Komponente i Podsustavi Racunalnog Sustava

Komponente i podsustavi racunalnog sustava

Seminarski rad iz predmeta:Informatika i informatika tehnologija

Naslov rada:

Komponente i podsustavi raunalnog sustavawww.BesplatniSeminarskiRadovi.comSadraj:1. Uvod...........................................................................................................3

2. Softver.......................................................................................................4

Razvoj softvera...............................................................................5

Softverska industrija......................................................................5

Verzije softvera...............................................................................6

Hardver......................................................................................................6

Sklopovlje raunala........................................................................7

3. Netware....................................................................................................12

4. Lifeware...................................................................................................13

5. Zakljuak.................................................................................................15

6. Literatura.................................................................................................161. Uvod

U cjelokupnu strukturu informacijskog sistema ulaze:

sklopovi programi,

ljudi,

organizacije

mree i baze podatak

Sklopovi su materijalna osnovica,tj. fiziki dijelovi raunala (radne stanice, pisai, modemi, kablovi). U Sklopove ubrajamo raunala i sve periferne jedinice kojima se obavljaju prikupljanje, obrada, memoriranje i distribucija podataka korisnicima.

Uobiajeno je raunala dijeliti na mikroraunala, srednja raunala, mini raunala i velike sustave. Od 90-ih godina 20. st. prevladava klijentsko-serverska tehnologija, koja polazi od ideje ope povezanosti elemenata sistema u komunikacijsku mreu, podijele rada na razinu klijenata i na razini servera.

Programi informacijskog sistema ine ukupnost programske opreme raunala u nekom informacijskom sistemu. Programi se dijele na sistemske i aplikacijske programe (korisnike). Operacijski sistem je skup programa koji upravlja radom i programskog i fizikog dijela raunala i nadzire ih.

Aplikacijski program moemo podijeliti:

na aplikacije ope namijene (Microsoft Office),

aplikacije specifine namjene (glazba, sport, zemljopis, astrologije),

ope poslovne aplikacije (Microsoft Office, Lotus Notes),

specifine poslovne aplikacije (Microsoft Project, bankarstvo, trgovina, arhitektura),

obrazovne aplikacije i kune aplikacije.

Ljudi koji rade s informacijskim tehnologijama su ili korisnici ili profesionalni informatiari.

Korisnici informacijskih sistema rade s informacijama i rezultate obrade koriste za rad i unaprjeenje svog posla. To su menaderi, upravitelji, slubenici...

Profesionalni informatiari osmiljavaju i odravaju informacijske sisteme.

To su:

projektni sistem- istrauje potrebe korisnika,

programeri- izrauju i odravaju informacijske sisteme,

operatori-upravljaju sklopovljem informacijskog sistema i odravaju ga

Organizacija oznauje organizacijske postupke, metode i naine vezivanja prethodnih triju komponenta u cjelinu.

Mrea oznauje koncepciju i realizaciju komunikacijskog povezivanja informacijskog sustava (lokalne mree i globalne Internet).

2. SOFTVER

Softver (dolazi od engleske rijei software = programska oprema) raunski je program koji je napisan tako da je njegov sadraj lako primjenjiv. Softver je neopipljivi dio raunala za razliku od tehnikih dijelova koji zajedno ine hardver. Sadri upute koje su potrebne za rad hardwarea i komunikacija.

Glavni zadatak programske opreme softvera je upravljanje hardverom.

Krajem 50. tih godina prologa stoljea, uoen je velik problem, a to je bilo zaostajanje razvoja softvera za razvojem hardvera te nedovoljan broj strunih i obrazovanih ljudi koju su bili sposobni programirati raunala. ''Prvi koraci u tehnikom razvoju asemblera, kompilatora i drugih programskih jezika bili su motivirani idejom izbjegavanja ekstenzivnog, iscrpljujueg i esto dosadnog i ponavljajueg programskog posla.

Programiranje je jednostavna logika procedura davanja instrukcija raunalu (to i kako raditi), instrukcije daje programer pisanjem programskog koda, a uz primjenu odgovarajuih programskih jezika, alata za programiranje.''

Termin "software" prvi put koristi John W. Tukey 1957. godine. U raunarstvu raunarski softver su sve informacije koje se obrauju preko raunara ili programa. Alan Turing je bio prvi koji je propisao koncept softvera u svom naunom radu.

