Konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u ... · Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život.. 15 ... negativnog i pozitivnog prelijevanja

Sveučilište u Zadru

Odjel za psihologiju

Konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u smjenama

Diplomski rad

Mentor: Student:

Doc. dr. sc. Ljiljana Gregov Ana Šimunić

Zadar, 2008.

SADRŽAJ

1.UVOD.............................................................................................................................. 3

1.1. Žene i radni stres.......................................................................................................... 4

1.2. Modeli odnosa višestrukih uloga.................................................................................. 5

1.3. Konflikt radne i obiteljske uloge................................................................................... 6

1.4. Smjenski rad................................................................................................................. 8

1.5. Smjenski rad i konflikt radne i obiteljske uloge........................................................... 9

1.5.1. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i fizičko zdravlje...................... 10

1.5.2. Utjecaj smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge na mentalno

zdravlje, spavanje i umor

12

1.5.3. Zadovoljstvo poslom i životom.......................................................................... 13

1.5.4. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život.. 15

1.6. Socijalna podrška......................................................................................................... 18

2. CILJ................................................................................................................................. 21

3. PROBLEMI..................................................................................................................... 22

4. HIPOTEZE...................................................................................................................... 23

5. METODA........................................................................................................................ 24

5.1. Ispitanici........................................................................................................................ 24

5.2. Instrumentarij................................................................................................................ 27

5.3. Postupak........................................................................................................................ 34

6. OBRADA REZULTATA I DISKUSIJA......................................................................... 35

6.1. Percipirane karakteristike posla i obaveza u obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica 35

6.2. Konflikt radne i obiteljske uloge kod smjenskih i dnevnih radnica.............................. 39

6.3. Socijalna podrška nadređenog i obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica... .............. 41

6.4. Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja kod smjenskih i dnevnih radnica....................... 43

6.5. Zadovoljstvo poslom, obitelji i životom kod smjenskih i dnevnih radnica ................ 46

6.6. Regresijske analize...................................................................................................... 53

7. ZAVRŠNA RASPRAVA............................................................................................... 57

8. ZAKLJUČCI................................................................................................................... 63

9. LITERATURA................................................................................................................ 64

10. SAŽETAK..................................................................................................................... 75

11. SUMMARY.................................................................................................................. 76

12. PRILOG........................................................................................................................ 77

2

1. UVOD

1.1. Žene i radni stres Iako je broj zaposlenih žena sve veći i sve se više mijenjaju stavovi o spolnim

ulogama, još uvijek se u društvu očekuje da žena preuzme odgovornost za većinu kućanskih

poslova i da vodi glavnu brigu o djeci (Yoder, 2003). Rezultati istraživanja (prema Perrewé i

Carlson, 2002) pokazuju da i same žene sebe smatraju primarno odgovornima unutar

obiteljske domene. Rezultati jedne 20-godišnje studije u razdoblju od 1977. do 1997. godine

pokazuje da se broj sati koje muškarci provode sa svojom djecom i obavljajući kućne poslove

malo povećao; međutim, ostaje značajna razlika u sveukupnom opterećenju poslovima (Bond,

Galinsky i Swanberg, 1998). Osim toga, ovi 'ženski zadatci' često imaju nisku mogućnost

vremenske kontrole, što znači da se moraju obaviti unatoč drugim obavezama i ne mogu biti

odgođeni (Barnett i Shen, 1997). Nefleksibilnost i svakodnevnost ovakvih zadataka mogu

negativno utjecati na visinu plaće zbog manjka vremena i energije koji su potrebni na radnom

mjestu (Noonan, 2001). Kako broj djece utječe na količinu kućanskih poslova i razinu

umaranja (Barnett i Shen, 1997) može utjecati i na količinu stresa koju žena doživljava na

poslu i u obitelji. Unatoč neznatnoj ili nikakvoj razlici u osobinama ličnosti, sposobnostima,

obrazovanju i motivaciji muških i ženskih zaposlenika i menadžera, manji je broj žena na

visokostatusnim pozicijama, sporije napreduju i općenito imaju manje plaće od muških

ekvivalenata. Ovo ukazuje na pristranost prema muškarcima u svijetu rada.

Za prethodno navedene faktore, kao što su relativno niža plaća, nepovoljniji položaj, i

povećana količina kućanskih obaveza, je utvrđeno da su u pozitivnoj vezi s raznim

simptomima stresa (Greenglass, 1991; 2002). Istraživanja pokazuju da razine hormona stresa

kao što su epinefrin, norepinefrin i kortizol ostaju visoke nakon radnog dana žene, posebice

kod onih s djecom, što dovodi do osjećaja umora i do pogoršanja zdravstvenog statusa

(Lundberg i Frankenhaeuser, 1999). Žene su, između ostalog, posebno podložne konfliktu

uloga, koji se odnosi na doživljaj višestrukih, suprotstavljenih očekivanja od strane različitih

osoba. Posljedica toga je da žene imaju manje vremena za sebe na raspolaganju. Ovo

povećano opterećenje otežava mogućnosti za opuštanje, te prijeti fizičkom i mentalnom

zdravlju žena.

3

1.2. Modeli odnosa višestrukih uloga Uloga je sklop svojstvenih oblika ponašanja, doživljavanja i djelovanja koji se očekuje

od osobe i koji osoba ostvaruje na određenom položaju u socijalnoj strukturi; prava, obaveze i

dužnosti koje osoba ima i koje obavlja s obzirom na svoj status (Petz, 1992). Očekivani oblici

ponašanja, prikladni za neku ulogu, zasnivaju se na društvenim normama i mogu biti

propisani ili samo predviđeni kao prikladni u određenoj situaciji. Većina zaposlenih

muškaraca i žena uključeni su u višestruke uloge. Većina njih su radnici i roditelji, a mnogi su

članovi obitelji s oba zaposlena supružnika. Kako se uz svaku ulogu ponekad vežu različita i

nespojiva očekivanja, danas se vodi dosta rasprava o tome je li vjerojatnije da će uključenost

u višestruke uloge (npr. roditelja, zaposlenika, supružnika, odraslog, djeteta) imati povoljne ili

stresne učinke na psihičko zdravlje osobe. Najveći broj istraživanja je bio fokusiran na odnos

uloga unutar radne i obiteljske domene i pri tom se uglavnom polazilo od tri osnovne hipoteze

koje opisuju odnos tih uloga: hipoteza segmentacije ili odjeljivanja, hipoteza kompenzacije i

hipoteza prelijevanja. Segmentacija pretpostavlja da su posao i obitelj odvojene domene s

različitim funkcijama i ciljevima, te kao takve koegzistiraju odvojeno (Dubin, 1973; prema

Westman, 2002). Kompenzacijski model pretpostavlja da postoji obrnut odnos između posla i

obitelji, takav da pojedinci na različite načine ulažu u jednu ulogu s ciljem da nadoknade ono

što nedostaje u drugoj ulozi ili domeni (Staines, 1980). Model prelijevanja (spillover)

pretpostavlja sličnost u onome što se događa u radnoj i obiteljskoj domeni. Ovaj model nalaže

da unatoč fizičkim i vremenskim granicama između radne i obiteljske domene, emocije,

stavovi i ponašanja se prenose iz jedne domene u drugu (Piotrkowski, 1979; prema Westman,

2002). Prelijevanje se može pojaviti u bilo kojem smjeru, od kuće k poslu ili od posla ka kući,

i može biti pozitivno ili negativno. S obzirom na tradicionalne spolne uloge muškaraca i žena,

koje su i dalje prisutne unatoč povećanom broju zaposlenih žena, te na rezultate istraživanja

(npr., Barnett i Marshall, 1992) koji pokazuju da žene i dalje sebe smatraju primarno

odgovornima unutar obiteljske domene, pretpostavljena je veća interferencija obiteljske na

radnu domenu za žene.

Rezultati dosadašnjih istraživanja uglavnom podupiru hipotezu i pozitivnog i

negativnog prelijevanja. To znači da je utvrđeno da zadovoljstvo poslom djeluje na

zadovoljstvo životom (npr. Raine, Lane i Steiner, 1991; prema Schaie i Willis, 2000). Učinci

negativnog i pozitivnog prelijevanja iz kuće na posao i obrnuto bili su ispitani u slučajnom

uzorku majki zaposlenih kao medicinske sestre i socijalne radnice (Barnett i Marshall, 1992).

Utvrđeni su pozitivni učinci prelijevanja s posla na roditeljstvo. Naime, pozitivna iskustva na

4

poslu, osjećaj ostvarenja u poslu i veće zadovoljstvo poslom su smanjivali negativne reakcije

na stresne situacije u obitelji, prvenstveno konflikt u relaciji sa svojom djecom. Slične

rezultate su Barnett, Marshall i Sayer (1992) dobili u svom istraživanju. Barnett i Hyde (2001)

su u procese koji mogu doprinjeti pozitivnom učinku višestrukih uloga ubrojili mogućnost za

većom razinom socijalne podrške, mogućnost doživljavanja uspjeha u više domena života i

povećano samopoimanje. Nasuprot tome, druga su istraživanja pokazala da negativna iskustva

na poslu, kao što su gubitak i nesigurnost posla, preopterećenost poslom i sukobi na poslu,

imaju negativno djelovanje na samopoštovanje, osjećaj kontrole i obiteljske odnose

(Menaghan i Parcel, 1991; prema Schaie i Willis, 2001).

1.3. Konflikt radne i obiteljske uloge Iako rezultati istraživanja pokazuju da postoji i pozitivno i negativno prelijevanje,

istraživače najviše zanimaju posljedice negativnog prelijevanja između radne i obiteljske

domene, posebice konflikt radnih i obiteljskih uloga, pri kojem su zahtjevi uloga iz radne i

obiteljske domene neuskladivi, odnosno udovoljavanje zahtjeva iz jedne domene otežava ili

pak onemogućava udovoljavanje zahtjeva iz druge (Greenhaus i Beutell, 1985). Zahtjevi

uloga često potječu iz sustava vrijednosti same osobe, kao i iz očekivanja koja imaju oni koji

pripadaju radnom i obiteljskom krugu te osobe (Katz i Kahn, 1978). Na primjer, ako

organizacijska kultura kontinuirano ohrabruje prekovremeni rad, konflikt može nastati ako

istovremeno postoji težnja za čestom prisutnošću kod kuće. Moguće je razlikovati tri vrste

konflikta prema uzroku:

1. konflikt koji proizlazi iz vremenske nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima dviju uloga

(primjerice, neelastično i dugo radno vrijeme može onemogućiti sudjelovanje u

obiteljskom životu);

2. konflikt koji proizlazi iz napetosti ili umora (napetost ili umor zbog zadatka u jednoj ulozi

umanjuje mogućnost funkcioniranja u drugoj ulozi);

3. konflikt koji proizlazi iz neučinkovitog ponašanja pojedinca (nedostatak strategija

planiranja i raspoređivanja posla).

