[KONFERENCIJA] Mladi pred izazovom korištenja EU fondova

Sadržaj:3Uvod

4 Europska politika za mlade

6Strukturirani dijalog - uloga mladih u procesima donošenja odluka

8Stanje u RH

8Zakonodavni i institucionalniokvir za mlade u RH

9Nezaposlenost mladih u RH

10Mjere aktivne politike zapošljavanja u RH

15Mogućnosti financiranja iz EU programa i fondova

15Programi Unije

16Erasmus +

20Kreativna Europa

21Erasmus za poduzetnike

22Strukturni fondovi

22Europski socijalni fond

25Primjeri dobre prakse – program Unije Mladi na djelu

30Primjeri dobre prakse – Europski socijalni fond

33Upute pri pisanju Projektnih prijedloga

34Aktivnosti ureda

IzdavačUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

AutoriIvana MaletićMarija TufekčićKristina Kosor

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

KontaktZAGREBTrg J.J. Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement européen

Bât. Winston ChurchillM020601, avenue du Président Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734

BRUXELLESParlement européenBât. Altiero Spinelli05E25860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734

www.ivana-maletic.com

Veljača/2014.

Impressum

Gotovo 20 posto ukupnog stanovništva Europske unije (dalje u tekstu: EU), odnosno 96 milijuna, čine mladi u dobi od 15-29 godina. Predviđa se da će se udio mladih do 2050. smanjiti na 15,3 posto.1 U veljači 2013. ukupna stopa nezaposlenosti mladih u EU iznosila je 23,5 posto, dok su ekonomski gubici koji proizlaze iz povlačenja mladih s tržišta rada u 2011. procijenjeni na 153 milijuna eura, što odgovara 1,2 posto BDP-a EU.

Ekonomski trošak u državnom proračunu kojeg stvara nezaposlenost mladih široko se procjenjuje u svakoj državi članici EU i prema podacima iz 2011. (Eurofound), trošak je dosegao iznos od oko 100 milijardi eura godišnje (na uzorku od 21 države članice EU). Osim ekonomskog, tu je društveni i psihološki trošak, s obzirom da problem dugoročne nezaposlenosti i društvene isključenosti djeluje i psihološki na mlade ljude koji uz to gube nadu i motivaciju.Čak 7,5 milijuna mladih Europljana između 15 i 24 godine nisu zaposleni, niti se obrazuju, niti su na stažu (eng. Not in Education, Employment, or Training - NEETs). Jedan od pet mladih Europljana na tržištu rada ne može naći posao, dok je u Grčkoj, Španjolskoj i Hrvatskoj svaka druga mlada osoba nezaposlena. U posljednje četiri godine, ukupna stopa zaposlenosti mladih pala je za tri puta. Jaz između država s najvišom i država s najnižom stopom nezaposlenih mladih ljudi i dalje je iznimno visok. U ožujku 2013. došlo je do razmaka od 51,5 postotnih bodova između država članica s najnižom stopom nezaposlenosti mladih (Austrija i Njemačka - 7,6 posto) i država članica s najvećom stopom (Grčka - 59,1 posto). Grčku slijede Španjolska (55,9 posto), Hrvatska (51,8 posto), Italija (38,4 posto) i Portugal (38,3 posto). Jedine države članice

Europske unije s niskim postocima nezaposlenosti mladih su Austrija, Njemačka i Nizozemska i to sve u rasponu od 7 do 9 posto. Podaci pokazuju neprihvatljiv raskorak među državama članicama. Vrijednost stjecanja kvalifikacija često nije usklađena sa stvarnošću tržišta rada, tako npr. u državama poput Italije, Grčke i Estonije petina mladih ljudi s diplomom iz tercijarnog obrazovanja nije uključena u sustav daljnjeg obrazovanja niti je zaposlena (NEET)2.

Iz svega navedenog možemo zaključiti zašto Europska komisija poduzima izravne akcije kad je riječ o zapošljavanju mladih.3 Činjenicu da je gospodarska kriza utjecala ponajviše na mlade, tj. na njihovo zaposlenje i obrazovanje, prepoznala je i Europska komisija u strateškom dokumentu za sljedeće financijsko razdoblje Europa 2020, u kojem su zaposlenost, obrazovanje i društvena uključenost jedan od prioriteta. Ciljevi koje EU želi postići kada je u pitanju obrazovanje, znanost i zapošljavanje su: • Zaposlenost populacije između 20 i 64 godine na razini

od 75 posto;• Postotak ranog napuštanja školovanja ispod 10 posto;• Minimalno 40 posto mlade generacije s diplomom;

Od samih početaka pa sve do danas, europska politika za mlade uglavnom je obuhvaćala tri važna područja, i to: obrazovanje, zapošljavanje i društvenu uključenost. Detaljniji razvoj europskih politika za mlade predstavljen je u nastavku.

1 The First EU Youth Report, Brussels, 27 April 2009.2 Eurofund, 2012. 3 Employment, Social Affairs and Inclusion – EU measures to tackle youth unemployment.

Uvod

3

Europska politika za mlade

Mladi u današnjem društvu imaju tešku ulogu zbog učestalih gospodarskih problema, koji onemogućuju njihovu samostalnost ali i aktivno uključivanje u društvo. Upravo ih je zbog toga važno prepoznati kao jedan od prioriteta pri izradi strateških dokumenata za korištenje fondova EU. Mladi su, time što prenose obnovljeni socijalni kapital s jedne na drugu generaciju, ključni element u jačanju resursa pojedinog društva i nadilaženju postojećih kriza.

Iako područje politike za mlade nije regulirano europskom pravnom stečevinom, EU prepoznaje važnost bavljenja određenim područjima u suradnji s državama članicama, iako u tim područjima nema ovlasti kao što ima u politikama Unije. Jedno od takvih područja je i politika za mlade. Uključivanje mladih u europsku politiku prvi puta se spominje 1993. u Ugovoru iz Maastrichta, nakon čega su se sve do 2001. aktivnosti europskih institucija za mlade realizirale putem specifičnih, i često, odvojenih mjera. Napredak u tom području dogodio se u studenom 2001. kada je donesena Bijela knjiga za mlade (eng. White Paper for Youth)4, koja sadrži prijedlog upućen državama članicama EU-a da intenziviraju suradnju u četiri prioritetna područja za mlade: sudjelovanje, informiranje, volonterske aktivnosti te bolje razumijevanje i poznavanje mladih.

Bijela knjiga predlaže značajnije uzimanje u obzir dimenzije mladih te bolju promidžbu sudjelovanja mladih u razvoju drugih relevantnih politika poput obrazovanja i osposobljavanja, zapošljavanja i društvene uključenosti, zdravlja te antidiskriminacije. Bijelom knjigom je također

4 EUROPEAN COMMISSION WHITE PAPER A NEW IMPETUS FOR EUROPEAN YOUTH, COM(2001) 681 final.

4

predložena primjena Otvorene metode koordinacije (eng. Open method of coordination), instrumenta pomoću kojeg se koordinira decentralizirani način upravljanja strategijama za mlade. U mnogim područjima djelovanja, države članice su postavile vlastite nacionalne politike, tako i u ovom području. Međutim, pod pojmom “otvorena metoda koordinacije” (OMC) podrazumijeva se da države uče jedna od druge, dijeleći informacije i uspoređujući inicijative, što im omogućuje da usvoje najbolju praksu i koordiniraju svoje nacionalne politike. Nacionalne politike su usmjerene prema određenim zajedničkim ciljevima, koji su postavljeni na razini Europske unije.

Na temelju Bijele knjige Vijeće Europske unije u lipnju 2002. utvrdilo je Okvir europske suradnje u području mladih (eng. Framework for European co-operation in the field of youth), postavljajući time temelje uvažavanja i promicanja prava mladih. Tri glavna područja na koje se Okvir fokusira su aktivno građanstvo mladih, društvena i profesionalna integracija mladih, te uključivanje mladih u kreiranje drugih važnih politika.

Jedan od dokumenata koji se istaknuo novim promišljanjem položaja i perspektiva mladih je Europski pakt za mlade (eng. European Youth Pact), donesen 2005., koji je u bitnom dijelu refleksija Lisabonske strategije. Europski pakt za mlade ima za cilj promicanje sudjelovanja svih mladih u obrazovanju, zapošljavanju i društvenom uključivanju, te je bio temelj i za kreiranje sveobuhvatne europske strategije za mlade iz 2009. – EU strategije za mlade: Ulaganje i osnaživanje (eng. EU Youth Strategy: Investing and Empowering) za razdoblje od 2010.-2018.

Strategijom su definirana dva opća cilja:• više mogućnosti i jednake mogućnosti za mlade ljude

na tržištu obrazovanja i rada;• aktivno i odgovorno ponašanje u društvu, društvena

uključenost i solidarnost mladih ljudi.

Glavne odrednice politike za mlade postavljene ovom strategijom sadržane su u sljedećem: obrazovanje i osposobljavanje; zapošljavanje i poduzetništvo; zdravlje i dobrobit; sudjelovanje; volonterske aktivnosti; društvena uključenost; kreativnost i kultura; mladi i svijet. Da bi se postigli zacrtani strateški ciljevi unutar navedenih područja, države članice imaju na raspolaganju različite financijske instrumente (Slika 1.)

Revidirajući prvi ciklus provedbe Europske strategije za mlade (2010. - 2012.) Europski parlament je prepoznao potrebu za međusektorskim i uravnoteženim pristupom u osam područja djelovanja (Obrazovanje i osposobljavanje, Zapošljavanje i poduzetništvo, Zdravlje i dobrobit, Sudjelovanje, Volonterske aktivnosti, Društvena uključenost, Kreativnost i kultura, Mladi i svijet) te poziva na odabir prioriteta unutar EU politika za mlade i to upravo od strane mladih ljudi, kako bi se politike oblikovale na način da odgovaraju trenutnom stanju i zahtjevima mladih.

U pogledu obrazovanja, osposobljavanja i inovacija, kao izazov za sljedeći ciklus Parlament naglašava potrebu da se ulaže više u vještine koje će doprinijeti zapošljavanju, te predlaže stvaranje fleksibilnih programa, integrirajući poduzetništvo i transverzalne vještine i rano učenje stranih jezika.

ERASMUS+

FINANCIJSKI INSTRUMENT PRIORITETI

Slika 1: Financijski instrumenti za postizanje ciljeva EU Strategije za mlade

EUROPSKI SOCIJALNI FOND

Obrazovanje i osposobljavanje

Mladi i svijet

Volonterske aktivnosti

Zapošljavanje i poduzetništvo

Društvena uključenost

ERASMUS za poduzetnike Poticanje poduzetništva i stjecanje poduzetničkih vještina

KREATIVNA EUROPA Kreativnost i kultura

ERASMUS SPORT Zdravlje i dobrobit

5

5 Council resolution on a renewed framework for European cooperation in the youth field (2010-2018).

Strukturirani dijalog - uloga mladih u procesima donošenja odluka

Strukturirani dijalog predstavlja važan dio Europske strategije za mlade: Ulaganje i osnaživanje (eng. EU Youth Strategy: Investing and Empowering) i služi kao platofrma za kontinuirano zajedničko promišljanje o prioritetima, implementaciji te praćenju europske suradnje na području mladih. Dijalog uključuje konzultacije s mladima i organizacijama mladih u svim razinama država članica te se njime pokušava prevladati manjak komunikacije koji postoji između mladih i institucija EU. Strukturirani dijalog o određenoj temi provodi se 18 mjeseci u vidu seminara, radionica, konferencija, okruglih stolova i sl., tj. toliko bi trebao trajati jedan ciklus strukturiranog dijaloga na određenu temu, s obzirom da su teme i priorieti vezani uz 18 – mjesečno predsjedavanje EU.

Rezolucijom Vijeća Europe5 2009. dogovoreno je da strukturirani dijalog treba biti implementiran putem konzultacija na više razina te se na nacionalnoj razini to odnosi na uključivanje mladih na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini putem formiranja manjih nacionalnih radnih skupina. Nacionalne radne skupine bi se trebale sastojati od predstavnika ministarstava nadležnih za mlade, nacionalnih vijeća mladih, lokalnih i regionalnih vijeća mladih (u RH – savjeti mladih), organizacija mladih, osoba aktivnih u radu s mladima, mladih iz različitih skupina te istraživača mladih. Strukturirani dijalog s mladima naglašava važnost provođenja konzultacija u suradnji s mladima koje bi poslužile kao forum za kontinuirano promišljanje o prioritetima, implementaciji i evaluaciji europske suradnje u području mladih.

Obnovljeni okvir za europsku suradnju na području mladih (2010. - 2018.) Vijeća EU definira uvjete provođenja strukturiranog dijaloga, pri čemu se naglašava važnost stvaranje strukture u okviru koje bi se provodio strukturirani dijalog.

Za koordiniranje procesa strukturiranog dijaloga na europskoj razini odgovoran je europski Upravni odbor za strukturirani dijalog koji se sastoji od predstavnika ministarstava zaduženih za mlade iz tri države koje predsjedavaju EU tijekom jednog ciklusa dijaloga (18 mjeseci), nacionalnih vijeća mladih i nacionalnih agencija

6

6 Priručnik: Strukturirani dijalog s mladima u Republici Hrvatskoj, 2012. (Agencija za mobilnost i programe EU).

programa Erasmus + (unutar kojeg se financira ključna aktivnost Podrška reformi politika), kao i predstavnika Europske komisije i Europskog foruma mladih. Pritom je Europski forum mladih predsjedatelj europskog Upravnog odbora.

Europska praksa provođenja strukturiranog dijaloga se sastoji u sljedećem: organiziranje sastanaka s mladima (direktne konzultacije s mladima o prioritetnim pitanjima), prikupljanje postojećeg znanja i dobre prakse te prikupljanjem informacija temeljem upitnika kreiranog od strane Europske komisije.

Prvi ciklus strukturiranog dijaloga pod presjedanjem Španjolske, Belgije i Mađarske bavio se nezaposlenošću mladih, drugi ciklus (Poljska, Danska, Cipar) sudjelovanjem mladih, dok treći tekući ciklus (Irska, Litva, Grčka) kao glavnu temu ima društvenu uključenost.

Dionici procesa strukturiranog dijaloga i njihove uloge (EU) su6:

1. Europska komisija – upravlja procesom, daje povratne informacije te izvještava o njegovim rezultatima.

2. Države članice utvrđuju sudionike europskih konferencija za mlade u suradnji s nacionalnim vijećima mladih te informiraju o provođenju strukturiranog dijaloga na nacionalnoj razini.

3. Europski forum mladih ima ulogu krovne organizacije mladih u Europi, predstavljajući mlade ljude na neformalnim forumima i konferencijama organiziranim od strane Predsjedništva EU, Europske komisije, Europskog parlamenta te predstavnika mladih.

4. Nacionalna vijeća mladih implementiraju strukturirani dijalog među udrugama mladih na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

5. Nacionalne agencije imaju potpornu ulogu implementirajući ključnu aktivnost podrška reformi politika, unutar novog jedinstvenog programa ERASMUS+, pružanjem savjeta i informacija prijaviteljima na natječaj programa te praćenjem procesa provedbe strukturiranog dijaloga i diseminacijom rezultata.

Sastavnice u procesu strukturiranog dijaloga u Hrvatskoj su:

1. Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske kao međuresorno, stručno i savjetodavno tijelo Vlade RH. Stručni poslovi za Savjet obavljaju se u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a sredstava za rad Savjeta osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske;

2. Lokalni, odnosno regionalni (područni) savjeti mladih, organizirani pri županijama, gradovima i općinama;

3. Agencija za mobilnost i programe EU;

4. Radna tijela Hrvatskog sabora: a. Odbor za obitelj, mladež i šport u čijem se djelokrugu

nalaze poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnostima;

b. odbor za obrazovanje, znanost i kulturu;

5. Krovna nacionalna organizacija udruga mladih 6. Udruge i klubovi mladih iz svih hrvatskih županija, općina i gradova

U Hrvatskoj je 2011. i 2012. godine Nacionalno vijeće mladih provelo strukturirani dijalog na temu nezaposlenosti mladih. Detaljnije o procesu i rezultatima, možete vidjeti na web stranici:www.mmh.hr/files/ckfinder/files/MMH_tko_se_boji_web.pdf

Primjeri dobre prakse iz dosadašnjih procesa strukturiranog dijaloga su praktički politike za mlade koje se temelje na ‘’dokazima’’ (evidence based policy) tj. praksi. To je također i preporuka Obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih, koji navodi da je pri kreiranju politika za mlade nužno poznavati životne uvjete, vrijednosti i stavove mladih žena i muškaraca, i to kroz dostupna istraživanja iz područja mladih.

Jasno je da strukturirani dijalog može biti i jest izvrsna platforma za mlade ljude kako bi sudjelovali u kreiranju politika za mlade te se aktivno uključili u rad državnih institucija u onim područjima za koje smatraju da su im od posebne važnosti. Ali, unutar ove teme otvaraju se brojna druga pitanja. Tko kreira politike za mlade? Temeljem kojih istraživanja? Tko predstavlja mlade u Republici Hrvatskoj? Kako se biraju nacionalna vijeća mladih? Tko su članovi savjeta mladih? Zašto još uvijek ne postoji Zakon o mladima? Zašto nije donesen novi Nacionalni program za mlade?

Da bi se zaista uspostavio kvalitetan zakonodavni i institucionalni okvir u skladu s načelima i praksom EU, nužno je ne samo za mlade da se aktiviraju, informiraju i uključe, već i da Vlada Republike Hrvatske mlade prepozna kao važne dionike u procesu donošenja odluka te kao strateške prioritete unutar strateških dokumenta. U nastavku je predstavljen trenutni zakonodavni i institucionalni okvir politika za mlade u Republici Hrvatskoj, kao i stanje po pitanju nezaposlenosti mladih i mjera aktivne politike zapošljavanja.

