KOMENTAR Tema SAŽETAK DOSTAVLJENOG KOMENTARA … komentara na POPR... · ugovor, dok sa Fondom ne. Operater sistema je privredni subjekt registrovan kao d.o.o. koji upravlja otpadom

PREGLED DOSTAVLJENIH KOMENTARA I DATIH ODGOVORA

1

KOMENTAR DOSTAVIO:

Tema SAŽETAK DOSTAVLJENOG KOMENTARA ODGOVOR PROJEKTNOG TIMA

BOSNA I HERCEGOVINAMVTEO BiH Igor Jevtić

Funkcije MVTEO BiH MVTEO BiH je zadužen za postupak ratifikacije i pristupanjameđunarodnim konvencijama, kao i za sva operativna pitanja u BiH na ovu temu; međutim, MVTEO BiH nije fokalna tačka za sve konvencije kojima je BiH pristupila. Naprimjer, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je fokalna tačka za UNFCC. Također, BiH ima svoje fokalne tačke i na nižim nivoima, čak i na nivou univerziteta i instituta. Imajući u vidu gore navedeno, bilo bi poželjno preformulisati ovaj dio teksta u skladu sa stvarnom situacijom u Bosni i Hercegovini.

Zahvaljujemo se na komentaru. Tekst izvještaja je izmijenjen u skladu sa dostavljenim objašnjenjima.

Također, imajući u vidu strukturu sadržaja dokumenta, moram priznati da je neuobičajeno navođenje državnog nivoa u dijelu teksta koji se odnosi na analizu situacije u FBiH, a istovremeno nenavođenje istog u paragrafima 3 i 4 za ostatak države.

Funkcije koje se odnose na upravljanje otpadom na državnom nivou su izbrisane iz dijelu teksta gdje se analizira FBiH nivo. Ubačeno je novo poglavlje 2 koje objašnjava institucionalne odgovornosti na državnom nivou.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Mirza Agić

Statistika o otpadu u RS Strana 25: B2.3 Nedostaci „Paralelno, Zavod za statistiku RS prikuplja podatke o otpadu od javnih komunalnih preduzeća, regionalnih deponija i industrija, u statističke svrhe i izvještava Agenciju za statistiku BiH i EUROSTAT, uključujući i podatke o količini stvorenog, odvezenog i odloženog otpada.„ Treba naglasiti da Zavod za Statistiku RS u skladu sa Zakonom o statistici entiteta Republika Srpska ( SluzbeniGlasnik_85‐03) izvještava Agenciju za Statistiku BiH, ali nema ingerencije da izvještava EUROSTAT ili druge međunarodne institucije, što je u striktnoj zakonskoj nadležnosti državne Agencije za Statistiku.

Zahvaljujemo na vašem komentaru. Vaša sugestija je uvažena u Poglavlju 4 u dijelu kojim se analizira situacija u RS.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT)

Opseg U Izvještaju o strateškim smjernicama i planiranju investicija do 2025. godine (dijelovi A i B) nisu navedene posebne kategorije otpada. Nakon prezentacije gore navedenog izvještaja, dali smo usmeni komentar (predstavnik Fonda i Ministarstava) da ovaj dio nedostaje.

Izvještaj o POPR sistemu u BiH je ograničen na ambalažni i EE otpad, kako je i navedeno u dijelu gdje su predstavljeni zaključci.


2

KOMENTAR DOSTAVIO:


Dobili smo odgovor od predstavnika projektnog tima Svjetske banke da će se specijalne kategorije obraditi u posebnom izvještaju. Uz ambalažni i EE otpad, potrebno je obraditi i ostale kategorije otpada, kao što su otpadne gume, otpadne baterije, otpadna ulja, itd. To bi bilo posebno važno za FBiH, jer je neophodno izraditi provedbene propise za navedene vrste otpada.

Informacioni sistem za otpad

Izvještaj ne spominje potrebu za uspostavljanjem Informacionog sistema za otpad kao neophodnog alata za praćenje upravljanja posebnim kategorijama otpada i kvalitet izrade planskih i strateških dokumenata za ovu oblast. U 2018. godini, Ministarstvo će raditi na uspostavi Informacionog sistema za Federaciju Bosne i Hercegovine. Trenutno, Fond za zaštitu okoliša FBiH vodi evidenciju o ambalažnom i EE otpadu za potrebe kontrole operatera sistema, ali ova evidencije ne sadrži sve potrebne podatke.

Zahvaljujemo se na komentaru. Uspostavljanje Informacionog sistema za otpad, na način kako je preporučeno i u dokumentu Pregled sektora upravljanja čvrstim komunalnim otpadom, potvrđeno je u izvještaju o POPR sistemu (poglavlje 3.4 i ostala relevantna poglavlja).

Koordinaciona tijela

U izvještaju se ne spominje da postoje dva Koordinaciona tijela za ambalažni i EE otpad, uspostavljena Odlukama Vlade FBiH, a koja se sastoje od: predstavnika ministarstava, inspekcije, Fonda i ovlaštenih operatera sistema. Koordinaciona tijela su zadužena da prate primjenu Pravilnika, razmatraju godišnje izvještaje operatera sistema i prate finansijsko poslovanje operatera sistema.

Koordinaciona tijela su analizirana Poglavlju 2.2.3.Pored toga, date su preporuke za uključivanje predstavnika lokalnih vlasti u rad Koordinacionih tijela.

Općenito

Želio bih se zahvaliti projektnom timu Svjetske banke koji je radio na izvještaju o POPR sistema. Nadam se da će preporuke date u izvještaju biti korištene prilikom izrade novih propisa u oblasti upravljanja otpadom.

Zahvaljujemo se na komentaru.

Fond za zaštitu okoliša FBiH

Definicija „operatera sistema“

Vrlo je bitno da postoji jasna i nedvosmislena definicija koja pojašnjava razliku između “operatera sistema” čija bi glavna uloga trebala biti prikupljanje naknada sa jedne strane i organizacija sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada pomoću sredstava od naknada. Na drugoj strani postoje“operatori” (kako im je naziv dat verzijom Zakona koji je na web stranici FMOiT‐a), a ne “operateri” koji su direktni

Prihvatamo i slažemo se sa dostavljenim komentarom. U cijelom izvještaju, izraz "operater" se odnosi na "operatera sistema".


3

KOMENTAR DOSTAVIO:


akteri aktivnosti upravljanja otpadom. Slijedom navedenog uspostavljeni su različiti akteri koji se zovu: “operatori” i “operateri sistema”.

Ciljevi za reciklažu otpada iz domaćinstava i sličnog otpada

Iz komentara bi se moglo zaključiti da je ambalaža u komunalnom otpadu iz domaćinstva izuzeta, što nije tačno. U prvom članu Pravilnika jasno je rečeno da se Pravilnik odnosi i na komunalni otpad iz domaćinstava. Dakle, moglo bi se eventualno konstatovati da bi se ciljevi za sakupljanje ambalažnog otpada iz komunalnog otpada trebali razlikovati, a ne biti isti kao za sav ostali ambalažni otpad.

Ciljevi za reciklažu "otpada iz domaćinstava i sličnog otpada" definisani su Okvirnom direktivom EU o otpadu. Takvi ciljevi nisu definisani u entitetskom zakonodavstvu. Ciljevi za iskorištenje i reciklažu ambalažnog otpada, kako su definisani u EU Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu, razlikuju se od gore navedenih. Naravno, reciklaža ambalažnog otpada se treba uzeti u obzir prilikom izračunavanja postignute stope reciklaže za otpad iz domaćinstava i sličan otpad (komunalni otpad).

Povratna ambalaža Podaci o povratnoj ambalaži se nalaze u izvještajnom obrascu i obveznici su dužni da o tome izvještavaju (što nije uvijek slučaj), samo se na tu ambalažu ne obračunava naknada. Tumačenje koje daje Fond obveznicima je da se prvi put kada se plasira ambalaža, čak i kada se radi o povratnoj ambalaži, ista prijavljuje u nepovratnu plasiranu dok se svaki sljedeći put prijavljuje u povratnu jer je prvi put plaćena naknada. Naravno, to je nemoguće kontrolisati.

Konstatacija data u izvještaju se odnosi se na odredbuPravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (član 1., stav 2.) kojom se propisuje da se Pravilnik ne odnosi na "povratna ambalažu". Osim toga, tumačenje Fonda je apsolutno tačno.

Uloga Fonda i operatera sistema

Uloga Fonda i operatera sistema nije izjednačena niti u jednom segmentu. Dakle obveznici sa operaterom potpisuju ugovor, dok sa Fondom ne. Operater sistema je privredni subjekt registrovan kao d.o.o. koji upravlja otpadom dok je Fond finansijska institucija koja nema tu funkciju i njena zadaća i nije upravljanje otpadom jer je djelatnost Fonda jasno definisana Zakonom o Fondu na osnovu kojeg je Fond i uspostavljen. Uloga Fonda je korektivna odnosno kaznena za retroaktivno izvršavanje obaveze koja ne zastarijeva i koja se iz vrlo jasnih razloga dokazivanja ciljeva za određenu godinu ne prenosi na operatera sistema retroaktivno već samo na Fond.

Odgovarajući dio teksta u izvještaju je izmijenjen kako bi se izbjegao bilo kakav nesporazum.

Kontrola nad aktivnostima Fonda

Apsolutno je neutemeljena stavka u kojoj se navodi da nad radom Fonda nema nikakva kontrola. Kontrolu rada Fonda u ovom ali I u drugim segmentima, putem FMOIT‐a vrši Vlada FBiH, koja svake godine uz saglasnost FMOiT‐a odobrava Plan I program rada Fonda. Također, u Fondu je uspostavljen

U izvještaju je navedeno da “aktivnosti Fonda ne podliježu pribavljanju dozvola ili drugog oblika kontrole kao što je predviđeno za operatera sistema”. To ne znači da nad radom Fonda nema nikakva kontrola.


4

KOMENTAR DOSTAVIO:


postoji Nadzorni odbor koji priprema izvještaj o provedenim aktivnostima i realizaciji plana iz prethodnog perioda koji također odobrava Vlada FBiH. Dakle Fond ima puno više ograničenja I kontrole nego sam operater koji kao d.o.o. ne podliježe niti jednom ograničenju utroška sredstava jer nije obavezan provoditi ZJN niti bilo kome “polagati račune” za utrošak sredstava što nikako nije slučaj kada je u pitanju Fond.

Pitanje obaveze "operatera sistema" da primjenjuju pravila javnih nabavki je sporno pitanje u EU. Glavna uprava Evropske komisije za pitanja konkurencije je izdalo mišljenje o funkcionisanju POPR sistema za ambalažni otpad i navelo da se smatra da operateri sistema imaju potencijalni utjecaj na tržište usluga upravljanja otpadom. S tim u vezi, neophodno je ugovaranje usluga odvojenog prikupljanja i sortiranja otpada u ime operatera sistema na osnovu javnog tendera.