Prva su istraživanja smatrala konflikt obiteljske i radne uloge jedinstvenim

dvosmjernim konstruktom, no u novije vrijeme provodi se znatno razlikovanje tipa konflikta

prema smjeru ometajućih utjecaja. Stoga je moguće razlikovati dva tipa konflikta radnih i

obiteljskih uloga prema smjeru utjecaja:

5

1. Konflikt zbog ometajućeg djelovanja rada na obitelj (u daljnjem tekstu konflikt rad-

obitelj) koji nastaje kad izvršavanje poslovnih zadataka i vrijeme posvećeno poslu

otežavaju osobi izvršavanje obiteljskih zadataka među kojima ne spadaju samo kućni

poslovi, već i interakcija s članovima obitelji, međusobno pomaganje i održavanje

emocionalnih veza unutar obitelji.

2. Konflikt zbog ometajućeg djelovanja obitelji na rad (u daljnjem tekstu konflikt obitelj-

rad) koji nastaje ako obiteljske potrebe, bile to vlastite ili potrebe ostalih članova obitelji,

zahtjevi obitelji i vrijeme posvećeno njemu koče pojedinca u davanju svojih željenih

doprinosa na poslu.

Veze između ova dva konflikta ispitao je Frone sa suradnicima (1992; 1997)

predlažući danas poznat i gotovo općeprihvaćen tzv. integrativni model konflikta radne i

obiteljske uloge. Najprije su pretpostavili da postoje dva zasebna oblika konflikta radno-

obiteljske uloge, dakle, konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-rad. Zatim su pretpostavili da

strukturalni, socijalni i psihološki zahtjevi posla i obitelji doprinose povećanju razine radno-

obiteljskog konflikta tako da zahtjevi na poslu povećavaju konflikt rad-obitelj, a zahtjevi u

obitelji povećavaju konflikt obitelj-rad. Ovakav izvor stresa dovodi do napetosti i

nezadovoljstva u radu i do napetosti i nezadovoljstva u obitelji, a ta dva oblika nezadovoljstva

uzrokuju opće nezadovoljstvo i depresiju kod pojedinca. U skladu s ovim pretpostavkama,

rezultati istraživanja su pokazali da su strukturalni zahtjevi posla, kao što su rad u smjenama

(Staines i Pleck, 1984) i produženo radno vrijeme (Fenwick i Tausig, 2001; Tausig i Fenwick,

2001), kao i socijalni i psihološki zahtjevi, uključujući kontrolu nad poslom, osjećaj

učinkovitosti u radu, količina odgovornosti, raznolikost zadataka, težina posla i psihološki

pritisak, povezani s većim stupnjem konflikta rad-obitelj, a važne posljedice su subjektivni

doživljaj radnog stresa, nezadovoljstvo u radu i loše funkcioniranje na poslu (MacEwan i

Barling, 1988; Frone, Russel i Cooper, 1992b; Frone, Yardley i Markel, 1997; Kinnunen i

Mauno, 1998) slaba radna učinkovitost (npr., Aryee, 1992; Wayne, Musisca i Fleeson, 2004),

te namjera napuštanja posla i odsustvo s posla (npr., Frone i sur., 1992b). Isto tako,

strukturalni i socijalni zahtjevi obitelji (npr., broj i dob djece, briga za djecu, briga za starije,

bračni status, kvaliteta međusobnih odnosa članova obitelji) su povezani s većim stupnjem

konflikta obitelj-rad (npr., Frone, Yardley i Markel, 1997; Hill, Yang, Hawkins i Ferris, 2004;

Voydanoff, 2005), a važne posljedice su subjektivni osjećaj obiteljskog stresa, nezadovoljstvo

u obitelji i umor, neučinkovitost u bračnim i roditeljskim funkcijama (Frone i sur., 1997;

Kinnunen i Mauno, 1998). Tu se ubrajaju sagorijevanje (Bacharach, Bamberger i Conley,

1991), smanjena obiteljska i profesionalna dobrobit (Kinnunen i Mauno, 1998), promjena

6

sustava vrijednosti i smanjenje zadovoljstva poslom i životom (Kossek i Ozeki, 1998;

Perrewé, Hochwarter i Kiewitz, 1999), te povećano izvještavanje o depresiji, somatskim

tegobama i višim razinama kolesterola (Thomas i Gangster, 1995).

Zanimljiv je i drugi rezultat provjere modela Fronea i suradnika (1997), tj. da

ometajući utjecaj rada na obitelj ne djeluje neposredno na opće životno nezadovoljstvo, već

preko utjecaja na poremećaj u obiteljskim odnosima, dok ometanje radnih obaveza zbog

obiteljskih dužnosti ima važan neposredan utjecaj na opće nezadovoljstvo i depresiju. U

navedenom istraživanju također je dobiveno da veza između konflikta rad-obitelj i negativnog

afekta na poslu nije direktna, već je posredovana čestinom konflikta obitelj-rad. Ovaj je

model stoga ponovno testiran i proširen novim varijablama, tj. prediktori konflikta su

podijeljeni na neposredne i posredne (Frone i sur., 1997).

Nadalje, istraživanja konzistentno pokazuju da konflikt rad-obitelj nadmašuje konflikt

obitelj-rad kod odraslih zaposlenika koji imaju vlastitu obitelj (Kinnunen i Mauno, 1998;

Frone, 2003; Grzywacz i sur., 2007), a i ta je vrsta konflikta znatno bolje i češće istraživački

obrađena (Kossek i Ozeki, 1998). Dakle, poslovni život obično ima nepovoljniji utjecaj na

obiteljski život nego obrnuto. U okviru većeg broja istraživanja utvrđeno je da je osobna

važnost obitelji, mjerena kao stupanj emocionalne zaokupljenosti obiteljskim životom,

pozitivno korelirana s konfliktom rad-obitelj, dok je emocionalna zaokupljenost poslom

pozitivno korelirana s konfliktom obitelj-rad (npr., Carlson i Kacmar, 2000; Fox i Dwyer,

1999). Drugim riječima, što je veća važnost rada, to će biti jače izraženi utjecaji svih

ometajućih aktivnosti kao što su obiteljske i kućne obaveze, a što je važnija obitelj to će biti

jače izraženi utjecaji svih ometajućih aktivnosti koje su povezane s radnim obvezama. Ovo je

donekle potvrđeno jednom studijom na medicinskim sestrama u zemljama Europske unije

(Kuemmeling i sur., 2004). Dobiveno je da je konflikt rad-obitelj u svim tim zemljama veći

od konflikta obitelj-rad, a najveće razlike u razini ovih konflikata dobivene su u zemljama za

koje je poznato da visoko vrednuju instituciju obitelji. S druge pak strane, rezultati nekih

istraživanja pokazuju da je konflikt rad-obitelj manji u kolektivističkim kulturama, gdje se rad

smatra očekivanim i vrijednim načinom osiguravanja obiteljske dobrobiti (Aryee i sur., 1999;

Yang i sur., 2000).

7

1.4. Smjenski rad Radne organizacije koriste širok raspon rasporeda rada varirajući vrijeme kad

zaposlenici počinju s radom, broj radnih sati dnevno, dane u tjednu i tjedne u godini koji će

biti radni. Primjeri obično korištenih poslovnih rasporeda su smjenski rad, prekovremeni rad,

fleksibilno radno vrijeme, rad na pola radnog vremena, itd. Svaki način rasporeda vremena

rada može djelovati kao stresor, ako nije u skladu s potrebama pojedinog radnika.

S organizacijom smjena usko su povezane potrebe pojedinca. Rezultati jednog

istraživanja (Presser, 2003) ukazuju da se, barem u Sjedinjenim državama, velik broj

smjenskih radnika uključuje u ovakav tip posla zato što ne mogu dobiti drugi posao i zato što

su im mogućnosti ograničene. Istraživanja u Europi (npr., Presser, 1987) pokazala su slično, a

također se nalazi da je mogućnost održavanja višestrukih poslova jedan od razloga što se ljudi

uključuju u smjenski rad. Prema Finn (1981) 23 posto noćnih radnika i 19 posto večernjih

smjenskih radnika ima još jedan posao u usporedbi s 11 posto dnevnih radnika. Pozitivnije

gledište na smjenski rad dali su rezultati Colemanovog istraživanja (1989; prema Wilson i

sur., 2007) prema kojima neki zaposlenici cijene mogućnost smjenskog rada, budući da im

dopušta slobodno vrijeme tijekom radnog tjedna i slobodne aktivnosti bez suočavanja s

velikim gužvama tijekom vikenda.

Unatoč prednostima i povećanoj regularnosti smjenskog rada, specifičnost ovakvog

radnog vremena još uvijek može biti uzrok raznim poteškoćama za osobu. Problemi

smjenskog radnika uglavnom proizlaze iz poremećenih bioloških ritmova uzrokovanima

noćnim ili ranim jutarnjim radom. Ljudi su evoluirali kao bića koja spavaju noću, a aktivna su

danju. Ovaj ritam aktivacije i deaktivacije imaju brojni hormonalni i metabolički procesi koji

su povezani s hranjenjem i spavanjem. Internalna anticipacija Zemljinog 24-satnog ciklusa

svijetla i tame reflektira se u 24-satnim ritmičkim fluktuacijama mnogih fizičkih i mentalnih

funkcija koji se nazivaju cirkadijurnim ritmovima. Ovi ritmovi – kao što su tjelesna

temperatura, sinteza melatonina, stvaranje urinarnih elektrolita, krvni tlak, kratkoročno

pamćenje i pažnja – dosežu svoj maksimum u različito doba dana, ali su obično viši tijekom

dana i niži noću. Cirkadijurni sustav, prema tome, nije adaptiran za noćni rad jer cirkadijurni

ritmovi pripremaju radnika za odmor kad trebaju raditi i za aktivnost kad bi trebali spavati.