7

7 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika.8 Mladi u vremenu krize, Prvo istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Zaklade Friedrich Ebert Stiftung, 2013. 9 Dr. sc Dietmar Dirmoser,Voditelj regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert Stiftung u Zagrebu (Predgovor priručnika: Mladi u vremenu krize, 2013.).

Stanje u RH

Mladi su društvena skupina koju u Republici Hrvatskoj, prema Nacionalnom programu djelovanja za mlade, čine svi građani Republike Hrvatske u dobi od 15 do 29 godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dobivenih popisom stanovništva provedenim 2011. godine, u Republici Hrvatskoj živi 794 901 mladih, iz čega proizlazi da od ukupnog broja stanovnika mladi predstavljaju udio od 18,5 posto7. U Hrvatskoj su kao i u većini europskih društava, prisutna nepovoljna demografska kretanja, s obzirom na statistiku prema kojoj je od 1953. do 2001. godine udio mladih (od 15 do 29 godina) u ukupnom stanovništvu opao s 27,7 posto na 20,6 posto, te 2011. na 18,5 posto. To je jedan od razloga zbog kojeg mladi, kao što je već spomenuto, postaju sve važniji društveni resurs.8

Neki od zaključaka o mladima, donesenim temeljem prvog istraživanja o mladima koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert Stiftung su: mladi unatoč dugotrajnoj krizi zadržavaju optimistična očekivanja, ne žele napustiti zemlju, većina njih ne želi čak ni otići iz mjesta stanovanja, žele posao, očekuju da će se njihovi napori u obrazovanju isplatiti, spremni su prilagoditi se i integrirati kako bi to postigli, a obitelj im je važna prvenstveno kao emocionalna i socijalna potpora, a ne samo kao materijalna. U takvom stavu prisutna je pozitivna socijalna energija. Oni koji imaju političku odgovornost trebali bi učiniti sve da spriječe da iz generacije krize koja je spremna na integraciju nastane razočarana generacija.9

Zakonodavni i institucionalni okvir za mlade u RHRazdoblje koherentnijeg sustava donošenja politika za mlade u Hrvatskoj povezuje se uz donošenje Nacionalnog programa djelovanja za mlade, 2003. - 2008., čiji je

slijednik Nacionalni program za mlade 2009. - 2013., koji je trenutno temeljni strateški dokument u području politika za mlade. Obuhvaća različite mjere i akcije u okviru tematskih područja koje imaju za cilj unaprijediti položaj i poboljšati kvalitetu života mladih. Osim u ovim dokumentima odrednice politika za mlade nalazimo i u općim strategijama razvoja koji se odnose na podizanje kvalitete života, obrazovanja i zapošljavanja. Nacionalna politika je prihvatila mlade kao sugovornike u donošenju politika za mlade, i to trenutno kroz suradnju s Mrežom mladih Hrvatske (MMH), koja je trenutno nacionalna krovna organizacija udruga mladih u Hrvatskoj, te hrvatska članica-promatrač u Europskom forumu mladih (eng. European Youth Forum).

Nevladine organizacije imaju važnu ulogu u poticanju i pripremi mladih osoba za aktivno sudjelovanje i kreiranje politika za mlade. Što se tiče aktivnog sudjelovanja mladih, oni su u Hrvatskoj uključeni u proces donošenja odluka uglavnom kao članovi savjeta mladih, udruga mladih, vijeća mladih i parlamenata mladih.

Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) je 6. rujna 2012. donijela odluku o osnivanju Savjeta za mlade, koji je međuresorno savjetodavno tijelo Vlade RH i čija je zadaća da:

• prati rad ministarstava i drugih tijela državne uprave u provedbi, praćenju i vrednovanju politika za mlade te s tim daje mišljenja i preporuke;

• prati razvoj udruga mladih, daje preporuke za razvoj politika za mlade na lokalnoj, područnoj (regionalnoj), nacionalnoj i europskoj razini te

• reagira na događaje u društvu koji su od značaja za mlade.

Važno je naglasiti da je Savjet za mlade Vlade RH međuresorno tijelo kojeg čine predstavnici tijela državne uprave i organizacija civilnoga društva i prvi put je osnovano 2003. godine te nije povezano sa Savjetima mladih koji su savjetodavna tijela županija, gradova i općina, regulirana Zakonom o savjetima mladih donesenim 2007. godine.

Nakon nacionalne razine, aktivnije se promišljalo o lokalnim politikama za mlade, što je dovelo do prethodno spomenutog Zakona o savjetima mladih iz 2007. kojim se svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) i samouprave nalaže osnivanje savjeta mladih, savjetodavnih tijela sastavljenih od mladih u dobi od 15 do 29 godina. Zakonom se pobliže uređuje osnivanje, sastav, izbor i mandat članova, djelokrug i način rada, te financiranje savjeta mladih. Mandat od dvije godine propisan Zakonom podrazumijeva aktivni rad savjeta mladih kako bi se unaprijedio položaj mladih u zajednicama kroz savjetovanje, informiranje i aktivno uključivanje u razvoj lokalne politike za mlade.

8

10 Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Izvješće o provedbi Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine tijekom 2009. godine, Zagreb, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2010., str. 30. Podaci za 2011. dobiveni od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.11 www.mspm.hr12 Više na: http://www.wya.net/regions/europe/croatia.html

Ministarstvo socijalne politike i mladih je u 2013. godini pristupilo izradi novog Zakona o savjetima mladih. Nakon izmjena i dopuna, konačan prijedlog Zakona o savjetima mladih Vlada RH je donijela u prosincu 2013., te se čeka njegovo usvajanje. Udruge mladih su mišljenja da se prvo trebao donijeti Zakon o mladima, kojim bi se definirali pojmovi poput ‘’udruga mladih’’ i ‘’udruga za mlade’’, jer dolazi do nejasnoća s obzirom da je većina pojmova unutar Zakona ostavljena bez dodatne definicije i obrazloženja. Tako npr. nije poznata ni definicija većine ovlaštenih predlagatelja kandidata za članove savjeta mladih.

Također su smanjene obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema savjetima mladih, ne postoje sankcije za one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ne osnuju savjete mladih u za to predviđenom roku.

Prema dostupnim podacima broj savjeta mladih povećao se s 11 županijskih, 35 gradskih i 34 općinska savjeta mladih u 2008. godini na 13 županijskih, 48 gradskih i 55 općinskih savjeta mladih u 2009. godini.10 U 2011. 62% županija, 38% gradova i 13% općina uspostavilo je savjet mladih.

Udruge su više puta iskazale nezadovoljstvo zbog nemogućnosti potpune realizacije Zakona o savjetima mladih, odnosno zbog činjenice da još uvijek nisu ustrojeni svi savjeti mladih na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Navodi se i problem nedostatnih materijalnih i financijskih sredstava za funkcioniranja rada savjeta, kao i nedovoljna uključenost mladih u rad županijske skupštine, te činjenica da još nije donesen Zakon o mladima, kojim bi se razjasnila terminologija u okviru politike za mlade.

Zakon o mladima u Republici Hrvatskoj još nije donesen, iako je sukladno Strateškom planu Ministarstva socijalne politike i mladih za razdoblje 2013. – 2015., u siječnju 2013. osnovana stručna radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o mladima. U stručnu radnu skupinu imenovani su predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva uprave, Ureda za udruge Vlade RH te predstavnici nekoliko udruga mladih. Nakon što radna skupina donese prijedlog Zakona, trebalo bi se započeti s javnim konzultacijama o navedenom prijedlogu. Ono što je poznato je da bi se

Zakon bi se trebao baviti sljedećim pitanjima: • definiranje organiziranja mladih (npr. krovne udruge

mladih, udruga mladih i za mlade na lokalnoj i nacionalnoj razini, neformalnih inicijativa i sl.)

• definiranje rada s mladima kao i priznavanje statusa osoba koje se time bave

• određivanje održivog i kontinuiranog načina

financiranja organiziranog sektora mladih kroz podršku njihovim programima i projektima

• uređivanje sustava kontinuirane provedbe istraživanja o mladima kao dodatnog instrumenta provjere efikasnosti politika za mlade

• definiranje odnosa i načina suradnje između nadležnih tijela državne uprave, ali i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s predstavnicima sektora organiziranih mladih.11

INF OSvjetski savez mladih Hrvatska (eng. World Youth Alliance Croatia) nedavno je osnovana udruga i to kao podružnica svjetske organizacije Svjetski savez mladih (eng. World Youth Alliance - WYA). Svjetski savez mladih je neprofitna, nevladina organizacija osnovana 1999. godine pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, kao globalna koalicija koja okuplja mlade različitih pozadina u svrhu aktivnoga sudjelovanja u stvaranju javnih politika. Osnovni instrument organizacije od samih početaka je edukacija kao priprema za djelovanje na različitim razinama - od lokalnih kulturnih i društveno-političkih projekata do društvenoga zagovaranja na međunarodnoj razini. Organizacija danas u svijetu broji preko milijun članova s područnim uredima na 5 kontinenata te brojnim podružnicama. U Republici Hrvatskoj počinje djelovati krajem 2012., a službeno je registrirana u listopadu 2013. U Zagrebu, Splitu i Osijeku okuplja trenutno više od 30 aktivnih članova, dok Udruga ima više od 500 članova, a u tijeku je treći krug edukacije.

Edukacija TRACK A12 predstavlja službeni modul koji je nužno položiti da bi se postalo aktivnim članom organizacije. Sastoji se od proučavanja zbirke pravnih, filozofskih, povijesnih tekstova i eseja o kulturi te međunarodnih dokumenata i javnih rasprava o njima. Cilj je savladati jezik javnoga zagovaranja, temeljne koncepte teorije ljudskih prava i terminologiju koja se koristi u međunarodnim organizacijama. Polaznici šalju odgovore u esejskom obliku svojim mentorima, a poduka završava ispitom i dobivanjem certifikata. Time se mladima pruža mogućnost za dijalog s europskim ali i hrvatskim institucijama, te da svojim djelovanjem i zagovaranjem, zauzimajući se za ono što im je važno, utječu na društvo, politiku i kulturu na regionalnoj i međunarodnoj razini.

Nezaposlenost mladih u Republici HrvatskojBroj nezaposlenih mladih u dobi ispod 25 godina u Hrvatskoj iznosi 51,8 posto. U srpnju 2013. postotak mladih nezaposlenih osoba dosegao je rekordnu brojku od 55,4 posto. U usporedbi sa državama EU-28, Hrvatska se nalazi na vrhu po stopi nezaposlenosti mladih, odmah

9

iza Grčke i Španjolske. Stopa nezaposlenosti radne snage u dobi do 24 godine u Hrvatskoj iznosi 52 posto, što je dvostruko više nego u Europskoj uniji kao cjelini. U prosincu 2013., ukupna brojka nezaposlenih iznosila je 363.411, od čega je 120.958 mladih u dobi između 15 i 29, tj. 33 posto. Udio mladih (15-24) koji se ne nalaze u obrazovanju, osposobljavanju niti zaposlenosti (NEET status) iznosio je u 2012. godini 16,7 posto, što je nešto više od EU-27 prosjeka (13,2 posto), a porast se usporio od 2011. godine. Prema zadnjim dostupnim podacima Eurostata, Republika Hrvatska od svih država članica ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja koja je u 2012. godini iznosila 4,2 posto, dok je na razini Europske unije za svih 28 država članica prosjek 12,7 posto.

Nezaposlenost mladih kao i u drugim državama članicama Europske unije ne predstavlja jednak problem u čitavoj državi stoga i zahtjeva tzv. diferencirani pristup. Glavna odrednica nezaposlenosti mladih na županijskoj razini jest opća stopa nezaposlenosti, koja se u 2012. godini kretala od 9% u gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, do 32-33% u Sisačko-moslavačkoj, Brodsko posavskoj, Virovitičko podravskoj i Vukovarsko srijemskoj. No i unutar ukupne nezaposlenosti, zastupljenost mladih varira među županijama. Tako u pojedinim županijama osobe u dobi 15-24 god čine između 16% i 25% nezaposlenih, a u dobi 15-29 između 29% i 39% svih nezaposlenih.

Ono što karakterizira mnoge nezaposlene mlade osobe predstavlja nedostatak radnog iskustva, a što je i najčešći izgovor poslodavaca pri novom zapošljavanju. To se posebice odnosi na prvo radno iskustvo i onaj propisani minimum za obavljanje pojedinog zvanja. Naravno da je neimanje potrebnog radnog iskustva najizraženije kod mladih osoba u dobi od 15-19, gdje pronalazimo informaciju da više od 80% nezaposlenih mladih u 2012. nije imalo radnog iskustva, dok u dobnoj skupini 20-24 40% nezaposlenih nije imalo prethodnog radnog iskustva.

Manjak radnog iskustva mlade osobe čini izrazito ranjivima na tržištu rada, a to može predstavljati realnu opasnost od njihovog prelaska u dugotrajnu nezaposlenost. Posebice ukoliko im se tijekom tog perioda ne podiže razina zapošljivosti. Statistički podaci pokazuju da se

udio dugotrajno nezaposlenih mladih smanjuje s razinom obrazovanja. Tako možemo jasno vidjeti da je u 2012. u evidenciji HZZ-a dugotrajno nezaposleno (više od godinu dana) bilo u prosjeku 34% nezaposlenih mladih bez srednjoškolskog obrazovanja, 28% nezaposlenih mladih s trogodišnjim strukovnim obrazovanjem, te tek 13% nezaposlenih visokoobrazovanih mladih osoba.

Mjere aktivne politike zapošljavanja u RHHrvatski zavod za zapošljavanje (dalje u tekstu: HZZ) tijelo je koje je u Republici Hrvatskoj zaduženo za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. HZZ je do početka 2014. godine okvir za provedbu mjera pronalazio u Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja (dalje u tekstu: NPPZ). NPPZ se izrađivao temeljem dokumenata Zajednička procjena prioriteta politike zapošljavanja (eng. Joint Assessment of Employment Priorities, JAP) i Zajedničkog memoranduma o uključivanju (eng. Joint Inclusion Memorandum, JIM). JIM i JAP predstavljali su zajedničku osnovu djelovanja u području politike zapošljavanja u skladu s Europskom strategijom zapošljavanja kojom su bili utvrđeni glavni izazovi na hrvatskom tržištu rada. Jedan od izazova i prioriteta je zasigurno bila i ostala dugotrajna nezaposlenost mladih i to na vrlo visokoj razini, te naglašen nerazmjer između strukture kompetencija ponuđene radne snage i strukture kompetencija tražene radne snage.

Posljednji NPPZ bio je izrađen za razdoblje do kraja 2012. godine, a nakon toga je 15. studenog 2012. godine Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o produženju primjene Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu do 1. srpnja 2013. Kasnije je, na prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava, 06. lipnja 2013. godine donesena Odluka o produženju NPPZ-a do 31. prosinca 2013. godine. Za 2014. godinu izrađene su Smjernice za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja koje predstavljaju jednogodišnji dokument. Smjernice zapravo predstavljaju produženu primjenu NPPZ-a, koji se sustavno i kontinuirano izrađivao od 2009.

Tablica 1.: Stope nezaposlenosti od 2003. - 2012.

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Stopa nezaposlenosti (15-24) 35,8 32,8 32,3 28,9 24,0 21,9 25,1 32,6 36,1 43,0Stopa nezaposlenosti (25-64) 11,3 11,6 10,4 9,4 8,1 7,0 7,5 9,7 11,5 13,6Stopa zaposlenosti (15-24) 24,7 26,9 25,8 25,5 26,5 27,1 25,6 23,0 20,1 16,9HR NEETS 15-24 18,0 17,1 16,7 14,2 11,3 10,1 11,9 14,9 15,7 16,7EU-27 NEETS 15-24 13,0 12,8 12,6 11,7 10,9 10,9 12,4 12,8 12,9 13,2

Izvor: ARS

10

godine s navedenim prioritetnim područjima:

• privlačenje i zadržavanje više ljudi u statusu zaposlenosti, povećavanje ponude radne snage i modernizacija sustava socijalne zaštite;

• poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća;• povećanje ulaganja u ljudski kapital kroz bolje

obrazovanje i vještine;• promicanje načela dobrog upravljanja, te uključivanje

socijalnih partnera u njegovu implementaciju

Novim Smjernicama nastavlja se s provođenjem postojećih mjera, uz redefinirane kriterije za tzv. olakšano korištenje pojedinih mjera iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uz uvođenje novih mjera za mlade prema „Garanciji za mlade“. Temeljni dokumenti pri izradi smjernica za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja su Strategija Europa 2020, Ekonomski program Republike Hrvatske, Operativni program razvoja ljudskih potencijala 2007-2013, Strategija Vladinih programa za razdoblje 2014. - 2016. te zakoni na temelju kojih se provode mjere aktivne politike (Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja, Zakon o državnim potporama).