Funkcije Fonda u pogledu operatera sistema

Fond nema funkcije kontrole već samo pravo uvida u izvještaj operatera sistema. Na isto daje neobavezujuće mišljenje prema FMOiT‐u.

Činjenica da su operateri sistema dužni izvještavati Fond i da je Fond član Koordinacionog tijela se može smatrati ekvivalentom kontrole.

Plaćanje naknade Fondu za ambalažu koja se stavlja na tržište

To nije alternativa već kaznena mjera! Komentar je u skladu sa konstatacijom datom u izvještaju da se plaćanje naknada/poreza na proizvod Fondu za ambalažu koja se stavlja na tržište ne može smatrati alternativom ispunjavanju obaveza. Tekst je izmijenjen kako bi se izbjegao nesporazum.

Neprofitni karakter operatera sistema

Vrlo je bitno konstatovati da su operateru sistema date javne ovlasti i da je isti dozvolom i statutom neprofitni, ali je registrovan kao d.o.o., što predstavlja veliku kontradiktornost. Društvo ograničene odgovornosti je uspostavljeno da bude profitno što je definisano Zakonom o privrednim društvima.

Ne vidimo kontradikciju između uslova da operater sistema posluje na neprofitnoj osnovi i da se registruje kao društvo ograničene odgovornosti. Neprofitno poslovanje ne znači da kompanija ne može ostvarivati profit. Operateri sistema zapravo mogu ostvariti profit, ali takav profit ne mogu raspodijeliti kao dividendu među vlasnicima udjela kompanije. Ne dijelimo mišljenje da su operaterima sistema date javne ovlasti. Aktivnosti operatera podliježu regulaciji, ali operateri obično djeluju u potpunosti kao privatni subjekti. Operateri ne koriste javna sredstva za poslovanje.

Mehanizam obračuna naknade

Obračun naknade nije tačan. Naknada se obračunava umnoškom količine određene vrste ambalaže odgovarajućeg koeficijenta po vrsti I općeg cilja za reciklažu, a ne specifičnih ciljeva.

Tekst u izvještaju je izmijenjen u skladu sa dostavljenim komentarom.

Odgovornost za plaćanje naknade ukoliko operater sistema ne ispuni ciljeve

Neslaganje sa zaključkom da nije jasno ko je odgovoran za plaćanje naknade u slučaju da operater sistema ne ispuni ciljeve. Dapače, vrlo je jasno jer onog trenutka kada obveznici potpišu Ugovor o prenosu obaveza upravljanja ambalažnim

Prihvatamo pojašnjenja koja je dostavio Fond, ali nismo pronašli zakonske propise kojima se jasno definišu takve obaveze. U drugim zemljama (npr. u Bugarskoj), obaveznici ostaju odgovorni u slučaju neispunjenja ciljeva. Ugovor sa operaterom


5

KOMENTAR DOSTAVIO:


otpadom i plate naknadu operateru sistema, više ne mogu biti odgovorni za neispunjavanje ciljeva. Ako su i dalje obveznici odgovorni u čemu se ogleda uloga operatera sistema i za šta mu obveznici plaćaju naknadu?

sistema samo daje samo pravo obveznicima da traženadoknadu u ime operatera u takvom slučaju.

Trošenje sredstava iz naknada

Obzirom da se radi o javnom prihodu odnosno naknadama koje su u rangu poreskih obaveza, isto bi trebalo mnogo više regulisano propisima. Ulaganje operatera sistema, procenti ulaganja u pojedine aktivnosti, kao i procedure kod odlučivanja o utrošku sredstava su apsolutno netransparentne, nedefinisane i nemaju jasno specificiranu obavezu usklađivanja utroška sredstava sa FMOIT‐om koji izdaje dozvolu.

Paragraf u izvještaju se odnosi na naknade koje se plaćaju Fondu. Dostavljeni komentar se odnosi na naknade koje se plaćaju operaterima sistema. Operateri su privatne kompanije i javni organi treba da izbjegavaju uplitanje u pitanja trošenja sredstava. Kontrola nad aktivnostima operatera treba da se fokusira na postignute rezultate (naprimjer, broj postavljenih kontejnera za odvojeno prikupljanje, a ne tačan iznos (procent) troškova za kupovinu kontejnera. Ipak, nadležni organi mogu uspostaviti uslove i finansijske obaveze putem uslova u dozvolama.

Opseg godišnjeg izvještaja operatera sistema

U obavezama uopće nisu spomenute izmjene i dopune Pravilnika u kome su definisane obaveze “dokazivanja” provedenih aktivnosti u formi propisanih obrazaca kao i dodatne dokaze. Upravo ove odredbe su unaprijedile praćenje kretanja EE otpada i tok od nastanka do zbrinjavanja i to prije nego su stigle obaveze za obradu EE otpada.

Zahtjevi objašnjeni u izvještaju se odnose na postojeće obaveze izvještavanja.

Informacioni sistem upravljanja otpadom

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom koji je stupio na snagu u decembru 2017., Fond je dobio zadaću planiranja, uspostavljanja i vođenja informacionog sistema upravljanja otpadom što ima mnogo veći značaj od baza podataka.

Komentar je prihvaćen i izvještaju su predložene potrebne izmjene.


Izmjene Zakona su usvojene. Komentar je prihvaćen i izvještaju su predložene potrebne izmjene. Izmjene i dopune Zakona su usvojene tokom izrade izvještaja.

Raspodjela prihoda između kantona i Fonda

Po pitanju otpada ovo pravilo se primjenjuje samo za plastične kese tregerice primjenjujući Uredbu o naknadama za plastične kese tregerice koja je donesena po osnovu Zakona o Fondu. Ovo pravilo se ne primjenjuje za ambalažu I EE otpad.

U izvještaj su unesena dodatna objašnjenja kako bi se jasnije predstavio mehanizam raspodjele naknada.

Funkcije Koordinacionih tijela

Ovo vrijedi samo za Koordinaciono tijela za EE ‐ predstavnici operatera sistema nisu punopravni članovi iz razloga što je

Tekst izvještaja je izmijenjen u skladu sa dostavljenim komentarom.


6

KOMENTAR DOSTAVIO:


KT formirano radi kontrole rada operatera, te se postavlja pitanje kako operateri Sistema mogu biti u punopravni članovi u tijelu koje kontroliše upravo njihov rad. Što se tiče ambalaže operateri sistema jesu punopravni članovi što je još jedna nelogičnost u nizu drugih.

Izvještavanje Svi obveznici popunjavaju istu formu godišnjeg/ polugodišnjeg izvještaja a ne samo oni koji izvještavaju Fondu.

Komentar je prihvaćen i tekst izvještaja je izmijenjen u skladu sa dostavljenim komentarom.

Subjekti koji učestvuju u sistemu upravljanja EE otpadom

‐ Preduzeća koja se bave prikupljanjem, transportom i konačnim odlaganjem otpada, a ovlaštena su od strane kantona ili općina; ‐ preduzeća koja se bave prikupljanjem, transportom, reciklažom ili obnovom; ‐ inspekcija

Komentar je prihvaćen i subjekti koji učestvuju u sistemu upravljanja EE otpadom su preciznije definisani.

Različiti zakonski uvjeti i naknade za EE opremu u FBiH i RS

Prema informacijama iz Fonda RS‐a, to više nije slučaj. Razlika je postojala u prvoj i drugoj godini, sada su cijene izjednačene.

Konstatacija u izvještaju je data na osnovu činjenice da ne postoji poseban pravilnik za EE otpad u RS‐u.

Operateri sistema za EE otpad

Navedeni podaci tiču se samo jednog operatera sistema (ZEOS) koji nije jedini operater sistema, pa samim tim podaci dati za sakupljanje i obradu otpada su nepotpuni. U ovakvom dokumentu bi se moralo obraditi sve što je napravljeno i to od svih učesnika.

Prihvatamo dostavljeni komentar i potvrđujemo da se podaci predstavljeni u izvještaju odnose samo na jednog od operatera sistema. Slični podaci za druge operatere koji posluju u FBiH nisu javno dostupni.


Potvrda da Fond jeste odgovoran za vođenje informacionog sistema upravljanja otpadom.

Komentar potvrđuje preporuku koja je data u izvještaju.

Procjene količina ambalažnog otpada

Podatak od 170.000 tona ambalaže koja se godišnje “plasira” na tržište FBiH bi se trebao revidirati jer je prema podacima koji su prikupljeni za 5 godina primjene pokazuje da to nije tačna procjena ili da sistem sa operaterima nije funkcionalan, jer u sistem nije uključeno ni i do 50% količina koje su procijenjene.

Navedena procjena količina ambalaže je iz Federalne strategije upravljanja otpadom. Slažemo se sa mišljenjem Fonda da je potrebno revidirati procjene.

Minimalni ciljevi za reciklažu i iskorištenje EE otpada

Dodatno pojašnjenje da ciljevi za EE otpad kreću od pune pete godine od sticanja dozvole, odnosno kada operater Sistema mora obnoviti dozvolu jer se ista izdaje na 5 godina.

Komentar je prihvaćen. U tekst izvještaja su unesena predložena objašnjenja.

Količine reciklabilnog otpada koji je već prikupljen

Sistem prikupljanja reciklabilnih materijala je postojao i prije uspostavljanja operatera sistema, pa je za pretpostaviti da se ovdje mislilo upravo na to da je u sistemu koji je postojao prije , operater prikupljao znatno veće količine nego što su bili zadati ciljevi tada, a i sada operaterima sistema. Neki od subjekata/reciklera su već navedeni u ovom dokumentu.

Saglasni smo sa dostavljenim komentarom jer potvrđuje konstatacije date u izvještaju.


7

KOMENTAR DOSTAVIO:


Količine ambalažnog otpada

Prema FPUO, to je 170.000 tona na nivou godine za FBiH. Prema procjeni iz 2013. godine, na tržište FBiH je stavljeno oko 146.000 tona ambalaže. Podatak se zasniva na procjeni količina reciklabilnog otpada iz dokumenta Pregled sektora upravljanja čvrstim komunalnim otpadom.

Odvojeno prikupljanje otpada na izvoru

Nažalost tačno. Iskoraci u nabavci kontejnera za odvojeno prikupljanje jesu napravljeni ali stvarni rezultati o odvojeno prikupljenim količinama pokazuju da je sve ostalo na obezbjeđivanju kontejnera.

Komentar potvrđuje konstataciju u izvještaju da se odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada iz domaćinstava praktično ne sprovodi.

Optimalni broj operatera sistema

Minimalno propisane količine ambalaže i EE uređaja koje obveznici sistema moraju imati da bi mogli aplicirati za dozvolu garantuju da operatera i ne može biti više od 2‐3 odnosno da su 2 operatera optimalan broj. Period u kome su postojali samo po jedan operater za AA i EE se pokazao kao nepovoljan u smislu monopolskog položaja operatera sistema koji je sam na tržištu.

