8/17/2019 Komparativna Književnost i Bibliotekarstvo

1/2

Komparativna književnost i bibliotekarstvo

Broj indeksa: 45300/2013

Tema: Teorija pozitivizma (esej

  !itaj"#i mno$e tekstove% o raznim književnim teorijama% slobodno mo$" re#i da mi

 je pozitivisti&ka teorija najbliža% te da bi' svoje miljenje mo$la poistovjetiti sa

miljenjem ovi' teoreti&ara) * nastavk" #" "kazati na najvažnije karakteristike ove

teorije% njene predstavnike te njen" važnost za sam" književnost)

+ozitivizam% " irem smisl"% predstavlja ,ilozo,ski prava- koji smatra kako se sva

 pro"&avanja trebaj" isklj"&ivo zasnivati na &injeni-ama koje se mo$" provjeriti " praksi)

+ozitivizam isklj"&"je mo$"#nosti pro"&avanja meta,izi&ki' pojava te odba-"je stvaranje

i objanjavanje 'ipoteza) +ozitivizam je iroko s'va#eno "vjerenje o tome da se smisao

književno$ djela može objektivno "tvrditi na temelj" poznavanja &injeni-a iz a"torovo$

života)

.a smatram da s" ove &injeni-e ta&ne i relevantne za analiz" neko$ djela) matram da

 je jako bitno poznavati a"torov život% dr"tveni život% te okolnosti vremena i dr"tva "

kom je živio) amo djelo nam ne zna&i mno$o% smisao djela možemo raz"mjeti tek 

"koliko poznajemo ve# navedene &injeni-e)

a bi analiz" djela smatrali dobrom% moramo biti "poznati sa okolnostima " kojima

 je djelo nastalo% moramo $a staviti " 'istorijski kontekst% raz"mjeti lj"dsk" psi'"%

tren"ta&no stanje d"'a pod &ijim "tiskom je djelo nastalo% te mno$e dr"$e ,aktore koji s"

" manjoj ili ve#oj mjeri "tje-ali na stvaranje djela)

+ozitivizam karakteriziraj" tri osnovne stvari koje bi trebali iz"&avati% "koliko želimo

analizirati neko djelo% a to s" bio$ra,izam% 'istori-izam i psi'olo$izam)

1

8/17/2019 Komparativna Književnost i Bibliotekarstvo

2/2

  Bio$ra,izam predstavlja is-rpan rad na pro"&avanj" bio$ra,ija pojedini' a"tora%

'istori-izam je "vjerenje da s" književna djela objanjiva kao spomeni-i svo$ vremena te

se moraj" razmatrati i t"ma&iti " okvir" povijesno$ istraživanja) akle% period " kojem je

 pjesnik stvarao% te dr"tvene okolnosti to$ vremena s" vrlo važne)

  Tre#a stvar je psi'olo$izam% "vjerenje da je potrebno pro"&avati psi'olo$ij" a"tora

kako bi se nje$ova djela raz"mjela) iljenja sam da je psi'olo$izam najvažnija stavka%

 jer svako djelo na neki na&in predstavlja odraz psi'loko$ stanja a"tora% iskaz nje$ovi'

osje#anja i "vjerenja)

ippolte Taine daje tri determinante na osnov" koji' se može raz"mjeti djelo% a to

s" sredina% rasa i momenat) n smatra književnost kao izvor kojim se može do#i do misli iemo-ija lj"di iz prolosti) Taine je smatrao da povijest književnosti treba književno djelo

 pro"&avati kao izraze odreeni' lj"dski' osobina% a te osobine treba s'vatiti kao rez"ltat

naslijeeni' rasni'% odnosno na-ionalni' osobina i djelovanja dr"tvene sredine) Tako se

 prema nje$ovom miljenj" može stvoriti znanstvena povijest književnosti koja ne samo da

razvrstava djela ne$o i objanjava nji'ov nastanak i osobine) 6je$ovi rasa% sredina i

momenat pripadaj" niz" "zroka koje pret'ode stvaranj" kao odredbeni ,aktori)

+o 7anson"% 'istori&ar književnosti mora po#i od li&no$ "tiska% ali nakon to$a treba o

tom djel" da sazna sve to se objektivnim istraživanjem može saznati)

+ored ove tri determinante% postoji jo neto to bi se trebalo objasniti% a to smatram

 bitnim za ov" teorij") To je ori$inalnost djela% "koliko se ne b"de analizirala% ni sama

'istorija književnosti ne može biti predmet stro$o na"&no$ pro"&avanja)

ožemo re#i da se pozitivizam protivi nekim dr"$im teorijama i kritikama% pop"t

an$losaksonske% koja " okvir pro"&avanja ne "klj"&"je nita osim samo$ djela) akle% "

opse$ analize ne "lazi niti a"torov život% niti 'istorijski okvir i psi'oloko stanje) ni s"

se bavili pitanjem književne vrijednosti% "smjereni s" prema tome kako se književna

kritika može "&initi na"&nom) 8lavna teza jeste da se kriti&ar posveti samo tekst"% bez

obzira na sve ostalo)

vakvo analiziranje smatram povrnim i nedovoljnim% da bi analiza bila dobra svi

aspekti se moraj" sa$ledati)

2