KONCEPT OSNIVANJA I RADA

listopad 2011

Kontak osobe zadužene za pokretanje Centra: Dr sc. Ante Žuljević, Institut za ocenografiju i ribartsvo: zuljevic@izor.hr Draško Holcer, dipl. inž., Hrvatski prirodoslovni muzej / Plavi svijet: Drasko.Holcer@hpm.hr

Osnivanje istraživačke postaje na pučinskim otocima, davna je ideja koja do danas nije ostvarena. Istraživačka postaja omogućavala bi znanstvenicima financijski prihvatljiv cjelogodišnji terenski rad, što zbog cijene nije moguće korištenjem skupog istraživačkog broda. Jedina istraživačka postaja na hrvatskoj obali je Martinska (Institut Ruđer Bošković), smještena u Šibenskom kanalu i usmjerena na istraživanje prijelaznih voda.

Istraživačke postaje i edukacijski centri

ICM Vis - 1

Edukacijski centri o okolišu osnivaju se kako bi rezultati znanstvenih istraživanja postali dostupni široj javnosti i pridonijeli boljem shvaćanju prirode, a u cilju njene učinkovite zaštite.

Prvi edukacijski centar o moru u Jadranu osnovao je Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora u Velom Lošinju (Lošinjski edukacijski centar o moru), a danas je on sastavni dio turističke ponude otoka Lošinja i još uvijek jedini edukacijski centar o moru na jadranskoj obali.

Istraživanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR), Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora (Plavi svijet) i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM) u širem akvatoriju otoka Visa, utvrdila su iznimnu vrijednost ovog područja zbog izuzetne očuvanosti morskih i kopnenih ekosustava i geografskog položaja.

Provedbe istraživačkih projekata pokrenule su nove zamisli vođene idejom očuvanja prirode. Tijekom provedbe projekta UNDP-COAST na području akvatorija Visa, predloženo je osnivanje tzv. no-take zona, tj zona u kojima nije dozvoljen lov morskih organizama. U takvim područjima došlo bi do oporavka komercijalnih vrsta, a zbog tzv. efekta prelijevanja i do oporavka okolnog ekosustava s dugoročno velikom koristi, kako za profesionalni ribolov, tako i za turističke aktivnosti šireg područja. No-take zone pozitivna su praksa očuvanja prirode u svijetu, a ideja je nakon prezentacije dobro prihvaćena od strane profesionalnih ribara na Visu.

Plavi svijet - praćenje dupina, Vis 2009.

IOR - COAST - kartiranje staništa 2007.

Plavi svijet i IOR - dok. film Otvoreno more

IOR - EU direktiva o vodama 2010.

ICM Vis- 2

Od ideje do koncepta Istraživačko-edukacijskog centra o moru

Prisutnost značajne populacije dobrih dupina te drugih vrste velikih morskih kralješnjaka kao što su razne vrste kitova (Cetacea), golub uhan, sunčanica, iglun, tuna, morski psi itd predstavljaju i potencijalno značajan turistički brand ovog područja.

Projekti istraživanja i nadzora morskog okoliša zahtijevaju dugotrajan terenski rad, a edukacija s ciljem zaštite i promocije održivog razvitka mora se provoditi kontinuirano. Prikupljanje materijala i dokumentiranje biološke raznolikosti prostora od izuzetne su važnosti za budućnost i buduće razumijevanje složenih odnosa u okolišu. Stoga su IOR, HPM i Plavi svijet, kao institucije čije se aktivnosti nadopunjuju, odlučile zajednički pokrenuti osnivanje Istraživačko-edukacijskog centra na Visu u uvali Rukavac.

Otok Vis tradicionalno je vezan uz more i ribarstvo. Stare kamene zgrade i kuće svjedoče toj tradiciji u svakom dijelu otoka. Na žalost, brojne stare zgrade izgubile su svoju namjenu te su prepuštene zubu vremena. Stoga kroz osnivanje novog istraživačko-edukacijskog centra želimo sačuvati i dio te tradicije kroz obnovu i revitalizaciju dva ruševna objekta u uvali Rukavac.