Drugim riječima, problemi smjenskog radnika ne proizlaze iz obavljanja stresnog posla koji

tad dovodi do povećane produkcije 'stresnih' razina hormona katekolamina i kortizola, već iz

obavljanja tog posla s neadekvatnim razinama tih hormona što može imati još brži utjecaj na

zdravlje od prolongirane izloženosti stresnim događajima (Wallace, 1983). Nakon više

8

sukcesivnih noći rada cirkadijurni se sustav počinje prilagođavati povišenom uzorku

aktivnosti, ali pojedinčevi se ritmovi prilagođavaju u različitoj mjeri. Moguće je da se ritmovi

nikad potpuno ne adaptiraju na noćnu rutinu rada (Knauth i Ilmarinen, 1975) zato što

eksternalni faktori potiču održavanje dnevnog uzorka cirkadijurnog sustava. Zbog ovog

razloga, ritmovi se brže readaptiraju na dnevni ciklus u radnikovom slobodnom vvisoka i

pozitivna korelacija između smjenskog rada i negativnog prelijevanj remenu.

1.5. Smjenski rad i konflikt radne i obiteljske uloge Već je spomenuto da su smjenski rad i produženo radno vrijeme neki od strukturalnih

zahtjeva posla za koje je utvrđeno da mogu povećati radno-obiteljski konflikt. Polazeći od

modela Fronea i suradnika (1997), strukturalni zahtjevi posla, koji uključuju smjenski rad i

produženo radno vrijeme, će povećati konflikt rad-obitelj, no ne isključuje se mogući utjecaj

na konflikt obitelj-rad. Na primjer, smjenski radnici mogu žrtvovati kvalitetan san kako bi

proveli više vremena s obitelji, i time smanjili mogućnost efikasnog funkcioniranja na poslu.

Iako konflikt radne i obiteljske uloge nije ograničen na smjenske radnike, sam se konflikt

ponavljano i jasno povezuje s pitanjima organizacije vremena – aspektom koji ponajviše

karakterizira upravo smjenski rad (Keith i Schafer, 1980). Osim toga, konflikt rad-obitelj je

povezivan s napetošću, umorom i nedostatkom mogućnosti organiziranja poslovnih i

neposlovnih aktivnosti, a povećanju razine svih tih faktora mogu pridonijeti određeni oblici

smjenskog rada.

Rezultati istraživanja gotovo konzistentno pokazuju da je smjenski rad povezan s

povećanjem konflikta radne i obiteljske uloge, a rezultati većeg broja istraživanja idu u prilog

tome da su način organizacije vremena rada i produženo radno vrijeme u većoj mjeri povezani

s konfliktom rad-obitelj nego s konfliktom obitelj-rad (Staines i Pleck, 1984; Fenwick i

Tausig, 2001; Tausig i Fenwick, 2001). U istraživanju Jansena i sur. (2004) smjenski radnici

su u usporedbi s dnevnim imali veću količinu interferencije radnog s obiteljskim životom

(konfliktom rad-obitelj), a količina te interferencije se povećavala s vremenom. U navedenom

istraživanju su dobivene i recipročne veze između interferencije rada s obiteljskim životom i

radnog vremena. Međutim, nije samo bitno radi li se u smjenama ili ne, već se pokazalo da

veličina konflikta radne i obiteljske uloge ovisi i o načinu organizacije smjena. Grosswald

(1999) je ispitala odnos između negativnog prelijevanja s posla na obitelj i smjenskog rada.

Ispitivane su razlike s obzirom na četiri različite vrste organizacija vremena rada: stalne noćne

smjene, stalne popodnevne smjene, rotacijske i dvokratne smjene. Dobivena je značajna, a uz

9

kontrolu osnovnih demografskih karakteristika uključujući obrazovanje i zanimanje, a najveće

negativno prelijevanje s posla na obitelj imali su radnici u rotacijskom sustavu smjena. Nije

teško razumijeti zašto rotacijski sustavi smjena imaju negativan utjecaj na kućanstvo i obitelj.

Sama briga za djecu postaje veliki problem ako je ona potrebna u različita doba dana,

posebice noću. Također je utvrđena visoka pozitivna povezanost između broja radnih sati i

konflikta rad-obitelj. Uspoređujući trosmjensko radno vrijeme s rotacijom unatrag i ono s

rotacijom unaprijed, Amelsvoort i sur. (2004) su pronašli da radnici koji rade u unatrag

rotiranim smjenama imaju veću potrebu za oporavkom, lošiji zdravstveni status, lošiju

kvalitetu sna i veći konflikt radne i obiteljske uloge kroz vrijeme od 32 mjeseca. Navedeni

negativni ishodi bili su povezani s povećanim rizikom od napuštanja smjenskog rada.

U istraživanju Vojdanoffove (1988) rezultati pokazuju da su karakteristike radne uloge

kao što su količina i način organizacije radnog vremena, zahtjevi posla, te strukturalni

zahtjevi obitelji, kao što je prisutnost djece, povezani s povećanim radno-obiteljskim

konfliktom kod muškaraca i žena. Na odnos između radnih karakteristika i konflikta radne i

obiteljske uloge nisu utjecali strukturalni zahtjevi obitelji, ali je utjecala percipirana kontrola

na radnu situaciju kao 'buffer' varijabla. Veći broj istraživanja pokazuje da su fizički zahtjevi

na poslu, prekovremeni rad, smjenski rad i briga o djeci prediktori konflikta radne i obiteljske

uloge kod žena (Jansen i sur.,2003; Kuemmeling i sur., 2004). U jednom istraživanju na

medicinskim sestrama (Barnett, Gareis i Brennan, 1992) rezultati su pokazali da su smjenski

rad i radni sati osim što su bili prediktori konflikta radne i obiteljske uloge i psihološkog

stresa kod ispitanica, bili su prediktori razine konflikta radne i obiteljske uloge kod njihovih

muževa. Slični rezultati su dobiveni u okviru istraživanja na medicinskim sestrama u Turskoj

(Yildirim i Aycan, 1998). Težina posla i iregularni rasporedi vremena rada pokazali su se kao

značajni prediktori konflikta rad-obitelj, a sam konflikt radne i obiteljske uloge povezan je s

manjim stupnjem zadovoljstva poslom i životom. Povećani konflikt rad-obitelj kod smjenskih

radnika sa svim svojim negativnim posljedicama, ako egzistira duže vrijeme može rezultirati

negativnim posljedicama na zdravlje radnika (Costa, 1996; Finn, 1981), ali se može proširiti i

na sudjelovanje osobe u društvenim aktivnostima.

1.5.1. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i fizičko zdravlje

U najširem smislu, istraživanja podupiru vezu između i smjenskog rada i dugog

radnog vremena i pogoršanog zdravlja smjenskih radnika. Rutenfraz, Knauth i Angersbach

(1981; prema Totterdell, 2004) smatraju da stres zbog izmjene radnih i sati spavanja dovodi

do stresa i nezadovoljavajućeg zdravstvenog stanja radnika, a kao medijatorske varijable

10

autori navode mogućnost adaptacije, toleranciju na smjenski rad, osobine ličnosti, obiteljske

prilike i uvjete stanovanja. Istraživanje provedeno na uzorku radnika sa zdravstvenim

problemima (Martens i sur, 1999) pokazalo je da radnici koji rade u rotirajućim smjenama,

zbijenim radnim tjednima i iregularnim satima imaju više fizičkih i psiholoških poremećaja

nego grupa radnika koji rade u drugim smjenama.

Veći broj istraživanja je pokazao povećano pojavljivanje gastrointestinalnih

poremećaja (uključujući poremećaje apetita, abdominalne bolove i peptični čir) kod

smjenskih radnika (Anderson, 1970; Costa, 1996). Interesantan je podatak da se najviše

gastrointestinalnih poremećaja (u 50% slučajeva) javlja kod radnika koji su prebačeni iz

smjenskog u dnevni rad. Postoji više mogućih objašnjenja za njihovu pojavu među kojima su

promjene neuroendokrine funkcije zbog izmjenjenog obrasca spavanja, promjene u vremenu

uzimanja obroka i promjene u sadržaju obroka.

Smjenski rad i dugo radno vrijeme su također povezivani s povećanim rizikom od

kardiovaskularnih oboljenja (Costa, 1996; Boggild i Knutsson, 1999; White i Beswick, 2003).

Rezultati istraživanja koja ispituju mehanizme koji bi mogli biti u osnovi povećanju rizika od

kardiovaskularnih oboljenja kod smjenskih radnika su ograničena, ali ima nešto empirijske

podrške za objašnjenja bazirana na djetalnim razlikama i povećanoj količini pušenja u

smjenskih radnika (Boggild i Knutsson, 1999; Kivimaki i sur., 2001). Postoje neki dokazi i o

štetnom utjecaju prolongirane povišene razine katekolamina i kortizola (Wallace, 1983).

Velik broj nedavnih studija povezali su noćni rad s povećanjem rizika od raka dojke

(npr., Davis, Mirick i Stevens, 2001; Hansen, 2001; Schernhammer i sur., 2001) i raka rektusa

debelog crijeva (Schernhammer i sur., 2003). Smatra se da je produkcija melatonina

obustavljena izloženošću svijetlu tijekom noćnog rada, a potisnuta razina melatonina potiče

razvoj tumora.

Muskuloskeletalni poremećaji kao što su problemi s leđima, također su povezani sa

smjenskim radom, posebice na poslovima koji zahtijevaju naporan fizički rad kao što je

njegovateljstvo (Lipscomb, Trinkoff, Geiger-Brown i Brady, 2002). Nadalje, u usporedbi s

dnevnim radnicima, smjenski radnici su rizičnija skupina za uobičajene infekcije kao što su

prehlada i gripa (Mohren i sur., 2002). Mohren i suradnici (2002) nalaze da kontroliranje

zdravstvenih ponašanja, spavanja i zahtjeva posla reducira tu povezanost. Vjerojatno je da su

povećane infekcije uvjetovane slabim imunosnim funkcioniranjem uzrokovanim smjenskim

radom. Uz to, stariji smjenski radnici doživljavaju više problema od mlađih smjenskih radnika

jer cirkadijurna prilagodba postaje teža s godinama (Parkes, 2002).