Podržavamo postojeće zakonske zahtjeve kojima su uvedene minimalne količine ambalaže/EE uređaja po jednom operateru sistema. Razumijemo zabrinutost organa vlasti i potencijalne rizike koji su povezani sa djelovanjem jednog operatera na tržištu. Ipak, u drugim evropskim zemljama postoji nekoliko primjera uspješnih POPR šema za ambalažni otpad sa samo jednim operaterom koji djeluje na nivou cijele države. S obzirom na relativno mala tržišta u FBiH i RS, konsolidacija postojećih operatera može imati pozitivan utjecaj i dovesti do smanjenja administrativnih troškova. To nije proces koji bi bio zakonski obavezan, jer konačnu odluku bi donijela obavezna industrija, a zakonodavstvo na entitetskom nivou bi i dalje dozvoljavalo konkurenciju na tržištu.

Izvještavanje Jasno i decidno preciziranje forme i sadržaja izvještaja operatera sistema za AA po uzoru na ovu procedure za EE, a što je i sadržano u Zaključku Vlade FBiH br. 893/2017 od 22.06.2017. godine, koji se odnosi na unaprjeđenje načina izvještavanja, dokumentiranja i dokazivanja aktivnosti subjekata upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, koji svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije BiH. Ovakvo izvještavanje bi trebalo uključivati specificiranje načina dokazivanja svake od aktivnosti (računi, otpremnice, vagarski listovi, prateći listovi o kretanju otpada, CMR listovi za izvoz).

Komentar potvrđuje preporuku da je potrebno "revidiranje formata i opsega godišnjih izvještaja koje dostavljaju operateri sistema".

Registar proizvođača i uvoznika električnih i elektroničkih uređaja

Registar postoji u FZO FBIH u sklopu baze podataka obveznika plaćanja naknada za EE na prostoru FBiH.

Prihvatamo komentar da Fond vodi registar proizvođača i uvoznika električnih i elektroničkih uređaja. Ipak, ne postoji formalna zakonska obaveza registracije


8

KOMENTAR DOSTAVIO:


proizvođača i uvoznika.

Izmjena i dopuna važećeg Zakona o upravljanju otpadom i usvajanje nove Uredbe o EE otpadu u RS

Kada govorimo o Zakonu o upravljanju otpadom ključna preporuka bi trebala biti donošenje novog Zakona, a ne donošenje izmjena i dopuna Zakona, iz razloga jer Zakon o upravljanju otpadom iz 2003. (dakle na snazi je već punih 15 godina), a u međuvremenu je bilo nekoliko dopuna manjeg obima, kao i da je RS donio novi Zakon o upravljanju otpadom prije par godina, tako da bi generalno preporuka bila da je potrebno HITNO donijeti NOVI zakon o upravljanju otpadom u FBiH.

Preporuka u izvještaju se odnosi na RS.Komentar se odnosi na moguće zakonske mjere u FBiH. U izvještaju se jasno utvrđuje potreba za revizijom zakonskih uslova. Ovo se može uraditi usvajanjem novog zakona o upravljanju otpadom ili izmjenama i dopunama postojećeg Zakona. Uzimajući u obzir da POPR najvjerovatnije nije jedino pitanje koje treba riješiti, usvajanje novog zakona o upravljanju otpadom se čini kao mogući pristup.

Princip transparentnosti U svakom slučaju podržavamo princip transparentnosti. Zahvaljujemo se na komentaru. Opća naknada Opća naknada ima propisanu svrhu, a ista se odnosi na

vođenje baza podataka o AA i EE i ista će i dalje biti korištena (mada je nedovoljna) za uspostavu Informacionog sistema upravljanja otpadom. Uvažavajući odredbe Zakona o Fondu, postoje određena ograničenja u smislu finansiranja takvih aktivnosti, te je s tog aspekta jedini način finansiranja od strane Fonda putem javnih konkursa za dodjelu fin. sredstava koje Fond objavljuje minimalno jednom godišnje.

U izvještaju se objašnjava mogućnost da se dodatni troškovi za inspekciju mogu finansirati kroz opću naknadu. Ovo se može uraditi putem javnog tendera i ugovaranja nezavisnih revizorskih subjekata da vrše provjeru (reviziju). Ako se takav pristup usvoji u konsultacijama sa različitim interesnim grupama, ne vidimo ograničenja za izmjenu zakonskih zahtjeva.

Porez na proizvode ili naknada

Zatraženo objašnjenje da li se “porez na proizvode” odnosi na naknadu.

U izvještaju se preporučuje uspostavljanje novog mehanizma za obračun i plaćanje naknada Fondu za ambalažu/EE uređaje koji se stavljaju na tržište. Tokom sastanaka se razgovaralo o tome da li se plaćanja Fondu trebaju smatrati naknadom ili porezom. Naše opće shvatanje je da se naknada u načelu odnosi na pružanje usluga. Visina naknade se određuje na osnovu troškova. S obzirom da Fond ne pruža usluge kompanijama, plaćanja Fondu imaju karakter poreza ili kazne. Cijenimo argumente organe vlasti u FBiH da se plaćanja Fondu trebaju smatrati naknadama u skladu sa lokalnim okolnostima.

Izračunavanje poreza na proizvod/naknade

Isti je definisan kao KM/kg i jeste različit za različite materijale; samo je pitanje da li su odgovarajući za pojedine vrste materijala.

U izvještaju se daje preporuka za promjenu postojećegmehanizma izračunavanja naknada i naplate. Moguće su različite naknade po za različite materijale i iste treba definisati u konsultaciji sa interesnim grupama. Naša opća preporuka je isključivanje općih ciljeva iz formule za


9

KOMENTAR DOSTAVIO:


izračunavanje naknada.

Visina naknada/poreza Ako govorimo o naknadama koje se plaćaju Fondu, one su već sada višestruko veće nego kod operatera i prelaze stvarno potrebne troškove upravljanja pojedinim vrstama ambalažnog otpada.

Ne možemo potvrditi da li naknade koje se plaćaju Fondu prelaze potencijalne troškove uspostave efikasnog sistema za odvojeno prikupljanje i sortiranje. Postojeće tarife operatera sistema ne mogu biti osnova za upoređivanje.

Samostalno postizanje ciljeva

Ukoliko se da mogućnost privrednim subjektima da samostalno dokazuju ciljeve, to mora biti vrlo decidno propisano u smislu na koji način kompanije dokazuju da su uradile reciklažu.

U izvještaju se daje preporuka da se obaveznim kompanijama omogući da samostalno postižu ciljeve reciklaže i iskorištenja. Obično se samostalno postizanje ciljeva zasniva na obaveznom preuzimanju prazne ambalaže/EE uređaja na mjestu prodaje/ isporuke. Samostalno postizanje ciljeva je obično teža i skuplja alternativa u poređenju sa kolektivnim šemama (operaterima sistema). Takav sistem može provoditi ograničeni broj kompanija koje koriste specifične kategorije ambalaže (industrija, povratna ambalaža). Entitetski organi vlasti moraju odlučiti da li će dozvoliti obaveznim kompanijama da samostalno postižu ciljeve za određene kategorije ambalaže, a kolektivno za ostale kategorije. Naprimjer, jedna pivara može lako prikupiti i isporučiti plastične gajbe i povratne staklene boce za reciklažu, a sarađivati sa operaterom sistema za jednokratne staklene boce i drugu plastiku.

Kontrola obaveznih kompanija

Kontrolu mogu vršiti samo inspekcijski organi. U izvještaju se utvrđuje mogućnost da se prihodi od opće naknade koriste za finansiranje troškova kontrole. Naprimjer, Fond može ugovoriti nezavisnog revizora putem tendera i revizor može vršiti reviziju određenog broja obaveznih kompanija. Za ovo su potrebne izmjene i dopune zakonskih propisa.

Korištenje opće naknade za finansiranje kampanja podizanja javne svijesti

Podizanje javne svijesti Fond radi putem javnih konkursa kroz projekte podizanje javne svijesti i za to se koriste prikupljena sredstva od posebnih naknada za upravljanje posebnim kategorijama otpada, a ne opća naknada.

Slično gore navedenom odgovoru ‐ ako se usaglasi sa interesnim grupama, opća naknada se može koristiti za finansiranje kampanja za komunikaciju i javno informisanje. Za ovo su potrebne izmjene i dopune zakonskih propisa.

Naknade za usluge koje naplaćuje operater sistema

Po kojem osnovu nisu javna sredstva? Davanjem mogućnosti naplate naknade (koja po svojoj svrsi jeste javni prihod) operateru su date javne ovlasti. Dakle operater sistema nije

Obveznici plaćaju naknade operaterima sistema na osnovu ugovora. Naknada ima karakter naknade za uslugu koju dogovaraju dvije privatne kompanije. U tom smislu, takva


10

KOMENTAR DOSTAVIO:


bilo koje d.o.o. već d.o.o. sa javnim ovlastima. naknada se ne može smatrati javnim sredstvom.To bi bio slučaj ako bi se naknada prvo plaćala Fondu, a onda Fond ugovarao operatere sistema da upravljaju prikupljenim sredstvima. Osim toga, konkurentsko tržište u FBiH i činjenica da su obavezne kompanije glavni vlasnici udjela u operaterima sistema su dodatni faktori koji utječu na naknade.

Ograničenja na maksimalno dozvoljene administrativne troškove operatera sistema

Eliminirano u izmjenama i dopunama Pravilnika Komentar je prihvaćen i tekst u izvještaju je izmijenjen.

Tarife operatera sistema Tarife bi trebale biti javne odnosno objavljene na web stranicama kao što je to slučaj za Fond gdje su iste u sklopu Pravilnika.

Komentar je u skladu sa preporukom datom u izvještaju.

Pružanje usluga odvojenog prikupljanja i sortiranja od strane operatera sistema

Za ambalažu ovo nije u skladu sa duhom izdate dozvole. U izvještaju je data preporuka da se funkcije operatera sistema razdvoje od aktivnosti prikupljanja i sortiranja otpada U slučaju da operater sistema ima namjeru samostalno vršiti odvojeno prikupljanje i sortiranje, potrebno je da registruje zasebno privredno društvo i pribavi neophodne dozvole. Ako se ova preporuka ne prihvati, to bi moglo dovesti do ozbiljnih problema u pogledu konkurencije jer operateri sistema imaju konkurentsku prednost u odnosu na preduzeća koja upravljaju otpadom.

Ciljevi za prikupljanje EE otpada

Ciljevi za sakupljanje EE otpada se vežu za količine plasiranih EE uređaja od strane obveznika putem operatera baš kao i za ambalažni otpad. U slučaju primjene ove vrste obračuna potrebno je uzeti isti princip za EE i AA.

Zahvaljujemo na vašem komentaru. Izvršena je revizija teksta u odgovarajućim dijelovima izvještaja.

Razvoj dodatnih kapaciteta za reciklažu

Fond je osposobio novi finansijski mehanizam revolving fonda upravo za reciklažnu industriju sa 0% kamate za što je već raspisan javni konkurs.