Rukavac - potencijalne zgrade za smještaj Istraživačko edukacijskog centra o moru.

ICM Vis - 3

Ove zgrade nalaze se u vlasništvu Grada Visa koji podupire cjelokupnu ideju projekta te je spreman ustupiti zgrade na korištenje s ciljem osnivanja istraživačko-edukacijskog centra. Blizina mora osigurava nesmetan pristup moru i plovilima, a zgrade se nalaze i u jednom od turistički najpopularnijih dijelova otoka. Njihova obnova i uspostava izložbeno-edukacijskog prostora će zasigurno doprinijeti obogaćivanju turističke ponude otoka.

U većoj zgradi u kojoj je bila solionica ribe nalazit će se edukacijski centar s izložbenim prostorom u prizemlju. Osim modernog, multimedijskog stalnog postava, u ovom prostoru gostovat će i tematske izložbe. Na katu zgrade nalazit će se velika dvorana namijenjena održavanju javnih predavanja, nastave u sklopu studentskih terenskih aktivnosti, radionica, filmskih projekcija, a prostor će biti i na raspolaganju lokalnoj zajednici za njihove aktivnosti.

Smještaj Centra

U drugoj zgradi nalazit će se istraživački dio ovog centra, laboratoriji i mali dormitorij za boravak istraživača. U prizemlju zgrade izgradit će se mokri i suhi laboratorij opremljen osnovnom istraživačkom opremom i dotokom morske vode, skladišnim prostorom i radionicom.

Na katu će bi bili apartmani za boravak 8-10 istraživača, gostujućih predavača i edukatora.

Okoliš zgrade potpuno je zapušten i koristi se za smještaj brodica tijekom zime. Uređenjem ovog okoliša dobio bi se kvalitetan javni prostor za održavanje kulturnih događanja tijekom toplijeg dijela godine kao što su javna predavanja ili projekcije filmova.

Akvatorij otoka visa predstavlja najsačuvanije područje Jadrana te je ovo područje danas najbliže onome kako je Jadransko more nekada izgledala. Upravo stoga ovo području daje nam mogućnost eksperimentiranja radi utvrđivanja kako provoditi mjere zaštite s ciljem obnove ekosustava. Projekti Centra bit će usmjereni prema znanstvenim istraživanjima, edukaciji i zaštiti mora. Pored istraživačkih projekata koje provode institucije koje čine konzorcij, u centru će se organizirati i novi projekti, a njihov broj će prije svega ovisiti o mogućnostima financiranjia i natječajima. Međutim, postojanje Centra i partnerstvo triju organizacija svakako će pridonijeti mogućnosti realizacije značajnijih projekata i općenito njihovom financiranju.

EDUKACIJSKI CENTARISTRAŽIVAČKI CENTAR

ICM Vis - 4

Edukacijski projekti

Edukacija će se prije svega provoditi kroz aktivnosti u i oko prostora edukacijskog centra. Edukacijski centar imat će stalni postav koji će biti otvoren za posjetitelje tijekom turističke sezone, a dio aktivnosti prije svega namijenjen školama, odvijat će se kroz jednodnevne i višednevne radionice van turističke sezone. Također, centar će objavljivati razne promotivne, interpretacijske i edukacijske materijale (brošure, posteri, edukacijski i dokumentarni filmovi) te će imati i posebne internet stranice.U edukacijskom centru će se na popularan način interpretirati znanstvena istraživanja i prije svega podmorje arhipelaga Visa, no i zanimljivosti kopnene flore i faune.