Sukladno najnovijim Smjernicama, a temeljem prethodnih NPPZ-ova, za 2014. godinu razvijen je tzv. paket mjera za mlade „MLADI I KREATIVNI“ koji obuhvaća:

Potpore za zapošljavanje/samozapošljavanje:• „Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za

zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža • „Pola-pola” - potpora za zapošljavanje• „Pola–pola za uključivanje” – potpora za zapošljavanja

osoba s invaliditetom • „Pola – pola i za osobe romske nacionalne manjine”

– potpora za zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine

• „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje mladih osoba

• „Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge

• „Rad i nakon ljeta”- potpora za zapošljavanje u turizmu • „Rad i nakon stručnog osposobljavanja – potpora za

zapošljavanje • „Mladi u socijalnom poduzetništvu“ - sufinanciranje

zapošljavanja u socijalnim poduzećima

Potporu za usavršavanje:• „Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje

novozaposlenih osoba

Mjere za osposobljavanje i obrazovanje mladih:• „Znanje se isplati“ – obrazovanje nezaposlenih• „EU i zanimanja budućnosti“ - programi usavršavanja i

obrazovanja mladih

• „I mladi uče za posao“ - programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca

• „Učenjem do poduzetnika” - osposobljavanje i obrazovanje mladih

• „Programi opismenjavanja mladih” - obrazovanje nezaposlenih

Stručno osposobljavanje:• „Rad i staž i prijevoz” - stručno osposobljavanje za rad

bez zasnivanja radnog odnosa

Javni radovi za mlade:• „Radom za zajednicu i sebe“ – su/financirano

zapošljavanje u javnom radu • „Komunalni javni radovi“ – su/financiranje

zapošljavanja u komunalnom javnom radu • „Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz

pojedinačne projekte javnih radova• „Mladi za mlade“- pomagači u nastavi - javni radovi za

mlade • „Mladi za EU“ – suradnici na EU projektima u

nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera - javni radovi za mlade

• „Mladi za zajednicu“ - mini javni radovi

Mjere za ostanak u zaposlenosti:• „Stalni sezonac” – sufinanciranje troška produženog

osiguranja i naknade radniku

Za 2014. godinu također je predviđeno financiranje novih mjera za mlade i to:

• „Zapošljavanje u socijalnom poduzetništvu“ – sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovima u socijalnim poduzećima

• „Podrška socijalnom uključivanju“ – sufinancirano zapošljavanje u javnom radu namijenjeno socijalnom uključivanju osoba iz sustava institucionalne skrbi

• Pokreni zajednicu• „Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova

socijalne skrbi“• „Koordinatori društveno korisnog rada“

Najpoznatija mjera među mladima svakako je „Stručno osposobljavanje na radu bez zasnivanja radnog odnosa“. Ovom mjerom mladima se omogućuje sudjelovanje u stručnom osposobljavanju na radu bez zasnivanja radnog odnosa u cilju stjecanja prvog radnog iskustva.

Kroz izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja omogućeno je da i osobe koje već imaju neko radno iskustvo, ali izvan zvanja za koje su se obrazovale, sudjeluju u stručnom osposobljavanju. Iako je ova mjera već bila prepoznata i u NPPZ-u, te je prema raspoloživim podacima u 2011. godini u ovu mjeru bilo uključeno oko 4760 korisnika, a

11

u 2012. oko 5400 korisnika, mnogi će reći da je do ovog povećanja došlo jer je najveći broj mladih zaposlen u sustavima državne i javne uprave kao svojevrsna supstitucija na tzv. „zabranu zapošljavanja“, te zamjena za bivše pripravništvo.

Kako je i istaknuto u samim Smjernicama za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja Republika Hrvatska je u razdoblju od 2007. do sredine 2013. koristila Instrument pretpristupne pomoći (IPA). Četvrta komponenta IPA programa – Razvoj ljudskih potencijala odnosila se na sektore zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja, socijalnog dijaloga i razvoja civilnog društva. Operativni program je nadopunjen nakon ulaska u EU, te sada obuhvaća IPA i ESF financiranje za pretpristupno i postpristupno razdoblje 2007.-2013. godine. Temeljem Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013., a kako je uneseno i u Smjernice za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2013. i 2014. godini financirat će se kao mjere aktivne politike zapošljavanja: Podrška i potpore za samozapošljavanje; Potpore za zapošljavanje nezaposlenih osoba iznad 50 godina i mladih osoba do

29 godina; Javni radovi za mlade, dugotrajno nezaposlene osobe i nezaposlene pripadnike romske nacionalne manjine; Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa za osobe bez radnog iskustva u zvanju za koje su se školovale i osobe s iskustvom do godine dana u zvanju za koje su se školovale; Obrazovanje za mlade do 29 godina. Sve ove aktivnosti trebale bi se financirati kroz oblik tzv. izravne dodjele sredstava, što je pregovarano s Europskom komisijom još u IPA pretpristupnom razdoblju kada smo u trenutku vala velike gospodarske krize prepoznali važnost uključivanja što većeg broja nezaposlenih osoba u mjere aktivne politike zapošljavanja, kako bi se kroz podizanje njihove zapošljivosti zapravo osigurala brža tranzicija prema novom zaposlenju, a u skladu s potrebama tržišta rada.

Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja

Uz izravne dodjele sredstava planirane su i dvije dodjele bespovratnih sredstava kroz natječaje: Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja – faza III i Obrazovanje za poduzetništvo i obrt. Lokalna partnerstva za zapošljavanje

Tablica 2. Primjeri nekih od mjera aktivne politike zapošljavanja

NAZIV MJERE KORIST ZA POSLODAVCA UVJET KORIŠTENJA MJERE ZA NEZAPOSLENE OSOBE

“Uz pola - pola do prvog posla” - potpora za zapošljavanja mladih osoba bez

radnog staža

subvencija 50 posto godišnjeg troška bruto plaće (bez doprinosa na plaću) za malog i srednjeg poslodavca, 30 posto

za velikog poslodavca

nezaposlene mlade osobe do 25 godina bez zanimanja i sa SSS bez radnog

staža/nezaposlene mlade osobe do 29 godina sa zanimanjima stečenim po

programima visokoškolskog obrazovanja bez radnog staža, odmah po prijavi u

evidenciju

“Pola - pola” - potpora za zapošljavanjesubvencija 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslo-davca, 30 posto za velikog poslodavca

dugotrajno nezaposlene mlade osobe do 29 godina bez obzira na radni

staž i razinu obrazovanja, u evidenciji nezaposlenih minimalno 6 mjeseci

“Pola - pola za uključivanje” - potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom

subvencija 75 posto godišnjeg troška bruto plaće mlade nezaposlene osobe s invaliditetom

“Rad i nakon stručnog osposobljavanja” - potpora za zapošljavanje

subvencija 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslo-

davca, a 30 posto za velikog poslodavca, 75 posto za osobe s invaliditetom

mlade nezaposlene osobe do 29 godina koje se nalaze na stručnom osposoblja-

vanju u realnom sektoru

“Pomoć sebi i drugima“ - zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova

100 posto godišnjeg troška bruto minimalne plaće i troškovi prijevoza do

maksimalno 400 kuna po osobi

mlade nezaposlene osobe koje pri-padaju posebnim skupinama i mlade

osobe sa stečenim stručnim zvanjima, sa završenom VSS za rad u udrugama/

ustanovama koje skrbe i imaju programe za posebne skupine

“Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto“ - potpora za samozapošljavanje

subvencija 50 posto godišnjeg troška bruto plaće, odnosno 75 posto za osobe

s invaliditetom

mlade nezaposlene osobe i osobe s invaliditetom bez obzira na radni staž,

zanimanje i kvalifikaciju

“Učim uz posao“ - potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba

maksimalno 35 posto opravdanih troškova za posebno usavršavanje za

male i srednje tj. 25 posto za velike poslodavce, maksimalno 70 posto za opće usavršavanje za male i srednje

poslodavce, 60 posto za velike



“Znanje se isplati“ - usavršavanje i obra-zovanje nezaposlenih osoba 100 posto troškova obrazovanja



12

(dalje u tekstu: LPZ) predstavljaju jedan od najvažnijih projekata hrvatskih vlada još od 2000. godine. Naime još su se kroz prve CARDS projekte osnovala četiri LPZ-a, nakon toga kroz Phare program osnovana su dodatne 4 partnerstva. Kroz IV. Komponentu IPA-e LPZ-i su osnovani u svim županijama i Gradu Zagrebu, a također su tijekom 2010. i 2011. godine izrađivane lokalne Strategije razvoja ljudskih potencijala koje zapravo trebaju biti podloga za sve aktivnosti lokalne zajednice u osiguranju usklađivanja obrazovnog sustava s tržištem rada, ali i svojevrsna baza projekata koja će služiti kako za IPA-u tako i za ESF.

LPZ-i predstavljaju zajedničko sudjelovanje dionika iz javnog, privatnog i nevladinog sektora koji svojim djelovanjem zapravo upotpunjuju nacionalnu politiku zapošljavanja. U okviru pretpristupnog instrumenta IPA do sada su provedene dvije dodjele bespovratnih sredstava Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza III (sklopljeno 26 ugovora u iznosu od 2,7 milijuna eura) i Razvoj lokalnih inicijativa za zapošljavanje (sklopljeno oko 30 ugovora vrijednosti od oko 3,0 milijuna eura). Po završetku navedenih programa, razvoj lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja nastavit će se financirat iz sredstava ESF-a.S obzirom na to da se od LPZ očekuje da aktivno preuzmu svoju ulogu na lokalnoj razini uistinu nije vidljivo na koje načine, osim kroz EU projekte, Vlada RH misli koordinirati rad lokalnih partnerstava. Naime na terenu se često ističe kako nema sustavnog pristupa LPZ-u, te kako je primjerice cijeli postupak revizije lokalnih Strategija razvoja ljudskih potencijala, koje su sve istekle u 2012. godini ili im je djelovanje bilo produženo i na 2013., prepušten samim LPZ-ima bez ikakvih smjernica ili konkretnih provedbenih uputa. Očekivali su se daljnji koraci u profesionalizaciji samih LPZ-ova, što bi ih pozicioniralo kao trajne aktere na lokalnom tržištu rada, a ne samo projektne nositelje. Veliki

je potencijal LPZ-ova upravo u smanjenju nezaposlenosti mladih osoba, posebice u uočavanju i otklanjanju prepreka s kojima se mladi susreću na lokalnom tržištu rada. Volonterstvo

Poseban aspekt pitanja mladih razrađen je u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012. – 2016. (usvojenoj na sjednici Vlade RH 12. srpnja 2012. godine) i to u segmentu razvoja volonterstva te socijalnog poduzetništva. U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu koji je usvojen 08. veljače 2013. uključeni su i posebni instrumenti vrednovanja volontiranja, te priznavanja kompetencija, vještina i iskustava stečenih volontiranjem. Sve je to učinjeno u cilju da se zajednička društvena dobrobit koja je izravan rezultat volontiranja učini što mjerljivijom i opipljivijom, a s aspekta mladih osoba posebno je važno da se tako stečeno znanje i vještine mogu priznati i vrednovati. Svake godine Ministarstvo socijalne politike i mladih izdvaja značajna sredstva za projekte koji promiču volontiranje. Nažalost ovaj institut još uvijek nije prepoznat kao jedan od dobrih načina za stjecanje radnog, ali i životnog iskustva. Isto tako institucije koje bi mogle biti aktivni nositelji suradnje s volonterima, poput zdravstvenih, obrazovnih ili socijalnih u širem smislu imaju brojna ograničenja kojima se zapravo onesposobljuje kontinuirano i sustavno angažiranje volontera. Isto tako relativno mali broj volonterskih centara nije nametnuo volontiranje kao jedan od najpoželjnijih oblika suradnje.

Garancija za mlade

S obzirom na sve veću nezaposlenost kako u Hrvatskoj tako i u ostalim državama članicama EU, Europska komisija je osmislila a Hrvatska prihvatila i implementirala

NAZIV MJERE KORIST ZA POSLODAVCA UVJET KORIŠTENJA MJERE ZA NEZAPOSLENE OSOBE

“Rad i staž i prijevoz“ - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja

radnog odnosa

uplata obveznih doprinosa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i novčana

pomoć polazniku u visini od 1.600 kuna mjesečno na teret HZZ-a

mlade osobe prijavljene u evidenciji duže od 30 dana; do godine dana evidenti-

ranog staža u zvanju za koje su se obrazovale

“EU i zanimanja budućnosti“ - programi usavršavanja i obrazovanja mladih

subvencija 100 posto troška obrazovanja obrazovnoj ustanovi

mlade osobe do 25 god sa srednjoškolskim obrazovanjem i do 29

godina s visokim obrazovanjem prijavljene u evidenciji nezaposlenih najmanje 30

dana

“Mladi za mlade” - pomagači u nastavi subvencija 100 posto troška bruto plaće i troškovi prijevoza maksimalno 400 kn

mlade osobe do 29 godina s gimnazijom/prvim stupnjem fakulteta u evidenciji

minimalno 30 dana

“Učenjem do poduzetnika” - osposobljavanje i obrazovanje mladih

novčana pomoć 1.600 kn, prijevoz i subvencija troška mentorstva prema

Troškovniku uz Program učenja u poduzetničkom inkubatoru

mlade osobe do 29 godina bez obzira na razinu obrazovanja i radno iskustvo prijavljene u evidenciju nezaposlenih

najmanje 30 dana

“Mladi za EU“ - suradnici na EU projek-tima

trošak osposobljavanja i 50 posto minimalne plaće u trajanju 6 mjeseci

mlade osobe do 29 godina prijavljene u evidenciju nezaposlenih minimalno 30

dana

13

Izvor: obrada autora

novi program pod nazivom Garancija za mlade. Garancija za mlade predstavlja niz mjera koje obvezuju države članice da mladima osiguraju ili dostojan posao ili daljnje obrazovanje ili naukovanje ili vježbeništvo/pripravništvo najkasnije 4 mjeseca od završetka školovanja ili ostanka bez posla.

Sve države članice čija nezaposlenost mladih prelazi 25% korisnice su posebne proračunske linije na kojoj je Europska komisija alocirala značajna financijska sredstva za 2014. i 2015. godinu. Za RH je predviđeno oko 70 milijuna eura za navedeno dvogodišnje razdoblje. Sve zemlje korisnice posebne proračunske linije moraju i iz Europskog socijalnog fonda izdvojiti određen iznos za financiranje Garancije za mlade i to najviše do istog iznosa, ali za sedmogodišnje razdoblje. Tako je za očekivati da će RH za Garanciju za mlade izdvojiti oko 70 milijuna eura do 2020. godine. To bi značilo ukupno oko 140 milijuna eura za poticanje zapošljavanja mladih do 2020. godine. Za provedbu Garancije za mlade RH kao i ostale države članice izrađuje Plan implementacije Garancije za mlade koji će se usuglasiti s Europskom komisijom. Ono na čemu će Europska komisija jako inzistirati bit će praćenje provođenja Garancije za mlade.

Općenito praćenje i vrednovanje provedbe mjera aktivne politike tržišta rada predstavlja najslabiju kariku ovog sustava, te zapravo onemogućava nastavak uspješnih mjera, te kreiranje dugoročno održivih mjera za mlade. Isto tako prevelik broj mjera može dovesti do rasipanja financijskih sredstava, te do gubitka fokusa kako mladih osoba tako i poslodavaca. Osobito će biti važno razvijanje dobrog sustava praćenja upravljanja i provedbe Europskog socijalnog fonda. Kako je i istaknuto u smjernicama koje je dala Europska komisija u razdoblju od 2014.-2020. kroz ESF će se financirati aktivnosti usmjerene na:• smanjenje strukturalne i dugotrajne nezaposlenost

te jačanje integracije skupina nezaposlenih koji su u

nepovoljnom položaju na tržištu rada;• povećanje stope zapošljavanja kroz poduzetništvo i

samozapošljavanje, posebice za• one u nepovoljnom položaju na tržištu rada• jačanje spolne ravnopravnosti te usklađivanje poslovnih

obveza s privatnim životom, sa ciljem intenzivnijeg uključivanja žena na tržište rada;

• jačanje lokalnih tržišta rada te pružanje potpore lokalnim inicijativama za

• zapošljavanje;• aktivno uključivanje mladih na tržište rada;• povećanje produktivnosti radne snage i njihove

sposobnosti prilagodbe promjenjivim gospodarskim okolnostima i ekonomskim uvjetima;

• jačanje učinkovitost aktivne politike tržišta rada i zapošljavanja te kvalitete i

• relevantnosti usluga koje pruža Hrvatski zavod za zapošljavanje;

Plan implementacije Garancije za mlade će biti sastavni dio novog Operativnog programa za Europski socijalni fond, u kojem su sve države koje koriste Garanciju morale osigurati poseban specifičan cilj usmjeren upravo na smanjenje nezaposlenosti mladih osoba. Prema prvim neslužbenim podacima za ESF u RH za sedmogodišnje razdoblje alocirano je oko 1.4 milijarde eura, što predstavlja oko 200 milijuna eura godišnje.

Ako promatramo sedmogodišnje razdoblje 2007.-2013. (IPA IV. Komponenta i šestomjesečni ESF) za koje je bilo alocirano oko 150 milijuna eura, a za koje se bilježe znatni izazovi u provedbi projekata samo možemo pretpostaviti koliko je velik izazov godišnja alokacija od 200 milijuna eura. Bez jednostavnog i učinkovitog informatičkog sustava, bez krajnje pojednostavljenih procedura i bez kontinuirane pomoći krajnjim korisnicima implementacija će biti nemoguća.

14

Mogućnosti financiranja iz EU programa i fondova

Fondovi EU financiraju samo one projekte koji su u skladu s razvojnim ciljevima Republike Hrvatske, tj. EU. Ciljevi su sažeti unutar strateškog dokumenta Europa 2020. Europa 2020 je strategija Europske unije, koja nasljeđuje Lisabonsku strategiju, a ukazuje na potrebu pametnog, održivog i uključivog rasta te vodi prema visokim razinama zaposlenosti, produktivnosti i društvene kohezije. Područja koje se mogu financirati iz strukturnih fondova definirana su Operativnim programima, tj. programskim dokumentima pomoću kojih se određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenim u Partnerskom sporazumu13, te način njihove provedbe.