U izvještaju je data preporuka da se razvoj dodatnih kapaciteta za reciklažu u BiH u potpunosti zasniva na privatnoj inicijativi (tj. bez javnih sredstava/grantova u tu svrhu).

Jedinstveni pristup u FBiH i RS

Potreban je novi Zakon o upravljanju otpadom za FBiH. U principu prihvatamo komentar, ali nije relevantan za ovo poglavlje izvještaja.

Slični formati izvještavanja

Format za izvještavanje u FBiH odnosno našem Fondu i za ambalažu i za elektronski otpad sadrži podatke za FBiH, RS i Brčko Distrikt, ali nisam sigurna da je tako u RS – mislim da

Oba entiteta primjenjuju slične obrasce za izvještavanje.


11

KOMENTAR DOSTAVIO:


oni imaju samo za RS. Spajanje postojećih

operatera Ali se omogućava i monopolistički položaj na tržištu koji se već pokazao sa negativnim posljedicama.

U izvještaju se razmatraju prednosti i nedostaci sistema sa jednim ili višestrukim operaterima sistema. Kao što je objašnjeno u izvještaju, ne vidimo stvarne koristi od postojanja višestrukih operatera sistema na relativno malom tržištu kao što je FBiH.

Izvještavanje na mjesečnoj osnovi

Ovo bi trebalo biti riješeno kroz informacioni sistem upravljanja otpadom.

Slažemo se sa dostavljenim komentarom.

Tarife za komunalni otpad i politika naplate

Potrebno uvesti naknadu za odlaganje koje nigdje nema. U susjednim zemljama i zemljama EU je to već praksa, te bi isto potaknulo smanjenje odlaganja i povećanje procenta odvojenog prikupljanja na mjestu nastanka.

Zahvaljujemo se na komentaru i slažemo se da bi uvođenje naknade za odlaganje generalno podstaklo reciklažu otpada. Ipak, takav porez /naknada se može uvesti tek kada se postigne potpuni povrat troškova.

Udruženje/Udruga poslodavaca komunalne privrede u FBiH (UPKP) Babić Selim

General Udruženje/Udruga poslodavaca komunalne privrede u FBiH izražava svoje zadovoljstvo i zahvalnost na izradi Nacrta izvještaja – Analiza sistema produžene odgovornosti proizvođača u BiH za ambalažu, ambalažni otpad i EE otpad na području cijele BiH koju je izradila Svjetska banka i drugi učesnici u kojem je između ostalog analizirano stanje upravljanja navedenim kategorijama otpada i u kojem su date preporuke, a što sve zajedno može biti realna osnova za potpunije normativno uređenje ove oblasti u BiH.


Analiza postojećeg stanja upravljanja ambalažnim i EE otpadom je pokazala da dosadašnja implementacija Pravilnika kojom su uvedeni operateri sistema kao produžena odgovornost proizvođača nije dala željene rezultate, odnosno nije došlo do značajnijeg napretka u povećanju stopa recikliranja i uvođenja odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada iz domaćinstava.

Komentar je u skladu sa glavnim zaključcima izvještaja.

Izmjene i dopune Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom

Ovo Udruženje je svojevremeno je dalo Primjedbe na Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom («Službene novine F BiH», broj: 83/10) kojim je upozorilo donosioce ovog Pravilnika da način kako se sistem uspostavlja neće dati željene rezultate. Međutim, naše primjedbe nisu uvažene iako ih smatramo vrlo bitnim primjedbama sa aspekta uloge i značaja članica Udruženja koje obavljaju djelatnosti sakupljanja, transporta i tretmana komunalnog otpada. Jedna od osnovnih primjedbi na

U opseg izvještaja ne spada analiza nacrta Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom. Naše opće mišljenje je da ne postoji posebna potreba da se reguliše uključivanje JKP u sistem upravljanja ambalažnim otpadom. U zavisnosti od izabranog modela za implementaciju POPR šeme, operateri sistema ili općine moraju potpisati ugovore za usluge odvojenog prikupljanja i sortiranja otpada. Takvi ugovori


12

KOMENTAR DOSTAVIO:


prijedlog Pravilnika bila je što su javna komunalna preduzeća koja se bave sakupljanjem, tretmanom i odlaganjem komunalnog otpada izostavljena u sistemu prikupljanja ambalažnog otpada. Ova preduzeća prema ovom Pravilniku nemaju nikakvu obavezu da primjenjuju njegove odredbe, odnosno da potpisuju ugovore sa operaterima sistema.

se mogu potpisati sa JKP ili sa privatnim sektorom.Ne bi trebalo da postoje ograničenja za JKP da potpisuju ugovore sa operaterima sistema za pružanje usluge odvojenog prikupljanja i sortiranja otpada. To ne bi trebalo biti obavezno, već organizovano na konkurentnoj i tržišnoj osnovi.

Poseban status JKP JKP su jedini sakupljači ambalažnog otpada iz komunalnog otpada, ista pokrivaju područje cijele Federacije BiH i u obavljanju ove djelatnosti postupaju u skladu sa propisima Kantona, grada ili općine kojima su uređene komunalne djelatnosti, a u sklopu istih uređuju se i javni servisi za selektivno prikupljanje otpada i ona moraju biti definisana kao poseban subjekt u upravljanju ambalažnim otpadom. Također, ako se pogleda u propise koji regulišu ovu oblast iz okruženja (Slovenija, Srbija, itd.), vidi se da JKP imaju poseban status u ovim propisima kad je u pitanju ambalažni otpad iz komunalnog otpada.

Pored JKP, postoje i privatni operateri koji prikupljaju komunalni ambalažni otpad (npr. subjekti koji prikupljaju komercijalnu ambalažu, povratni centri, prikupljači otpada iz neformalnog sektora). Količine reciklabilnog otpada koji prikuplja privatni sektor su nekoliko puta veće od količina reciklabilnog otpada koji prikupljaju/sortiraju JKP. Preporuke date u izvještaju su zasnovane na sljedećem: • Općine (organi lokalni vlasti) su odgovorne za organizovanje usluga upravljanja otpadom na svojoj teritoriji. • Organi lokalni vlasti mogu odlučiti da organizuju ove usluge putem JKP ili putem privatnog sektora • JKP ne mogu imati poseban status. Isto važi i za privatni sektor i reciklažna postrojenja. • U mnogim slučajevima, JKP će biti glavni pružaoci usluga odvojenog prikupljanja i sortiranja otpada. To će biti zasnovano na njihovim konkurentskim prednostima i iskustvu, a ne kroz zakonsko regulisanje tržišta.

Uključivanje kantonalnih i općinskih organa vlasti

U Nacrtu izvještaja, upravo ste konstatovali da je jedan od glavnih nedostataka Pravilnika nepostojanje odredbi za kantonalne i općinske organe i njihove obaveze u pogledu upravljanja ambalažnim otpadom. S obzirom da su općine, gradovi i kantoni zaduženi za prikupljanje komunalnog otpada iz domaćinstava putem javnih komunalnih preduzeća, izostanak istih iz pravilnika je veliki uzrok današnje neefikasnost sistema upravljanja ambalažnim otpadom. Uključivanje JKP‐a u ovaj proces bi doprinijelo bržem i efikasnijem uređenju sistema odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada iz domaćinstava.

Zahvaljujemo se na komentaru.Smatramo da je uključivanje organa lokalne vlasti u konsultacije o sistemu upravljanja ambalažnim otpadom veoma važno pitanje. Funkcije JKP i općina se moraju razgraničiti. Generalno podržavamo uključivanje JKP u proces konsultacija, ali istu mogućnost treba pružiti i predstavnicima privatnog sektora. U izvještaju se detaljno razmatra pitanje finansiranja sistema. Preporuka je da operateri sistema finansiraju pune troškove sistema – što trenutno nije slučaj.

Analiza trenutnog stanja Nedostatak predmetne analize je da u istoj nije obrađeno dosadašnje iskustvo javnih komunalnih preduzeća u saradnji

U izvještaju su analizirane trenutne prakse. Identifikovani su isti problemi i nedostaci postojećeg sistema kako je objašnjeno i u


13

KOMENTAR DOSTAVIO:


sa operaterima sistema koje istina nije veliko i isto se svodilo samo na eventualno finansiranje nabavke kontejnera za prikupljanje ambalažnog komunalnog otpada od strane operatera sistema, bez finansiranja troškova prikupljanja, sortiranja i pripreme za reciklažu sekundarnih sirovina koje su finansirala javna komunalna preduzeća. Prihodi od prikupljenih sirovina ne mogu pokriti ni polovinu troškova prikupljanja, sortiranja i baliranja ambalažnog otpada koja plaćaju komunalna preduzeća, a prikupljeni ambalažni otpad operateri sistema prikazuju kao da je sakupljen u organizaciji operatera sistema u skladu sa ugovorima koje su potpisali sa preduzećima. Ako se uzme u obzir da operativne troškove prikupljanja, sortiranja i pripreme za reciklažu ambalažnog otpada iz komunalnog otpada plaćaju javna komunalna preduzeća, ne čudi da su naknade koje su u proteklom periodu plaćali proizvođači ambalažnog otpada operaterima sistema u FBIH najniže u Evropi (Tabela 5‐3. iz Nacrta izvještaja) i to za dva puta za papir, a za plastiku je niža do trideset puta u odnosu na zemlje EU, a u odnosu na entitet Republike Srpske ova naknada je manja za pet puta.

Vašem komentaru. Zahvaljujemo se na komentarima u vezi sa troškovima sistema. Smatramo da je veoma važno da svi akteri prepoznaju da aktivnosti odvojenog prikupljanja i sortiranja podrazumijevaju neto troškove (tj. troškovi implementacije znatno premašuju moguće prihode).

Operateri sistema ne žele finansirati, a propisi ih na to i ne obavezuju, ni dio troškova prikupljanja, sortiranja i pripreme za reciklažu ambalažnog otpada iz domaćinstava, a što velikim dijelom ima utjecaj na niske stope reciklaže iz komunalnog otpada. Ovakvo ponašanje operatera sistema omogućio je Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom koji je svojim odredbama upravo operaterima sistema omogućio da bez puno truda i ulaganja finansijskih sredstava ostvare postavljene ciljeve, a koji su kako je to i konstatovano u analizi veoma niski. Smatramo da u Nacrtu izvještaja nije dovoljno obrazložena dosadašnja praksa operatera sistema i javnih komunalnih preduzeća u proteklom periodu naročito po pitanju finansiranja troškova te predlažemo da se ista obrazloži. Predlažemo da se Nacrt izvještaja dopuni po pitanju analize finansiranja troškova prikupljanja, sortiranja i pripreme za reciklažu ambalažnog otpada iz komunalnog otpada i daju određene konkretne preporuke po tom segmentu.