Korisniko grafiko suelje koje danas koriste MacOS ili Windows raunala poiva na temeljima postavljenima na Sveuilitu Stanford sredinom 1960. tih godina i u istraivakom centru kompanije Xerox poetkom i sredinom 1970. tih godina.

Softver se moe podijeliti na nekoliko kategorija koje ovise o zadai koju obavljaju.

Primarne kategorije:

operacijski sistem ( sistemski softver) nadzire rad raunala ( programi koji su bitni za rad raunala)

odravanje datoteka na disku upravljanje ekranom aplikativni softver program koji izvrava po jedan zadatak

pisanje teksta

upravljanje bazom podataka

raunalna igra

Dodatne kategorije softvera:

mreni softver omoguuje komunikaciju skupinama povezanih raunala

programski jezik omoguuje programeru pisanje programa

obraiva tekst

programski prevoditelji...

2.1.1. Razvoj softveraProizvodnja i distribucija softvera meu najkonkurentnijima je i najinovativnijim granama svjetskog gospodarstva. Najvee je konkurencija u izradi softvera za osobna raunala gdje djeluju tisue softverskih kompanija. Novi, poboljani odnosno inovatorski softveri pojavljuju se na tritu jako velikom brzinom te dolazi do pojave opadanja cijena.

Softver ne zahtjeva materijalna ulaganja niti materijalne preduvjete za ulazak na trite poput robne proizvodnje. '' Osnovna imovina koju kompanije moraju imati za stvaranje vrsnog softvera su inteligentni ljudi, njihova kreativnost i spremnost na poduzetniki rizik. Pokretanje softverske proizvodnje zahtjeva znaajnu kapitalnu investiciju u prvih nekoliko godina stvaranja proizvoda. Financijski poduzetnici i banke prepoznali su razvojni i trini potencijal ove industrije te su u nju intenzivno investirali.''

Najvea softverska industrija je industrija softvera SAD - a te je danas dominira svjetskim softverskim tritem.

2.1.2. Softverska industrija

Softverska industrija danas broji 20 000 softverskih tvrtki diljem svijeta te se predvia da e do 2010. broj softverskih tvrtki biti udvostruen. Polovina svih softverskih kompanija nalazi se u SAD u te ga to ini najjaom softverskom silom svijeta. U Europi se softverska industrija najbre razvija u Rumunjskoj zahvaljujui poticajima i olakicama te investiranju velikih svjetskih kompanija.

Korisnici raunala na raspolaganju imaju brojne softverske aplikacija koje su namijenjene razliitim poslovima. Najzastupljenija kategorija su aplikacije za osobnu produktivnost ( MS Office i njegove komponente Word, Excel, Power Point) ali ima i drugih proizvoda sline namijene ( Office Suite Sorel, Open Office, Oracle Suite...)U poslovnom svijetu najtraenije su aplikacije za bazu podataka jer su informacije pohranjene, te se mogu lako pretraivati.

Najvei proizvoa tehnologije baze podataka u svijetu je Oracle ( s oko 30% udjela na tritu), a konkurenti su mu IBM i Microsoft.2.1.3.Verzije softvera

Kako vrijeme odmie, tako se pojavljuju nove inaice svakog kvalitetnog softvera (primjenjuje se ista logika kao i kod automobilske industrije). Kako tehnologija napreduje, ljudi je ele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obino se programi oznaavaju brojevima u rastuem nizu (1.0, 2.0 itd.) Ponekad autori (proizvoai) neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, ime ele rei da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su ve davno proli 1.0 inaicu. Takoer se dogaa da se neki brojevi preskoe.Kad se radi o softveru otvorenog koda, esto su publici dostupne razne inaice dotinog softvera, npr. stare verzije, prije godinu, dvije ili ak i vie dana, zatim zadnja stabilna (provjerena) inaica, te beta inaica (program koji jo nije proao testiranje, no moete ga koristiti na vlastitu odgovornost, i ukoliko doe do problema javiti ih autorima softvera i na taj im nain pomoi u izradi boljeg programa).

3. HARDVER

Hardver (dolazi od engleske rijei hardware = masinska oprema) opipljivi je dio raunala za razliku od programske opreme raunala. Pojam hardver moe oznaavati ne samo raunalni hardver ve i druge vrste ureaja kao to su npr. automobili, kuanski aparati, mobiteli.