11

Iako rezultati većine istraživanja upućuju na lošiji zdravstveni status smjenskih

radnika, koji se prvenstveno pripisuje radu u smjenama, međutim, treba reći da on ipak ovisi o

organizaciji smjenskog rada, a ne samom smjenskom radu kao takvom. Tako je na primjer,

Poulton (1978; prema Vizek-Vidović, 1990) uspoređujući različite tipove radnog vremena,

zaključio da je fizičko zdravlje radnika najmanje ugroženo ako radnik radi isključivo u jednoj

smjeni, bilo u dnevnoj ili noćnoj. Adaptacija ritma spavanja na noćni rad traje nekoliko

tjedana, a nakon toga radnici u noćnoj smjeni postaju jednako efikasni kao i radnici u dnevnoj

smjeni, odnosno dolazi do adaptacije na noćni rad. Ipak, interferencija noćnog rada sa

socijalnim i obiteljskim aktivnostima, odnosno konflikt rad-obitelj, glavni je razlog

nezadovoljstva i neugode povezanih s noćnim radom. Naime, ako radnik odluči na uštrb sna

sudjelovati u dnevnim aktivnostima svoje okoline, nikada ne dolazi do fiziološke adaptacije,

što se opet odražava na opće psihofizičko stanje. Van Loon (1963) je našao da su ispitanici

koji su 13 tjedana radili noću, na kraju svakog tjedna bili fiziološki potpuno adaptirani na

noćni rad, ali bi za vrijeme vikenda provedenog s obitelji efekti adaptacije potpuno iščezli.

Upravo zato, jer psihosocijalni faktori nadvladaju biološke, velika većina radnika, ako već

mora raditi noću, preferira brzo rotirajuće smjene, na koje se nikada ne može fiziološki

adaptirati.

Rezultati istraživanja pokazuju da je povećan konflikt radne i obiteljske uloge povezan

s negativnim pokazateljima zdravstvenog statusa, od samoprocjene zdravlja do somatskih

simptoma i faktora rizika od oboljenja kao što su pretilost, više razine kolesterola i visok

krvni tlak (Frone, Russell i Cooper, 1997; Grzywacz, 2000; Klitzman, House, Israel i Mero,

1990; Major, Klein i Ehrhart, 2002; Thomas i Ganster, 1995).

1.5.2. Utjecaj smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge na mentalno zdravlje,

spavanje i umor

Rezultati istraživanja ukazuju na povećane akutne psihološke probleme, kao što su

umor i razdražljivost kod smjenskih radnika, što bi dugoročno povećavalo rizik za kronične

psihološke probleme, kao što su kronični umor, stalna anksioznost, neurotični poremećaji i

depresija (Singer, 1982). Naime, opaženo je da loša adaptacija na smjenski rad i depresija

dijele znatan broj osnovnih simptoma, vjerojatno zato što im je u osnovi poremećaj

cirkadijurnih ritmova, prvenstveno ritam budnost-san (Healy, Minors i Waterhouse, 1993).

Skraćeno i nekvalitetno spavanje je uobičajeno iskustvo smjenskih radnika (npr.,

Akerstedt, 1985). Ribet i Derrienic (1999) nalaze iz intervjua s 21,000 francuskih radnika da

su smjenski rad i dugo radno vrijeme dva od četiri glavna faktora rizika poremećaja u

12

spavanju. Slično tome, na osnovi intervjua provedenih na Švedskom uzorku populacije od

58,000 ispitanika, Akerstedt, Fredlund, Gillberg i Jansson (2002) nalaze da je smjenski rad

prediktor poremećaja u spavanju, te da je prekovremeni rad prediktor umora. Općenito je

prihvaćeno da smjenski rad može ometati trajanje i kvalitetu sna (npr., Tepas i Carvalhais,

1990) i to prvenstveno dnevno spavanje kod smjenskih radnika. Trajanje tzv. REM faze, u

kojoj sanjamo, jednako je onoj kod noćnog sna, ali početna faza dnevnog sna traje znatno

duže, a završna faza znatno kraće nego kod noćnog spavanja (Bryder i Holstock, 1972; prema

Vizek-Vidović, 1990). Ipak treba reći da postoje interindividualne razlike u toleranciji na

smjenski rad. Tako je veća tolerancija na smjenski rad kod pojedinaca koji su fleksibilniji u

svojim navikama spavanja ili koji mogu lakše svladati pospanost (npr., Costa, Lievore,

Casaletti, Gaffuri i Folkard, 1989). Nadalje, čini se da se pojedinci koji spadaju u kategoriju

večernjih, a ne jutarnjih tipova, zbog njihove tendencije da se bude i odu na spavanje kasnije i

preferiraju aktivnosti kasnije tokom dana, bolje prilagođavaju noćnom radu (Harma, 1993).

Jutarnjost-večernjost se kao osobina ličnosti također pokazala kao jedan od prediktora

konflikta radne i obiteljske uloge, odnosno večernji tipovi izvještavaju o većem stupnju tog

konflikta (Willis, O'Connor i Smith, 2008). I sam konflikt radne i obiteljske uloge može

djelovati kao moderator odnosa smjenskog rada i njegovog efekta na spavanje, budući da je

utvrđeno da može povećati osjećaj umora i izazvati povećanu potrebu za odmorom od posla

(Jansen, Kant i Kristensen, 2003).

Folkard (1992) smatra da su najbolje brzo rotirajuće smjene da bi se minimalizirale

cirkadijurne smetnje, reducirao kumulativni deficit sna i omogućilo radnicima neko normalno

slobodno vrijeme za društvene aktivnosti. Čini se da donekle postoji slaganje oko toga da su

sporo rotirajući sustavi smjena (npr., tjedne promjene) najnepoželjnije (Knauth, 1996), ali je u

nedavnoj meta-analizi dobiveno da takvi sistemi imaju manje negativan utjecaj na kvalitetu

sna od brzih rotacija (Pilcher, Lambert i Huffcutt, 2000). Rezultati istraživanja pokazuju da je

konflikt radne i obiteljske uloge povezan s brojnim negativnim pokazateljima mentalnog

zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost i umor (Frone, 1997; 2000; Grzywacz i Bass,

2003).

1.5.3. Zadovoljstvo životom i poslom

Kod nas su Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990) ispitivali stavove prema

noćnom radu i zadovoljstvo poslom kod medicinskih sestara iz dvije medicinske ustanove

(N=89). Komparacijom stavova prema noćnom radu i zadovoljstva poslom utvrdili su da

između njih ne postoji značajna povezanost. Distribucija odgovora u vezi sa zadovoljstvom u

13

poslu kod ispitanica s pozitivnim i onih s negativnim stavom prema noćnom radu pokazala se

praktički identičnom. Štoviše, ta je distinkcija očita u analizi odgovora vezanih za

zadovoljstvo u poslu, jer 74% medicinskih sestara koje su svojim poslom zadovoljne imaju

izrazito negativan stav prema noćnom radu. Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990)

upozoravaju da je ovaj izrazito negativan stav prema noćnom radu rezultat specifičnih

okolnosti u zdravstvenim ustanovama: a) po noći je manje osoblja u bolnicama, pa je

opterećenje objektivno veće, b) mnogi bolesnici upravo noću imaju krize što predstavlja

dodatno opterećenje, c) ispitanici su žene koje osjećaju znatno veću interferenciju noćnog

rada s vanradnim aktivnostima od muškaraca koji rade u noćnim smjenama. O utjecaju

socijalnih faktora na stav prema noćnom radu govori podatak o značajnoj razlici u stavu

prema noćnom radu između udatih i neudatih sestara: udate medicinske sestre imaju znatno

negativniji stav od neudatih. Iskustvo u radu također znatno utječe na stav prema noćnom

radu. Usporedba stavova pokazala je da sestre s više iskustva imaju značajno negativnije

stavove od onih bez ili s kraćim iskustvom.

Meta-analiza rasporeda rada sa skraćenim radnim tjednima nalazi da postoji pozitivan

utjecaj na zadovoljstvo poslom i na stupanj izvedbe, ali nema utjecaja na apsentizam i

produktivnost (Baltes i dr., 1999). Mnogo se istraživanja usmjerilo na usporedbu 12-satnih s

8-satnim smjenama. Smith, Folkard, Tucker i MacDonald (1998) zaključuju da 12-satne

smjene imaju neke prednosti u pogledu radnikova zadovoljstva poslom, obitelji i društvenim

životom, ali mogu uzrokovati probleme vezane za umor posebice na kraju smjene (npr.,

Mitchell i Williamson, 2000).

Jednom meta-analizom dobivena je negativna korelacija između svih oblika radno-

obiteljskih konflikata i zadovoljstva životom i poslom (Kossek i Ozeki, 1998). Dok pojedinci

doživljavaju konflikt unutar svojih obiteljskih i radnih uloga, zadovoljstvo njihovim životom i

poslom se smanjuje. Uz to, profesionalna dobrobit se smanjuje povećanjem radno-obiteljskog

konflikta. U okviru istraživanja koji uzimaju u obzir prethodne antecedente i ishode dvaju

tipova konflikata, dobiveni su slični rezultati u istraživanjima s ispitanicima iz različitih

dijelova svijeta, npr., izraelski računalni radnici i odvjetnici (Cinamon i Rich, 2002b) i

izraelske majke mlađe djece (Rosenbaum i Cohen, 1999); udate medicinske sestre,

menadžerice i socijalne radnice iz Hong Konga (Chiu, 1998); profesionalke i menadžerice iz

Kanade (Beatty, 1996); njemački radnici (Geurts, Kompier, Roxburgh i Houtman, 2003) i u

internacionalnoj studiji (Spector i sur., 2004) što ukazuje na to da su ovi konflikti univerzalni

fenomeni.

