drugom krugu bila je dovoljna i relativna veina glasova* zakonodavac nije prije izbora primijenio trodomnu strukturu Sabora; aktivno pravo glasa imali su svi dravljani stariji od 18 godina, a pasivno su imali samo lanovi 5 drutveno-politikih organizacij u kojima je u socijalistikom reimu bilo doputeno djelovanje, a kako su gotovo svi bili u takvim organizacijama, svi su punodobni graani imali i aktivno i pasivno pravo glasa

Kombinirani izborni sustavi 1992. 1999.* Zakonodavno-pravna komisija Sabora osnovala je trolanu radnu skupinu koja je izradila Nacrt zakona o izborima zastupnika za Savor; inili su je Sokol, Crni i eks; poduprlo ih je Vrhovno dravno vijee predlagali su da se ozakoni kombinirani izborni sustav; segmentirani ili paralelni podtip kombiniranog sustava koji se sastoji od veinskog i razmjernog izbornog obrasca koji nisu bili meusobno povezani; 60 zastupnika Zastupnikog doma biralo se relativnom veinom u jednomandatnim okruzima, a druga razmjernim u jednoj izbornoj jedinici koju je inila cijela drava i u kojoj su se natjecale zatvorene blokirane liste; liste s minimalno 3% glasova biraa, D'Hondtova metoda gotovo ist razmjerni sustav* eks je ustvrdio da teki ratni uvjeti u zemlji zahtjevaju stabilan Sabor kao jamstvo stabilne vlade; razmjerni izbori sruili bi vladu i izazvali ustavni krizu* kombinirani sustav nastao je nametanjem volje vladajue stranke i predstavljao je obrazac izborne reforme pod imenom elite majority imposition izborni sustav oblikuje i namee skupina politikara na vasti koji se u izbornoj reformi vode poglavito interesima da maksimaliziraju osobnu mo i mo svoje stranke* HDZ ipak nije odabrao izborni sustav koji e maksimalizirati njegovu politiku dobit; mandatna premo koju su ostvarili u izborima relativnom veinom bila je umjetna u osnosu prema stvarnoj politikoj potpori biraa i bila je i posljedica nezrelosti politike opcije koja se oitovala u 2 glavna povezana oblika:1.) opozicijske stranke pretpostavile su uske stranake interese opim nacionalnim koji su zahtjevali da se opozicija udrui i ojaa u parlamentu; time bi se smanjio demokratski deficit2.) opozicijske stranke pokazale su da nisu sposobne odgovoriti na institucionalno-politike izazove i prilagoditi svoje strategije; Hrvatska je ekstreman sluaj nesposobnosti politikih aktera da se strateki prilagode institucionalnim izazovima s kojima su suoeni

* HDZ je izvukao pouku iz izbora 1992., a to je da trebaju modificirati postojei izborni sustav; izvrili su 3 vane promjene izbornog sustava:1.) promijenio je najvaniji dio segmentiranih izbornih sustava, a to je brojani omjer izmeu veinskih i razmjernih mandata omjer 80:28 u koristi lista; procijenjivalo se da opozicija nee ponoviti greku nainjenu na izborima 1992. i nastupiti u veinskim izborima razjedinjena, a ako se ujedini, izgledi HDZ-a su znatno umanjeni2.) u razmjerni segment izbora udraen je poveani i diferencirani izborni prag liste pojedinih stranaka morale su dobiti barem 5%, koalicije 8%, a tri ili vie 11%; HDZ je htio sprijeiti visoku fragmentaciju parlamenta i obeshrabriti izborno koaliranje malih i opozicijskih stranaka3.) razmjerni segment izbora razlomljen je na dva podsegmenta zemaljski segment sa birakima koji ive u Hrvatskoj biralo se 80 zastupnika, u inozemnom se biralo 12 zastupnika