Preporuke navedene u izvještaju imaju za cilj rješavanje pitanja objašnjenih u Vašem komentaru. Bolje definisanje odgovornosti, utvrđivanje tehničkih standarda za odvojeno prikupljanje i sortiranje, implementacija modela potpunog povrata troškova su neke od preporučenih mjera. Predstojeće projektne aktivnosti će podržati nekoliko gradova u FBiH u planiranju usluga odvojenog prikupljanja i sortiranja otpada. Takve aktivnosti će obuhvatiti i analizu različitih tehničkih opcija i izradu detaljnih procjena troškova, te poslužiti kao osnova za bolje definisanje sporazuma o saradnji između organa lokalnih vlasti i operatera sistema.

Analiza trenutnog stanja Iz svega ranije navedenog ne možemo se nikako složiti sa Potvrđujemo naš zaključak da općine i JKP imaju ograničeno


14

KOMENTAR DOSTAVIO:


konstatacijom na str. 106. Nacrta izvještaja u poglavlju „Potpuna ili zajednička odgovornost operatera sistema“ gdje ste naveli da „općine i JKP‐a imaju veoma ograničeno iskustvo u organizovanju odvojenog prikupljanja i sortiranja otpada, da ne postoji općinska infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpadom, da općine i javni sektor ne prihvataju promjene, da općine neće moći uspjeti organizovati odvojeno prikupljanje i da će to utjecati na ciljeve reciklaže te da se privatni sektor može lakše boriti protiv nepoštenih praksi i korupcije u trgovini“. Međutim, mi smatramo da ove konstatacije nisu tačne i da su neargumentovano navedene u ovom Nacrtu. Javna komunalna preduzeća, zajedno sa osnivačima općinama, gradovima i kantonima, izuzetno su zainteresovana za uvođenje odvojenog prikupljanja otpada i jedini na području Federacije BIH imaju iskustvo u organizovanju odvojenog prikupljanja otpada u domaćinstvima i isti su jedini na području Federacije BIH započeli ovaj proces. Nažalost, zbog nedostatka finansijskih sredstava za ulaganje u ovaj sektor i zbog izuzetno niskih tarifa za domaćinstva koje su trenutno neekonomske, javna komunalna preduzeća nisu u mogućnosti značajnije uvesti odvojeno prikupljanje otpada iz domaćinstava. Smatramo da u Nacrtu izvještaja treba iznijeti naprijed navedeno uključujući i to da operateri sistema nisu željeli finansirati ni dio operativnih troškova za prikupljanje, sortiranje i pripremu za reciklažu ambalažnog otpada iz komunalnog otpada što bi sigurno u suprotnom slučaju dovelo do značajnog povećanja obima odvojenog prikupljanja otpada iz domaćinstava.

iskustvo u organizovanju odvojenog prikupljanja i sortiranja otpada. Razlog je taj što se odvojeno prikupljanje praktično ne sprovodi, količine otpada odvojeno prikupljenog i sortiranog su zanemarive. Iskustvo JKP je uglavnom je ograničeno na razumijevanje postojećih problema. Tokom naših posjeta, nismo mogli pronaći pozitivan primjer funkcionalnog sistema odvojenog prikupljanja u bilo kojem od većih gradova u BiH. Spremnost općina i JKP je posebno pitanje i mi prepoznajemo i pozdravljamo znanje i spremnost JKP da razvijaju odvojeno prikupljanje i povećaju stope reciklaže. Dijelimo mišljenje da se sistem ne finansira u dovoljnoj mjeri, a u izvještaju smo predložili nekoliko mogućih mjera za prevazilaženje ovog problema.

Odgovornosti za organizovanje sistema upravljanja ambalažnim otpadom

Usuđujemo se reći da u Nacrtu izvještaja autori preferiraju da operateri sistema, kao produžena odgovornost proizvođača (POPR), i dalje ostanu glavni akteri u upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, iako isti nisu postigli značajne rezultate i napredak u razvoju odvojenog prikupljanja otpada. Nakon sagledavanja ukupne problematike upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, te dosadašnjim iskustvom, smatramo da poslove Operatera sistema treba, barem za narednih pet (5) godina,

U izvještaju su analizirani prednosti i nedostaci sistema kojim upravlja Fond i različitih POPR šema. Postojeći problemi sa funkcionisanjem POPR šema u FBiH ne znače da je sistem kojim upravlja Fondom optimalno rješenje. POPR šeme se uspješno primjenjuju u većini evropskih zemalja. Smatramo da se implementacija POPR sheme u FBiH može znatno poboljšati u skladu sa preporukama iz izvještaja.


15

KOMENTAR DOSTAVIO:


povjeriti Federalnom fondu za zaštitu okoliša. Time bi se obezbijedilo sigurno, kontrolisano i transparentno upravljanje sistemom. Ovome u prilog ide i da trenutno u EU ne postoji obaveza uspostave POPR šeme za ambalažu (str. 81. Nacrta izvještaja), iako su članice obavezne uspostaviti POPR šemu za EE otpad, otpadna vozila, baterije i akumulatore. Deklarativna izjava da će Operater, privatno privredno društvo, biti neprofitan nije prihvatljiva zbog toga što nije moguće organizovati i provesti efikasnu kontrolu poslovanja i finansijskog rezultata privatnog privrednog subjekta što se dosada već i pokazalo. Federalni Fond za zaštitu okoliša je državni fond u potpunoj kontroli poslovanja Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Vlade FBiH. Fondu za zaštitu okoliša FBIH nije uopće data šansa da prikuplja naknade i da zajedno sa kantonima, gradovima, općinama i javnim komunalnim preduzećima pokuša uspostaviti sistem odvojenog sakupljanja otpadom. Smatramo da bi Fond, u proteklom petogodišnjem periodu, da je bio ovlašten za prikupljanje sredstava iz naknada proizvođača mogao značajnije ulagati u sektor i sigurno bi se postigli daleko bolji rezultati nego u slučaju uvođenja operatera sistema. Fond je u proteklom periodu prikupio veoma mala sredstva cca 17.000,00 KM iz naknada za ambalažni otpad (podatak Fonda za zaštitu okoliša FBIH) dok nije poznato koliko su prikupili operateri sistema i gdje su ista sredstva utrošili jer nije postojala transparentnost od strane operatera sistema u tom smislu. Međutim, mi smatramo da su operateri sistema, s obzirom da vrše svoju funkciju na osnovu javnih ovlaštenja, dužni transparentno prikazati visinu prikupljenih sredstava i njihovo trošenje jer se na kraju radi i o neprofitnim organizacijama. Iako je to bila obaveza operatera sistema, Fond je u proteklom periodu ulagao u razvoj odvojenog prikupljanja otpada iz domaćinstava, te je sa veoma malim sredstvima (cca 300.000,00 – 500.000,00 KM godišnje za sektor upravljanja otpadom) omogućio razvoj primarne reciklaže u svim kantonima federacije, što nije slučaj sa operaterima sistema. Da je Fond mogao ponuditi općinama i JKP‐a veća


16

KOMENTAR DOSTAVIO:


sredstva, danas bi imali veći stepen u hijerarhiji upravljanja otpadom na području cijele FBiH.

Preporuke date u Pregledu sektora upravljanja čvrstim otpadom i preporuke reformi i u Izvještaju o POPR sistemu

Na kraju općih primjedbi, želimo ukazati da smo primijetili da postoji poprilična kolizija između posljednja dva dokumenta Svjetske banke (Nacrt izvještaja – Pregled sektora upravljanja čvrstim otpadom i preporuke reformi do 2025. godine i predmetni Nacrt izvještaja) iz razloga što je u prvom Nacrtu jedan od postavljenih ciljeva da se do 2025. godine reciklira 30% ambalažnog otpada od ukupnih količina ambalažnog otpada i planirano je da se investicije ulažu u javna komunalna preduzeća koja su ovlaštena od općina da obavljaju navedene poslove, dok se u drugom dokumentu javna komunalna preduzeća izuzimaju i u sistem uvode operateri sistema kao sakupljači naknada od proizvođača i privatna preduzeća kao potencijalni korisnici istih. Bilo bi potrebno da se autori ova dva dokumenta usaglase sa datim preporukama.

Izvještaj o pregledu sektora upravljanja čvrstim otpadom preporučuje ciljeve za odvojeno prikupljanje i sortiranje cjelokupnog reciklabilnog komunalnog otpada. Izvještaj o POPR sistemu uzima u obzir sve preporuke spomenutog dokumenta i daje dodatne i detaljnije mjere u pogledu ambalažnog i EE otpada. Izvještaj o POPR sistemu ni u kom slučaju ne isključuje JKP iz sistema pružanja usluga odvojenog prikupljanja i sortiranja. Naše razumijevanje je da će JKP imati glavnu ulogu u budućem sistemu kao ključni pružaoci usluga. Ipak, željeli bismo naglasiti da se predlaže da se sve aktivnosti organiziraju na konkurentnoj osnovi, a da se JKP ne mogu biti dodijeliti ekskluzivna prava.

Odgovornost za troškove Podržavamo preporuku datu u Nacrtu izvještaja da se budući razvoj POPR šeme bazira na punoj odgovornosti industrija, što znači da bi operateri sistema snosili sve troškove vezano za prikupljanje, sortiranje i pripremu za reciklažu ambalažnog otpada iz komunalnog otpada. Javna komunalna preduzeća su spremna i da se ti troškovi čak i dijele između operatera sistema i javnih komunalnih preduzeća, ali na fer osnovu. Nikako nije prihvatljiva dosadašnja situacija da javna komunalna preduzeća snose sve operativne troškove, a operateri sistema samo nabavljaju posude za odvojeno prikupljanje otpada. U skladu sa ovim smatramo da je neophodno da podjela oko finansiranja troškova bude jasna i transparentna na području cijele Federacije BIH za sva preduzeća za prikupljanje otpada i za sve operatere sistema, a ne da se razlikuje od slučaja do slučaja. Predlažemo da se na ovaj način odredi visina poticaja za svaku tonu prikupljenog otpada iz komunalnog otpada po vrstama: papir, PET ambalaža, staklo, višeslojni materijal itd. koja bi bila jedinstvena za područje cijele FBIH, i koju bi plaćali operateri sistema za prikupljeni ambalažni otpad iz kontejnera čiju su nabavku oni finansirali. Na ovaj način bi se omogućila transparentnost i pravičnost za

Zahvaljujemo se na komentaru.Dijelimo mišljenje da JKP ne mogu biti odgovorna za sve operativne troškove sistema za ambalažni otpad. Mogućnost raspodjele troškova između općina/ JKP i operatera sistema na osnovu unaprijed dogovorenih podsticaja po toni različitih prikupljenih /recikliranih materijala može poslužiti kao osnova za buduće konsultacije o optimalnom POPR modelu koji će se implementirati u FBiH.


17

KOMENTAR DOSTAVIO:


sve operatere i za sva preduzeća. Visinu poticaja može odrediti Federalno ministarstvo okoliša i turizma na godišnjem nivou.