Aktivnosti Istraživačko edukacijskog centra o moru

Edukacijski centar imat će voditelja, i po potrebi edukatore, koji će biti zaduženi za vodstvo kroz stalni postav centra te organiziranje obilaska obale i upoznavanje posjetitelja s morskim okolišem na licu mjesta. U centru će se također poseban naglasak staviti i na projekt istraživanja dupina okolice Visa koji vodi Plavi svijet, a ovisno o mogućnostima posjetiteljima bi se i prvi puta u Hrvatskoj ponudila mogućnost jednodnevnih izleta i promatranja dupina. Također, HPM bi neke od svojih tematskih izložbi tijekom ljetnih mjeseci prenosio u Centar. Turisti bi mogli obići laboratorije Centra i upoznati se s trenutnim istraživanjima. IOR će prema mogućnosti pokrenuti postavljanje oceanografske plutače s kojih bi se oceanografska mjerenja u realnom vremenu prikazivala u centru i na internet stranici Centra.

ICM Vis - 5

Edukacija u sklopu akademske naobrazbe (studentska terenska nastava), te stručne i znanstvene radionice i simpoziji realizirat će se u dvorani Centra te laboratorijima. IOR, HPM i Plavi svijet aktivno su uključeni u organiziranje i/ili izvođenje sveučilišnih studijskih programa preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine gdje postoji potreba za održavanjem terenske nastave, a Centar za to pruža idealne uvjete.Prostor će se iznajmljivati i drugim fakultetima i istraživačkim institucijama za potrebe terenske nastave.

Filmski festival o moru

IOR i Plavi Svijet već godinama sudjeluje na međunarodnim filmskim festivalima o moru zahvaljujući vlastitoj produkciji edukacijskih i dokumentarnih filmova, već duže postoji inicijativa o organiziranju retrospektivnog festivala dokumentarnih filmova negdje na hrvatskoj obali sa filmovima koji se prikazuju na iznimno priznatom festivalu u Beogradu. Centar bi potencijalno mogao organizirati takvu retrospektivu što bi bio izniman ljetni događaj za otok Vis.

ICM Vis - 6

Prezentacijski centar kao odredište

Zbog dobre povezanosti Visa sa Splitom, pretpostavlja se kako bi za posjet Centru vladao veliki interes od strane osnovnih i srednjih škola splitskog područja. Rukavac bi postao zanimljivo turističko odredište i za jednodnevne turističke posjete s drugih otoka koji do Visa dolaze zbog posjeta Mo-droj i Zelenoj špilji. Sudeći prema uspje-hu Lošinjskog edukacijskog centra o moru (koji ima oko 10.000 posjetitelja godišnje), Prezentacijski centar u Rukavcu, sigurno bi postao jedna od glavnih atrakcija i mjesta posjeta većine turista otoka Visa.

Istraživački projekti

Istraživački centar omogućit će provedbu brojnih terenskih istraživanja otvorenog srednjeg Jadrana, posebno onih za koje je potreban duži terenski rad. Korištenjem manjeg istraživačkog plovila (gumenjak ili brodica do desetak metara dužine), moguće je obavljati sva osnovna oceanografska istraživanja u području koje zahvaća akvatorij od Jabuke do Palagruže i Lastova, zapadne strane Korčule te vanjske strane otoka Šolte i Hvara.

Centar će omogućiti jednostavno uzorkovanje te održavanje oceanografskih mjernih instrumenata i plutača s kojih će se u realnom vremenu prikazivali podaci na internet stranici Centra, odnosno prosljeđivali podaci zainteresiranim institucijama (npr. DHMZ).

Neki od istraživačkih projekata koja se planiraju vezati za Centar su projekt istraživanja i zaštite velikih morskih kralješnjaka, dupina, morskih kornjača, morskih pasa te projekt monitoringa zaštićenih područja unutar akvatorija. Također, u okviru ovih osnovnih aktivnosti provodit će se i stalno prikupljanje biološkog materijala za potrebe izrade i dopunjavanja nacionalne zbirke morskih organizama u HPMu. Partneri će, ovisno o mogućnostima i interesima, zajednički ili u suradnji razvijati i posebne istraživačke projekte. Također, u okviru istraživačkog rada provodit će se i istraživanja s ciljem izrade doktorskih disertacija. U svakom slučaju, vjerodostojnost partnera na nacionalnom i regionalnom nivou zasigurno osiguravaju kvalitetu projekata centra.