Za kvalitetnu izradu strateških dokumenata važan je partnerski pristup. Parterski pristup pri definiranju ciljeva i prioriteta znači zajednički rad na dokumentima, povezivanje nacionalnih strateških dokumenata s regionalnim i lokalnim strateškim dokumentima. Važno je da Vlada, zajedno s nadležnim Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova, uključi u izradu Operativnih programa sve dionike, koji su možda potencijalni nositelji projekta (jedinice lokalne i područne (regionalne) uprave, poduzetnike, neprofitne organizacije, znanstveno-istraživačke organizacije i druge partnere).

Sljedeća generacija Kohezijske politike, a posebno operativnih programa unutar Europskog socijalnog fonda predstavljat će ključni financijski alat za provedbu mjera obrazovanja i zapošljavanja mladih.

Kako bi se financijska potpora što više fokusirala na regije i pojedince koji se najviše bore sa nezaposlenošću i društvenom isključenošću, Europsko Vijeće je u veljači 2013. donijelo namjensku Inicijativu za zapošljavanje

mladih (eng. Youth employment initiative) čija financijska potpora iznosi 6 milijardi eura za razdoblje 2014 – 2015. Sredstva su namijenjena mladim osoba koje nisu u radnom odnosu, ne obrazuju se i nisu pripravnici (eng. Not in Education, Employment, or Training - NEETs ), inicijativa predstavlja podršku pri provedbi programa Garancija za mlade.

Ideja je da se potpora iz Inicijative usmjeri na regije u kojima je stopa nezaposlenosti iznad 25 posto i na mlade osobe (NEET’s) između 15 i 24 godine. Prioritet je ubrzati provedbu programa Garancija za mlade. Komisija predlaže da se 6 milijardi eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih izdvoji unaprijed kako bi se sredstva iskoristila u 2014. i 2015., a ne tijekom razdoblja od sedam godina unutar Višegodišnjeg financijskog sporazuma. Države članice bile su obvezne donijeti svoje programe zapošljavanja tokom jeseni 2013., dok Komisija paralelno na razini EU razvija instrumente koji će državama pomoći da ostvare zacrtane ciljeve. Nova Erasmus + partnerstva pod nazivima ‘’Savezi znanja’’ i ‘’Savezi sektorskih vještina’’ pomoći će premostiti jaz između obrazovanja i radnog svijeta omogućavajući institucijama za visoko obrazovanje, pružateljima osposobljavanja i poduzetnicima da rade zajedno i učinkovitije promiču inovacije i poduzetništvo.

Međunarodna organizacija rada (eng. International Labour Organisation) procijenila je troškove postavljanja programa Garancije mladih u eurozoni na 21 milijardu godišnje. No, Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta procijenila je trenutni ekonomski gubitak EU na više od 150 milijardi eura. S obzirom na 7,5 milijuna mladih ljudi bez posla, obrazovanja ili osposobljavanja dugoročna nezaposlenost i siromaštvo postaju problem i to ne samo za pojedince, već i društvo, samim time i gospodarstvo. Fondove EU kojima se nastoje postići ciljevi navedeni u strateškim dokumentima na razini Hrvatske i EU, možemo podijeliti na Programe unije i na Strukturne fondove, o kojima će u nastavku biti više rečeno.

Programi UnijeProgrami Unije predstavljaju aktivnosti koje EU provodi sa ciljem promicanja suradnje između država članica u različitim područjima koje se tiču zajedničkih EU politika. Namijenjeni su u pravilu državama članicama, ali neki su programi otvoreni i državama pristupnicama, koje kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu, već su dužne platiti članarinu za sudjelovanje koja se razlikuje od programa do programa. Iznos članarine za sudjelovanje Republike Hrvatske u Programima Unije za vrijeme pristupanja uglavnom se financirao iz pretpristupnog programa IPA. Za provedbu Programa Unije odgovorne su relevantne Opće

13 Republika Hrvatska je 18. listopada 2013. predala Europskoj komisiji nacrt Partnerskog sporazuma za razdoblje 2014. - 2014.

15

uprave Europske komisije. Provedba pojedinog Programa Unije u Republici Hrvatskoj regulirana je posebnim Memorandumom o suglasnosti, te svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila.Programi Unije u većini se provode prema centraliziranom modelu, u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opće uprave zadužene za pojedini program koje odlučuju o vrsti i trajanju programa, proračunu te raspisuju natječaje za poziv na dostavu projekata.

Zbog centralizirane provedbe, na nacionalnoj razini je potrebno osigurati informacije i pomoć svim zainteresiranima za prijavu projekta na natječaje. Unutar nadležnog tijela državne uprave djeluje služba tehničke podrške za pojedini Program Unije, tj. nacionalni koordinator zadužen za informiranje, promidžbu i vidljivost programa. U pojedinim slučajevima, nacionalni koordinatori ne djeluju u okviru nadležnog tijela državne uprave.

Erasmus +Europska komisija je za razdoblje 2014. - 2020. usvojila jedinstven program unije pod novim nazivom Erasmus+ koji zamjenjuje sedam postojećih programa u području obrazovanja i osposobljavanja mladih: Program za cjeloživotno učenje (s njegovim potprogramima Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). Program također po prvi put uvodi i podršku u području sporta. Za novi Program Unije u sljedećem višegodišnjem okviru izdvaja se 14,7 milijardi eura, što je 40 posto više

nego do sada. Program će financirati aktivnosti za jačanje vještina i profesionalnih kompetencija kao i aktivnosti koje pomažu u borbi protiv visokih stopa nezaposlenosti među mladima u mnogim državama članicama (u nekima čak 40 posto). U suradnji s Europskom investicijskom bankom. Komisija također predlaže razvoj programa kojim bi se financirala mobilnost studentima na postdiplomskim studijima (Erasmus master), s obzirom da je sada na raspolaganju vrlo malo financijske podrške za osobe koje žele upisati magisterij u drugoj državi članici.

Kada je riječ o programu Erasmus+ Agencija za mobilnost i EU programe14 obavlja ulogu izvršne agencije, te je odgovorna za pripremu i objavu natječaja za financiranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugovora, praćenja projekata, komunikaciju i obavještavanje prijavljenih korisnika . NOVOST! Svi potencijalni prijavitelji europskih programa, pa tako i ERASMUS +, moraju se registrirati na URF registracijskom portalu15 (eng. Unique Registration Facility) sa ciljem registracije ustanove i ažuriranja podataka ustanove, s obzirom da se u ovoj financijskoj perspektivi projektna dokumentacija neće slati poštom, već elektronski. Nakon elektronske registracije prijavitelju se dodjeljuje PIC broj, koji se šalje na mail adresu kontakt osobe navedene pri registraciji. Unosom PIC broja u aplikacijski obrazac za pojedinu ključnu aktivnost unutar programa povlače se svi podaci navedeni pri registraciji na URF portalu, što uvelike skraćuje vrijeme prijave. Prijavitelji su obvezni tijekom registracije odnosno najkasnije do trenutka podnošenja prijave za program Erasmus+, dodati dokumente o pravnoj osobi16 te identifikacijskoj ustanovi17. Slika 2.

14 http://www.mobilnost.hr/15 http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1390399419_URF_prirucnik.pdf16 http://ec.europa.eu/budget/library/contracts_grants/info_contracts/legal_entities/legEnt_public_hr.pdf17 http://ec.europa.eu/budget/library/contracts_grants/info_contracts/financial_id/fich_sign_ba_gb_hr.pdf

Jean Monnet Tempus Mladi na djelu Erasmus Mondus

Program za cjeloživotno učenje

Comenius Leonardo Erasmus Grundtving Transversal

Erasmus+

Aktivnosti Jean Monnet Sport

Slika 2. Prioriteti koji će se financirati unutar ERASMUS+ programa

Ključna aktivnost 1Mobilnost mladih u svrhu učenja

Ključna aktivnost 2Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse

Ključna aktivnost 3Podrška reformi politika

16

Ključna aktivnost 1 – Mobilnost mladih u svrhu učenja (66 posto) namijenjena je pojedincima, potiče mobilnost učenika, studenata, vježbenika, mladih i volontera, te djelatnika u odgoju, obrazovanju i području mladih iz javnih ustanova i organizacija civilnog društva. Obuhvaća također financiranje združenih diplomskih studija i davanje jamstva za zajmove studentima diplomskih studija, a podupire i velika događanja u okviru europske volonterske službe. Detaljniji prikaz prihvatljivih aktivnosti i troškova prikazan je u Tablici 3.

Ključna aktivnost 2 – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse (26 posto) potiče stvaranje strateških partnerstava, udruživanja znanja i sektorskih vještina. Sredstva se mogu koristiti i za projekte izgradnje i jačanja kapaciteta mladih, koji pružaju podršku suradnji s partnerskim državama. Unutar ove aktivnosti financiraju se i IT platforme, kao što su e-Twinning, European Platform for Adult learning – EPALE i European Youth Portal. Detaljniji prikaz prihvatljivih aktivnosti i troškova nalazi se u Tablici 4.

Tablica 3. Ključna aktivnost 1: Mobilnost mladih u svrhu učenja

KA 1: MOBILNOST MLADIH U SVRHU UČENJA

1.1. Razmjene mladih 1.2. Europska volonterska služba

1.3. Osposobljavanje i umrežavanje osoba koje

rade s mladima

1. Prihvatljive aktivnostiRazmjene mladih iz različitih zemalja s ciljem da razviju kompetencije, razmjene

iskustva, ojačaju vrijednosti.

Volontiranje u trajanju do 12 mjeseci/Posjeta u trajanju od najviše 2 dana ako sudjeluje

jedan predstavnik svake organizacije.

Sudjelovanje u seminarima, studijskim posjetima, stvaranje

partnerstva.

2. Tko se može prijaviti

Neprofitne organizacije, udruge, europske nevladine

organizacije, javna poduzeća, lokalna javna tijela,

neformalne skupine mladih.







3. Dobna granica

13 - 30 godina, svaka skupina mora imati najmanje 4

mlade osobe, ukupno može sudjelovati najmanje 16 a

najviše 60 mladih.

17 - 30 godina, do 30 volontera odjednom.

Nema dobne granice, u svakoj od aktivnosti može sudjelovati

do 50 sudionika.

4. Trajanje projekta/aktivnosti

projekt: 3 - 24 mjeseca, aktivnost: 5 - 21 dan

projekt: 3 do 12 mjeseci, aktivnost: 2 do 12 mjeseci,

ako uključuje najmanje 10 volontera ili mlade sa

smanjenim mogućnostima, onda 2 tjedna do 12 mjeseci

projekt: 3 - 24 mjeseca, aktivnost: 2 dana - 2 mjeseca.

5. Financiranje putni troškovi (20 - 830 eura), ovisno o kilometraži.

putni troškovi (180 -1100 eura), ovisno o kilometraži.

putni troškovi (180 -1100 eura), ovisno o kilometraži.

5.1. Troškovi organizacije35 eura/sudioniku/dan za

aktivnost u Hrvatskoj, 29 - 40 eura za aktivnosti u drugim

državama.

aktivnosti do 2 mjeseca: 19 eura/sudionik/dan/Hrvatska (15-21 eura za aktivnosti u

drugim državama; aktivnosti 2 mjeseca i više: 570 eura/sudionik/mjesec/Hrvatska

(440-630 eura za aktivnosti u drugim državama).

62 eura/sudioniku/mjesec za aktivnost u Hrvatskoj, 48 -74 euraa za aktivnosti u drugim

državama; max iznos od 1100 eura.

5.2. Troškovi za posebne potrebe/Iznimni troškovi

100 posto prihvatljivi, pod uvjetom da je zatraženo u

prijavnom obrascu.

100 posto prihvatljivi, jezična potpora: 150 eura/sudionik,pod uvjetom da je

zatraženo u prijavnom obrascu

100 posto prihvatljivi, pod uvjetom da je zatraženo u

prijavnom obrascu.

5.3. Individualna potpora /

aktivnosti do 2 mjeseca: 4 eura/sudionik/dan/Hrvatska

(2 - 5 eura za aktivnosti u drugim državama; aktivnosti 2 mjeseca i više: 90 eura/sudionik/mjesec/Hrvatska

(55-145 eura za aktivnosti u drugim državama).

/

6. Rokovi (ovisno o početku projekta)

17. ožujka 2014. u 12 h18; 30. travnja 2014. u 12 h19; 1. listopada 2014. u 12 h20

17. ožujka 2014. u 12 h; 30. travnja 2014. u 12 h; 1. listopada 2014. u 12 h

17. ožujka 2014. u 12 h; 30. travnja 2014. u 12 h; 1. listopada 2014. u 12 h

18 za projekte koji započinju između 17. lipnja i 31. prosinca iste godine.19 za projekte koji započinju između 1. kolovoza iste godine i 28. veljače iduće godine.20 za projekte koji započinju između 1. siječnja iduće godine i 30. rujna iduće godine.

17


Tablica 4. Ključna aktivnost 2: Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse

KA 2: SURADNJA ZA INOVACIJE I RAZMJENU DOBRE PRAKSE

1. Prihvatljive aktivnostiRazvoj i implementacija inovativnih praksi u radu s mladima; Tranasnacionalne inicijative mladih; Aktivnosti osposobljavanja ili učenja; Strateška partnerstva;

IT platforme; Projekti izgradnje kapaciteta koji pružaju podršku suradnji s partnerskim zemljama;

1.1. Formalno prihvatljive aktivnosti

Kombinirana mobilnost (kratkoročna fizička i vritualna mobilnost): jedan ili više kratkih razdoblja Erasmus+ mobilnosti do 2 mjeseca ukupno, korištenje

informacijske i komunikacijske tehnologije u radu s mladima s manje mogućnosti. Dugoročna mobilnost (od 2 do 12 mjeseci): rad u organizaciji u inozemstvu, u

svrhu poboljšanja kompetencija osoba koje rade s mladima, jačanje kapaciteta organizacija.

2. Tko može sudjelovati?Organizacije iz javnog ili privatnog sektora, uključujući tvrtke i neformalne skupine

mladih, iz bilo koje programske ili partnerske zemlje svijeta. Prijavitelj može biti isključivo iz programske zemlje. Partnerstvo je isključivo transnacionalno i

uključuje najmanje 2 organizacije iz 2 različite programske zemlje.3. Dobna granica /4. Trajanje projekta Od 6 mjeseci - 3 godine.5. Financiranje Fleksibilno/Max iznos 150 000 eura/godišnje; 12 500 eura/mjesečno5.1. Troškovi upravljanja i provedbe projekta

Uključuju: planiranje, financije, koordinaciju i komunikaciju između partnera, projektne aktivnosti i materijale, promidžbu i diseminaciju - do 2750 eura/mjesec

5.2. Troškovi organizacije Aktivnosti organizacije koordinatora (prijavitelja): 500 eura/mjesec, ostale organizacije: 250 eura/mjesec.

5.3. Troškovi za transnacionalne projektne sastanke

Putna udaljenost između 100 i 1999 km - 575 eura/sudioniku/sastanku; Putna udaljenost od 2000 km i više - 760 eura/sudioniku/sastanku;

5.4. Troškovi intelektualnih rezultataZa menadžere - 88 eura/danu rada na projektu; za trenere ili osobe koje rade s mladima - 74 eura/danu rada na projektu; za tehničare - 55 eura/danu rada na

projektu; administrativno osoblje - 39 eura/danu rada na projektu.

5.5. Diseminacijska događanjaOrganizacija nacionalnih i međunarodnih konferencija s ciljem diseminacije intelektualnih rezultata. Maksimalan iznos potpore je 3000 eura/projektu;

100 eura/sudioniku iz države u kojoj se održava događanje; 200 eura/međunarodnom sudioniku

5.6. Izvanredni troškoviStvarni troškovi vezani za podugovaranje ili nabavu dobara i usluga

(ne odnose se nauobičajenu uredsku opremu) - 100% prihvatljivih troškova, u maksimalnom iznosu od 50000 eura.

5.7. Potpora za posebne potrebe 100 % traženih troškova5.8. Putni troškovi sudionika (osoba u pratnji)

Za putnu udaljenost između 100 i 1999 km - 275 eura po sudioniku;Za putnu udaljenost od 2000 km ili više - 360 eura po sudioniku.

5.9. Individualna potporaTroškovi života osoba koje sudjeluju u aktivnostima (ovisno o vrsti i trajanju mobilnosti); Jezična potpora za aktivnosti u trajanju između 2 i 12 mjeseci

(150 eura/sudioniku).6. Rokovi 30. travnja 2014., u 12 h; 1. listopada 2014., u 12 h

Ključna aktivnost 3 – Podrška reformi politika (5 posto) promiče razmjenu znanja, u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, potrebnog za razvoj politika temeljenih na podacima i praćenje politika u okviru strategije Europa 2020. Moguće je financirati buduće inicijative za jačanje razvoja inovativnih javnih politika, kao i instrumente europskih politika u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ističe se poticanje suradnje s međunarodnim organizacijama, dijalog dionika, promidžba politika i programa Erasmus+. Ostalih 3 posto namijenjeno je tehničkoj pomoći agenciji koja je odgovorna za provođenje programa. Detaljniji prikaz prihvatljivih aktivnosti i troškova unutar treće prihvatljive aktivnosti, nalazi se u Tablici 5.

Aktivnosti Jean Monnet – podržavaju akademske module, katedre i centre izvrsnosti kojima se potiču i razvijaju obrazovni sadržaji, podučavanje, nastava i istraživanja u vezi s europskim integracijama. Financiraju se mreže i projekti usmjereni na poticanje rasprava s akademskom zajednicom o europskim politikama, a sredstva se mogu dobiti i za aktivnosti u vezi sa studijima EU-a i pitanjima EU-a.

Erasmus sport

Erasmus će po prvi put uključivati namjensku proračunsku liniju za sport. Za područje sporta, dodjeljivat će se više od 33 milijuna eura godišnje za transnacionalne projekte koji

18


Tablica 5. Ključna aktivnost 3: Podrška reformi politika

KA 3: PODRŠKA REFORMI POLITIKA1. Prihvatljive aktivnosti Strukturirani dijalog: sastanci mladih i donositelja odluka u području mladih;

Sudjelovanje mladih u demokratskom životu; Aktivnosti koje potiču rasprave o temama određenim stukturiranim dijalogom.