14

1.5.4. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život

Budući da su članovi obitelji međuovisni, posljedice stresa i konflikata osjetit će se

kroz cijelu obiteljsku mrežu i događaji ili nestabilnosti koje se odvijaju u jednom dijelu ove

mreže izazvat će negativne efekte na sve njene dijelove. Stoga, u slučaju zaposlenih roditelja,

zahtjevi posla i obitelji će utjecati ne samo na roditelje već i na sve članove obitelji. U

jednom istraživanju (Allan, Loudoun i Peetz, 2007) dobiveno je da vrlo naporni poslovi s

niskom kontrolom rada, niskom razinom podrške i visokim opterećenjem umanjuju i

kvantitetu i kvalitetu obiteljskog vremena jer se radnici ne osjećaju sposobnima sudjelovati u

obiteljskim aktivnostima. Radnici se oporavljaju od vremena provedenog na poslu i stoga su

emocionalno nedostupni svojoj obitelji, ne samo zbog dugih radnih sati nego i zbog stresa

koji trpe na poslu i negativnih emocionalnih stanja koje 'nose' kući. Repetti i Wood (1997) su

pokazali da radni stresori mogu imati najsnažniji utjecaj na svakodnevno roditeljsko

ponašanje. Majke u ovom istraživanju su imale tendenciju da reagiraju na povećanje radnih

stresora emocionalnim povlačenjem (npr., manje razgovora, manje pokazivanje osjećaja).

Almeida i McDonald (1998) su pronašli da su tenzije između roditelja i adolescentnog djeteta

porasle kad su majke i očevi doživljavali visoke razine radnog i obiteljskog stresa.

Radni stres se uvijek pokazuje kao faktor koji djeluje na prirodu i kvalitetu interakcije

roditelja i djeteta. Često različiti aspekti roditeljeva posla koji utječu na dobrobit roditelja

mogu biti korelirani sa stanjem u obitelji i djelovati na ponašanje djece i njihovu dobrobit. Na

primjer, Perry-Jenkins i Gillman (2000) izvještavaju da stresori s posla negativno utječu na

vezu između roditelja i djeteta i na djetetovo ponašanje. Johnson i Mash (1989; prema

Cinamon i sur., 2007) ispitali su na uzorku zaposlenih roditelja percepciju kvalitete interakcije

između njih i njihove djece, te percepciju načina na koji provode vrijeme sa svojom djecom

nakon posla. Obuhvaćene su sljedeće dimenzije: umor, snaga, interes, pažnja, strpljenje,

pažljivost, usmjerenost na dijete i djetetove potrebe, raznolikost aktivnosti i zadovoljstvo

postojećim odnosom s djetetom. Ove su dimenzije relevantne u kontekstu teoretskih pristupa

koji konceptualiziraju interakciju roditelja i djeteta kao ključan faktor u razvoju djeteta, a

rezultati istraživanja pokazuju da posao utječe na kvalitetu obiteljske interakcije (Crouter,

MacDermid, McHale i Perry-Jenkins, 1990).

Sve je veći broj istraživanja koja se bave odnosom između karakteristika radnog

vremena pojedinca i njihovog utjecaja na obiteljski život. Radni raspored može utjecati na

obitelji i društvene aktivnosti radnika. Iako smjenski rad može imati prednosti za

organiziranje vanradnih aktivnosti, povezivan je s većim brojem suprotnih efekata kao što su

veće bračno nezadovoljstvo, više konflikata u obitelji, više emocionalnih problema i niži

15

školski uspjeh kod djece (npr., Staines i Pleck, 1983). Uobičajena društvena događanja imaju

tendenciju da se zbivaju tijekom tradicionalnog dnevnog ciklusa, što djeluje marginalizirajuće

na smjenske radnike (Henderson i Burt, 1998) i dovodi do poteškoća u strukturiranju

obiteljskih i društvenih interakcija (Knutson i sur., 1986; Simon, 1987; prema Wilson i sur.,

2007). Radno vrijeme smjenskom radniku često otežava ili onemogućava sudjelovanje u

kućanskim, obiteljskim i slobodnim aktivnostima u vremenu u kojem bliske osobe kao što su

članovi obitelji i prijatelji provode te aktivnosti (Colligan i Rosa, 1990). Ovo je posebice

opaženo ako žive s djecom školske dobi, budući da se društvene aktivnosti obično

organiziraju tijekom dnevno-usmjerenog ritma opće i školske populacije. Vremenski pritisak

može postati konstantan problem u pokušaju smjenskih radnika da organiziraju svoje vrijeme

u skladu s vremenom drugih članova obitelji (npr., školskih i kućanskih zadataka) i u

dostupnosti raznih usluga (npr., prijevoz, kupovina, vrijeme rada uredskih službi). Ovi

vremenski pritisci negativno djeluju na obrazovanje djece, bračnu i roditeljsku ulogu i

interpersonalne veze (Costa, 2003; Loudon and Bohle, 1997).

U istraživanju Fenwicka i Tausiga (2001) dobiveno je da su samo rasporedi koje

uključuju rad vikendom korelirani s većim stupnjem obiteljskog konflikta. Jedno od

najopsežnijih ranijih ispitivanja na ovom području proveli su Mott i sur. u Engleskoj (1965;

prema Vizek-Vidović, 1990). Oni su uspoređivali radnike u različitim poduzećima, koja su se

bavila proizvodnjom sličnih proizvoda, a unutar svakog poduzeća usporedno su ispitivali

radnike u rotirajućim i fiksnim smjenama. Ispitivanje je obuhvatilo 1045 radnika u

proizvodnji i 660 njihovih supruga. Primjenjeni su upitnici i utvrđeno je da se najveće

poteškoće javljaju u vezi s večernjim socijalnim aktivnostima. Rezultati su također pokazali

da je smjenski rad negativno povezan s efikasnošću usklađivanja i rješavanja obiteljskih i

poslovnih problema, te da se u obiteljima čiji članovi rade u popodnevnim ili noćnim

smjenama javlja znatno više trzavica i napetosti. Istovremeno je ustanovljeno da smjenski rad

ne utječe bitno na stupanj bračne i obiteljske sreće. U pogledu širih društvenih kontakata

ustanovljeno je da radnici u rotirajućim smjenama imaju znatno manje prijatelja od ostalih

radnika.

Small i Riley (1990) pronašli su da poteškoće oko usklađivanja radnih i obiteljskih

zahtjeva mogu utjecati na slobodne aktivnosti, upravljanje kućanstvom i odnosima između

roditelja i djeteta. Konflikti uloga i/ili preopterećenost ulogama stvaraju osjećaj osobne ili

društvene ambivalentnosti ili podvojenosti zbog želje za vlastitom uspješnošću u svim

ulogama. Istraživači Connidis i McMullin (2002) ambivalentnost koju stvara situacija radno-

obiteljskog konflikta promatraju kao svojstvo same socijalne strukture, a pokušaji rješavanja

16

problema ambivalentnosti u interakciji članova obitelji mogu rezultirati solidarnošću ako se

uspješno riješi ili konfliktom ako se ne riješi. Unatoč tome, malo je studija ispitalo veze

između radno-obiteljskog konflikta i prirode interakcija između zaposlenih roditelja i njihove

djece. U istraživanju Cinamona i sur. (2007) dobivene su negativne korelacije između razine

tog konflikta i radnikove percepcije kvalitete interakcije sa svojim djetetom. Slično tome,

konflikt radne i obiteljske uloge, posebice konflikt obitelj-rad, je povezan sa subjektivnim

osjećajem obiteljskog stresa, nezadovoljstvom u obitelji i neučinkovitošću u bračnim i

roditeljskim funkcijama (Frone i sur., 1997).

Za žene negativni uvjeti na poslu korelirani su s percepcijom manjeg zadovoljstva

obiteljskim odnosima i manjom obiteljskom kohezijom (Coverman, 1989). Prema

Bloomovom modelu (1985; prema Schaie i Willis, 2001) domena kvalitete obiteljskog života

ima tri dimenzije: kohezija, donošenje odluka i zadovoljstvo. Prema Bloomu kohezija

predstavlja emocionalne veze i kontakt koji članovi obitelji imaju jedno s drugim. Zbog

nemogućnosti usklađivanja radnih i obiteljskih zahtjeva će doći do smanjenih fizičkih i

psihičkih mogućnosti pojedinca da održi te veze i koheziju unutar obitelji.

Donošenje odluka prema Bloomu (1985; prema Schaie i Willis, 2001) odnosi se na

proces evaluacije u odabiru ili otkrivanju alternativa. Donošenje odluka, posebice

demokratsko/konsenzualno, može zahtijevati dosta vremena i energije, kojih zaposleni

roditelji imaju manjak.

Zadovoljstvo s obitelji je prema Bloomu (1985; prema Schaie i Willis) pojedinčeva

pozitivna ili negativna procjena obiteljskog života. Razumljivo je da će, zbog multiplih

zahtjeva i stresa, napori da se usklade radne i obiteljske uloge utjecati na radnikovu procjenu

zadovoljstva s obitelji. U istraživanju Weigela i sur. (1995) dobiveno je da je stres povezan s

konfliktom radne i obiteljske uloge imao negativne efekte na sva tri navedena aspekta

kvalitete obiteljskog života.

Važno je napomenuti da rezultati istraživanja ukazuju na ključnu ulogu kognitivne

procjene situacije pri javljanju stresnih reakcija. Drugim riječima, subjektivni pokazatelji

efekata rada u smjenama i dugim radnim satima općenito su bolji prediktori ishoda takvog

rada na zdravlje i kvalitetu življenja od samog podatka o vrsti organizacije smjena i broju

radnih sati (Barnett, 2004), pa se isto treba uzeti u obzir kod ispitivanja odnosa smjenskog

rada i konflikta radne i obiteljske uloge jer se pojedinci razlikuju u razini tolerancije na

smjenski rad.

17

1.6. Socijalna podrška Jedan od osnovnih faktora za koji se utvrdilo da utječe na ishode smjenskog rada i

konflikta radne i obiteljske uloge, pa tako i na sam odnos smjenskog rada i konflikta radne i

obiteljske uloge, je socijalna podrška. Socijalna podrška se definira kao skup beneficija koje

za pojedinca proizlaze iz bliskih odnosa s drugim ljudima, a koje mu, među ostalim, pomažu

da se nosi sa stresnim i kriznim događajima u životu (prema Petz, 1992). Manifestira se na

nekoliko različitih razina: a) u konkretnim akcijama (instrumentalna podrška), npr. u

obavljanju nekoliko poslova umjesto osobe u krizi; b) u emocionalnoj podršci, u vidu utjehe i

razumijevanja; c) u pružanju mogućnosti za socijalnu usporedbu i u poticanju samopoštovanja

pojedinca suočenog sa životnim poteškoćama.