Slika 1. HARDVER

SVRHAZADATAK

ulazniprikupljanje podataka i pretvorba u oblik (formu) podesan za obradu

procesnipretraivanje, interpretiranje i usmjeravanje izvrenja programskih (softverskih) instrukcija

skladini smjetaj i uvanje programa i podataka koji su relativno stalni

izlazniprikaz podataka i informacija u korisniku podeenom obliku

mreni

Tablica 2 Hardver 3.1.1.Sklopovi racunara ukljuuju ove dijelove:

Kuite slui smjetaju elektonikih komponenti raunala u cjelovit proizvod, njihovoj zatiti i osiguravanju dotoka elektrine struje potrebne za njihov rad. Postoji vie tipova kuita s obzirom na veliinu, dizajn i vrstu napajanja. Najbitnije osobine su veliina i vrsta napajanja. O veliini ovisi uinkovitost hlaenja i dostupnost raunalnih komponenti, a o vrsti i snazi napajanja stabilnost i nain rada. Postoji vie tipova napajanja: AT, ATX i ATX2. Danas se koriste ATX i ATX2 s tendencijom povlaenja ATX-a iz upotrebe.

Matina ploa poznata kao i osnovna ploa (engleski motherboard, mainboard) je centralni dio hardvera u raunalu. Na nju se ugrauje (prikljuuje) sav hardver u raunalu, na primjer: grafika kartica, mrena kartica, zvuna kartica, modem, tvrdi disk, RAM itd. preko rubnih spojnika.

Osnovne komponente matine ploe su:

northbridge i southbridge kao odvojene cjeline ili integrirane u jedan ip

rubni spojnici koji slue za umetanja raznih kartica za proirenje ili za prikljuivanje raznih perifernih jedinica, ulazno/izlaznim jedinicama, masovnim spremitima podataka.

Ostale komponente na matinoj ploi mogu biti:

visoko integrirani krugovi tzv. ip set koji obnaaju mnoge funkcije koje su obino funkcija kartica za proirenje (tako se na veini modernih matinih ploa moe nai integrirana zvuna kartica i mrena kartica, a neki modeli sadre i grafiku karticu)

Matine ploe razvijene su veinom za raunala koja koriste otvorenu arhitekturu kao recimo Apple II ili IBM PC.Glavna svojstva razlikovanja matinih ploa:

vrste procesorskog socketa,

grafikog suelja razliite standardizirane veliine matinih ploa.

raunala HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Intel_80486DX2_bottom.jpg" \o "Poveaj"

Procesor ili mikroprocesor ili CPU (engl. Central Processing Unit) centralni je dio .

Slika 3. Mikroprocesor Intel 80486DX2On nareuje svim ostalim dijelovima raunala to da rade i kako da to rade. Brzina se rada procesora kvantitativno ne mjeri u megahercima, kako se standardno oznaavaju, nego u flopovima.

Na starim je raunalima jo postojao i matematiki koprocesor, koji je omoguavao operacije s pominim zarezom, a danas je to sastavni dio samog centralnog procesora.

Da bi se ubrzalo raunalo procesor ima svoju prirunu memoriju (engl. cache) za podatke i instrukcije iz koje moe dohvaati puno bre nego iz glavne memorije.Danas moemo vidjeti kako ako su "spremnici" sve vei te bolji proporcionalno sa radnim taktom. Procesoru je mogue dii radni takt iznad nazivnog te samim time efektivno povisiti performanse - ta se metoda zove overclocking. No, krajnji rezultat moe biti unitenje procesora.

Moderni je procesor je napravljen od tranzistora, planarnom tehnologijom na siliciju. Kada se sagradio ENIAC (prvo raunalo), jedna je dioda bila velika oko jednog metra.

Proizvoai procesora

Danas najpoznatiji proizvoai procesora za osobna raunala su (abecednim redom):

AMD

Intel

Motorola

Tvrdi disk

Slika 4. Hard disk dismantleg.jpg

Unutranjost tvrdog diska nakon uklanjanja magnetskih ploa. Lijevo gore je pogon magnetske glave za itanje i pisanje. U sredini desno se mogu vidjeti navoji statora elektromotora koji okree magnetske ploe.

Tvrdi disk (eng. Hard Disk, prevodi se i kao kruti disk) je sekundarna jedinica za pohranu podataka u raunalima.

