Kompenzacije Podsticaji i Motivacija Ljudskih Resursa

Embed Size (px)

Citation preview

KOMPENZACIJE, PODSTICAJI I MOTIVACIJA LJUDSKIH RESURSABiljana Brankovi Milica Banzi Bojana Popovac Aleksandra Stoli

1. 2. 3. 4. 5.

Motivacija i podsticaji zavise od naina nagraivanja, odnosno kompenzacije koje se daju zaposlenima. Kompenzacije treba da podstaknu aktivnosti koje doprinose porastu produktivnosti i da destimuliu neproduktivne aktivnosti zaposlenih. Sa primenom razliitih vrsta kompenzacija, od kojih se najee koriste: Plate prema performansama Efikasne zarade Zarade prema godinama staa Nenovane kompenzacije Dugorono tj. doivotno zaposljavanje i napredovanje to predstavlja interno trite rada.

1. PLATA PREMA PERFORMANSAMA

1. 2. 3. 4. 5.

Plata je nagrada za uloeni radni napor i postignute rezultate. Kada se plate veu za performanse radnici se podstiu da ulau vei radni napor, a da minimiziraju dokolocu. Performanse se razlikuju prema vrsti posla a svaki posao ostvaruje vei broj performansi. Plate prema performansama su: Plata po komadu Procenat od prodaje Plata prema vetinama Plata za kreativnost Bonusi

Plate po komadu

Primenjuje se za podsticanje radnika u proizvodnji. Radnik se plaa prema obimu proizvodnje ukoliko obim moze da se izmeri. Plata po komadu je nagrada za ostvarenu visoku produktivnost radnika. Mogu da dovedu do zanemarivanja ostalih performansi kao to su: saradnja sa drugim radnicima, odravanje maina ili kvalitet proizvoda.

Procenat od prodaje

Koristi se za podsticanje radnog napora prodavaca ija plata, u celini ili delimino zavisi od vrednosti prodaje. Podavci neskoloni riziku preferiraju platu koja ne zavisi od prodaje. Da bi se nadomestio vei rizik kao i dodatni napor koji on indukuje, plate koje se odreuju na osnovu procenta od prodaje su vie od plata ija visina ne zavisi od veliine prodaje. Primenjuje se samo kada rad prodavca nije mogue direktno nadgledati. Osnovni nedostatak procenta od prodaje je sto plata zavisi ne samo od napora prodavca ve i od velikog broja faktora, koji utiu na veliinu prodaje, ako koji su van njegove kontrole.

Plate prema vetinama

Koristi se da bi se zaposleni motivisali da ulau u sticanje i razvoj onih vetina od kojih direktno zavise performanse njihovog posla. Plate radnika zavise ne samo od radnog napora i ostvarenog rezultata ve i od vetine koje je stekao u obavljanju posla, odnosno u izvrsavanju radnog zadatka. Plate prema vetinama podstie ulaganje u ljudski kapital i stvaranje fleksibilnih radnika sposobnih da obavljaju razliite poslove.

Plate za kreativnost Primenjuju se za podsticanje rada

naunika, pronalazaa i ininjera. Plate za kreativnost direktno nagrauju, i postiu kreativnost i inovativnost, i motiviu istraivae da pronalaze naine kako da se novi proizvodi proizvedu i komercijalizuju.

Bonus

Koristi se za motivisanje i podsticanje rada menadera. Direktno zavise od ostvarenih performansi, na primer, veliine prodaje ili profita preduzea. Primena plate prema performansama podrazumeva precizno merenje performansi. Nedostaci plate prema performansama u timskom radu javljaju se zato to ona dovodi do isticanja pojedinih radnika. Primena plata prema performansama zahteva stalni nadzor nad rezultatima rada radnika i potrebu stalnog prilagoavanja visine zarada ostvarenim rezultatima.

2. EFIKASNE ZARADE

Efikasne zarade su vrsta kompenzacija, koje se primenjuju kada je kontrola i nadzor nad aktivnostima zaposlenih komplikovana i skupa. U mnogim poslovima teko je kontrolisati aktivnosti zaposlenih i teko je pronai kompenzacije koje bi podsticale i motivisale eljeno ponaanje zaposlenih. Jedan od naina da se u situacijama imperfektnog nadzora zaposleni motiviu i podstaknu da naporno rade je da im se isplati zarada koja je iznad trine cene rada (efikasna zarada). One imaju najvei podsticajni efekat kada se primenjuju za nagraivanje radnika koji imaju dugi vremenski horizont sa preduzeem, takoe podstiu zaposlene da ostanu i rade u preduzeu dui niz godina.

3. ZARADE PREMA GODINAMA STAA

1. 2. 3.

Je nain nagraivanja koji zaposlene podstie da rade u interesu preduzea i da doprinose unapreenju produktivnosti. Bazira se na pretpostavci da se sa godinama radnika poveava produktivnost rada kao rezultat kulminiranja znanja i iskustva. Pozitivni efekti kompenzacija zarada radni sta na produktivnost ogledaju se u tome to: Radnici ulau vei radni napor da ne bi bili otputeni Smanjuju se aktivnosti traenja rente i trokovi uticaja Preduzee stie reputaciju da ispunjava obeanja i da je fer prema zaposlenima

4. NENOVANE KOMPENZACIJE

Ukupna primanja zaposlenih sastoje se iz novanih i nenovanih kompenzacija. Primenjuju se kada preduzee ne moze da koristi plate, odnosno novane kompenzacije da bi privuklo radnike, koji poseduju osobine potrebne preduzeu. Zbog toga preduzea prave kombinacije novanih i nenovanih kompenzacija. Novane i nenovane naknade nisu savreni supstituti ni za radnike ni za preduzee, jedan od razloga su porezi.

5. INTERNO TRITE RADA

Interno trite rada je nain nagraivanje radnika, ija su kljuna obeleje: dugorono zapoljavanje i napredovanje radnika. Internom tritu rada ne pripadaju svi zaposleni radnici ve samo oni koji su zaposleni na dugi rok. Preduzee moe da ima vie od jednog internog trita rada koje obuhvata razliite grupe radnika. Funkcionie na osnovu administrativnih pravila i implicitnih ugovora. Plate na internom tritu rada se vezuju za radna mesta a ne za radnike. Radnici se nagruju unapreenjem odnosno napredovanjem.