* oporbene su stranke nauile da trebaju primijeniti kompleksniju strategiju nastupa; oporba je primijenila vrlo kompleksnu i rizinu strategiju koja se izraavala u dva glavna obrasca:1.) isticanje jednog zajednikog kandidata udruene opozicije iju su jezgru inili HSLS, HNS, HSS, HND, IDS i SDP, a iznimno su im se pridruivale ideoloki i politiki udaljenije stranke desno od centra (HKDU, HSP-1861)2.) isticanje kandidata jedne stranke udruene opozicije i strateko odustajanje drugih opozicijskih stranaka od isticanja svojih kandidata

* stranaki sustav u Hrvatskoj proao je od 1990. do 2012. 3 faze razvoja:a.) kratku fazu dvostranaja 1990. 1992.b.) neto dulju fazu sustava s dominantnom strankom 1992. 2000.c.) najdulju fazu umjerenog pluralizma nakon 2000.* hrvatske vlade u 3 razdoblja kojima su vladali razliiti izborni sustavi: dvokruni veinski (1990. 1992.), kombinirani (1992. 1999.) i razmjerni sustav (2000. 2011.)* na trajnost vlada od 1990. do 2000. vei je utjecaj imao polupredsjedniki sustav vlasti, tj. predsjednik drave koji je bio i predsjednik vladajue stranke, autoritarno postavljao i smjenjivao predsjednike svojih vlada bez vidljivih razloga

Izborna reforma 1999: razmjerni izborni sustav* 1999. imenova je struno povjerenstvo koje je trebalo izraditi prijedlog reforme izbornog zakonodavstva; dokument je bio podijeljen na 9 dijelova, pri emu su za izborno pravo i sustav bili najvaniji prvih 5 dijelova:PRVI DIO autori su se zauzimali da se novi izborni zakon usvoji konsenzusom parlamentarnih stranaka umjesto odlukom jedne stranke kao dotadDRUGI DIO izloena su temeljna naela i elementi izbornog sustava i polazite je bilo uvjerenje da Sabor, Zastupniki i upanijski dom treba konstruirati u skladu s naelom pravednog politikog predstavljanja svih dijelova birakog tijela, to se moe ostvariti samo pomou razmjernog izbornog sustavaTREI DIO autori su se zauzeli za to da se zadri postojei sustav izbora upanijskog domaETVRTI DIO o predstavljanju hrvatskih dravljana koji ne ive u Republici HrvatskojPETI DIO razmatran je ustavni okvir politikog predstavljanja nacionalnih manjina zakonodavac obvezan utvrditi nain izbora najmanje 5 posebnih zastupnika nacionalnih manjima

* razmjerni sustav koji je institucionaliziran pokazao se trajnijom politikom institucijom, za to je vie uzroka doneen je irokom suglasnou politikih stranaka u parlamentu i omoguio je ostvarenje veine viljeva koji se oekuju od razmjernog sustava (stabile koalicijske vlade, pravedno politiko predstavljanje, koncentracija politikih snaga, umjereni stranaki pluralizam, jednostavnost, ...)Godina izboraBroj zastupnikIzborni sustavPravila odluivanja

OpiManjinskiDijasporskiUkupno

1990.8080Dvokruni veinskiPravilo apsolutne veine u prvom i pravilo relativne veine u drugom krugu glasovanja; 7% za ulazak u drugi krug

1992.12018138Kombinirani/segmentiraniPravilo relativne veine za izbor 60 zastupnika; D'Hondtova mezoda raspodjele 60 mjesta sa zatvorenih lista koje su se natjecale u dravnoj izbornoj jedinici uz prag od 3%

1995.108712128Kombinirani/segmentiraniPravilo relativne veine za izbor 28 zastupnika; D'Hondtova metoda raspodjele 80 mjesta sa zatvorenih lista koje su se natjecale u dravnoj izbornoj jedinici uz zakonski prag od 5% za liste stranaka, 8% za liste dviju i 11/ za liste triju ili vie stranaka

2000.14056151RazmjerniD'Hondtova metoda raspodjele 140 mjesta u 10 izbornih jedinica, zatvorene blokirane liste, zakonski prag od 5%