Ona se sastoji od krunih ploa u hermetikom kuitu koje se vrte oko jedne osi uz pomo elektromotora. Ploe su metalne ili staklene, presvuene tankim slojem magnetske tvari, a magnetske glave koje klize tik iznad magnetskog sloja pohranjuju ili itaju podatke.

Princip rada

Magnetski disk svoje djelovanje temelji na fizikim osnovama magnetskog polja. Pri upisu podataka na njega koriste se svojstva magnetskih tvari koje pod utjecajem magnetskog polja postaju magnetizirane. Magnetski disk je okrugla ploa koja je napravljena od nemagnetskih materijala (npr. aluminija) i presvuena vrlo tankim magnetskim slojem. Materijal magnetske presvlake je obino eljezni oksid. Disk se okree oko svojeg sredita isto kao i gramafonska ploa. Iznad diska je magnetska glava koja lebdi iznad povrine magnetske ploe. Magnetska glava moe se gibati radijalno iznad povrine ploe.

Podaci su na disku zapisani kao niz magnetskih estica koje su smjetene u koncentrine krugove na magnetskom disku. Magnetska glava sastoji se od zavojnice koja je namotana na tvrdu feritnu jezgru.

Pri upisu podataka kroz zavojnicu se puta elektrina struja. Budui da je glava vrlo blizu magnetskog diska dolazi do magnetizacije magnetskog sloja diska. Promjenom struje u zavojnici mijenja se smjer i brzina okretaja i tako se mijenja i magnetsko polje i tako se magnetiziraju pojedine magnetske estice.

Dobra svojstva magnetskog diska jesu veliki kapacitet, postojanost podataka i brzi pristup podacima. Negativna svojstva jesu: osjetljivost na prljavtinu i elektromagnetska polja, te ogranienje maksimalne gustoe podataka. Magnetski disk je posebno osjetljiv na elektromagnetska polja i pri rukovanju treba to imati na umu.

Optiki zapis - koristi se za pohranu zvuka, podataka i pokretnih slika na optiki disk koji je plosnat, okrugao, napravljen od plastike presvuene s reflektivnim materijalom. Podaci, zvuk i slike su spremljene u nizu u spiralnom tragu koji poinje od sredine optike ploe.

Optiki zapis je relativno nova stvar u svijetu i prvo se koristio za pohranjivanje pokretnih slika u ranim 1960-tim. Optiki zapis je danas iroko rasprostranjeni medij za pohranu podataka zbog dostupnosti ureaja za zapisivanje i itanje, kao i po cijeni pristupanih praznih medija.

Raunalni monitor je ureaj koji slui za prikaz slike stvorene raunalom.Glavni dio monitora je zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru ti nazivi esto koriste i za cijeli ureaj.

Slova, te pokretne i nepokretne slike koje se prikazuje obino se tvore u grafikoj kartici, dijelu raunala kojemu je funkcija stvaranje i obnavljanje slike.

Slika 5. Monitor

Zvuna kartica - je kartica koja omoguava raunalu da primi zvuk kao ulaz ili ju raunalo koristi za stvaranje zvuka.

Zvune kartice obino se sastoje od sljedeih elemenata:

Analogno-digitalnog pretvaraa (A/D converter) - koja pretvara zvuk na ulazu kartice u digitalnu formu

Digitalno-analogni pretvara (D/A converter ) - pretvara digitalne podatke u zvuk preko zvunika ili slualica

predpojaalo - za ulazni i/ili izlazni signal

Radi funkcija A/D i D/A pretvaraa i jo nekih drugih funkcija kao naprimjer oscilatora za stvaranje raznih efekata pojedina poduzea su razvila posebni skup integriranih krugova.

Slika 6. Zvuna karticaMrena kartica (eng. Network card, NIC, network adapter) je dio koji se brine za komunikaciju raunala preko raunalne mree.

Moderne matine ploe obino na sebi imaju integriran mreni ip i prikljuak, ali takoer postoje i mrene kartice koje se ubacuju u PCI utor. Danas se rjee viaju odvojene mrene kartice, obino se uzima dodatna kartica (uz integriranu) zbog mogunosti prikljuivanja vie mrenih ureaja (npr. ADSL modem (Ethernet) i mreni hub) , iako neke matine ploe dolaze i sa dva ipa, odnosno prikljuka.

Danas postoje mrene kartice u 10, 100, i 1000 Mbit/s (Gigabit) izvedbama, to oznaava propusnost podataka koju moe podnijeti jedna mrena kartica.