Izmjena i dopuna zakonskih propisa

U preporukama Nacrta na stranici 130. predložene su izmjene i dopune zakonskih odredbi te predlažemo da se u tekstu novih zakonskih odredbi pored općina dodaju i JKP‐a i da alineja 2. glasi: „bolje definišu odgovornosti općina, javnih komunalnih preduzeća i međusobnih odnosa s operaterima sistema u uspostavljanju neophodne infrastrukture za odvojeno prikupljanje i sortiranje otpada, kao i finansiranja troškova prikupljanja, sortiranja i pripreme za reciklažu ambalažnog otpada“.

Kao što je gore pomenuto, mi ne podržavamo dodjeluekskluzivnih prava za JKP ili bilo koju drugu grupu preduzeća. Ipak, s obzirom na to da JKP igraju glavnu ulogu u pružanju usluga u vezi sa komunalnim otpadom, predložena izmjena je prihvaćena. Molimo imajte na umu da također preporučujemo i pripremu seta standardiziranih ugovora između operatera sistema i općina i kompanija za prikupljanje i sortiranje.

Koordinaciona tijela Na stranici 131. gdje se daju preporuke u vezi sa institucionalnim okvirom u ovom sektoru, smatramo da su javna komunalna preduzeća zajedno sa Udruženjem/Udrugom poslodavaca komunalne privrede neopravdano izostavljena te predlažemo da se u alineji gdje se spominju općine dodaju JKP i UPKP FBIH te da ova alineja glasi: „općine, preko svog saveza i javna komunalna preduzeća, preko UPKP FBIH, trebaju biti uključene u rad koordinacijskih tijela osnovanih za sprovedbu propisa o ambalažnom i EE otpadu u FBIH“. Uspostavom sličnog koordinacijskog tijela u RS bi se mogao znatno podržati proces sprovedbe. Takva koordinacijska tijela u oba entiteta su potrebna radi osiguranja platforme za konsultacije sa interesnim grupama i podršku realizaciji sporazuma o raspodjeli odgovornosti između operatera sistema i lokalnih vlasti. Udruženja gradova i općina i udruženja poslodavaca komunalne privrede u oba entiteta trebaju biti formalni partneri u konsultacijama s operaterima sistema o optimalnim sistemima za odvojeno prikupljanje, sortiranje i tretman koji će se u budućnosti provoditi. Potrebno je jačanje kapaciteta entitetskih Saveza općina i gradova i Udruženja/Udruga poslodavaca komunalne privrede“. Javna komunalna preduzeća i Udruženje/Udruga poslodavaca komunalne privrede u Federaciji BIH istinski žele biti partneri u sistemu upravljanja ambalažnim otpadom i smatramo da smo kompetentni i nadležni da budemo dio

Ne smatramo da su JKP izostavljeni iz izvještaja s obzirom da izvještaj, prema našem razumijevanju, uključuje sve aktere u sistemu upravljanja ambalažnim otpadom. Razlog što se JKP ne spominju specifično kao pružaoci usluga je što, prema našem razumijevanju, javna i privatna preduzeća trebaju imati jednake mogućnosti i pristup finansiranju. Podržavamo uključivanje Udruženja poslodavaca komunalne privrede u rad Koordinacionih tijela za ambalažni i EE otpad. Također vjerujemo da će Udruženje u ovoj funkciji predstavljati interese JKP‐a, ali i privatnih preduzeća u ovom sektoru.


18

KOMENTAR DOSTAVIO:


koordinacijskih tijela za sprovedbu navedenih propisa. Ovim isključenjem JKP‐a ponovo bi bilo ugroženo ostvarivanje ciljeva reciklaže i iskorištavanja otpada.

Odgovornost za troškove Slažemo se sa tačkom 7.3. Finansijski aspekti gdje se predlaže da obavezna industrija pokriva sve troškove sistema odvojenog prikupljanja otpadom, ali napominjemo da smo spremni i da JKP‐a sufinansiraju dio troškova na fer osnovi.


Općenito Također se generalno slažemo i sa ostalim preporukama datim u poglavlju 7.


Općenito Na kraju, želimo naglasiti da ponuđeni Nacrt izvještaja – Analiza sistema produžene odgovornosti proizvođača u Bosni i Hercegovini za ambalažu, ambalažni otpad i EE otpad je generalno dobar dokument koji je sagledao dosadašnju praksu uvođenja sistema produžene odgovornosti proizvođača u BIH i dao dobre preporuke koje mogu biti osnova za normativno uređenje ove oblasti u BIH. Ne možemo se oteti utisku da operateri sistema i FMOIT nisu dovoljno iskritikovani u ovom Nacrtu, iako nisu postigli rezultate po pitanju ambalaže i ambalažnog otpada. U ovom Nacrtu nepravedno su javna komunalna preduzeća izostavljena kao punopravni akteri u sistemu upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, iako su isti dosada jedini dali doprinos u uspostavljanju infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, a da nisu imali kvalitetnu podršku ni od operatera sistema po pitanju finansiranja barem dijela troškova, a ni od osnivača u smislu određivanja ekonomskih cijena za domaćinstva.

Zahvaljujemo se na komentaru.Smatramo da su u izvještaju identifikovana sva ključna pitanja u vezi sa upravljanjem ambalažom i EE uređajima u FBiH i da su sva pitanja zastupljena na uravnotežen način, u mjeri u kojoj je to moguće.

Općenito Molimo članove Tima Svjetske banke koji su radili ovu Studiju da naše komentare i primjedbe prihvate u cilju izrade što kvalitetnije Studije koja će u budućnosti donijeti konkretna poboljšanja u upravljanju ambalažnim i EE otpadom u Bosni i Hercegovini, te da javna komunalna preduzeća definišu kao punopravne aktere u sistemu upravljanja ambalažnim otpadom kao sakupljača i obrađivača ambalažnog otpada iz komunalnog otpada kao što to ona i jesu. U prilogu ovog dopisa dostavljamo Vam i dva dopisa (dopisi br. 336/11 i 366/11 – Primjedbe i Prijedloge na Prijedlog Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom) koje smo svojevremeno uputili

Zahvaljujemo se na komentaru. Kao što možete vidjeti gore, većina predloženih izmjena u izvještaju je prihvaćena.


19

KOMENTAR DOSTAVIO:


Federalnom ministarstvu okoliša i turizma prilikom donošenja Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu tokom 2011. godine. Iz istih možete vidjeti da smo tada jedini primijetili da sistem koji se želi uspostaviti neće dati rezultate i predložili slična rješenja koja ste i Vi u ovom Nacrtu i dali.

Općenito Nadamo se da ćemo ovaj put imati razumijevanje i da ćete naše komentare i prijedloge uvažiti. U cilju boljeg razumijevanja naših stavova predlažemo da predstavnici UPKP FBiH održe sastanak sa Timom Svjetske banke koji je izradio predmetnu Studiju. Kod izrade ovog dopisa korišteni su komentari, prijedlozi i sugestije članica UPKP u Federaciji BiH.

Može se organizovati sastanak (putem videa) kojem će prisustvovati u UPKP, ako je većina interesnih grupa zainteresovana za takav sastanak.

EKOPAK Povratna ambalaža Slažemo se sa opaskom. Potrebno je da se povratna ambalaža prijavi u sistem jednom – prilikom prvog stavljanja u promet.

Zahvaljujemo se na komentaru jer potvrđuje našu preporuku da se povratna ambalaža treba uzeti u obzir prilikom definisanja ciljeva za reciklažu i iskorištenje.

Odgovornost proizvođača ambalažnog materijala

Proizvođači ambalažnog materijala prijavljuju količine ambalaže u koju pakuju ambalažne materijale radi transporta do punilaca/proizvođača i ne treba ih izostavljati.

U datom primjeru, proizvođači ambalažnog materijala su ekvivalentni proizvođačima/uvoznicima i nisu izostavljeni.

Plaćanje naknada/poreza Fondu na proizvode za ambalažu stavljenu na tržište

Saglasni smo sa konstatacijom – možda je preciznija definicija „taksa“ ili čak „kazna“ kako bi se postavila jasna razlika između operatera i Fonda.

Tekst ovog paragrafa je izmijenjen u skladu sa dostavljenim komentarima Ekopaka i Fonda kako bi se izbjegao nesporazum.

Odgovornost za organiziranje sistema upravljanja ambalažnim otpadom

Saglasni sa konstatacijom. U međuvremenu su usvojene izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom kojim je jasno definisano opredjeljenje za POPR shemu.

Zahvaljujemo se na komentaru. Komentar potvrđuje preporuku datu u izvještaju: "Organi vlasti u FBiH trebaju odlučiti da li da uspostave POPR šemu kojom upravljaju obaveznici sistema ili da entitetske vlasti preuzmu odgovornost za postizanje ciljeva kroz poreski sistem koji organizuje Fond. Oba sistema ne mogu funkcionisati paralelno".

Uvjeti za reviziju i produženje dozvola operaterima sistema

Smatramo da treba definirati na koji način se produžava dozvola, tj. koji su uvjeti, jer sadašnja definicija „Dozvola se može produžiti za isti vremenski period ukoliko se ne promijene uvjeti pod kojim je dozvola izdata“ je neprecizna.

Zahvaljujemo se na komentaru.Izvještaj je dopunjen odgovarajućim tekstom.

Obračunavanje naknada i mehanizam plaćanja

Vezano za „taksu“ ili „kaznu“ koja se plaća Fondu, kako bi se izbjegla konfuzija i nepotrebno komplikovanje sa koeficijentima, da se iznos obračuna na način da se uzme prosjek naknada ovlaštenih operatera sistema i uveća za 2 ili 3 puta. Operateri su u obavezi dostaviti Ministarstvu i Fondu

Uobičajeni postupak je da se naknade koje se plaćaju Fondu propisuju u zakonu/podzakonskom aktu prije obračunavanja i objavljivanja naknada za usluge operatera sistema. Pretpostavka za navedeno je da nadležni organi i Fond dobro razumiju stvarne troškove organizovanja usluga odvojenog


20

KOMENTAR DOSTAVIO:


visinu svojih naknada za svaku godinu, i to je temelj obračuna „takse“ ili „kazne“ za Fond.

prikupljanja i sortiranja otpada.Naknade koje se plaćaju operaterima sistema ne mogu služiti kao osnova Fondu da obračunava naknade/kazne.

Postupci za obračunavanje naknada koje se plaćaju Fondu

Ne mogu se ni definisati Pravilnikom, jer ih diktira tržište i tržišni uvjeti poslovanja.

Ipak vjerujemo da se postupci za obračun i plaćanje naknada Fondu mogu bolje i preciznije definisati. Komentar od Ekopak‐a se najvjerovatnije odnosi na naknade koje naplaćuju operateri sistema.

Godišnje ili mjesečno plaćanje naknada

Nemoguće je očekivati od proizvođača, uvoznika i ostalih obveznika da na mjesečnoj osnovi šalju izvještaje, niti od operatera da pripremaju i šalju mjesečne fakture: za obje strane nepotreban ogroman administrativni rad.