1.1. Formalno prihvatljive aktivnosti Nacionalni i transnacionalni sastanci i seminari vezani uz temu strukturiranog dijaloga ili EU strategiju za mlade; Aktivnosti koje služe kao priprema za konferencije u sklopu procesa strukturiranog dijaloga; Aktivnosti vezane uz euraopski tjedan mladih; Konzultacije s mladima vezane uz sudjelovanje u demokratskom životu; Aktivnosti koje povezuju mlade i donositelje odluka/stručnjake, vezani uz temu sudjelovanja mladih u demokratskom životu; Događaji koji simuliraju funkcioniranje demokratskih institucija.

2. Tko može sudjelovati? Neprofitne organizacije, udruge, nevladine organizacije, euraopske nevladine organizacije, lokalna javna tijela. Organizacije koje sudjeluju mogu biti iz programskih ili susjednih partnerskih zemalja, ali prijavitelj mora biti iz programske zemlje.

2.1. Međunarodne/Nacionalne aktivnosti Međunarodne aktivnosti uključuju barem 2 organizacije iz dvije različite države, od kojih je jedna iz programske zemlje. Nacionalne aktivnosti uključuju jednu organizaciju iz programske zemlje.

3. Dobna granica Mladi u dobi od 13 do 30 godina (najmanje 30 sudionika treba biti uključeno u projekt).

4. Trajanje projekta Od 3 mjeseca do 3 godine.5. Financiranje Maksimalno financiranje iznosi 5000 eura.5.1. Putni troškovi 20 - 830 eura/sudioniku (ovisno o kilometraži).5.2. Troškovi organizacije Aktivnosti organizacije koordinatora (prijavitelja): 35 eura/sudioniku/danu

za aktivnosti u Hrvatskoj.5.2. Troškovi za posebne potrebe/Iznimni troškovi

100 % prihvatljivih troškova pod uvjetom da je zatraženo u prijavnom obrascu.

6. Rokovi 30. travnja 2014., 12 h; 1. listopada 2014., 12 h

uključuju organizacije iz područja amaterskih sportova, promičući između ostalog dobro upravljanje, društvenu uključenost, te fizičku aktivnost za sve uzraste. Akcije u području sporta – omogućuju davanje potpore zajedničkim partnerstvima i financiranje amaterskih europskih sportskih događaja.

Aktivnosti unutar proračunske linije za sport vodit će Europska komisija izravno ili kroz Izvršnu agenciju. Aktivnosti u području sporta trebaju doprinijeti razvoju, prijenosu i/ili primjeni inovativnih djelovanja na europskoj, nacionalnoj, ali i regionalnoj razini, te povećati razinu sudjelovanja u sportu i fizičkim aktivnostima.

Ključna aktivnost 1 – Zajednička partnerstva trebala bi potaknuti stvaranje europske mreže u području sporta. Unutar ove aktivnosti financirat će se projekti kojima je cilj borba protiv dopinga u amaterskom sportu, povećanje svijesti o namještanju utakmica, primjena preporuka EU poput vodiča, političkih strategija (eng. Physical Activity Guideline, Principles on good governance in sport).

Zajednička partnerstva se odnose na suradnju između organizacija u programskim državama. Prijavitelj je organizacija koja podnosi projektni prijedlog u ime svih partnera, te kada se projekt odobri, postaje glavni primatelj

EU sredstava i potpisuje ugovor o dodjeli potpore za više korisnika. Njegova uloga je da predstavlja i djeluje u ime organizacija koje sudjeluju, da pravno i financijsko odgovara za provedbu projekta.

Puni partneri su organizacije koje aktivno doprinose pripremi, provedbi ie evaluaciji, dok su pridruženi partneri druge organizacije koje su djelomično uključene u projekt.

Ključna aktivnost 2 – Neprofitni sportski događaji za cilj ima pružanje podrške uvođenju EU strategija koja se tiču društvene uključenosti i jednakosti prilika, te organizaciji Europskog tjedna sporta. Unutar ove ključne aktivnosti financirat će se aktivnosti poput organiziranje treninga za sportaše, trenere, organizatore, volontere uoči nekog sportskog događaja, sportska natjecanja koja redovito organizira međunarodna, europska ili nacionalna sportska federacija/liga na godišnjoj razini. Detaljniji opis aktivnosti, te uvjeta prijave projekata unutar navedenih ključnih aktivnosti se nalazi u Tablici 6.

Aktivnosti vezane uz sport su centralizirane te su u nadležnosti Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualne medije i kulturu u Bruxellesu. Natječaji se mogu pratiti na stranicama agencije: http://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding_en

19


Kreativna EuropaEuropski parlament je 19. studenog 2013., odobrio program Kreativna Europa, unutar kojega će se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru izdvojiti 1,6 milijardi eura, od čega se 15 posto odnosi na međusektorski potprogram, 30 posto na Kulturu i 55 posto na potprogram Media. Europski kulturni i kreativni sektori predstavljaju do 4,5 % BDP-a EU-a, a zapošljavaju više od 8 milijuna ljudi. U okviru programa Kreativna Europa sektorima će se pomoći da više pridonesu europskom gospodarstvu iskorištavanjem prilika koje je stvorila globalizacija i digitalni napredak te da savladaju izazove i teškoće u pristupu financijskim sredstvima i da pridonesu boljem stvaranju politike olakšavajući time dijeljenje znanja i iskustava. Neki od ciljevi programa su: pomoć europskom kulturnom i kreativnom sektoru u transnacionalnom djelovanju te jačanje financijskog kapaciteta kulturnog i kreativnog sektora. Tablica 7.

Program je podijeljen na dva potprograma Kultura i Media. Program Kreativna Europa će provoditi izravno Komisija putem godišnjih natječaja. Potprogram Kultura koordinirat će za to zadužen Desk Kreativne Europe u Ministarstvu kulture, a potprogram Media, Desk Kreativne Europe pri Hrvatskom audiovizualnom centru (dosadašnji uredi Kulturna kontaktna točka i Media desk Hrvatske).21

Otvoreni natječaji potprograma Kultura su sljedeći:• Potpora europskim projektima suradnje• Potpora projektima književnih prijevoda• Potpora europskim mrežama • Potpora europskim platformama

Otvoreni natječaji potprograma Media su sljedeći:• Potpora za pojedinačne projekte i skupine projekata• Potpora za razvoj televizijskog programa i europskih

audiovizualnih djela• Potpora za transnacionalnu distribuciju europskih

filmova

Tablica 6. Ključne aktivnosti unutar Erasmus + (proračunska linija za sport)

ERASMUS SPORT

KLJUČNA AKTIVNOST 1: Zajednička partnerstva

KLJUČNA AKTIVNOST 2: euraopski neprofitni sportski događaji

1. Prihvatljive aktivnosti

Transnacionalni projekti koji imaju za cilj promicanje amaterskih sportskih aktivnosti, te društvenu uključenost kroz sport. Razmjena dobre prakse, umrežavanje organizacija, učenje

kroz razmjenu iskustva, konferencije, seminari. Sakupljanje podataka, analize,

ankete.

Organizacija sportskih događaja istovremeno u više europski država.

Aktivnosti koje naglašavaju društvenu uključenost i jednak tretman. Potpora implementaciji EU Vodiča o fizičkoj aktivnosti. Organizacija treninga za

sportaše, trenere, organizatore i volontere.

2. Tko se može prijavitiNeprofitne organizacije i javna tijela,

osnovana u programskoj ili partnerskoj državi. Organizacija podnosi prijavu u ime

svih drugih organizacija koje sudjeluju.

Neprofitne organizacije i javna tijela, osnovana u programskoj ili partnerskoj

državi.

3. Broj i profil organizacija Transnacionalni projekt/uključuje

najmanje 5 organizacija iz različitih država.

Sudionici iz najmanje 12 različitih programskih zemalja.

4. Trajanje projekta/aktivnosti12 - 36 mjeseci (trajanje mora biti

određeno u fazi prijave - 12, 18, 24, 30 ili 26 mjeseci), ovisno projektnom cilju i vrsti

aktivnosti.

Do jedne godine (od pripreme do praćenja).

5. Mjesto održavanja aktivnosti U državama (jednoj ili više njih) iz kojih dolaze organizacije koje su uključene u

Zajedničko partnerstvo.Istovremeno u više europskih država.

ERASMUS SPORT

6. Financiranje max 500.000 eura/ 80 posto ukupno prihvatljivi troškova. max 2.000.000 eura

6.1. Prihvatljivi troškoviTroškovi povezani s provedbom aktivnosti

(osoblje, putovanje, oprema, potrošna roba, podugovaranje, carina, porezi i sl.).

Troškovi povezani s provedbom aktivnosti (osoblje, putovanje, oprema, potrošna

roba, podugovaranje, carina, porezi i sl.).

6.1. Ostali troškoviNeizravni troškovi: paušalni iznos, koji ne prelazi 7 posto prihvatljivi troškova, opći administrativni troškovi u okviru projekta

(struja, Internet, troškovi najma).

Neizravni troškovi: paušalni iznos, koji ne prelazi 7 posto prihvatljivi troškova, opći administrativni troškovi u okviru projekta

(struja, Internet, troškovi najma).

7. Rokovi 15. svibnja 2014., u 12 h 14. ožujka 2014., u 12 h 15. svibnja 2014., u 12 h

21 Potprogram Kultura (http://mediadesk.hr/) Potprogram Media (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7541)

20


• Potpora za festivale (primjer: Zagreb Dox festival)

Programom će 300.000 umjetnika i kulturnih djelatnika dobiti sredstva da promoviraju svoj rad do nove publike, tj. izvan svoje matične države, više od 1.000 europskih filmova će dobiti financijsku potporu za distribuciju, tisuće kulturnih organizacija moći će pohađati treninge za stjecanje novih vještina i jačanja sposobnosti za rad na međunarodnoj razini, 2.500 europskih kina će dobiti financijsku potporu ukoliko prikazuju najmanje 50 posto europskih filmova, više od 5.500 knjiga i drugih književnih djela će dobiti potporu za prijevod.

Više o natječajima za 2014. godinu možete pronaći na stranicama programa Kreativna Europa: http://ec.europa.eu/culture/index_en.htm

Erasmus za poduzetnikeProgram Erasmus za mlade poduzetnike pokrenut je od strane Europske unije 2009.godine, a pod vodstvom je Opće uprave za poduzetništvo i industriju i Europske komisije.

Dio je programa CIP (eng. The Competitiveness and Innovation Framework Programme), dostupan je državama članicama, a glavni cilj programa je pomoć novim odnosno mladim poduzetnicima da razviju svoje vještine, obogate svoja iskustva kroz učenje i umrežavanje, provodeći vrijeme kod iskusnijih poduzetnika u drugim zemljama EU.

TKO MOŽE SUDJELOVATI?

U programu mogu sudjelovati novi ili iskusni poduzetnici, i jednim i drugima Program nudi značajnu dodanu vrijednost. (razmjenu, znanje, iskustvo, umrežavanje diljem Europe, nove poslovne suradnje i nova tržišta).

Novi poduzetnici (eng. New entrepreneurs - NE) – Poduzetnici u ranoj fazi poslovanja, tj. trgovačka društva koja tek planiraju nastati ili već nastala trgovačka društva,

ali koja su do 3 godine stara. Prijaviti se mogu i fizičke osobe, tj. mladi od 18 godina pa na dalje s ciljem stjecanja iskustva u nekoj od država EU.

Domaći poduzetnici (eng. Host entrepreneurs) – Iskusni i uspješni poduzetnici, tj. fizičke osobe koje su vlasnici poduzeća starijeg od 3 godine ili poduzetnici koji su direktno uključeni u uprave malih i srednjih poduzeća.

Novi poduzetnici usvajaju i razmjenjuju znanje i poslovne ideje s iskusnim poduzetnikom kod kojeg borave i s kojim surađuju u razdoblju od 1 do 6 mjeseci. Boravak im jednim dijelom financira Europska komisija. Ovisnu o trajanju i državi poslovanja NE primaju financijsku pomoć od strane EU ovisno mjesečnoj stopi rasta pojedine zemlje.

Lokalne kontakt točke – Posredničke organizacije (eng. Intermediary Organisations - IO), nadležne za poslovnu potporu iz država sudionica podržavaju Nove poduzetnike i iskusne poduzetnike, tj. domaćine poduzetnike, u umrežavanju i pronalaženju poslovne razmjene, olakšavaki olakšava pripremu za poslovnu razmjenu. kako bi novi poduzetnici izvukli maksimalnu korist od iskusnih poduzetnika. Aktivnosti su koordinirane na europskoj razini od strane Ureda za potporu.

Posredničke organizacije pružaju praktičnu i financijsku pomoć u periodu usavršavanja NE od 1 do 6 mjeseci. Također pružaju pomoć u pronalasku poduzetnika koji će se najviše poslovno podudarati sa novim/potencijalnim poduzetnikom.

Posredničke organizacije – organizacije nadležne za potporu i provođenje programa, a to su:

1. Gospodarske komore2. Razvojne agencije 3. Poslovni inkubatori

PROCES PRIJAVE

Prijavljuje se on-line putem formulara na službenoj web stranici projekta: http://www.erasmus-entrepreneurs.eu/,

Tablica 7. Rokovi za podnošenje prijava unutar programa Kreativna Europa:

Potprogram Kultura

Potpora europskim projektima suradnje 05. 03. 2014.Projekti književnih prijevoda 12. 03. 2014.Europske mreže 19. 03. 2014.Europske platforme 19. 03. 2014.

Potprogram Media

Potpora za pojedinačne projekte i skupine projekata

28. 03. 2014. 06. 06. 2014.

Razvoj televizijskog programa i europskih audiovizualnih djela

13. 06. 2014.

Transnacionalna distribucija europskih filmova

02. 07. 2014.

Potpora za festivale 04. 07. 2014.

21


nakon čega je potrebno javiti se Posredničkoj organizaciji (Lokalna kontrolna točka). U Republici Hrvatskoj Lokalna kontrolna točka je Hrvatska gospodarska komora (http://www.hgk.hr/naslovnica/erasmus-za-poduzetnike-pocetnike), na čijim stranicama se nalaze detalji o programu te pripremi za poslovnu razmjenu. Poduzetnici početnici prilikom on-line registracije šalju svoj CV, mogu se aplicirati u bilo koje vrijeme, nema krajnjeg roka za prijavu. Nakon što se poduzetnik početnik prijavi, njegova se prijava provjerava od organizacije posrednika, tj. Hrvatske gospodarske komore. Zatim iskusni poduzetnik iskazuje interes za sudjelovanje te se dokumenti provjeravaju od strane organizacije posrednika. Nakon provjere dokumenata slijedi ‘’Matching’’ između poduzetnika početnika i iskusnog početnika, pod vodstvom dvije posredničke organizacije, kako bi se ustanovilo postoje li zajednički interesi, nakon čega se potpisuju ugovori te započinje priprema za boravak u inozemstvu. Razmjena se obavlja u jednom od termina koji sudionicima najviše odgovara te se nakon razmjene ispunjavaju evaluacije, kako bi se dobila povratna informacija od sudionika. Nadležne lokalne kontakt-točke prate koliko se kvalitetno odvijaju aktivnosti i daje ocjenu rezultata. Boravak može trajati između jednog i šest mjeseci, a mora se dovršiti unutar ukupnog perioda od dvanaest mjeseci. Unutar spomenutog perioda boravak se može raspodijeliti na kraće vremenske periode (najmanje jedan tjedan po periodu) unutar kojih će novi poduzetnik boraviti u inozemstvu kod poduzetnika domaćina.

Slika 3. Proces prijave na Erasmus za poduzetnike

APLIKACIJA

MATCHING

POTPISIVANJE UGOVORA I PRIPREMA

BORAVAK U INOZEMSTVU

Strukturni fondoviStrukturni fondovi koji će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju sljedećih 7 godina su: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) i Europski pomorski i ribarski fond (EMFF). Zajedničkim strateškim okvirom definira se investicijski okvir za ulaganja iz navedenih fondova.

Za razliku od Programa Unije, koji su državama članica na raspolaganju na razini EU, strukturne fondove pojedine države koriste na nacionalnoj razini i to tek onda kada se od

strane nadležnog ministarstva (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije) postave i dobro definiraju strateški dokumenti, tj. operativni programi za pojedine fondove. Kako je već rečeno, da bi Republika Hrvatska mogla ispuniti ciljeve zacrtane u strateškom dokumentu Europa 2020 za sljedeće financijsko razdoblje 2014. - 2020., nužno je dobro definirati prioritete te usvojiti strategije za pojedina područja. Upravo je zbog toga važno županijske razvojne strategije uskladiti s regionalnima te naposljetku s nacionalnim strateškim dokumentima. Za razliku od programa unije, pri korištenju strukturnih fondova, ono što nije navedeno kao prioritet u strateškim dokumentima neće se moći financirati iz strukturnih fondova.

Za ispunjavanje ciljeva po pitanju mladih, tj. zaposlenosti mladih i njihove društvene uključenosti, zasigurno je najvažniji Europski socijalni fond, tj. Operativni program za razvoj ljudskih potencijala.

Činjenica je da države članice moraju uložiti vlastita sredstva kada je riječ o nezaposlenosti mladih, ali isto tako na raspolaganju će imati Europski socijalni fond čija financijska potpora trenutno iznosi 10 milijardi eura godišnje. Europska Komisija je dala posebne preporuke državama članicama, naročito da poduzmu hitne korake u borbi protiv nezaposlenosti mladih kroz aktivne politike tržišta rada, jačanjem javnih službi za zapošljavanje i potpora za edukaciju i obrazovanja.