ICM Vis - 7

Tijekom realizacije projekta UNDP-COAST, pokrenuta je ideja o povratku tzv. rotacijskih ribolovnih zona u akvatoriju Visa te osnivanju malih no-take zona (područja trajne zabrane ribolova). Rotacija zona omogućavala bi obnavljanje populacija riba, rakova i glavonožaca u razdoblju od tri godine. Ovo je posebno bitno zbog vrsta s kratkim životnim vijekom. Kroz “no–take” zone dolazi do oporavka komercijalnih lovina i cijelog ekosustava šireg područja s dugoročno velikom koristi za profesionalni ribolov kao i za turističke aktivnosti. No-take zone pozitivna su praksa održivog očuvanja podmorja u svijetu. One omogućavaju spolno sazrijevanje organizama dugog životnog vijeka kao što su kirnje i škarpine te njihovo uspješno razmnožavanje. Iz no-take zona vremenom dolazi do migracije organizama u okolna područja (tzv. efekt prelijevanja) pa se pokazalo da je u okolnim područjima, nakon uspostave no-take zona, ulov kvalitativno i kvantitativno bolji. No-take zone su u svijetu osnovni način obnavljanja morskih ekosustava sa višestrukom koristi za lokalnu zajednicu jer omogućavaju daljnje održivo obavljanje ribolovnih djelatnosti u okolnom moru i pridonosi turističkoj

Projekt istraživanja dobrih dupina

Plavi svijet je 2007. godine započeo s projektom istraživanja faune skupine kitova (Cetacea) i ekologije dobrih dupina (Tursiops truncatus) u području srednjeg Jadrana, posebice akvatorija otoka Visa. Dobri dupini su ugrožena i zaštićena vrsta te se nalaze na popisu vrsta od posebnog interesa Direktive o staništima Europske unije. Tijekom četiri godine istraživanja većina jedinki koje koriste akvatorij Visa i susjednih otoka je identificirana metodom fotoidentifikacije tj. individualnog prepoznavanja temeljem fotografije leđne peraje.

atraktivnosti područja zbog obnovljenog ekosustava, nakupljanja riba i rakova, a posebno odraslih, velikih jedinki. Ideja rotacijskih zona i no-take zona dobro je prihvaćena od strane profesionalnih ribara na Visu tijekom provedenih radionica u sklopu projekta COAST. Trenutno se obavljaju razgovori s Upravom za ribarstvo oko pravne provedbe ideje o zonama. Nakon pokretanja zona, nužno će trebati obavljati monitoring područja kako bi se kvantificirao rezultat te dobra praksa implementirala na druga područja u Hrvatskoj. Trenutno u Hrvatskoj, osim na vrlo malom području u N. P Kornati i na Brijunima, ne postoje “no-take” zone. Ovo je prema našim saznanjima možda i prvi puta da su lokalni profesionalni ribari podržali ideju osnivanja tako čvrstih ribolovnih ograničenja kao što su “no-take” zone, svjesni njihove dugoročne koristi. Pozitivni odjek provedbe zona mogao bi imati višestruku korist za cijelo područje hrvatskog mora i možda bi značio početak za njegovo globalno održivo korištenje.

Projekt osnivanja i nadzora zaštićenih područja

Naime, leđna peraja svakog dupina je jedinstvena te je fotografija leđne peraje slična otisku prsta čovjeka. Korištenjem fotoidentifikacije moguće je utvrditi brojnost životinja unutar određenog područja, a ona je i osnova za istraživanje ekologije ponašanja i društvenih odnosa unutar populacije. Međutim, istraživanje karizmatične i većini ljudi zanimljive životinje te mogućnost individualnog poznavanja pojedinih dupina doprinosi prepoznatljivosti cijelog područja te stvaranju pozitivnog imagea u javnosti. Mogućnost izlaska na more u potragu za dupinima svakako će obogatiti i turističku ponudu otoka.