Potvrđujemo naše mišljenje da je "plaćanje naknade na godišnjoj osnovi teže za sprovesti od plaćanja na mjesečnoj osnovi". Slažemo se da plaćanje na mjesečnoj osnovi zahtijeva veće administrativne napore, ali također omogućava značajne prednosti za Fond i operatere sistema: • Onemogućen prijenos obaveza iz prethodnog perioda • Preciznije i blagovremeno definisanje ciljeva reciklaže i iskorištenja • Smanjena pojava korištenja usluga bez plaćanja za iste Godišnje ili kvartalno plaćanje se može primijeniti samo za manja preduzeća (što bi se definisalo na osnovu prometa i/ili maksimalnih količina ambalaže)

Uračunavanje naknada u cijenu/trošak prodatih proizvoda

Nejasno i nepotrebno. Svaki obveznik naknada će u skladu sa zahtjevima svog tržišnog poslovanja procijeniti da li je potrebno naknade uključiti u cijenu.

Naknade koje se plaćaju operaterima sistema/Fondupredstavljaju troškove za obavezne kompanije i iznos takvih naknada je proporcionalan količini pakovanih proizvoda koji se stavljaju na tržište ili prodaju na tržištu. Obavezne kompanije treba da vode evidenciju dospjelim naknadama i načinu obračunavanja istih. Takva evidencija se obično vodi i dostupna je u računovodstvenom sistemu, kako bi se mogao omogućiti uvid u istu prilikom revizije/inspekcije. Također smatramo da je uračunavanje naknada u troškove prodatih proizvoda u skladu sa važećim računovodstvenim standardima.

Višeslojna (kompozitna) ambalaža

Višeslojna ambalaža se može uključiti u materijal koji dominira (karton, metal i sl.).

U ovom paragrafu u izvještaju se objašnjava da "EU Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu ne sadrži specifične ciljeve za reciklažu i iskorištenje za kompozitnu (višeslojnu) ambalažu i za opasni ambalažni otpad ".


21

KOMENTAR DOSTAVIO:


Kompozitna ambalaža se treba prijavljivati zasebno, ali nema potrebe za uvođenjem specifičnog cilja za reciklažu ove kategorije materijala.

Trošenje sredstava od naknada za ambalažu

Sve navedeno je podložno kontroli nadležnih organa. Ekopak je do danas prošao sve kontrole. Također, neke stavke je nemoguće zakonski definisati.

Ovaj paragraf u izvještaju se odnosi na naknade koje se plaćaju Fondu za zaštitu okoliša, a čini se da se komentar odnosi na naknade koje se plaćaju operaterima sistema.

Obaveze lokalnih organa vlasti

Ovo je tačno. Zahvaljujemo se na komentaru s obzirom da potvrđuje zaključak u izvještaju da "ne postoje odredbe o kantonalnim ili općinskim upravama i njihovim obavezama u pogledu upravljanja ambalažnim otpadom".

Obrazac za godišnji izvještaj

Hoće li se i ciljevi za reciklažu i iskorištenje tako i postaviti? (prema vrsti ambalaže: primarna, sekundarna, transportna)?

Ne preporučujemo da se ciljevi reciklaže definišu zasebno za različite vrste ambalaže.

Obrazac za godišnji izvještaj

Da li će i ciljevi za reciklažu i iskorištenje kartonskih kutija za piće biti posebno definisani?

Kao što je gore navedeno, ne preporučujemo zasebne ciljeve za kompozitnu ambalažu (uključujući kartonske kutije za piće). Ipak, količine kompozitne ambalaže se trebaju prijavljivati odvojeno. To će također biti potrebno i iz razloga što se na kompozitnu ambalažu obično primjenjuju različite naknade.

Revizija godišnjih izvještaja operatera

Zašto ne podliježe? Ministarstvo uvijek može zatražiti reviziju i ne postoji razlog zašto se ne bi i provela.

Ova konstatacija u izvještaju znači da ne postoji formalni zahtjev za reviziju izvještaja. Ukoliko se usvoji ova preporuka, revizija izvještaja treba biti izvršena prije podnošenja izvještaja javnim organima.

Izvještavanje Formulacija “operater sistema treba biti zakonski odgovoran za pružanje informacija u ime obaveznika sistema” je neprecizna.

Tekst ovog paragrafa je izmijenjen radi boljeg razumijevanja obaveza operatera sistema.

Ciljevi za reciklažu definisani Federalnom strategijom upravljanja otpadom

Nerealno postavljeni ciljevi, jer nisu uzeli u obzir KAPACITETE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE pojedinih vrsta ambalažnih materijala, kojih nema, osim kapaciteta koje su postavili operateri sistema (npr. staklo).

Ne razumijemo značenje "kapaciteta za odvojeno prikupljanje". Ako ne postoje sistemi za odvojeno prikupljanje, isti se trebaju uspostaviti. U drugim zemljama je bilo dovoljno 5‐8 godina za tu svrhu. Inače, slažemo se da ciljevi nisu dobro definisani i da postoje ozbiljne kontradikcije između ciljeva za nivo pokrivenosti stanovništva uslugom prikupljanja otpada, općih ciljeva za reciklažu i ciljeva za specifične materijale.


22

KOMENTAR DOSTAVIO:


Opća naknada Da li se ovdje misli na „evidentirajuću naknadu“? Da. Funkcije Koordinacionih

tijela Koordinaciono tijelo ne vrši nikakav nadzor, već „koordinira“ aktivnosti, tj. razmjenjuje informacije s ciljem unapređenja sistema.

Odgovarajući dio teksta u izvještaja je izmijenjen su u skladu sa komentarima koje su dostavili Ekopak i Fond.

Analiza trenutnog stanja Netačno! Ekopak u ispunjavanju ciljeva značajne količine ambalažnog otpada obezbjeđuje sortiranjem komunalnog čvrstog otpada; Kapaciteti nisu dovoljni, ali nije bio cilj da se 100% pokriju općine u 1. Fazi, već da se ide postepeno – od urbanih zona ka ruralnim. Podsjećamo da je Pravilnik o ambalažnom otpadu stupio na snagu u januaru 2012. godine, da je Ekopak u roku od 3 mjeseca ispunio sve propisane uvjete i podnio zahtjev u martu 2012. godine, da prvu dozvolu dobio 29. maja 2012. Godine, da je do kraja godine uspostavio operativnu kancelariju, zaposlio i obučio prve zaposlenike, uveo u sistem više od 140 novih obveznika, uvezao mrežu sakupljača i ispunio propisani cilj za reciklažu. Šta u svemu navedenom znači konstatacija da je više prikupljeno od ciljeva za reciklažu?

Pozdravljamo napore i postignuća Ekopaka koja su navedena u komentaru, ali potvrđujemo naše mišljenje: • da se sistem odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada iz domaćinstava ne sprovodi u praksi i ne doprinosi značajno postizanju ciljeva za reciklažu. • da ne postoje detaljne i sveobuhvatne informacije o količinama odvojeno prikupljenog i recikliranog otpada u FBiH. • da se može pretpostaviti da su količine reciklabilnog otpada koje su već prikupljene od komercijalnog, institucionalnog i industrijskog sektora i neformalnog sektora veće od ciljeva za reciklabilni otpada postavljenih za prve godine implementacije POPR sistema.

Odvojeno prikupljanje ambalaže iz domaćinstava

Neslaganje s izjavom u izvještaju da se “Praktično se ne primjenjuje odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada iz domaćinstava”.

Molimo pogledajte prethodni komentar.Kao što je objašnjeno u izvještaju, ne postoje dogovoreni ili definisani tehnički standardi za odvojeno prikupljanje i sortiranje ambalažnog otpada. Smatramo da se organizovane usluge odvojenog prikupljanja trebaju procjenjivati na osnovu unaprijed utvrđenih i mjerljivih kriterija kao što su: prikupljena zapremina otpada po glavi stanovnika, postignute stope prikupljanja po glavi stanovnika, postignuta efikasnost sortiranja itd. Na osnovu našeg iskustva, jedan set kontejnera za odvojeno prikupljanje zapremine od 1,1 m3 može koristiti oko 250‐350 stanovnika, a 100 m se smatra maksimalnim rastojanjem između ulaza objekta i date lokacije za dovoz otpada. Tokom naših posjeta Sarajevu i drugim gradovima u BiH, nismo identifikovali sisteme odvojenog prikupljanja slične složenosti i je teško prihvatiti tvrdnju da stanovnici imaju pristup uslugama odvojenog prikupljanja.


23

KOMENTAR DOSTAVIO:


Naknada koju plaćaju operater sistema subjektima za prikupljanje reciklabilnog otpada

Šta je mala naknada? Slažemo se da izraz "mala naknada" nije dovoljno precizan. U ovom slučaju, koristimo spomenutu frazu kako bismo objasnili da naknada koju plaćaju operateri sistema subjektima za prikupljanje otpada znatno manja od vrijednosti/cijene datog ambalažnog materijala.

Ciljevi za reciklažu BiH nije u obavezi transponiranja EU ciljeva.Kapaciteti za sakupljanje i ciljevi za reciklažu moraju biti u direktnoj vezi.

Slažemo se da BiH nije formalno obavezna da primjenjuje EU ciljeve, ali, koliko znamo, pristupanje EU je jedan od političkih ciljeva zemlje. Također je tačno da su ciljevi za reciklažu i iskorištenje u FBiH znatno ispod ciljeva navedenih u EU Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu. Treba uzeti u obzir i činjenicu da su važeći ciljevi za reciklažu i iskorištenje u EU trenutno u fazi revizije i da se očekuje njihovo značajno povećanje. S obzirom na to da nema dokaza o značajnom povećanju reciklaže otpada u FBiH tokom proteklih godina, dobrobit postojanja POPR šema za društvo se može dokazati samo ako se postignu viši ciljevi za reciklažu. Tačni ciljevi i rokovi za njihovo postizanje se trebaju dogovoriti kroz konsultacije svih aktera.

Prikupljanje staklene ambalaže

Za staklenu ambalažu se ispunjavaju propisani ciljevi! Činjenica da se ciljevi za reciklažu stakla ispunjavaju ne mijenja naše mišljenje da je prikupljanje stakla iz domaćinstava na zanemarivom nivou. Već smo obrazložili naše mišljenje da su ciljevi za reciklažu niski.

Vlasništvo nad prikupljenim reciklabilnim otpadom

Mogu utjecati, utječu i pronalaze destinacije za reciklažu/iskorištenje

Komentar je uzet u obzir i prihvatamo da operateri imaju ograničeni utjecaj umjesto da nemaju bilo kakvog utjecaja na krajnje odredište prikupljenih materijala. Cilj subjekata koja prikupljaju reciklabilni otpad jeste da dobiju maksimalne prihode za takve materijale. Takvi subjekti neće prihvatiti da isporučuju otpad u postrojenja za reciklažu koja odrede operateri sistema ako su konačne cijene niže od drugih alternativa. Operateri mogu utjecati na odluku (i konačnu cijenu) putem naknada koje se plaćaju subjektima za prikupljanje, ali ovi subjekti i dalje donose konačnu odluku o tome da li će isporučiti ili ne. Vlasnik otpada uvijek donosi konačnu odluku o prodaji materijala.