2003.14084152RazmjerniD'Hondtova metoda raspodjele 140 mjesta u 10 izbornih jedinica, zatvorene blokirane liste, zakonski prag od 5%

2007.14085153RazmjerniD'Hondtova metoda raspodjele 140 mjesta u 10 izbornih jedinica, zatvorene blokirane liste, zakonski prag od 5%

2011.14083151RazmjerniD'Hondtova metoda raspodjele 140 mjesta u 10 izbornih jedinica, zatvorene blokirane liste, zakonski prag od 5%

III. KOMPARATIVNA ANALIZA KOMINIRANIH IZBORNIH SUSTAVAParne analize Njemake i Italije, Bugarske i Hrvatske- autorica se koristi metodom komparacije parova ili parnom komparacijom primjenjuje se vrlo dugo, ali joj je posveivana slaba pozornost- s obzirom na vrlo oskudan broj rasprava o parnoj komparaciji, na tom podruju doista predstoji pretvaranje bogate istraivake prakse u toriju; sastavni dio toga je jasno razlikovanje konvencionalne binarne komparacije od parne i formalna razlika meu njima moe se pokazati na dvije razine:1.) konvencionalne binarne komparacije temelje se na istraivanju dvaju sluajeva u okviru zasebne studije, a parna komparacija je metoda analize dvaju sluajeva koja se moe provesti i kao zasebna studija i kao studija unuatr komparativne analize vie sluajeva2.) dok se konvencionalna binarna komparacija ograniuje na analizu dva sluaja, metoda parne moe ukljuivati komparaciju vie sparenih sluajeva u jednoj studiji* razlozi sparivanja Njemake i Italije- SLINOSTI prostorno i populacijski velike europske zemlje koje su razmjerno kasno i gotovo istodobno stvorile samostalne nacionalne drave; izmeu dva svjetska rata razvile su totalitarne ideologije i pokrete te uspostavile autoritarne reime; postale su demokracije u drugom valu demokratizacije pod pokroviteljstvom i nadzorom pobjednikih saveznikih sila i uz njihovu potporu; - RAZLIKE poslijeratna izborna povijest prema izbornim sustavima u skladu s kojima su se birali prvi domovi nacionalnih parlamenata; kombinirani izborni sustav u Njemakoj je institucionaliziran nakon kraja rata i poetka demokratske transformacije, a u Italiji 40ak godina nakon kraja rata i u uvjetima uglavnom konsolidirane demokracije

* Bugarska i Hrvatska- SLINOSTI prostorno i populacijski male zemlje, razmjerno se kasno konstituirale kao samostalne nacionalne drave, demokratizirale se u treem valu pod utjecajem zapadnih sila, unitarne i centralizirane drave, obje imaju broju nacionalnu manjinu- RAZLIKE u Bugarskoj je na djelu bila obina dvostruka tranzicija iz jednog politikog i drutvenog sustava u drugi, u Hrvatskoj kompleksnija trostruka tranzicija iz jednog dravnog, politikog i drutvenog sustava u drugi; Bugarska pripada sovjetskom bloku i sama ne vodi vanjsku i unutarnju politiku, a Hrvatska je bila posebna republika unutar federacije; u Bugarskoj nije bilo opozicije, a u Hrvatskoj je organizirana masovna protureimska pobuna