Europski socijalni fondEuropski socijalni fond (ESF) kao glavni instrument EU usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane EU-a prilikom njihovog zapošljavanja. Njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse - posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom.

Od 2007. do 2012. 20 milijuna mladih ljudi (do 25 godina) imalo je koristi od različitih projekata (edukacije, osposobljavanje, mentorstvo) koji su financirani iz ESF-a. U nekim državama (DE, FR, HU), mladi ljudi čine 40 posto ili više od svih sudionika na projektima.

Cilj projekata koji se financiraju kroz Europski socijalni fond jest da se mladi zadrže u obrazovanju kako bi se spriječilo rano napuštanje školovanja. Nadalje, želi se olakšati prijelaz iz obrazovanja na posao kroz mentorstvo, savjetovanje, dokvalifikacije, poticati poduzetništvo i sl. Kompetencije poput poduzetničkih vještina, poznavanje stranih jezika, online učenja, poznavanje informatičkih tehnologija sve više su tražene. Velik broj država članica

22

(kao i Hrvatska), pri izradi strateških dokumenata identificirala je nesrazmjer između kompetencija ponuđene radne snage i kompetencija tražene radne snage, pa su slijedom toga i prilagodile svoje operativne programe, naročito onaj za razvoj ljudskih potencijala koji je temelj za korištenje Europskog socijalnog fonda. U nastavku su predstavljeni Operativni programi drugih država članica, koje su mlade pozicionirale kao jedan od prioriteta unutar strateškog dokumenta i na taj način omogućile mladima da koriste značajna financijska sredstva Europskog socijalnog fonda.

U Irskoj unutar Europskog socijalnog fonda mladi slabijeg imovinskog stanja prepoznati su kao prioritet unutar Operativnog programa i to na način da je jedna od financiranih aktivnosti bila osnivanje Fonda za pomoć studentima kako bi se studentima olakšalo studiranje. Zasigurno bi i u Hrvatskoj ovakav potez naišao na odobravanje od strane studenata i pokazao da vladajući razumiju trenutno stanje kao i politike EU, kojima se nastoji postići visoka razina zaposlenosti i socijalne kohezije, ali dogodilo se suprotno, Vlada Republike Hrvatske je prošle godine studentima povećala cijenu smještaja i prehrane, financijski otežala studiranje te pokazala nerazumijevanje.

Bugarska je unutar Operativnog programa za razvoj ljudskih potencija, prepoznala doktorande i mlade znanstvenike kao jedan od prioriteta s obzirom da su statistički podaci pokazali da na tržištu rada nedostaje znanstvenika, inženjera, matematičara i informatičara te im omogućila sufinanciranje aktivnosti poput: dodatnih seminara, opreme, pristupa bazama podataka u svrhu istraživanja.

Također je osmišljen program savjetovanja pri izboru karijere za mlade pod nazivom Model partnerstva između studenata, poslodavaca i profesora. Cilj je potaknuti i motivirati studente na učenje i stjecanje novih kompetencija, ohrabriti profesore na praktične treninge sa studentima te uključiti buduće poslodavce kao mentore i trenere. Projekt je rezultat istraživanja koje je pokazalo da mladi najčešće nakon završetka fakulteta nisu dovoljno pripremljeni u praktičnom smislu te njihove vještine ne odgovaraju onima koje se traže na tržištu. Estonija je unutar Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala financirala doktorske studije te međunarodne konferencije na visokoj razini za mlade znanstvenike.

Njemačka i Španjolska su kroz Europski socijalni fond osigurale sredstva i poticaje za poduzetnike, kako bi studenti mogli već za vrijeme studiranja otići na privremenu praksu i steći praktična znanja.

Njemačka (Berlin) je kroz Operativni program za Europski socijalni fond, namijenila 700 milijuna eura

za financiranje edukacija, treninga i osposobljavanja za start-upove. Temeljem sustava vaučera, omogućuje poduzetnicima da odaberu vlastitog savjetnika iz online baze podataka. Kandidati se prvo provjeravaju od strane akreditiranih regionalnih partnera, uglavnom gospodarske ili obrtničke komore. Nakon odabira savjetnika, potpisuje se ugovor kojim se poduzetniku omogućuje godina dana subvencioniranog savjetovanja.

Maksimalni prihvatljivi troškovi su 6.000,00 eura, a to je darovnica potpomognuta po stopi od 50 posto u starim pokrajinama, 75 posto u novim pokrajinama, i do 90 posto za one koji su nezaposleni. Maksimalna dopuštena dnevna cijena je 800 eura, što praktično znači da potpora pokriva minimalno savjetovanja od 6 dana.

U Italiji je kroz Europski socijalni fond financiran program pod nazivom ‘’Profesionalni modul i poslovni laboratorij’’ kojim se omogućilo 1.200 studenata da uče direktno u tvrtkama, pohađajući tečajeve na drugim jezicima EU. U regiji Apulia (Italija), kroz program ‘’Ritorno al Futuro’’ želi se poboljšati sektor razvoja i istraživanja putem stipendija koje mladim diplomantima financiraju pohađanje doktorskih tečajeva.

Studiji moraju trajati najmanje 800 sati, 500 sati predavanja i 30 posto praktičnog rada od ukupnog vremena. Diplomanti ispod 32 godine mogu zatražiti stipendije pod uvjetom da su nezaposleni ili zaposleni ali godišnja primanja su im manja od 12.000,00 eura godišnje i moraju biti stanovnici regije Apulia.

U veljači 2011., talijanska regija Lazio usvojila je plan potpore poslovnim integracijama i start-upovima za one radnike koji su višak ili kojima prijeti nezaposlenost. Predviđena financijska sredstva iznosila su 12.000.000 eura a financirale su se aktivnosti poput javno-privatnih startupova, preuzimanja ili spašavanja postojećih malih i srednjih poduzetnika. Pružen je poticaj pri zapošljavanju mladih savjetnika do 35 godina starosti te subvencija 50 posto troškova nastalih u periodu do 8 mjeseci u iznosu do 15.000,00 eura.

Mađarska je kroz svoj Operativni program osigurala sredstva za ostvarivanje međusektorskog partnerstva i mobilnosti između sveučilišta i javno-privatnog sektora. Podupiranje projekata i inovativnih istraživačkih timova je i cilj mađarskog Operativnog programa. To je jedan od rijetkih Operativnih programa koji pokriva pitanja poput prevođenja znanstvenih i istraživačkih rezultata u praksu, prijenos tehnologija i stjecanja znanja za zaštitu intelektualnog vlasništva zaposlenika.

Razmjena znanja u trokutu visokog obrazovanja, znanja i gospodarstva prioritet je i u Sloveniji. Unutar Operativnog programa jedna od aktivnosti koja se financirala je

23

obrazovanje 500 dodatnih mladih istraživača. Cilj je povezati studente postdiplomskih studija s privatnim sektorom, otvoriti nova radna mjesta te povećati postotak istraživača zaposlenih u industriji. Jačanje znanja u privatnom sektoru preduvjet je povećanju inovacijskog potencijala nužnog za gospodarski rast i razvoj. Unutar Rumunjskog Operativnog programa, jedan od zanimljivijih financiranih projekata je projekt pod nazivom ‘’Virtualna gospodarska komora učenika poduzetnika’’, započeo u rujnu 2009.godine, u kojem je sudjelovalo 300 učenika. Projektom se podigla svijest o poduzetništvu među mladima. Dio projekta je bilo i stvaranje IT sustava potpore.

Na stranicama komore registrirale su se tvrtke koje se bave razvojem ljudskih potencijala te organizirale dvije radionice o problemima na tržištu rada, dva mentorska seminara, tri stručna seminara i četiri tečaja. Teme pokrivene radionicama su poslovno savjetovanje, stručno osposobljavanje uz pomoć stručnjaka iz država izvan škole u svrhu razvijanja poduzetničkih vještina, poticanje samozapošljavanja, uloga mladih u provedbi Lisabonske strategije, ciljeva i smjernica o zapošljavanju.

Poljska vrlo jasno daje obrazloženje iza svojih prioriteta Operativnog programa “Regionalni ljudski potencijali za gospodarstvo’’. Navodi da su visoka inovacijska aktivnost poduzetnika i plodno korištenje znanja i znanstvenih istraživanja u industriji ključni faktori konkurentnosti kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini. U Poljskoj su inovacije na niskoj razini kao i uključenost privatnog sektora u financiranje istraživanja i razvoja, postoji nedostatak suradnje između industrije i sektora za istraživanje i razvoj. Jedan od načina za podizanje razine inovacija poljskih trgovačkih društava i uspostavljanje čvršćih veza između znanosti i industrije na regionalnoj razini je uspostavljanje partnerstva za potporu inovacijama, te stvaranje zajedničke strategije.

U regiji Podlaskie u Poljskoj, za profesionalno neaktivne mlade do 25 godina, financiran je projekt radijske i televizijske kampanje te plakata i tiskanih letaka s ciljem promocije samozapošljavanja, nakon čega se mladima ponudila izobrazba (ekonomske analize, marketing, investicijski menadžment) i financijska sredstva za start-upove te troškove prvih 12 mjeseci. Rezultat projekta je 25 novih poduzetnika u turizmu, oglašavanju, automobilskoj industriji, ugostiteljstvu te poljoprivredi.

U Poljskoj su kroz Europski socijalni fond 13.674 mladih osoba u dobi između 15 i 24 godine primile financijsku potporu u iznosu 25.000,00 eura za razvoj start-upa. Grčka je kroz veliki broj inicijativa financiranih iz Europskog socijalnog fonda pomogla više od 30.000 nezaposlenih

građana da nađu posao ili osnuju vlastitu tvrtku. Programi primjerice pomažu mladim ljudima da dobiju posao u turističkom sektoru, promiču inovacije i poduzetništvo, odnosno omogućuju lokalnim vlastima postaviti i implementirati nove planove za zapošljavanje. Kroz lokalne inicijative za zapošljavanje već je prošlo 8.367 nezaposlenih, a ima financijskih sredstava za još 14.000.

Grčki Program za promicanje inovacija i poduzetništva nudi mladim tražiteljima posla priliku da osnuju tvrtku te dobiju bespovratna sredstva u iznosu od 10.000,00 eura. Inicijativa je dio reforme Nacionalnog strateškog okvira usmjerene na manje razvijene skupine društva, kao što su dugotrajno nezaposleni te oni koji imaju potencijal za pokretanje nove tvrtke koja bi mogla ujedno biti i novi poslodavac.

Europski socijalni fond pomaže poduzetnicima u mnogočemu, uključujući i potporu za obuku u osnovnom upravljanju, pravne i financijske savjete za postavljanje poslovanja. Neki projekti koriste poslovnog mentora za pomoć poduzetnicima kroz prvih nekoliko kritičnih godina poslovanja.

Osim toga, dobivanje sredstva za male poduzetnike može biti otežano te ako je riječ o start-upovima može biti i rizično i u tom slučaju banke nerado posuđuju. Postoji velik broj primjera projekata mikrofinanciranih unutar Europskog socijalnog fonda.

Zapošljavanje mladih prioritet je Komisije, ali državama članicama mora biti jasno da ne postoji jedinstveno rješenje već je potrebno brzo djelovati kako bi provele u djelo one mjere za koje je sigurno da će donijeti rezultate i to temeljem iskustva drugih država članica22.

Mladima će biti nemoguće financijski iskoristiti sve ono što im članstvo u Europskoj uniji nudi ako Vlada Republike Hrvatske u svoje nacionalne politike i strateške dokumente ne stavi naglasak na mlade ljude, projekte studenata, studentskih organizacija i projekte samozapošljavanja i poticanja poduzetništva kod studenata.

Zato je važno da studenti okupljeni u organizacijama, udrugama, studentskim zborovima budu aktivni i uključeni u partnerske konzultacije pri izradi Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala te zahtijevaju uključivanje studentskih projekata i projekata zapošljavanja mladih kao jedan od važnih prioriteta u tom strateškom dokumentu.

22 EU measures to tackle youth unemploymet, June 2013.

24

Svakoga utorka u Business.hrkolumna zastupnice

Ivane Maletić

PRIMJERI DOBRE PRAKSE – PROGRAM UNIJE Mladi na djelu

Društvo kroz film, FrancuskaNositelj projekta i kratak opis: Neformalna skupina mladih iz Saint-Quentin-en-Yvelines-a u Francuskoj. Skupina mladih iz Francuske odlučila se baviti snimanjem filmova te je razvila seriju od sedam kratkih filmova usmjerenih na mlade u školama i centrima za mlade. Projekt pod nazivom Društvo kroz film koji je trajao godinu dana (2005. – 2006.), skupina mladih prijavila je na program EU Mladi na djelu.Cilj projekta: Teme su birane s ciljem da se drugim mladim ljudima pokaže kako je Europa skup vrijednosti jednako kao i država. Cilj ovih jednostavnih priča s improviziranim dijalozima bio je potaknuti raspravu i razmišljanje o društveno aktualnim pitanjima među mladima.

Aktivnosti: Snimanje sedam filmova usmjerenih na mlade, na teme poput zlouporaba droga, građanska odgovornost, osobe s invaliditetom, društvena uključenost kao i druga važna društvena pitanja. Svaku filmsku prezentaciju pratila je izložba te naknadna rasprava.

Rezultati: Filmovi su privukli veliku pozornost medija te su se prikazivali na lokalnoj TV postaji, voditelj projekta Djinn Carrenard je od tada je snimio još mnogo kratkih filmova, a njegov prvi dugometražni film je dospio na naslovnicu časopisa Cahiers du Cinema, te bio prikazivan na festivalima u Kanadi i Njemačkoj. Ono što je zanimljivo da su na filmu sudjelovali glumci koji su i radili na prvotnom projektu.

Testiranje sposobnosti i kreativnosti, ItalijaNositelj projekta i kratak opis: Sedmero mladih iz Milana osmislilo je inovativan internetski kviz čija je svrha bila pomoći drugim mladim ljudima na rubu tržišta rada da bolje razumiju Europu. Projekt je trajao gotovo godinu dana, 2010. - 2011., te potaknuo i druge mlade da se aktivno uključe.

Cilj projekta: Kreatori igre su ciljali na stjecanje i širenje svijesti o okolini u kojoj žive, te na testiranje vlastitih sposobnosti i kreativnosti. Na zaigran način, igra postavlja pitanja koja potiču razmišljanje o društvenim i političkim pitanjima kao što su demokracija, ljudska prava, sudjelovanje u društvu te održivi razvoj. Projekt je sufinanciran kroz EU program Mladi na djelu.

Aktivnosti: Igra je interaktivna, i dopušta povlačenje informacija s interneta kako bi se pronašli odgovori. Igra se vraća u prošlost i istražuje sadašnjost, s bliskim uvidom u vrijednosti jednakosti i slobode u multikulturalnoj okolini Milana. Podržavali su ih iskusan trener i udruga YARD (eng. Youth action for rights development).

Rezultati: Internetski kviz poslužio je kao platforma za izgradnju vještina. Strukturirajući igru, unaprijedili su svoje računalne vještine a sastavljajući pitanja, proširili su svoje povijesno i zemljopisno znanje te kulturnu osviještenost. Tvorci igre su dobili potporu iz programa EU Mladi na djelu kako bi igru razvili i nadogradili na europskoj razini. Projektom su razvili i smisao za poduzetništvo. Po završetku projekta igru su prezentirali na Brera Academy of Fine Arts u Milanu, koja se sada distribuira po školama.

Kako pobijediti nezaposlenost, PoljskaNositelj projekta i kratak opis: Poljska udruga studenata ekonomije, Paneuropa koja upravlja projektima međunarodne razmjene vezano uz tržište rada. Znatiželja o mogućnostima zapošljavanja u drugim državama članicama EU među poljskim studentima dovela je do upućivanja poziva mladima iz Litve, Slovenije i Turske

25

da istraže i rasprave učinak nezaposlenosti na živote studenata. Projekt je trajao 10 dana te okupio 20 mladih Litvanaca, Poljaka, Slovenaca i Turaka. Projekt je sufinanciran kroz EU program Mladi na djelu. Cilj projekta: Razmjena znanja i iskustva o borbi protiv nezaposlenosti mladih, potporama i mogućnostima koje su dostupne u EU u pogledu mobilnosti, edukacije i zapošljavanja. U isto vrijeme, projekt je promicao smisao za poduzetništvo među mladima

Aktivnosti: Sudionici su proveli tjedan dana na udaljenoj šumskoj lokaciji i razmjenjivali ideje i iskustva. Organizatori su osmislili i praktične radionice o osnivanju i razvoju tvrtke te izazov na kraju seminara, koji se sastojao od promoviranja imaginarnih proizvoda među ljudima na ulicama u središtu Krakowa.

Rezultati: Iskustvom u međunarodnim timovima na poslovnim planovima, sudionici su stekli nove interpersonalne i prezentacijske sposobnosti te nove načine gledanja na poslovne izazove. Također su poboljšali svoje jezične sposobnosti, budući da su komunicirali na engleskom. Razvili su smisao za solidarnost i toleranciju te bolje razumijevanje mladih u drugim državama. Projekt je promicao europsku suradnju na području mladih, te pomogao uključenim mladima da razumiju svoju ulogu kao aktivnih članova društva, lokalno i na europskoj razini.

Mladi organiziraju Festival, IrskaNositelj projekta i kratak opis: Neformalna skupina mladih (tim od četiri mlada Irca ) je tijekom sedam mjeseci pripremala i upravljala četverodnevnim umjetničkim događanjem. Projekt je trajao od veljače do kolovoza 2011., sudionici su bili iz Austrije, Finske, Francuske, Mađarske, Irske, Italije, Nizozemske i Velike Britanije. Projekt je sufinanciran kroz EU program Mladi na djelu.