Iako vrste i specifični efekti socijalne podrške mogu varirati kroz različite studije,

istraživanja su općenito potvrdila povoljan učinak socijalne podrške. Velik broj istraživača

sugerira da je socijalnu podršku vjerojatno najbolje gledati kao sredstvo za reduciranje

doživljaja stresa (Cohen i Wills, 1985; Fenlason i Beehr, 1994; Carlson i Perrewé, 1999).

Konkretno, pokazalo se da da su izvori socijalne podrške, a posebice percepcija dostupnosti

socijalne podrške važni u suočavanju pojedinca sa stresom, reducirajući percipiranu stresnost

uloga, vremenskih zahtjeva i konflikta radne i obiteljske uloge (Pisarski, Bohle i Callan, 1998;

Pisarski, Lawrence, Bohle, Gallois i Watson, 2005; prema Lawrence, 2005) . Pokazalo se da

su ti efekti reduciranja stresa uglavnom povezani sa specifičnom domenom. Naime, socijalna

podrška od članova obitelji najviše utječe na reduciranje obiteljskog stresa, a socijalna

podrška na poslu na reduciranje stresa na radnom mjestu (Ayree i Luk, 1996; Frone, Yardley i

Markel, 1997; Parasuraman, Greenhaus i Granrose, 1992). Utvrđeno je, također, da socijalna

podrška može povećati zadovoljstvo i dobrobit partnera koji rade (Parasuraman i sur., 1992).

Istraživanja čak pokazuju da socijalna podrška može utjecati na smanjenje mortaliteta kroz

povoljne promjene u kardiovaskularnom, endokrinom i imunološkom sustavu (Uchino,

Cacioppo i Kiecolt-Glaser, 1996).

Socijalna podrška na poslu može se promatrati kao sredstvo koje poboljšava i izvedbu

i profesionalnu dobrobit. Konkretno, socijalna podrška na poslu može djelovati u reduciranju

stresa koji radnici doživljavaju zbog konflikta rada i obitelji. Istraživanja su pokazala da

zaposlenici koji primaju socijalnu podršku od suradnika i nadređenih uglavnom doživljavaju

manje konflikta između radne i obiteljske uloge (Erdwins, Buffardi, Casper i O'Brien, 2001;

Frone i sur., 1997; Thomas i Ganster, 1995). Istraživanja pokazuju da postoji pozitivna

korelacija između socijalne podrške i zadovoljstva poslom (Carlson i Perrewé, 1999; 2002) i,

18

konkretnije, pokazuju da socijalna podrška od strane suradnika i nadređenih doprinosi

zadovoljstvu poslom (Dunseath, Beehr i King, 1995; Parasuraman i sur., 1992; Thomas i

Ganster, 1995). Dakle, povoljni efekti socijalne podrške u profesionalnoj domeni, posebice

podrška u vezi obiteljskih problema, često su povezani s manje obiteljskog konflikta i većim

zadovoljstvom na poslu (Gottlieb, Kelloway i Martin-Matthews, 1996). U već spomenutom

istraživanju Yildirima i Aycana (2008) multiplim regresijskim analizama je dobiveno da

socijalna podrška od nadređenog ne moderira odnos između zahtjeva posla (težine posla i

radnog vremena), konflikta rad-obitelj i zadovoljstva poslom i životom, već da se može

smatrati glavnom varijablom koja direktno utječe na konflikt rad-obitelj i zadovoljstvo

poslom.

Jedan oblik podrške od nadređenog može biti i prebacivanje radnika iz smjenske

organizacije rada u nesmjensku. Međutim, na temelju ubrzanih društvenih promjena koji

smjenski rad čine nužnim može se pretpostaviti da je organizacijski usmjerena strategija

primarne intervencije uklanjanjem smjenskog rada od male praktične vrijednosti. Iako su

mnoge organizacije u mogućnosti da smanje negativne aspekte smjenskog rada zamjenjujući

rotacijske s permanentnim smjenama (Tepas, 1993; prema Wilson i sur., 2007), neka

istraživanja pokazuju da velik broj negativnih ishoda, posebice onih obiteljskih, nakon takve

intervencije ostaju negativni za sve tipove smjenskog rada.

Socijalna podrška u obitelji se u istraživanjima pokazala kao sredstvo koje smanjuje

konflikt rada i obitelji kod pojedinaca (Aryee, 1992; Aryee, Luk, Leung i Lo, 1998;

Greenberger i O'Neil, 1994). Pokazalo se da su veće razine emocionalne i instrumentalne

socijalne podrške od partnera i obitelji povezane s manjom vjerojatnošću doživljavanja

konflikta obitelj-rad (Adams, King i King, 1996; Parasuraman, Purohit, Godshalk i Beutell,

1996; Frone i sur., 1997). Ovo su pokazala i istraživanja provedena na medicinskim sestrama

(Patel i sur., 2008). Neki istraživači nalaze da su zaposlenici s visokim stupnjem obiteljske

podrške zaštićeniji od loših utjecaja konflikta radne i obiteljske uloge, kao što je smanjeno

zadovoljstvo poslom, od onih s niskim stupnjem obiteljske podrške (Gottlieb i sur., 1996;

MacEwan i Barling, 1998; Patel i sur., 2008). Nadalje, pokazalo se da adekvatna podrška od

strane prijatelja i obitelji poboljšava adaptabilnost i toleranciju na smjenski rad (Loudon and

Bohle, 1997; Walker, 1985), a to su dva faktora koja se prelijevaju na zadovoljstvo poslom i

percipiranu ravnotežu poslovnog i života općenito. Na primjer, obitelj može pokazati podršku

smanjujući konflikt radne i obiteljske uloge (i čestinu konflikta obitelj-rad) restrukturirajući

obroke i društvene i obiteljske aktivnosti prilagođavajući ih smjenskom radniku (Bohle i

Tilley, 1998; Grzywacz, 2007). Uz to, imajući razumijevanje i podršku obitelji, te održavajući

19

kontakte s obiteljima drugih smjenskih radnika ne umanjuju se samo praktični tereti već i

aspekti percipirane socijalne marginalizacije i konflikta uloga (Pisarski i sur., 2002).

Nadalje, utvrđeno je da socijalna podrška u obitelji (ona od strane bračnog partnera i

ostalih članova obitelji) vodi do većeg općeg zadovoljstva životom (Carver i Jones, 1992;

Frone i sur, 1997). U istraživanju Carlson i Perrewé (1999) dobivena je značajna pozitivna

korelacija između socijalne podrške u obitelji i one na poslu. Ovim se sugerira da je socijalna

podrška iz obiteljske domene negativno povezana s konfliktom obitelj-rad i pozitivno

povezana sa zadovoljstvom u obitelji.

20

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Rezultati brojnih ispitivanja upućuju na to da nema razlike u vrsti stresora na radu

između muškaraca i žena, osim kod zaposlenih žena koje visoko vrednuju svoje zaposlenje, te

konflikt između posla i obiteljskog života navode kao najčešći razlog stresa na radu.

Međutim, vrlo je malo istraživanja na ovom području u društvima kao što je naše, gdje je još

uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što bi u osnovi moglo povećati rizik da

profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i kućanice. Ako posao žene uključuje i

rad u smjenama, koji općenito govoreći negativno utječe na različite aspekte življenja, te

uzrokuje zdravstvene probleme, kao što su poremećaji spavanja, umor, smanjen učinak,

poremećaje obiteljskih i društvenih odnosa, itd., konflikt radne i obiteljske uloge bi se mogao

dodatno povećati.

Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena

koje rade u smjenama.

21

3. PROBLEMI

1. Ispitati postoji li razlika u procjeni:

a) nekih karakteristika posla i veličine obiteljskih obaveza;

b) veličine radnog i obiteljskog konflikta;

c) kvalitete obiteljskog funkcioniranja;

d) zadovoljstva poslovnim, obiteljskim i životom općenito

između žena koje rade isti posao u jutarnjoj i različitim oblicima organizacije

smjenskog rada.

2. Ispitati doprinos socijalne podrške od nadređenih i obitelji percepciji radnog i

obiteljskog konflikta, kvaliteti obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva poslom,

obitelji i životom.

22

4. HIPOTEZE

1. Polazeći od rezultata dosadašnjih istraživanja može se pretpostaviti da su konflikt rad-

obitelj i konflikt obitelj-rad dva odvojena konstrukta, te ih stoga determiniraju različiti

faktori. Za pretpostaviti je da će percipirane karakteristike posla determinirati konflikt rad-

obitelj i zadovoljstvo poslom. S druge strane veličina obiteljskih obaveza i kvaliteta

obiteljskog funkcioniranja određivati će veličinu konflikta obitelj-rad i zadovoljstvo s

obitelji. Također je za pretpostaviti da će zadovoljstvo poslom i obiteljskim životom

utjecati na zadovoljstvo životom općenito.

2. S obzirom na rezultate dosadašnjih istraživanja može se pretpostaviti da će konflikt rad-

obitelj biti veći kod smjenskih radnica u usporedbi s dnevnim, te da će, s obzirom da

smjenske radnice mogu npr., na uštrb sna obavljati kućanske poslove i sudjelovati u

obiteljskim aktivnostima i zbog toga dolaziti umorne na posao, biti veći i konflikt obitelj-

rad kod njih. Također se, s obzirom na rezultate dosadašnjih istraživanja može

pretpostaviti da bi socijalna podrška od nadređenog i obitelji mogla djelovati na ovaj

odnos smanjujući doživljaj stresnosti smjenskog rada i doživljaj konflikta rad-obitelj i

konflikta obitelj-rad.

23

5. METODA

5.1. Ispitanici Ispitivanje je provedeno na ukupno 174 medicinske sestre Opće bolnice u Zadru i

Šibeniku i Kliničkog bolničkog centra u Splitu: 129 udatih, 39 neudatih, 4 rastavljenih i 2

udovice, u dobi od 19 do 59 godina, koje rade u smjenama, koje se izmjenjuju svaka dva dana

(tzv. brzo-rotirajuće), prema sljedećem rasporedu:

- rotacija unaprijed (jutro-poslijepodne-noć-slobodan dan), 8 sati

- rotacija unatrag (noć-poslijepodne-jutro-slobodan dan), 8 sati 1

- rotacije unaprijed (dnevna, noćna, slobodan dan),12 sati

Kao kontrolna skupina služila je skupina medicinskih sestara koje rade samo u jutarnjoj

smjeni (N=37). U faktorskim analizama su korišteni rezultati svih ispitanica, a u ostalim

analizama rezultati udatih medicinskih sestara.