** Parna usporedba Njemake i Italije- iz analize politikih uinaka kombiniranih izbornih sustava u Njemakoj i Italiji, proizlaze dva bitna uvida:1.) kombinirani sustavi utjecali su vie ili manje na strukturiranje razliitih obrazaca izbornog natjecanja2.) ti su se obrasci potom prenosili i ukruivali u razliite strukture stranakih odnosa- u Njemakoj se razvio centrifugalan obrazac dvostranakog natjecanja zasnivan na podjeli birakog tijela uzdu glavnog socijalno-ekonomskog rascjepa, izmeu rada i kapitala; konfesionalni rascjep koji se oitovao kao opreka izmeu katolike manjine i protestantske veine (pokazala se neobino stabilnom i otpornom na promjene)- glavni politiki akteri, Kransko-demokratska unija i Kransko-socijalna unija, neutralizirale su potancijalno najvaniji oblik teritorijalno-kulturnog rascjepa izmeu centra i periferije, polarizaciju izmeu Njemake i Bavarske- kombinirani izborni sustav izborima relativnom veinom institucionalno predstrukturirao prostor za dvostranako natjecanje u koje su dvije velike njemake stranke prirodno ule i posve ga zaposjele; ta prva razina usmjerava je i drugu razinu ka dvostranakoj kompeticiji- kasnija postupna transformacija dvostranakog sustava u umjereni pluralistiki sustav s vie od dvije i manje od 5 stranaka bila je izraz slabljenja integracijske sposobnosti ljevice (nemo Socijaldemokratske stranke)- nakon 1990. poveavao se efektivan broj stranaka kao brojani pokazatelj transformacije dvostranakog i dvoipolstranakog sustava u umjereni pluralistiku sustav s 4-5 stalnih parlamentarnih stranaka; kombinirani sustav na svoj je nain pridonio toj promjeni i kroz veinski i kroz razmjerni dio sustava (zahvaljujui povezivanju dviju razina natjecanja u njemakom izbornom sustavu, psvajajem triju izravnih mandata stjecala je pravo da sudjeluje i u raspodjeli listovnih mandata i tako znatno povea svoju snagu u parlamentu; mehanizam pomou kojeg je kombinirani sustav utjecao na poveanje efektivnog broja stranaka)- kombinirani izborni sustav u Njemakoj pridonio je brzoj poslijeratnoj institucionalizaciji na sve 4 njene razine:a.) znatnoj stabilnosti obrazaca izbornog natjecanjab.) snanoj drutvenoj ukorijenjenosti politikih stranaka i dugotrajnoj stabilnoj vezanosti biraa za glavne strankec.) opoj suglasnosti da su politike stranke nuan i legitiman dio demokratskog politikog poretka, neovisno o kritikom odnosu prema njihovom djelovanju ili skeptinosti prema strankama openitod.) nepodreenosti stranakih organizacija interesima malog broja ambicioznih politikih voa

- u Italiji se razvio centripetalan obrazac izbornog natjecanja unato 4 klasina drutvena rascjepa: rad/kapital, crkva/drava, centar/periferija, selo/grad- dva glavna drutvena segmenta to su se oblikovala du tih rascjepa koji su se obino nazivali katolikim i sekularnim, nisu bila tako homogena kao u tipinim podijeljenim drutvima, to se odrazilo i na profil politikih stranaka i stranakog sustava- Demokranska stranka nikad nije ni ideoloki ni politiki ovladala desnim politikim spektrom kako je to uinila Kransko-demokratska unija u Njemakoj- Italija je bila jedina zapadna demokracija koja je kraj komunistikih reima doekala na groblju vlastitog stranakog sustava, a na praznom podruju to je ostalo nicali su razni politiki akteri:a.) stranke bez organizacijskog kontinuiteta, ideoloke dosljednosti i vjerodostojnosti, stalnih veza s biraima (Forza Italia)b.) izborne koalicije/karteli, nisu imali ni organizacijskog kontinuiteta ni dosljednosti i uvjerljivosti jer su u dotadanjoj talijanskoj povijesti bile bitne poslijeizborne, a ne predizborne kampanje- stranaki sustav Italije u vrijeme primjene kombiniranog izbornog sustava pokazivao je gotovo sve znakove slabe institucionaliziranosti, pri emu se osobito istie:a.) razmjerno iroko poricanje nunosti i legitimnosti politikih stranaka kao dijelova demokratskog politikog poretka, koje nije potjecalo izvan stranakih krugova i iz samih politikih stranakab.) slaba drutvena ukorijenjenost izbornih aktera te slabe i nestabilne veze s dijelovima birakog tijela, to se formalno izrazilo u vrlo visokoj izbornoj volatilnostic.) veina glavnih izbornih i politikih aktera koji su bili politike stranke de facto organizacijski je bila podreena voama, to ej bila posljedica snanog uspona personalistike i populistike politike u talijanskoj Drugoj Republici