Cilj projekta: Projekt je bio usredotočen na događanja privlačna mladim ljudima koji nemaju bliskih kontakata sa svijetom umjetnosti, te na pružanje prijateljske, financijski prihvatljive okoline pogodne za dijalog i umrežavanja. Upoznati javnost s mladim talentiranim nadolazećim irskim umjetnicima, promicanje novih radnih mogućnosti za mlade irske umjetnike te djelujući kao odskočna daska za druge festivale.

Aktivnosti: Predstavljeni su teatar, ples, glazba, vizualne umjetnosti i snimanje filmova, a izvedbe su se odvijale svakog dana od 10 ujutro do 11 navečer. Sudionici projekta su bili uključeni u programiranje, produkciju, marketing, upravljanje proračunom i organizaciju događanja, razvijajući time organizacijske vještine koje će im zasigurno pomoći pri zapošljavanju.

Rezultati: Projekt je okupio 100 umjetnika (8 različitih država), 50 volontera i stažista te je privukao više od 1.300 posjetitelja. Projektom se poticalo i društveno uključivanja mladih s obzirom da su sudionici dolazili iz mješovitih pozadina – izoliranih ruralnih područja te različitih ekonomskih, obrazovnih i religijskih pozadina.

Mlade žene otkrivaju svoje talente, AustrijaNositelj projekta i kratak opis: Neformalna skupina od šest mladih žena iz Austrije, različitih kreativnih i tehničkih pozadina. Projekt je trajao 18 mjeseci, u periodu od 2009. – 2010. Projekt je sufinanciran kroz EU program Mladi na djelu.

Cilj projekta: Otkrivanje novih talenata i razvijanje vještina.

Aktivnosti: Održano je 18 različitih radionica, strukovnog savjetovanja te radionica za izradu planova zapošljavanja. Radionice su organizirane po školama, centrima za mlade i mrežama mladih. Radionice su se bavile sljedećim temama: priprema radijskih emisija i animiranih filmova, programiranje, publikacija časopisa, edukacija za profesionalnog DJ-a i sl.

Rezultati: Projektni tim poboljšao je svoje sposobnosti upravljanja projektima te stvorio novi spektar kontakata. Više od 200 djevojaka i mladih žena oko Salzburga je imalo koristi od projekta, a poticaji koje su dobile pomogli su im da otkriju nove talente i sposobnosti, nakon čega su mogle pristupiti svojim budućim profesionalnim karijerama iz novih perspektiva.

Zanimljivo je da projektni tim još uvijek postoji, te da su mnogi od sudionika ostali u kontaktu s projektnim timom preko Facebooka, Twittera ili mailing liste. Web stranice su i dalje u funkciji, nudeći radionice svakome tko je zainteresiran.

Mladi i poduzetništvo, LitvaNositelj projekta i kratak opis: Udruga Profat, udruga koja provodi projekte za mlade kako bi se unaprijedilo njihovo znanje i sposobnosti potrebne za razumijevanje i upravljanje procesima i čimbenicima koji održavaju litavsko gospodarstvo. Projekt je sufinanciran kroz EU program Mladi na djelu.

Cilj projekta: Stjecanje poslovnih kompetencija, poticanje poduzetničkog duha kod mlađe populacije.

Aktivnosti: Projekt je okupio 25 studenata iz Češke, Njemačke, Estonije, Litve i Poljske, trajao tjedan dana.

26

Analize i usporedbe uspješnih poduzetničkih pothvata iz vlastitih država, razmjena iskustva, primjeri dobre prakse, radionice i predavanja koja su održana od strane poduzetnika, savjetnika i studentskih lidera.

Rezultat: Projekt je pružio primjere upravljanja tvrtkama u različitim tržišnim okolnostima, inkorporirajući čimbenike društvene odgovornosti te važnost upravljanja ljudskim potencijalima. Ovaj je projekt sudionicima pružio mogućnost rješavanja izazova koje u stvarnosti postavlja poduzetništvo. Također je sudionicima pružio vrijedno iskustvo timskog rada – štoviše, međunarodnog timskog rada – u kojem se svatko morao prilagoditi potrebama skupine.

Otvaranje očiju mladih u pogledu europskog građanstva, MaltaNositelj projekta i kratak opis: Četvero mladih pokrenulo časopis – „Wink“ usmjeren na mladu publiku, i usredotočen na teme europskog građanstva, solidarnosti te okoliša. Projekt je trajao od srpnja 2009. do lipnja 2010. u Marsaskali na Malti. Sufinanciran je kroz EU program Mladi na djelu.

Cilj projekta: Prenošenje snažnih poruka kako bi se mlade potaknulo na aktivno sudjelovanje u društvu.

Aktivnosti: Istraživanje, uređivanje i distribuiranje svakog izdanja, u suradnji sa suradnicima iz različitih područja. U zajedničkom pothvatu s lokalnom nevladinom organizacijom za okoliš, „Wink“ je pokrenuo kampanju recikliranja kako bi se potaknula ponovna upotreba papira. Časopis je imao i redovan prilog sa „zelenim savjetima“ na temu okoliša.

Također je pokrenuo kampanju u prilog pozitivnom životu, poznatu kao „Pozitivni dnevnik“, koja je poticala mlade da preuzmu više kontrole nad vlastitim životima kako bi popravili svoju situaciju, te nudila praktične savjete o širokom spektru tema, od životnog stila do međusobnih odnosa.

Rezultati: Mjesečna naklada od 5.500 primjeraka distribuirana je u 50 javnih knjižnica i srednjih škola. Škole su koristile „Wink“ u lekcijama iz engleskog, znanosti, zemljopisa i društvenih znanosti, a čitav sadržaj časopisa bio je licenciran licencom Creative Commons 3.0. kako bi se omogućila slobodna upotreba svima, promičući neformalno učenje. Kroz suradnju sa studentima uključenim u organizacije koje se bave okolišem, društvenom dobrobiti i skrbi za životinje, podignuta je svijest o radu lokalnih udruga. Studenti su na web stranici „Wink-a“ pisali blogove o svojim iskustvima.

Mladi probijaju granice - iz dostojanstva prema boljem društvu, Svjetski savez mladih Hrvatska Nositelj projekta i kratak opis: Svjetski savez mladih Hrvatska, organizacija koja okuplja mlade različitih pozadina u svrhu aktivnoga sudjelovanja u stvaranju javnih politika koje se temelje na dostojanstvu osobe kao podlozi ljudskih prava. Mladi probijaju granice – iz dostojanstva prema boljem društvu projekt je koji se planira održati od 17.3. do 23.3.2014. godine u Zagrebu. Cilj projekta: Edukacija i senzibiliziranje mladih za ljudska prava, aktivno demokratsko građanstvo, veću društvenu uključenost i orijentiranje na povijesno-kulturnoj karti Europe.

Aktivnosti: Predviđene aktivnosti u sklopu projekta su okrugli stolovi, kratka predavanja, poduzetničke radionice i simulacija parlamentarne rasprave/odlučivanja s ciljem razvijanja vještina (pisanje životopisa, poslovni intervju, razvijanje poduzetništva, umrežavanje, volontiranje i društveno zagovaranje) koje su nužne za uključivanje u demokratske procese te kulturni događaji (izložba, koncert klasične glazbe i filmska večer).

Rezultati: S obzirom da je priprema i provedba projekta u tijeku, očekivani rezultati su sljedeći: 40 sudionika će sudjelovati na navedenim aktivnostima, svi događaji su i medijski popraćeni, a mladi koji nisu u mogućnosti sudjelovati na svim događajima, ne moraju se prijaviti već doći na bilo koji od događaja budući da su otvoreni za sudjelovanje.

Po završetku projekta udruga planira tiskati publikaciju u svrhu širenja rezultata projekta i informiranja javnosti.

U sklopu projekta mladi će moći dobiti više informacija o Udruzi te pokretanju novog kruga edukacije koja je u potpunosti besplatna, a otvara mogućnost zapošljavanja u nekim od ureda udruge u Bruxellesu ili New Yorku.

Financiranje: Sufinanciran je od strane Europske komisije, u okviru programa Mladi na djelu u iznosu od 18.397,31 eura.

Crno-bijeli svijet, Hrvatska, SplitNositelj projekta: Inicijativa mladih iz Splita pod nazivom ‘’Split misli’’.

Cilj projekta: Osam mladih sudionika kroz časopis Crno

27

bijeli svijet želi pozitivno utjecati na druge mlade kako bi ih uključili u društveni i politički život zajednice te potaknuli na dijalog.

Aktivnosti: Publikacija novog i jedinstvenog časopisa u Republici Hrvatskoj (pisanje članaka, dizajniranje izgleda časopisa, prijelom, uređivanje, koordinacija cijelog procesa izdavanja), organizacija radionica, debata. Časopis obuhvaća sljedeće teme: mladi u društvu, poticanje mladih na aktivniju ulogu u svojim zajednicama, ljudska prava, kulturno nasljeđe u Hrvatskoj i Europskoj uniji, društvo jednakih mogućnosti, nezaposlenost, međukulturni dijalog, demokracija u EU i sl.23

Trajanje projekta: siječanj - kolovoz 2014. u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku

Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz program EU Mladi na djelu u iznosu od 5.290,00 eura.

Partnerstvo za EU, Hrvatska – ŠpanjolskaNositelji projekta: “Udruga za poticanje zapošljavanja i stručnog usavršavanja mladih ljudi - ZUM iz Pule, koalicija Vijeća mladih Istarske županije, Vijeća mladih u Barceloni i Badaloni (Španjolska).

Cilj projekta: Izgradnja kapaciteta mladih u politici za mlade u Hrvatskoj i EU, poticanje aktivnog uključivanja mladih i javnog zagovaranja.

Aktivnosti: U okviru projekta održan je trening za mlade “Edukacijom do aktivizma”, izrađena je „ Deklaracija o važnosti uspostave partnerstva između predstavnika mladih i lokalne vlasti“, organiziran je studijski posjet u Španjolsku s ciljem upoznavanja primjera dobre prakse iz EU te je tiskana publikacija “Kako graditi partnerstvo – mladi i predstavnici vlasti zajedno prema EU” koju su izradili mladi iz Španjolske i Hrvatske. Projekt je trajao 12 mjeseci te je okupio 16 sudionika iz Hrvatske i Španjolske.

Rezultati: Podizanje svijesti o važnosti sudjelovanja u procesima donošenja odluka i kreiranja politika za mlade na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Projekt je imao utjecaj na jačanje kapaciteta mladih te organizacija mladih i za mlade, educirao je o važnosti sudjelovanja u procesima donošenja odluka, o politici za mlade na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te je ostvario europsku suradnju u radu s mladima i razvio sustave podrške za aktivnosti mladih.

Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz program EU Mladi na djelu u iznosu od 12.000,00 eura.

Međunarodna razmjena mladih “Spasimo vodu – spasimo našu budućnost”Nositelj projekta: Udruga za očuvanje i zaštitu prirode te promicanje održivog razvoja ‘’Argonauta’’ iz Hrvatske u suradnji sa partnerskim organizacijama iz Makedonije, Rumunjske, Srbije i Bugarske.

Cilj projekta: Podići svijest o važnosti očuvanja vode kao prirodnog resursa.

Aktivnosti: Sudionici su učili o vodi kao prirodnom važnom resursu kroz različite igre, simulacije i rasprave. Prvi dio je uključivao edukaciju o osnovnim značajkama vode, a zatim se to znanje primjenjivalo u obliku kreativnog rada – stvaranje izložbe na temu vode, te izrada brošure s ciljem da i druge educiraju. Izložba je održana u lokalnoj osnovnoj školi s ciljem da potaknu na razmišljanje o svjetskim problemima vezanim uz vodu.

Rezultati: Projekt je okupio zajedno 35 mladih u Murteru koji su raspravljali i učili o važnosti vode u svakodnevnom životu. Izdana brošura o vodi je distribuirana u nekoliko organizacija zainteresiranih za zaštitu okoliša iz Hrvatske i država partnerskih organizacija.

Domaćini su kreirali te podijelili DVD materijale u obliku promotivnog filma na temu vode i same razmjene. Sudionici razmjene imali su također priliku učiti općenito o kulturama, različitostima i sličnostima te razvijati nove odnose i uspostaviti buduću suradnju.

Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz program EU Mladi na djelu i to u iznosu od 15. 000,00 eura.

„3D model mladih: dijalog, rasprava i debata”Nositelj projekta: Udruga Europski dom Slavonski brod je bila nositelj projekta, dok su države partneri na projektu bili Hrvatska, Grčka, Turska, Litva, Rumunjska, Češka, Italija, Nizozemska, Slovenija, Estonija. Cilj projekta: Razvoj lokalnih politika prema mladima, uspostava dijaloga, debata i rasprava u svakodnevnom životu mladih u lokalnim zajednicama putem učinkovitijeg rada mladih voditelja te povećanje broja aktivnih mladi

Aktivnosti: Osmodnevni trening namijenjen mladim voditeljima koji žele poboljšati svoj rad s mladima koji su društveno isključeni. Trideset mladih voditelja, predstavnika 13 partnerskih organizacija raspravljalo je o

23 Članke možete poslati na [email protected] .

28

razvoju i implementaciji nacionalnih/lokalnih politika prema mladima u svojim državama, vodeći računa o specifičnoj skupini kojoj prijeti rizik socijalne isključenosti. Mjesto održavanja projekta koji je trajao 3 mjeseca i okupio 30 mladih sudionika je bio Zadar.

Rezultati: Trideset mladih voditelja, koji rade s mladima koji su društveno isključeni ili društveno marginalizirani su prošli različite edukacije i treninge te stekli znanje i vještine, koje će primijeniti u svojim sredinama.

Financiranje: Projekt je sufinanciran kroz EU program u iznosu od 18.500,00 eura.

Europsko sveučilišno debatno prvenstvo, EstonijaNositelj projekta: Udruga Estonijsko debatno društvo je projekt pod nazivom Europsko sveučilišno debatno prvenstvo sufinancirala kroz EU program Mladi na djelu.

Cilj projekta: Podjela perspektiva i mišljenja između sudionika različite etničke i kulturološke pozadine, razvijanje komunikacijskih i društvenih vještina te društveno zagovaranje.

Aktivnosti: Rasprave o ekonomskim i društvenim temama (eutanazija), kulturološkom relativizmu u zapadnoj demokraciji, te mehanizmima demokracije u Europskom uniji. Projekt je trajao 5 dana.

Rezultati: Projekt je okupio 320 debatanata iz Estonije, Irske, Njemačke, Latvije, Nizozemske, Slovenije, Finske i UK, 140 sudaca i 70 volontera te omogućio razmjenu kritičkog mišljenja na akademskoj razini.

Semestar u Europi, HrvatskaU okviru ERASMUS programa, Ivana Petričko studentica na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, studirala je za vrijeme ljetnog semestra diplomskog studija na Humboldt-Universitätu u Berlinu. Financiranje: Iznos mjesečne potpore koji je zaprimala od Sveučilišta iznosio je 400 EUR/mjesec, s tim da je 80 posto ukupnog iznosa zaprimila prije odlaska u Berlin, dok je ostalih 20 posto zaprimila po povratku u Hrvatsku s priloženom dokumentacijom o položenim kolegijima i ostvarenih ECTS bodova.

29

PRIMJERI DOBRE PRAKSE – Europski socijalni fond

Poboljšanje radne perspektive za mlade, LatvijaCilj projekta: Projekt je zapravo dio šireg programa koji nudi niz “kombiniranih mjera podrške”, koji za cilj imaju smanjenje nezaposlenosti. Cilj projekta je pomoći 1.000 nezaposlenih osoba na način da pohađaju radionice i treninge u svrhu poboljšanja vještina koje su im potrebne za ulazak na tržište rada.

Aktivnosti: Prilagodba radnih mjesta (mladi s invaliditetom) kako bi se zadovoljile specifične individualne potrebe. Radionice kroz koje se omogućuje mladim nezaposlenim osobama da upoznaju tri profesionalna područja interesa (tri tjedna za svako područje). Evaluatori radionica pomažu sudionicima u odluci koju od struka žele nastaviti u budućnosti. Ostale aktivnosti su planiranje karijere, savjetovanje za rješavanje osobnih problema, grupne aktivnosti za poboljšanje motivacije i terapije za stjecanje i obnavljanje osnovnih radnih vještina .

Financiranje: Ukupno financiranje je iznosilo 1,29 milijuna eura, od čega je EU sufinanciranje iznosilo 1,18 milijuna eura.

Otvaranje radnih mjesta za mlade, NizozemskaCilj projekta: Gospodarska kriza utjecala je na većinu poduzetnika i otežala stvaranje radnih mjesta. Mladim osobama je sve teže naći prvi posao i steći iskustvo, stoga ovakav poticaj bio je nužan. Projekt u Ijssel-Vecht regiji u Nizozemskoj, financiran kroz Europski socijalni fond ima za cilj promovirati inovativni oblik radnih mjesta za mlađe generacije.

Aktivnosti: Nautus, nizozemska tvrtka, provodi projekt kroz koji putem vaučera za lokalne tvrtke zapošljava vježbenike. Projekt je zamišljen na način da se vaučerima pokriva 50 posto minimalne plaće zaposlenika, a uvjet je da vježbenici moraju biti ispod 27 godina i nezaposleni. Preporuka je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ponude poduzetnicima ovakav tip vaučera, koji pokriva 50 posto od minimalne plaće, a financira se iz Europskog socijalnog fonda.

Financiranje: Ukupno financiranje iznosi 2,15 milijuna eura, od čega je EU sufinanciranje 860.000 eura.