24

KOMENTAR DOSTAVIO:


Revizija količina koje prijavljuju njihovi klijenti operatera sistema

Vrše provjeru, ali kompanije radije idu kod operatera koji tu provjeru ne vrše.

Komentar je prihvaćen s obzirom da potvrđuje zaključke date u izvještaju.

Tehnički uslovi za odvojeno prikupljanje

Ekopak je provodio pilot projekte radi utvrđivanja optimalnih načina prikupljanja.

Prihvatamo Vaš komentar kao informaciju.Izjava da "nema tehničkih uslova i/ili standarda za odvojeno prikupljanje" znači da takvi zahtjevi nisu definisani u zakonodavstvu ili na drugi način dogovoreni između različitih aktera. Implementacija pilot projekata je dobra praksa koja se obično primjenjuje tokom prve godine rada POPR sistema.

Industrijska i komercijalna ambalaža koju isporučuju klijenti operatera sistema

Zato je potrebno uvesti obavezu izvještavanja povratne ambalaže jednom i to prvi put kad se stavlja na tržište.


Odvojeno prikupljanje otpada

Neslaganje s konstatacijom “skoro pet godina nakon početka sistema, ne sprovodi se odvojeno prikupljanje otpada na izvoru “

U prethodnim objašnjenjima smo iznijeli argumente za naše zaključke.

Ciljevi za odvojeno prikupljanje i reciklažu

Konstatacija “ciljevi za organizovanje usluga odvojenog prikupljanja nisu realistični i ne odgovaraju ciljevima za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada” je nejasna.

Kao što je objašnjeno u izvještaju, prema našem mišljenju, ciljevi postavljeni u Federalnoj strategiji upravljanja otpadom ne odgovaraju ciljevima za reciklažu. Naprimjer, ako je cilj da se 90% stanovništva pokrije uslugom odvojenog prikupljanja otpada, zašto je cilj za reciklažu 30%?

Odgovornosti JKP Slaganje s konstatacijom da odgovornosti JKP u organizovanju prikupljanja EE otpada iz domaćinstava nisu jasno definisane


Ciljevi za reciklažu i iskorištenje

Netačno! Da li postoji analiza postojećih kapaciteta za prikupljanje i kapaciteta za reciklažu svih vrsta ambalažnih materijala, kao i studija njihovog daljeg razvoja?

U izvještaju smo u dovoljnoj mjeri analizirali i argumentovali konstataciju da su "ciljevi za reciklažu i iskorištenje koji su definisani propisima o ambalažnom otpadu niski, a njihovo postizanje ne predstavlja izazov za ovlaštene operatere sistema". Kao što je već objašnjeno, ne razumijemo koncept "kapaciteta za prikupljanje otpada". Očigledno je potrebno da se izgrade sistemi za odvojeno prikupljanje i sortiranje. Nedostatak kapaciteta za reciklažu može biti ograničavajući faktor, ali postoji i mnoštvo drugih zemalja u kojima nedostatak kapaciteta za reciklažu nije bila prepreka za postizanje mnogo većih ciljeva za reciklažu. Kapaciteti za reciklažu su također


25

KOMENTAR DOSTAVIO:


dostupni i u zemljama u okruženju BiH. Povećane količine odvojeno prikupljenog otpada će također doprinijeti uspostavi dodatnih kapaciteta za reciklažu u BiH. Općenito, ne vidimo tehničke ili finansijske prepreke u FBiH da se postignu rezultati u reciklaži kada se izvrši uporedba sa drugim zemljama Istočne Evrope po uporedivim troškovima.

Analiza trenutnog stanja Neslaganje s konstatacijom: “Reciklabilni otpad komercijalnog porijekla i materijali prikupljeni od neformalnog sektora su dovoljni za postizanje važećih ciljeva za reciklažu. U takvoj situaciji ne postoji formalna obaveza ili podsticaj za operatere sistema da razviju skuplje sisteme za odvojeno prikupljanje ambalažnog otpada iz domaćinstava.”

Kao što je objašnjeno gore, potvrđujemo zaključke date u izvještaju.

Raspodjela odgovornosti između nekoliko operatera sistema

Saglasni; u skladu sa tržišnim udjelom obezbijediti i pokrivenost FBiH sistemom.


Godišnji izvještaji operatera sistema

Neslaganje s konstatacijom: “Godišnji izvještaji se uglavnom fokusiraju na postizanje ciljeva za reciklažu i ne pružaju informacije o razvoju u sistemu odvojenog prikupljanja, infrastrukturi za sortiranje i recikliranje, kampanjama za informisanje i podizanje svijesti itd.” Izvještaji Ekopaka sadrže sve navedene informacije.

Zahvaljujemo se na komentaru.Zaključak dat u izvještaja je zasnovan na analizi zakonskih zahtjeva. Drago nam je da godišnji izvještaj Ekopak‐a sadrži sve navedene informacije.

Nedovoljni kapaciteti za reciklažu

Kontradikcija između konstatacije u izvještaju da su ciljevi za reciklažu niski i druge konstatacije da industrija reciklaže u FBiH nije dobro razvijena.

Molimo pogledajte objašnjenja data gore.BiH nije jedina zemlja sa ograničenim kapacitetima za reciklažu. To ne znači da se cjelokupan prikupljeni materijal reciklira u BiH.

Administrativno uređenje troškova operatera sistema

Slaganje s konstatacijom u izvještaju: “U državnim organima postoji pogrešno shvatanje da POPR organizacije upravljaju javnim sredstvima. Postoje pokušaji Ministarstva da reguliše i upliće se u stvarno trošenje POPR organizacija umjesto da se fokusira na praktične rezultate koji se trebaju postići.”

Zahvaljujemo se na komentaru

Raspodjela odgovornosti između nekoliko operatera sistema

Dodatak “u skladu sa tržišnim udjelom operatera sistema” nakon konstatacije u izvještaju: “Na općinskom nivou, operateri sistema moraju uspostaviti i održavati neophodnu infrastrukturu za prikupljanje ili preuzimanje, kao i sortiranje ambalažnog otpada”.

Zahvaljujemo se na komentaru

Izdavanje dozvola za Saglasnost s konstatacijom: “Vlade moraju pažljivo urediti Zahvaljujemo se na komentaru


26

KOMENTAR DOSTAVIO:


aktivnosti operatera sistema

postupke dodjele ovlaštenja tako da samo pouzdane organizacije sa sigurnom finansijskom osnovom mogu dobiti dozvole. U slučaju neispunjenja uslova, trebaju se primjenjivati sankcije od novčanih kazni do ukidanja dozvole.”

Model kredita kojima se trguje (UK)

“Certifikat” umjesto “kredit”. Izmijenjeno u tekstu

Raspodjela odgovornosti među akterima u POPR šemi

Operateri sistema u FBiH su uglavnom sami uspostavljali sistem, istovremeno ispunjavajući ciljeve za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada u uvjetima vrlo ograničenih kapaciteta za sakupljanje i reciklažu, te minimalnu administraciju (u prosjeku 3,5 čovjeka zaposleno u operateru sistema).

Komentar je dat na tekst u poglavlju u kojem se predstavlja analiza iskustava drugih zemalja u implementaciji POPR sistema. Prihvatamo komentar kao objašnjenje o situaciji u FBiH.

Odgovornosti operatera sistema

Nepostojanje jasno definisanih obaveza operatera u tom smislu; Ekopak je stava da Ministarstvo nakon usvajanja godišnjih izvještaja operatera sistema treba da javno objavi ključne informacije – na svojoj web stranici i/ili u Službenim novinama.

Komentar je dat u poglavlju u kojem su sumirani izazovi u implementaciji POPR sistema u drugim zemljama (nedostatak transparentnosti i problemi sa uporedivošću podataka). Ne smatramo praktičnim prijedlog da Ministarstvo objavljuje ključne informacije iz godišnjih izvještaja operatera sistema. Bila bi dobra praksa da operateri objavljuju svoje godišnje izvještaje na svojim web stranicama. Ministarstvo može na godišnjem nivou objavljivati zbirne podatke o dostignućima na entitetskom nivou, sa sažetkom podataka koje su dostavili svi operateri i Fond, kao i druge relevantne informacije.

Mehanizmi za sprovođenje zakonskih propisa

Postoje efikasni mehanizmi, ali se ne koriste.

Komentar je dat na tekst u poglavlju u kojem se sumiraju izazovi u implementaciji POPR sistema u drugim zemljama (nedostatak mehanizama za sprovođenje). Prihvatamo dostavljeni komentar.

Iskustva drugih zemalja u implementaciji POPR‐a

Bilo bi dobro prezentirati slučaj Češke Republike koja od početka primjene EU Direktive, pa do danas ima jednog ovlaštenog operatera sistema; naročito bi bilo korisno komparirati tržište ove zemlje i npr. Federacije BiH, komunalne i reciklažne kapacitete itd.

Prihvatamo dostavljeni komentar i slažemo se da se Češka Republika može smatrati dobrim primjerom za implementaciju modela zajedničke odgovornosti za upravljanje ambalažnim otpadom. Zbog ograničenih resursa projekta, nije moguće vršiti dodatke u izvještaju. Zaseban pregled iskustva Češke Republike se može dostaviti kao dodatni dokument.


27

KOMENTAR DOSTAVIO:


J.P. „Komus“ d.o.o. Gračanica

Implementacija projekata odvojenog prikupljanja otpada

J.P. „Komus“ d.o.o. Gračanica, vec nekoliko godina sprovodi projekat selektivnog odvajanja ambalaznog otpada iz komunalnog otpada na podrucju opcine Gracanica. Trenutno, gotovo 8000 domacinstava otpad selektivno odvaja, mi ga prikupljamo po tacno utvrdenom redoslijedu (jednom mjesecno), odvajamo, presujemo i baliramo i isporucujemo reciklaznim centrima u BiH, putem Ekopak‐a, sa kime imamo potpisan ugovor o poslovnoj saradnji. Svako domacinstvo je dobilo besplatno kantu od 120l za komunalni otpad (kao stimulaciju prilikom potpisivanja ugovora o selektivnom odvajanju otpada), te svaki mjesec dobija prazne zute i plave vrece za odvajanje ambalaznog otpada u onom broju koliko iznese punih na dan odvoza.

Hvala za vaš komentar. Kratka informacija o vašem iskustvu je unešena u izvještaj.

Documents

KOMENTAR Tema SAŽETAK DOSTAVLJENOG KOMENTARA … komentara na POPR... · ugovor, dok sa Fondom ne. Operater sistema je privredni subjekt registrovan kao d.o.o. koji upravlja otpadom