ICM Vis -8

Nova istraživanja

Razvoj oceanografskih plutača i mjernih postaja

Zbog blizine Centra i mogućnosti jednostavnog održavanja, u akvatoriju oko Rukavca postavit će se oceanografske plutače i mjerene postaje koje će u realnom vremenu pružati osnovne oceanografske podatke (temperatura mora i zraka, morske struje, sunčeva radijacija, brzina vjetra, valovi i dr.). Podaci će biti dostupni na internet stranici Centra.

Širenje morskih ježinaca

Vjerojatno kao posljedica prelova predatornih vrsta (komercijalno vrijedna riba šarag i kao suvenir zanimljiva zvjezdača), došlo je do iznimnog porasta brojnosti morskih ježinaca. Oni su zbog hranjenja algama doveli do drastičnog smanjenja naselja alga u prvih 3 do 5 m dubine na gotovo 80% hrvatske obale. Nestanak alga dalekosežno utječe na cjelokupni plitkovodni ekosustav. Kako spriječiti širenje ježinaca jedno je od prioritetnih istraživanja.

Istraživanje koraligena

Koraligen gradi prioritetno, zaštićeno stanište. Područje je razvoja komercijalno vrijednih vrsta (jastog, škrpina,..) i najatraktivnije ronilačko područje. O ekosustavu koraligena iznimno se malo zna. Akvatorij Visa bogat je očuvanim koraligenom te predstavlja mjesto izbora za istraživanje ove važne biocenoze.

Istraživanje posidonije

Livade posidonije predstavljaju područja najveće biološke raznolikosti Sredozemnog mora. Posidonija je najdugovječniji organizam Sredozemnog mora – pojedina stabalca stara su i više stotina godina te predstavljaju neke od najstarijih organizama na Zemlji. Stabalce raste iznimno sporo, jedan centimetar godišnje, pa je svako uništavanje njenih livada gotovo ireverzibilan proces u razmjerima ljudskog života. Posidonija je izvrstan bioindikator i omogućuje praćenje stanja mora. Vrsta je zakonski zaštićena i gradi prioritetno stanište. Akvatorij Visa bogat je još uvijek netaknutim naseljima posidonije.

ICM Vis -9

NATURA 2000

Cijeli je priobalni dio akvatorija otoka Visa predviđenim za NATURA 2000 područja. Akvatorij obiluje iznimno dobro očuvanim staništima od kojih treba izdvojiti koraligensku biocenozu i biogenu formaciju tzv. trotoar. Nakon usvajanja NATURA 2000 mreže, centar će omogućavati logistički jednostavan monitoring staništa vanjskih otoka.

Fizikalno kemijska istraživanja

Fizikalno kemijska istraživanja otvorenih voda bitna su zbog praćenja globalnih promjena u Jadranskom moru. Velike vodene mase ovog područja utječu na cjelokupnu klimu otoka i priobalja i njihove ekosustave.

Utjecaj zagađenja na dobre dupine i ostale morske kralješnjake

Razni zagađivači u sve većim količinama onečišćuju naš okoliš. Teški metali, organokloridi, DDT i slično zagađivači su prošlosti koji još uvijek dotiču u more. Međutim, u novije vrijeme pojavljuju se i nove vrste zagađivača koji umjesto trovanja organizma uzrokuju razne fiziološke probleme i promjene u organizmu. Ti tzv. endokrini disruptori danas predstavljaju jednu od najvećih prijetnji cjelokupnom ekosustavu ali i ljudima. Nemogućnost spolnog sazrijevanja, nemogućnost razmnožavanja, promjene u ponašanju samo su neki od problema koji ovi spojevi uzrokuju kod brojnih organizama. Područje Visa relativno je nezagađeno te je istraživanje toksikologije i korištenje biomarkera jedno od važnih područja.