Mladi diplomanti u potrazi za poslom, FrancuskaCilj projekta: S obzirom da traženje prvog posla može biti poprilično stresno projekt ‘’Mladi diplomanti’’ ima za cilj pomoći mladim ljudima kroz program podrške u trajanju od 6 mjeseci.

Aktivnosti: Program uključuje proces definiranja profesionalnog plana, stvaranja strategije traženja posla, izrada analize tržišta i društvenih mreža, trening pismene i usmene komunikacije kroz simulaciju intervjua za posao.

Rezultati: Projekt je ostvario iznimno ohrabrujuće rezultate: 80 posto polaznika dobilo je posao na puno radno vrijeme ili ugovor dulji od šest mjeseci.

Financiranje: Ukupno financiranje projekta kroz Europski socijalni fond iznosi 20.966 eura, od čega je 10.486 eura EU sufinanciranje.

Mladi umjetnici, ItalijaPergolese Spontini Fondacija, nazvana po dvojici najpoznatijih skladatelja iz regije Marche u Italiji, promiče sve vrste glazbenih i kazališnih aktivnosti u tom dijelu države. U veljači 2010. godine uz punu financijsku potporu Europskog socijalnog fonda, pokrenula je projekt ‘’Sipario’’.

30

31

Cilj projekta: Edukacija mladih ljudi za rad u kazalištu i glazbi.

Aktivnosti: Trinaest različitih stručnih tečajeva koji obuhvaćaju umjetničke pozive kao što su pjevanje, ples i orkestralno dirigiranje,te upravljanje događajima i komunikaciju, kao i tehničke vještine, poput kostimografije, rasvjete, zvuka i scenografije. Svaki tečaj je besplatan i traje 600 do 700 sati tijekom jedne godine.

Rezultati: Stotine mladih se prijavilo diljem Italije i šire, te je od 800 kandidata, odabrano 530 u uži krug od kojih je 182 konačno primljeno na tečajeve, od čega je 159 mladih dobilo mogućnost da dobije i stručne kvalifikacije. Također im se omogućilo i sudjelovanje u 15 glazbenih produkcija, te im je fondacija pomogla u traženju posla nakon završenih tečajeva. Do rujna 2011. 67 polaznika je bilo zaposleno.

Financiranje: Projekt je započet u veljači 2010. i trajao do veljače 2011., ukupno financiranje je iznosilo 870.000 eura.

Unaprjeđenje vještina kroz kvalitetno stažiranje, RumunjskaCilj projekta: Projektom se studentima osigurava nadopuna akademskih znanja radnim iskustvom koje razvijaju kroz stažiranje u uglednim institucijama i poduzećima.

Aktivnosti: Projekt čine tri komponente: osposobljavanje na radnom mjestu za studente, informativne kampanje o mogućnostima stažiranja, program obuke i razvoj vodiča za savjetnike i instruktore koji pomažu studentima.

Rezultati: Do danas je 15.000 studenata koristilo program stažiranja s besplatnim obrocima i prijevozom.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta 5,05 milijuna eura, a iznos sufinanciranja iz EU fondova 4,35 milijuna eura.

Studentski poduzetnički inkubator, NizozemskaCilj projekta: Projekt Studentski poduzetnički inkubator usredotočen je na dobivanje uvida u poduzetnički potencijal studenata i stvaranje sinergija između različitih profesionalnih usmjerenja. Studente se potiče da gledaju na poduzetništvo kao alternativnu karijeru. Inkubator je osnovan kako bi potaknuo više prvostupnika i diplomiranih

studenata humanističkih i prirodnih znanosti da vide poduzetništvo kao alternativnu karijeru. Cilj projekta je stvoriti vrijednosti od znanja, bilo primjenjujući vlastito znanje za vlastiti posao ili za već postojeći.

Aktivnosti: Pružena potpora dolazi u obliku pružanja znanja, vodstva, alata i zajedničkih iskustava, omogućujući studentima da budu spremni za poduzetništvo te da stvaraju znanjem-intenzivna, inovativna trgovačka društva u regiji.

Onim studentima koji pokažu potencijal i spremnost je na raspolaganju tečaj ‘’Pješčana kutija’’. Tečaj im pruža priliku da iskuse poduzetništvo na neobvezujućoj razini te istraže uklapa li se ono u njihove planove i odgovara li njihovim interesima. ‘’Pješčana kutija’’ nudi jedinstven proces koji uključuje ‘osobno podučavanje, radionice i dr.

Rezultat je osobni plan igre koji prikazuje studentov vlastiti poduzetnički put. Ukoliko studenti žele ići dalje, mogu se pridružiti “Uzletištu”. Inkubator ‘’Uzletište’’ (Take off inkubator) specifično namijenjen onim studentima koji žele osnovati vlastito poduzeće, kojim se osigurava uredski prostor kao i osobnu i poslovnu edukaciju.

Rezultati: Tijekom jedne godine 102 studenta “igrala” su se u Pješčanoj kutiji, uključujući dva razreda inozemnih studenata. Tijekom posljednje dvije godine u inkubator su primljeni mnogi poduzetnici u razvoju. Njihov je broj zapravo tri puta veći od predviđenog: 152 studenta iz 95 tvrtki prošlo je kroz “Uzletište”.

Financiranje: Ukupna investicija je iznosila 871.800 eura, od čega je eu sufinanciranje iznosilo 435.900 eura.

Mladi spremni za Europu, NjemačkaStaž u inozemstvu može poslužiti kao odskočna daska mladim ljudima bez posla i iskustva, omogućujući im da steknu vještine i radno iskustvo, što je jako važno za izgradnju karijere. Cilj projekta: Projektom se omogućuje mladim ljudima u dobi do 34 godine iz Njemačke da završe pripravnički staž u Austriji ili Engleskoj .

Aktivnosti: Osim samoga staža, projekt obuhvaća i pripremnu fazu, kao i daljnje aktivnosti te stručno vodstvo. Projekt je trajao od svibnja 2009. do prosinca 2013.

Rezultati: Među 198 osoba koje su sudjelovale u projektu, više od 50 posto je uspjelo pronaći posao ili je nastavilo daljnje obrazovanje.

Financiranje: Ukupna vrijednost projekta je 2,69 milijuna eura, od čega EU sufinanciranje iznosi 2,25 milijuna eura.

Mladi poduzetnici, ČeškaNakon što je godinu dana radila kao uspješan model, mlada Radmila Petrouškova iz Češke, postala je nezadovoljna svojom ulogom zaposlenika te je poželjela promjenu. Imala je želju s prijateljem otvoriti restoran specijaliziran za vegetarijansku i zdravu prehranu, ali s obzirom da nisu imali poduzetničkog iskustva, financijsku i stručnu pomoć su pronašli u Europskom socijalnom fondu, tj. programu za poduzetnike, koji im je omogućio da svoje ideje ostvare. Program im je osigurao stručnjake i savjetnike za izradu održivog poslovnog plana. Nakon godinu dana pripreme i nakon što im je kredit osiguran (ESF omogućuje kredite do 25.000,00 eura), restoran ‘’Healthy Spiral’’ je otvoren 2008. godine.

Financijska pomoć studentima, IrskaStudenti sa Limerick instituta za tehnologiju (LIT) koji imaju financijskih teškoća mogu se obratiti za pomoć Fondu za pomoć studentima. Pojedini korisnici fonda, ne bi uopće mogli završiti školovanje, da ne primaju ovakvu financijsku potporu. Cilj projekta: Usmjeren na promicanje pravednog pristupa obrazovanju za sve, fond je osobito usredotočen na pomaganje skupinama u nepovoljnom položaju, uključujući studente sa socio-ekonomskim poteškoćama, osobe s invaliditetom, starije studente i etničke manjine.

Aktivnosti: Fond pruža financijsku pomoć studentima za pokrivanje troškova smještaja, brige za djecu, knjiga, grijanja i prehrane kako bi im se omogućilo da završe studije. Studente LIT-a se informira o fondu putem informacijskih sastanaka, priručnika za studente LIT-a, plakata, kao i vanjskih agencija i web stranica. Studenti primaju pomoć pri procjeni njihove individualne situacije i ispunjavanju molbe za financijskom pomoći.

Rezultati: Tijekom akademske godine 2010./2011. 4,5 posto od ukupno registriranih redovnih studenata Limerick instituta za tehnologiju zaprimilo je financijsku pomoć iz studentskog fonda.

Financiranje: EU sufinanciranje kroz Europski socijalno fond iznosi 277.735,00 eura.

Razvoj i istraživanje, ŠpanjolskaŠpanjolski operativni program 2007. - 2013. unutar Europskog socijalnog fonda, pridonosi financiranju postdiplomskog studija oko 200 mladih istraživača u cijeloj regiji.

Cilj projekta: Doktorandi koji rade na sveučilištima i istraživačkim centrima, mogu koristiti financijsku potporu za poboljšanje tehničkih vještina istraživanja. Sredstva su također predviđena za umrežavanje aktivnosti između sveučilišta, istraživačkih centara i inovativnih tvrtki.

Aktivnosti: Tako je npr. Carlos (27) koji je radio na Centru za istraživanje karcinoma u Španjolskoj, otišao na stručnu praksu u Centar za istraživanje karcinoma u Salamanci. Oduvijek ga je zanimala biologija i kemija stanica, tim više što je u svojoj obiteljskoj anamnezi imao slučajeve karcinoma. Njegovo se istraživanje sastojalo od testiranja novih lijekova protiv raka debelog crijeva i raka dojke, te je uspio dobiti rezultate za koje se nada da će mu pomoći u daljnjim kliničkim ispitivanjima. U širem smislu, inicijativa osigurava da sposobni mladi znanstvenici mogu izgraditi karijeru u Španjolskoj, a ne da moraju raditi u inozemstvu ili napustiti profesiju.

Financiranje: EU sufinanciranje je iznosilo 125.000,00 eura, dok je ukupna vrijednost projekta iznosila 156.000,00 eura.

32

Upute pri pisanju projektnih prijedlogaVelik broj mladih ima dobru projektnu ideju temeljenu na uočenim potrebama društva ili na nečemu što žele promijeniti, ali često se pitaju kako i odakle početi? Pisanje projektnih prijedloga se razlikuje od programa do programa, tako su npr. strukturni fondovi zahtjevniji od programa Unije, koji imaju uobičajeno manje administrativnog posla. Projektna aplikacija mora savršeno odgovarati odredbama natječaja, inače će biti odbijena.

KAKO POČETI?

Jednom kada je identificiran prikladan izvor financiranja i kada se vide uvjeti natječaja treba procijeniti vlastite kapacitete potrebne za pripremu i provedbu projekta. Ovo je bitno iz dva razloga. Ako organizacija ne može dokazati da posjeduje adekvatne kapacitete ona neće moći udovoljiti kriteriju natječaja prilikom ocjenjivanja ponude i bit će odbijena zbog nedostatnih kapaciteta24. Institucija koja je akreditirana za raspisivanje i provođenje natječaja, te dodjelu ugovora objavljuje je tzv. Poziv na dostavu projektnih prijedloga (eng. Call for Proposals) koji je praćen Uputama za prijavitelje (eng. Guidelines for Applicants) u kojima su detaljno navedeni svi kriteriji natječaja, npr: • ciljevi i prioriteti programa kojima projekt mora

doprinijeti,• prihvatljivost prijavitelja i potencijalnih partnera,• prihvatljive aktivnosti,• visina bespovratne pomoći (minimalni i maksimalni

iznosi);• postotak sufinanciranja projekta prijavitelja (ovisno o

programu),• opće kriterije natječaja - nacionalnost, privatne/pravne

osobe, (ne)profitnost• lokacija i duljina provođenja projekta• broj mogućih prijava pojedinog prijavitelja i broj mogućih

odobrenih projekata• prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi• rok i adresa za podnošenje prijava• vremenski okvir postupka ocjenjivanja projektnih

prijedloga i sadržaj ocjenjivačkog listića itd.

Ove dokumente valja detaljno proučiti i pristupiti pripremi projektne aplikacije.

DIJELOVI PROJEKTNE APLIKACIJE

Osnovni dokumenti projektne aplikacije za dodjelu bespovratnih sredstava su:Projektni sažetak (Concept Note)Puna projektna aplikacija (Full Aplication)

Projektni sažetak prvi je dokument koji se vrednuje tijekom cjelokupnog procesa ocjenjivanja i on mora, u zadanoj formi, sadržavati jasan opis sljedećih elemenata:• Opis relevantnosti projekta• Opis projekta i njegove učinkovitosti• Opis održivosti projekta

Puna projektna aplikacija vrednuje se tijekom idućeg koraka ocjenjivanja. Ova aplikacija mora sadržavati sljedeće:• Ime, lokacija i trošak projekta• Sažetak projekta• Opis ciljeva• Obrazloženje relevantnosti projekta• Opis projekta i njegova učinkovitost• Opis metodologije• Indikativni akcijski plan provedbe• Održivost projekta• Logičku matricu• Proračun projekta

Nužno je raditi i biti aktivan i prije samog natječaja. Velika je prednost, ako projekt koji se prijavljuje već provodi, jer poznato je da EU preferira projekte visoke spremnosti, koji imaju kontinuitet, ali isto tako ne znači da se nove i kvalitetne ideje koje zadovoljavaju uvjetima natječaja neće financirati. Ako udruga nema financijskih sredstava za provođenje aktivnosti, važno je pratiti natječaje, proučavati njihov sadržaj i pokušati se unaprijed pripremiti. Istražiti što se sve financiralo kroz EU programe u drugim državama i na što se najviše izdvajalo kroz programe Unije može biti inspirativno. Neke inicijative unutar programa unije omogućuju potporu za Transnacionalne inicijative mladih, a partnera za projekt u nekoj drugoj državi članici, se može naći na na web stranici Salto youth25.

Pri pisanju projektnih prijedloga važno je biti konkretan i jasan, opisati što udruga želi napraviti, koji je krajnji cilj, tko su krajnji korisnici, koje aktivnosti se provode u svrhu postizanja navedenih ciljeva, u kojem vremenskom razdoblju i koliko za navedene aktivnosti treba financijskih sredstava. Financijski plan treba biti povezan s aktivnostima. Pri pisanju projektnih prijedloga također je važno da projekt povežete s ciljevima EU, tj. da pokažete da aktivnosti unutar projekta doprinose ciljevima kako Republike Hrvatske, tako i ciljevima EU.

24 EU Politike i Fondovi 2014 – 2020, Plavi partner d.o.o., Zagreb 2013.

25 https://www.salto-youth.net/tools/otlas-partner-finding/

33

Aktivnosti ureda

Uz praćenje odbora i aktivno sudjelovanje na plenarnim zasjedanjima, naš Ured posebno se usmjerio na informativne i obrazovne aktivnosti namijenjene svim hrvatskim građanima. Tako su u rujnu i listopadu održane prve konferencije: međunarodna konferencija o izazovima korištenja EU fondova u Republici Hrvatskoj i konferencija o našem važnom prirodnom bogatstvu - vodama - pod nazivom Hrvatska - izvor vode. Cilj nam je bio ukazati što je sve potrebno za uspješno korištenje EU fondova te skrenuti pažnju na činjenicu da Vlada još uvijek ne shvaća što je i kako potrebno raditi. Hrvatskoj su potrebna ozbiljna financijska ulaganja u pripremu projekata, neophodno je ojačati administrativne kapacitete i tako osigurati pravovremenu provedbu te što prije kroz partnerske konzultacije definirati strateške dokumente. Vlada je prespora i dovodi Hrvatsku u poziciju da uplaćuje prihode u Europski proračun, a fondove ne koristi. Od 1. srpnja 2014. uplatili smo preko 1,6 milijardi kuna u Europski proračun, a od 3,5 milijardi kuna koje smo mogli povući Vlada nije iskoristila ni lipe.

Kako bi se povećala svijest o mogućnostima korištenja EU fondova s posebnim naglaskom na predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostale proračunske korisnike, poduzetnike, nevladin sektor te pravne i fizičke osobe zainteresirane za tematiku EU

fondova, naš Ured održava regionalne konferencije po hrvatskim županijama, a do sada su održane u Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Virovitičko-podravskoj, Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Koprivničko-križevačkoj županiji, Varaždinskoj, Karlovačkoj, Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj, Dubrovačko-neretvanskoj te u gradu Mostaru.

U svakoj županiji održava se i savjetovanje pod nazivom “Mladi pred izazovom korištenja EU fondova” namijenjeno svim mladima i studentima na kojem se predstavljaju financijska sredstva pojedinih EU programa za sljedeće razdoblje 2014-2020. Tijekom savjetovanja prezentiraju se i primjeri dobre prakse korištenja Europskog socijalnog fonda u drugim državama članicama, kao što su tečajevi za mlade umjetnike, ulaganje u razvoj i istraživanje, pripremni tečajevi i edukacije za prvo zaposlenje, povoljniji krediti za mlade poduzetnike i sl., kako bi se Vladu, fakultete, mlade i studente potaknulo da slične aktivnosti provode i u Hrvatskoj.

Naš ured je također iskoristio mogućnost dovođenja 55 posjetitelja preko programa Visitors. Prvi hrvatski posjetitelj Europskog parlamenta bio je nagrađivani djevojački zbor Mozartine koji je nastupio u prostorima parlamenta na događaju Hrvatska - izvor vode te je održao koncert u crkvi Gospe od Spasenja u samom centru Bruxellesa.

Druga grupa posjetitelja bili su predstavnici hrvatskih općina, gradova i županija za koje je tom prilikom organiziran posjet i predavanje u Odboru regija.

34

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za proračun (BUDG), a posebno prati Proračunsku kontrolu (CONT), Regionalni razvoj (REGI), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) i Poljoprivredu (AGRI).

www.hdz.hrwww.eppgroup.eu

Ured zastupnice u Europskom parlamentu

Ivane Maletić

Documents

[KONFERENCIJA] Mladi pred izazovom korištenja EU fondova