Modem (kovanica od eng. modulate/demodulate) je ureaj koji modulira digitalni signal u oblik pogodan za prijenos preko komunikacijskog kanala, a nakon prijenosa ga demodulira u izvorni oblik. Najpoznatiji su modemi za spajanje na obinu telefonsku liniju, ali postoje modemi kojima se omoguuje prijenos podataka i na drugim inim ili beinim prijenosnim sustavima (npr. koaksijalni kabeli i radio veze).

Slui uglavnom za spajanje na internet, no njime se moe slati i primati telefaks (ako je to fax modem), programirati da glumi automatsku sekretaricu, zvati nekoga, pa onda zvuk koji bi inae dolazio na slualicu telefona preusmjeriti na zvunike, a razgovarati preko mikrofona (ako je to voice modem) i jo neke sitnice. Radi tako da prevodi podatke koje dobije iz telefonske linije u podatke smislene raunalu i obrnuto

Pisa ili tiska (engl. printer) je ureaj kojim se ispisuje ili tiska (kolokvijalno "printa") zapis sa raunala na papir. Zapis moe biti slika ili slova/brojevi. S nailaskom digitalnih fotoaparata pojavili su se pisai koji ne trebaju raunalo za ispisivanje slika, nego je mogue birati koju sliku iz memorije fotoaparata elite ispisati.

Najee vrste pisaa su:

iglini pisa - radi ispis pomou iglica, koje preko trake s bojom udaraju u papir, najkorisniji je u ispisivanju dokumenata, poto moe ispisati vie od jedne kopije odjednom (iglice udaraju u papir); zbog dosta velike buke koju proizvodi i sporosti, ovaj oblik pisaa je danas u sve manjoj opoj upotrebi

laserski pisai - ispisuje na papir uz pomo lasera, koji osvjetljava bubanj i time elektriki nabije povrinu bubnja, potom bubanj prolazi kroz toner gdje se na nabijene dijelove bubnja love fine estice tinte u prahu, a potom papir prelazi preko bubnja i poslije prolaska papira kroz grija tinta je zalijepljena na papiru, najkorisniji je u ispisivanju tekstova

ink jet pisa - ispisuje na papir tako to iz spremnika tinte (koji se zove na engleskom zove cartridge) trca (ili pljucka) male kapljice tinte, tinta moe biti u raznim bojama, najkorisniji u ispisivanju slika

4. NETWARE

Mreni sustav NETWARE tvrtke Novell je bio jedan od najuinkovitijih sustava za povezivanje PC raunala ali mrena svojstva dananjih posluitelja potpuno su ga istisnula dok je koncepcija Client-Server (korisnik-posluitelj) arhitekture i dalje vie nego prisutna. Dananji posluitelji obavljaju sve sloenije zadae u odnosu na zadae koje su nekad imali. Kako svako PC raunalo uz dananje operativne sustave (kao Windows Vista ili neki Linux) ima posluiteljske mogunosti izravna razmjena datoteka ili davanje usluga tiskanja mogue je i bez namjenskog posluitelja.

Kako se jo ponegdje nae lokalna mrea koju ovaj sustav opsluuje, osobito u raunovodstvenim servisima, nije ga na odmet analizirati, osobito radi njegove koncepcije rada na naelima korisnik-posluitelj. Glede sigurnosti sustava za korisnika se na posluitelju moe odrediti:

postupak prijave na sustav (ime i lozinka)

starateljska prava (itanje, upisivanje, brisanje i drugo)

prava na imenike

atributi datoteka

prava na mrene resurse

to NetWare ini sveobuhvatnim sustavom glede sigurnosti. Nadglednik mree duan je o svemu tome voditi brigu. Naravno, administrirati se moe i pristup pojedinim mrenim resursima.

Broj korisnika koji se moe prijaviti na mreni sustav nije ogranien s brojem radnih postaja (5, 10...) za koji je mrea dimenzionirana (kupljena). Naravno, ako vie osoba pozna postupak prijave jednog od korisnika mogu zlorabiti mrene resurse. Stoga je omogueno svakom korisniku da sam moe mijenjati lozinku s kojom se prijavljuje na sustav. Jedan korisnik moe se prijaviti s vie radnih postaja i sa svake obavljati drugu zadau. Ako se odjavi s jedne radne postaje na drugima e nadalje ostati prijavljen.