Trofički odnosi u ekosustavu

Utvrđivanje trofičkih odnosa unutar ekosustava jedno je od najvažnijih istraživanja potrebnih za razumijevanje dinamike ekosustava i mogućnost upravljanja prirodnim resursima. Moderne metode uključuju osim analize sastava prehrane (koja daje informaciju o trenutnom plijenu pojedine životinje), uključuju i analizu stabilnih izotopa i masnih kiselina. Takvom analizom dobivaju se precizni i pouzdani podaci o trofičkim odnosima i važnosti koju pojedine vrste imaju unutar ekosustava. Istraživanje u akvatoriju Visa važno je jer se u njemu mogu dokumentirati odnosi unutar relativno očuvanih hranidbenih mreža

ICM Vis - 10

Analiza DNA i stvaranje zbirke DNA

Brojni organizmi koje smo do nedavno smatrali jednom vrstom, analizom DNA utvrđeno je da se radi o dvije ili više vrsta. Tako je npr. relativno nedavno utvrđeno da čak i kod dobrih dupina, za koje se smatralo kako postoji samo jedna vrsta koja živi u cijelom svijetu, postoje barem dvije međusobno genetički potpuno različite vrste. Stoga je potrebno započeti sa analizom DNA raznih organizama, posebice endemskih te sa izradom zbirke DNA. Akvatorij Visa bogat je vrstama, a relativna udaljenost od kopna omogućava i razvoj endemizma.

Centar Online

Centar će održavati internetsku stanicu, a njen sadržaj razvijat će se s razvojem Centra. Neke od zanimljivih tema uključivat će:

Popularna interpretacija znanstvenih istraživanja i podmorja VisaOnline oceanografski i meterološki podaci s plutača i mjernih postajaWeb kamera – npr. gnjezdište galeba klaukavca na Ravniku i podvodna kamera s oceanografske plutačeTrenutne aktivnosti CentraDokumentarni filmovi nastali tijekom rada CentraKalendar događanja

ICM Vis - 11

Zaštita mora

Kroz interpretaciju i javnu prezentaciju znanstvenih istraživanja te stručno usmjeravanje djelatnosti lokalne zajednice koje imaju doticaja s ekosustavom mora, Centar će djelovati u smjeru zaštite mora. Rezultati istraživanja mogu se implementirati u zakonodavstvo kroz preporuke državnim tijelima kao što su Uprava za ribarstvo i Državni zavod za zaštitu prirode.Centar će također razvijati i programe stručne edukacije namijenjene raznim interesnim skupinama, posebice onima čije aktivnosti se temelje na morskim ekosustavima i lokalitetima. Prije svega se to odnosi na ronilačke centre ali i ribare i djelatnike u turizmu

Održavanje centra

Jednom obnovljene zgrade i uređeni interijer, zahtijeva minimalno godišnje ulaganje u održavanje. Održavanje zgrade financirat će institucije konzorcija (IOR, Plavi svijet, HPM) vlastitim sredstvima i sredstvima ostvarenim provođenjem programa centra. Grad Vis osigurat će dugoročni najam zgrade bez naknade te prema dogovoru, plaćanje komunalnih naknada i sl.

Očekivani pozitivni rezultati rada Centra

Rad Centra donijet će dugoročnu korist otoku i lokalnoj ekonomiji.Centar će pružiti kvalitetne informacije i edukaciju javnosti i posjetitelja otoka. Rezultati znanstvenih istraživanja pružit će kvalitetnu mogućnost upravljanja prirodnim resursima područja i njihovo očuvanje. Edukacijski centar postat će jedno od središnjih turističih odredišta Dalmacije, a cjelokupna aktivnost centra doprinijet će stvaranju jedinstvenog i prepoznatljivog imagea otoka u javnosti.Očuvanost ali i pozitivna slika cijelog prostora u javnosti stvaraju kompetitivnu prednost ovog prostora.

Kontak osobe zadužene za pokretanje Centra: Dr sc. Ante Žuljević, Institut za ocenografiju i ribartsvo: zuljevic@izor.hr Draško Holcer, dipl. inž., Hrvatski prirodoslovni muzej / Plavi svijet: Drasko.Holcer@hpm.hr