TABLICA 5.1.1.: Karakteristike ispitanog uzorka udatih medicinskih sestara (N=129)

Grad

Zadar N=83

Organizacija rada

Stalna jutarnja smjena N=37

Split N=30 12-satna smjena N=25

Šibenik N=16 3 smjene (rotacija unaprijed) N=37

Dob

23-30 N=14 3 smjene (rot.unatrag + neregularna) N=29

31-40 N=47 Prekovremeni rad

NE N=95 41-50 N=48 DA N=30 51-59 N=18

Doškolovavanje DA N=23

Stručna sprema SSS N=102 NE N=106 VŠS N=22

Broj djece

0 N=2 VSS N=3 1 N=28

Ukupni radni staž

1-10 N=20 2 N=68 11-20 N=50 3 i više N=31 21-30 N=41 31-40 N=14

Godine staža na sadašnjem

radnom mjestu

0,3-10 N=58 11-20 N=47 21-30 N=17 31-36 N=4

1 U ovu skupinu uključena je i skupina ispitanica koja radi u neregularno organiziranim smjenama, koje su zbog čestih promjena najbliže smjenama rotiranim unatrag.

24

Zbog strukture ispitivanog uzorka nije bilo moguće izjednačiti različite grupe

ispitanica po svim demografskim varijablama koje su relevantne za ovo istraživanje. Budući

da je u dosadašnjim istraživanjima (npr., Parkes i sur., 1992) dobiveno da mogući efekti

određene vrste organizacije vremena rada variraju s dužinom izloženosti takvom radu, jer neki

od ishoda mogu zahtijevati više godina izloženosti stresoru da bi efekti tog stresa postali očiti,

različite grupe ispitanica trebalo je stoga izjednačiti prvenstveno po godinama staža na

sadašnjem radnom mjestu (Slike 5.1.1. i 5.1.2.), što je i učinjeno (Tablice 1 i 2 u Prilogu).

Što se tiče ostalih socio-demografskih karakteristika analizom varijance su dobivene

značajne razlike u dobi, stručnoj spremi i ukupnom radnom stažu između smjenskih i dnevnih

radnica (Tablica 1 u Prilogu), te značajne razlike u prethodno navedenim varijablama i

prekovremenom radu između ispitanica s različitim vrstama rotacije smjena (Tablica 2 u

Prilogu). Ispitanice koje rade u permanentnoj jutarnjoj smjeni u prosjeku su starije, imaju

veću stručnu spremu i duži ukupni radni staž od ispitanica koje rade u smjenama koje

uključuju noćni rad. S obzirom na način organizacije smjena značajne su razlike po dobi i

ukupnom radnom stažu samo između ispitanica koje rade u jutarnjoj i dvanaestosatnoj smjeni

(Tablice 34 i 36 u Prilogu). Ovo se može objasniti činjenicom da je rad u dvanaestosatnoj

smjeni relativno najkasnije uveden u ove ustanove. Značajna razlika u stručnoj spremi

ispitanica s različito rotiranim smjenama uvjetovana je jedino razlikom između ispitanica koje

rade samo u jutarnjoj smjeni i svih ostalih skupina ispitanica, što je utvrđeno Scheffeovim

postupkom (Tablica 35 u Prilogu). Više je mogućih objašnjenja za navedene razlike. Rezultati

dosadašnjih istraživanja (npr., Parkes, 2002) pokazuju da stariji smjenski radnici doživljavaju

više problema od mlađih smjenskih radnika jer cirkadijurna prilagodba postaje teža s

godinama. Stoga je moguće da je veći dio radnica koje sada rade samo u jutarnjoj smjeni prije

radilo u više i u noćnoj smjeni, ali su se zbog nagomilanih zdravstvenih problema prebacile ili

su prebačene u jutarnju. Nadalje, najstarija skupina ispitanica imala je više vremena za

stručno usavršavanje, a moguće je i to da ih je postignuto obrazovanje dovelo do sadašnjeg

posla koji je možda složeniji od poslova koji se obavljaju u ostalim smjenama.

Skupina koja radi u dvanaestosatnim smjenama je skupina s najviše ispitanica čiji

posao uključuje i prekovremeni rad. Međutim, Scheffeovim postupkom (Tablica 37 u Prilogu)

nije dobivena nijedna značajna razlika među pojedinačnim skupinama, jedina je značajna

razlika između ispitanica koje rade u dvanaestosatnoj i permanentnoj jutarnjoj smjeni.

Moguće je da je razlog tomu značajna razlika u dobi, odnosno da se mlađim radnicama daje

više posla zbog manje zdravstvenih problema i veće količine energije, ili se iz tih razloga, a i

zbog želje da više zarade, same radnice odlučuju na prekovremeni rad.

25

Slika 5.1.1.: Prosječni broj godina staža smjenskih i dnevnih radnica na sadašnjem radnom mjestu.

F(1, 124)=,10251, p=,74937

Nesmjenska Smjenska

Organizacija vremena rada

0

9

10

11

12

13

14

15

16

Sada

snji r

adni

sta

ž

Slika 5.1.2.: Prosječni broj godina staža ispitanica s različitom vrstom organizacije smjenskog rada na sadašnjem radnom mjestu.

F(3, 121)=,46248, p=,70900

UnaprijedUnatrag+Iregularna

DvanaestosatnaJutarnja

Vrsta organizacije smjena

06

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

Sada

šnji r

adni

sta

ž

5.2. Instrumenti ispitivanja 1. Skup pitanja socio-demografskog tipa gdje je od ispitanica traženo da odgovore na pitanja o dobi,

stručnoj spremi, ukupnom i stažu na sadašnjem radnom mjestu, opisu smjene u kojoj rade,

prekovremenom radu, doškolovavanju, bračnom stanju i broju djece. 2. Postavljena su tri pitanja o razini i raspodjeli odgovornosti za brigu o djeci, starijoj osobi i

kućanskim poslovima u obitelji između bračnih partnera. 3. Skala težine posla je skala koja je konstruirana i adaptirana za ovo ispitivanje, a namjenjena je

ispitivanju razine opterećenja na poslu ili težine posla. Ovaj je konstrukt bilo važno uključiti u

istraživanje zbog dodatnih negativnih efekata koji može težina posla imati na ishode smjenskog

rada. Budući da je ova skala prvi put korištena napravljena je eksploratorna faktorska analiza

kojim su dobivena dva faktora. Međutim, kako su sve čestice ovih faktora međusobno bile visoko

korelirane, napravljena je konfirmatorna faktorska analiza za dobivanje jednofaktorske strukture

(Tablica 3 u Prilogu). Originalno je skala sastavljena od 12 čestica od kojih su zbog malih

zasićenja faktorom izbačene čestice pod rednim brojem 2:'...više različitih aktivnosti.',

10:'...prevelik stupanj odgovornosti.' i 11:'...česte nepredvidljive i hitne situacije.' Ostalih 9

čestica, od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 4:'Imam dovoljno

materijala i potrebne instrumente za korektno obavljanje posla.' i 6:'Imam dovoljno vremena za

obaviti posao u cjelosti.' čine faktor koji objašnjava 29,82% varijance. Pouzdanost ove skale,

odnosno Cronbach Alpha koeficijent iznosi 0,781, prosječna korelacija među česticama iznosi

0,289, a sve pojedinačne čestice imaju korelaciju s ukupnim rezultatom veću od 0,34 (Tablica 4 u

Prilogu). Ispitanice su svoje slaganje s pojedinom tvrdnjom izražavale na skali od 7 stupnjeva (1-

uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Veći rezultat na skali odnosi se na veće

opterećenje na poslu. 4. Skala efekata organizacije vremena rada je skala autora Ahasana (2002) koja je prevedena,

modificirana i adaptirana uzorku na kojem je primjenjeno ovo ispitivanje. Sastoji se od 9 tvrdnji

koje prema sadržaju možemo podijeliti na tri subskale svaka s tri čestica: efekti na obiteljski

život, na društveni život i na zdravlje. Budući da je ova skala prvi put korištena na ovim

područjima napravljena je eksploratorna faktorska analiza i dobiven je jedan faktor koji

objašnjava 48,5% varijance. Sve su čestice visoko saturirane faktorom, te su ostale u daljnjim

analizama, a faktorom su najviše zasićene čestice pod rednim brojem 1:'...ometa moj obiteljski

život' i 6:'...ograničava moj društveni život'. Niti jedna čestica nije imala zasićenje manje od 0,5

(Tablica 5 u Prilogu). Pouzdanost skale izražena Cronbach Alfa koeficijentom je 0.886, a

prosječna korelacija među česticama iznosi 0,478 (Tablica 6 u Prilogu). Ispitanice su svoje

27

slaganje/neslaganje s pojedinom tvrdnjom izražavale na skali od 7 stupnjeva (1-uopće se ne

slažem, 7-u potpunosti se slažem). Veći rezultat na skali odražava veću razinu negativnih efekata

organizacije radnog vremena u kojem ispitanice rade na obiteljski i društveni život i općenito

zdravlje. 5. Skala konflikta radne i obiteljske uloge je skala Netemeyera i suradnika (1996) koja je prevedena,

modificirana i adaptirana uzorku na kojem je primjenjeno ovo istraživanje. Namjenjena je

mjerenju stupnja konflikta radne i obiteljske uloge, tj. međusobnog djelovanja poslovnog i

obiteljskog života jedno na drugo, uzimajući u obzir vrijeme, napor i aktivnosti kao uzrok

konflikta. Sastavljena je od 12 čestica, odnosno od dva seta od 6 čestica koje se međusobno

razlikuju samo po smjeru djelovanja. Kao primjeri mogu se uzeti čestice:'Zahtjevi i odgovornosti

koje uključuje moj posao negativno utječu na kvalitetu mog odnosa s mojom obitelji' i 'Zahtjevi i

odgovornosti koje postavlja moja obitelj negativno utječu na kvalitetu obavljanja mog posla'.

Prva se odnosi na djelovanje posla na obiteljski život, a druga na djelovanje obitelji na posao.