*** Parna usporedba Bugarske i Hrvatske- u obje zemlje razvio se preteito centrifugalan obrazac izbornog natjecanja u Bugarskoj se oblikovao bipolaran dvoblokovski sustav, a nakon 2009. umjereni pluralistiki sustav, a u Hrvatskoj se oblikovao sustav s dominantnom strankom za vrijeme postojanja kombiniranog sustava; znatno smanjenje udjela izravnih mandata vodilo je s veoj fragmentiranosti stranakog sustava- u Bugarskoj su izbornu politiku bitno obiljeili blokovi, koalicije i pokreti, a u Hrvatskoj dvije velike i poprilino profilirane i institucionalizirane politike stranke

- bugarski stranaki sustav proao je dvije razvojne faze:a.) u prvoj tranzicijskoj fazi 90-ih godina formiran je bipolaran dvoblokovski, a ne dvostranaki sustavb.) Savez demokratskih snaga dvojim raspadom je pridonio oblikovanju viestranakog sustava- prvi kombinirani sustav s jednakim brojanim omjerom izravnih i listovnih mandata uzrokovao je dvoblokovsko izborno natjecanje izraeno u nastajanju dvoblokovskog sustava- u strukturiranju stranakog sustava kljunu ulogu imali su priroda drutvenih rascjepa i tranzicijskih politikih aktera; nije bilo jasnih i stabilnih rascjepa koji bi determinirali trajniju stranaku strukturu; privremenom metarascjepu bili su podreeni slabiji rascjepi koji su se najjasnije izrazili u socijalno-ekonomskoj polarizaciji koja je birae podijelila na dvije skupine: koji su imali pozicijske resurse (mlai, bolje obrazovani i urbani slojevi) i oni koji ih nisu imali (stariji, slabiji obrazovani, ruralni drutveni slojevi)- drugi vaan imbenik strukturiranja stranakog sustava bilo je blokovsko organiziranje politike opozicije koje je izraavalo injenicu da nije bilo uvjeta za rano formiranje jake opozicijske stranke; to se pripisuje injenici da Bugarska nema demokratsku politiku tradiciju (posljednji pravi dem. izbori prije sloma komunizma odrani 1920.)

- u hrvatskom sluaju, oblikovala se struktura drutvenih rascjepa koja se pokazala stabilnom i ostala je nepromijenjena vie od 20 godina; hrvatsku su politiku determinirala 3 tipa rascjepa: teritorijalno-kulturni, historijsko-identitetni i ideoloko-kulturni- drugo, glavni transformacijski akteri otpoetka su bile dvije prilino jasno profilirane politike stranke koje su ostale glavni stupovi stranakog sustava u cijelom postkomunistikom razdoblju- takoer, Hrvatska je ostala otporna na izazove personalistike politike koja bi znaajnije supstituirala stranaku politiku na politiko opredjeljenje biraa najvie je utjecala stranaka identifikacija

- odnos izmeu kombiniranih izbornih sustava i stranakih sustava nije jednoznaan i meu njima ne moe se uspostaviti jednoznaan odnos; u 4 istraivane zemlje suoblikovali su 4 tipa stranakih sustava sustav s dominantnom strankom, dvostranake i dvoblokovske sustave te umjerene pluralistike sustave s vie od dvije i manje od pet efektivnih parlamentarnih stranaka- akteri su svojim djelovanjem utjecali na strukturu i prirodu druptvenih rascjepa tako to su postojee rascjepe dodatno produbljivali ili ublaavali, a potencijalno nove rascjepe poticali ili potiskivali; takoer su mijenjali oekivane uinke izbornih sustava primjenom razliitih strategija dijelovanja od legitimne prilagodbe i iskoritavanja svih mogunosti i pogodnosti koe im je sustav davao do manipuliranja i izigravanja pravila potene izborne utakmice