Arhitektura Novell NetWare mrenog sustava prikazana je na slijedeoj slici:

Slika 7. Shema arhitekture NetWare mrenog sustava

5. LIFEWARE

Nova struktura zahtjeva nove sposobnosti te nove kvalitete od strane ljudi u organizaciji. Manageri trebaju biti u stanju razmiljati u skladu sa svojom organizacijom, ali isto tako i u skladu sa korporacijom. Nova arhitektura nee funkcionirati ukoliko ljudi budu strogo fokusirani samo na svoj posao i ako nee biti u stanju timski raditi.

To je bio jako veliki problem s kojim se susreo vrhovni management zbog toga to jednostavno nije bilo dovoljno kompetentnih ljudi za nove pozicije. Vrhovno rukovodstvo razvilo je cijeli jedan novi set kriterija po kojima se ocjenjuju ljudi - sve zajedno 23 karakteristike od kojih je 7 bilo apsolutno neophodno za voenje poslovne divizije ili teama. Mnoge stvari su postale vane na koje se u staroj organizaciji nije obraala velika panja. Strateko razmiljanje je postalo neophodno za predsjednike divizija u novoj arhitekturi, dok u staroj organizaciji nije bilo toliko vano osim za samo vrhovno rukovodstvo.

Vrlo su vani i teamski rad, sposobnost da se delegiraju te ovlauju suradnici. Ostali kriteriji su povezani sa osobnom konzistentnou. Rezultat novih kriterija bio je taj da su do izraaja doli manageri koji ne bi doli do izraaja u starom sistemu. Za predsjednike 3 od 9 novih poslovnih divizija postavljeni su ljudi koji su u Xeroxu bili zaposleni krae od godine dana.

Na temelju dosadanjih istraivanja razvoja informatizacije u Hrvatskoj zakljuak je da se lifeware sporije razvija od softvera i hardvera, odnosno da je informatizacija ljudskih potencijala najslabija komponente u sustavu informatizacije gospodarskog sustava u Hrvatskoj. U cilju rjeavanja ovog raskoraka provelo bi se istraivanje u kojem bi se kvantificiralo znanje i vjetine krajnjih korisnika i profesionalnih informatiara da bi ih se uinilo mjerljivim. Intelektualizacija ljudskih potencijala u funkciji strateke informatizacije poslovnih sustava mijenja postojee i stvara nove procese u poslovnom sustavu Pri tome se mijenjaju uvjeti poslovanja unutar i izmeu poduzea, a informacija postaje kritian ekonomski resurs poslovanja.

Ovaj fenomen je posebice znaajan za Hrvatsko gospodarstvo s obzirom na postojee stanje informatizacije svekolikog gospodarskog sustava, a posebice informatiziranost ljudskih potencijala koje je na vrlo niskoj razini.

6. Zakljuak

Svrha raunalnog sustava je pretvorba podataka u informacije. Informacijski sustav osigurava informacije za potrebe poslovanja. Praksa je pokazala da uspjeh poduzea ovisi o kvaliteti poslovnog i informacijskog sustava koja poduzee ukljuuje u suvremeno svjetsko gospodarstvo. Modernizacija i uvoenje informacijskog sustava smanjuje broj zaposlenih, omoguuje bolje upravljanje, podrava racionalno koritenje energije, a to su imbenici koju jaaju konkurentnu sposobnost. Kljuna funkcija poduzea danas je informacijski sustav.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.comLiteratura:

Stjepanek, N., okac D, Valkovac B. Informatika 3, kolska knjiga, Zagreb, 2006.eri, V., Varga, M., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.

Novak, N., Mesari, J., Zeki-Suac, M., Duki, B. Nastavni materijali za kolegij

Informatika, Ekonomski fakultet u Osijeku, http://www.efos.hr/informatika, 15.03.2008.

http://www.informatika.buzdo.com/s470.htm, 31.03.2008.

Stjepanek, N., okac D, Valkovac B. Informatika 3, kolska knjiga, Zagreb, 2006.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Softver, 31.03.2008.

eri, V., Varga, M., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb,

2004.


2004.


2004.


2004.


2004.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Software#Verzije_softvera, 31.03.2008.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Procesor, 31.03.2008.

PAGE 18

Documents

Komponente i Podsustavi Racunalnog Sustava