Svoje slaganje/neslaganje s pojedinom česticom su ispitanice trebale izražavati na skali od 7

stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Budući da ova skala nije još

korištena napravljena je eksploratorna faktorska analiza i dobivena su dva faktora. Zbog niske

saturacije faktorom izbačena je čestica pod rednim brojem 10:'Ne moram mijenjati planove i

obaveze na poslu radi obitelji.'. U prvi faktor, koji objašnjava 24,94% varijance, uključeno je 6

čestica, a u drugi, koji objašnjava 20,66% varijance, uključeno je preostalih 5 čestica. Najveća

zasićenja s prvim faktorom imaju čestice pod rednim brojem 2:'Zbog vremena koje mi oduzima

posao nemam dovoljno vremena za sudjelovanje u obiteljskim aktivnostima' i 3:'Aktivnosti koje bi

željela obaviti kod kuće ne uspijem napraviti radi obaveza na poslu'. Najveća zasićenja s drugim

faktorom imale su čestice pod rednim brojem 8:'Zbog vremena koje mi oduzimaju aktivnosti u

obitelji često moram odgađati i mijenjati aktivnosti na poslu', i 9:'Ono što želim obaviti na poslu

ne uspijem obaviti zbog zahtjeva moje obitelji i/ili supruga/partnera' (Tablica 7 u Prilogu). Stoga

se zaključuje da se prvi faktor odnosi na konflikt rad-obitelj, a drugi na konflikt obitelj-rad. Ova

podjela konstrukta konflikta radne i obiteljske uloge na dva faktora dobivena je i u prijašnjim

istraživanjima (Frone i sur., 1997), što bi značilo da pojedinci odvajaju smjer ta dva konstrukta i

doživljavaju ih različito. Pouzdanost prve subskale iznosi 0,816, a prosječna korelacija čestica s

ukupnim rezultatom iznosi 0,440. Pouzdanost druge subskale iznosi 0,761, a prosječna korelacija

među česticama s ukupnim rezultatom iznosi 0,406 (Tablice 8 i 9 u Prilogu). Veći rezultat na

ovim subskalama odražava veću razinu percepcije negativnog utjecaja. 6. Skale socijalne podrške od nadređenog i obitelji su dvije identične skale koje se razlikuju samo

po navedenom izvoru socijalne podrške. Sastavljene su i adaptirane uzorku na kojem su

28

primjenjene u ovom istraživanju. Kao primjer čestice iz skale socijalne podrške nadređenog može

se uzeti tvrdnja: 'Mogu spominjati obitelj nadređenom bez ikakvog osjećaja neugode,' a čestica iz

skale socijalne podrške nadređenog koja odgovara navedenoj je: 'Mogu spominjati posao mojoj

obitelji bez ikakvog osjećaja neugode'. a) Skala socijalne podrške od nadređenog namjenjena je ispitivanju percipirane razine

socijalne podrške od strane nadređenog na poslu, što je bilo bitno uključiti u istraživanje

budući da se pokazalo da socijalna podrška na poslu može djelovati kao ublaživač

negativnih utjecaja raznih stresora kao što su smjenski rad i konflikt radne i obiteljske

uloge (Cohen i Wills, 1985; Carlson i Perrewé, 1999). Također može imati povoljan

utjecaj na zadovoljstvo poslom (Parasuraman i sur., 1992; Dunseath i sur., 1995). Skala je

sastavljena od 9 tvrdnji i ispitanice su trebale izražavati stupanj slaganja sa svakom

pojedinačnom tvrdnjom na skali od 7 stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se

slažem). Budući da ova skala nije korištena u dosadašnjim istraživanjima napravljena je

eksploratorna faktorska analiza kojom je dobiven jedan faktor koji objašnjava 43,49%

varijance (Tablica 10 u Prilogu). Iz daljnjih analiza je zbog niske saturacije faktorom

izbačena čestica pod rednim brojem 9:'Moj nadređeni smatra da je usklađivanje

obiteljskih i radnih obaveza isključivo moj problem'. Najveća faktorska zasićenja imale su

čestice pod rednim brojem 1:'Moj nadređeni čini sve što može da bi mi olakšao korektno

obaviti posao', i 3:'Moj nadređeni ima realna očekivanja od mene na poslu.'. Pouzdanost

ove skale iznosi 0,856, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,435 (Tablica 11 u

Prilogu). Veći rezultat na ovoj skali odražava veći stupanj percipirane socijalne podrške

od nadređenog. b) Skala socijalne podrške od obitelji namjenjena je ispitivanju percipirane razine socijalne

podrške od strane članova obitelji. Ovaj je konstrukt bilo potrebno mjeriti zbog mogućeg

povoljnog djelovanja i ublažavanja negativnih efekata stresora kao što su smjenski rad i

konflikt radne i obiteljske uloge koji su dobiveni i u nekim prijašnjim istraživanjima

(Aryee, 1992; Loudon i Bohle, 1997; Aryee i sur., 1998). Skala je sastavljena od 9 tvrdnji

i ispitanice su trebale izražavati stupanj slaganja sa svakom pojedinačnom tvrdnjom na

skali od 7 stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Budući da je prvi

put korištena napravljena je ekploratorna faktorska analiza za ovu skalu, iz koje je

dobiven jedan faktor, uz izbacivanje čestice pod rednim brojem 7:'Obitelj mi ne iziđe u

susret kad imam poslovne obaveze' zbog niskog faktorskog zasićenja. Dobiven faktor

objašnjava 36,83% varijance, a najviše su njime zasićene čestice pod rednim brojem 2:'S

članovima moje obitelji mogu o svemu razgovarati' i 9:'Moja obitelj smatra da mi može

29

pomoći kod usklađivanja obiteljskih i radnih obaveza' (Tablica 12 u Prilogu). Pouzdanost

ove skale je 0,805, a prosječna korelacija među česticama je 0,365 (Tablica 13 u Prilogu).

Veći rezultat na ovoj skali odražava veći stupanj percipirane socijalne podrške od obitelji. 7. Upitnik kvalitete obiteljskog funkcioniranja je upitnik koji je preuzet i preveden s malim

izmjenama od Beaversa i Hampsona iz 1990. godine (Self-Report Family Inventory-II), a

namijenjen je ispitivanju percepcije kvalitete interakcija između članova obitelji i kvalitete

funkcioniranja obitelji u cjelini. Originalna verzija ima 36 čestica koje mjere percepciju kvalitete

obiteljskog funkcioniranja u pet područja: Zdravlje/Kompetencija, Konflikt, Kohezija, Vodstvo i

Izražajnost, a utemeljen je na Beaversovom strukturalnom modelu obiteljskog funkcioniranja.

Svakoj je od prvih 34 čestica pridužena skala od 5 stupnjeva (1- DA:Vrlo dobro odgovara našoj

obitelji, 3-PONEŠTO:Ponešto odgovara našoj obitelji, 5-NE:Ne odgovara našoj obitelji).

Posljednje dvije čestice imaju pet specifičnih alternativnih odgovora. Pouzdanosti ovih subskala

koje su autori dobili u terminima test-retest korelacije na uzorku majki, te na uzorku

očeva/partnera iznose redom: Kompetencija 0.84-0.87; Konflikt 0.50-0.59; Kohezija ili

Zajedništvo 0.50-0.70; Vodstvo 0.41-0.49 i Ekspresija 0.79-0.89. Upitnik primjenjen u ovom

istraživanju ima 35 tvrdnji jer je izbačena posljednja čestica originalne verzije, koja je sastavljena

u obliku pitanja na koje se odgovara na skali od pet stupnjeva, a ona u prijevodu glasi: 'Na skali

od 5 stupnjeva, kolikom biste procijenili nezavisnost članova svoje obitelji?'. Izbačena je zato što

su odgovori bili alternativni, a da su prebačeni na skali na kojoj se treba izraziti stupanj slaganja

ni potpuno ni nikakvo slaganje ne bi bilo pozitivno za funkcioniranje obitelji na ovim

područjima. Pritom je izmjenjen sadržaj čestica pod rednim brojem 22 i 26 koje su, kad su bile

prevedene, već bile zastupljene u upitniku. Kako su nedostajale dvije čestice, ove su izmjenjene

u:'Moj bračni partner i ja se najčešće dogovaramo i slažemo oko postupanja s obiteljskim

novcem' i 'Članovi moje obitelji međusobno razgovaraju o svojim nadama i planovima za

budućnost'. Ispitanice su odražavale stupanj slaganja s pojedinom česticom na skali od 7

stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Budući da je ovaj upitnik prvi put

primjenjen na ovim podrućjima, a pod pretpostavkom da je kod nas struktura obiteljskih

vrijednosti i uloga tradicionalniji od onog kod uzorka na kojem je validirana originalna verzija

upitnika 1990.godine, napravljena je eksploratorna faktorska analiza. Zbog niske saturacije

faktorom izbačene su čestice pod rednim brojem 13:'Čak i kad se u obitelji osjećamo blisko jedni

s drugima, mi to ne pokazujemo', 16:'Moj bračni partner i ja vodimo glavnu riječ u obitelji' i

19:'Članovi moje obitelji većinu vremena funkcioniraju svatko za sebe'. Nakon izbacivanja ovih

čestica pokazala su se 4 faktora (Tablica 23 u Prilogu), koja ne odgovaraju u potpunosti

faktorima koje su dobili autori upitnika, što nije iznenađujuće s obzirom na različitost naše i

30

američke kulture. Prema vrijednostima faktorskih zasićenja velik broj čestica se može dijeliti na

više faktora kao što su to učinili Beaver i Hampson (1990), no, da bi se dobila čista faktorska

struktura, čestice su, uzimajući u obzir faktorska zasićenja i njihov sadržaj, raspodijeljene svaka u

jedan faktor. Faktori su interpretirani po uzoru na dosadašnja istraživanja na ovim područjima, pa

se ne podudaraju ni nazivi svih faktora s onima u originalnoj verziji. U prvi faktor, koji

objašnjava 11,70% varijance, uključeno 8 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju

čestice pod rednim brojem 12:'U svom se domu osjećam voljeno', 17:'Budućnost moje obitelji mi

izgleda lijepa.' i 26:'Članovi moje obitelji međusobno razgovaraju o svojim nadama i planovima

za budućnost.', te je interpretiran kao Skladnost, koji po većem broju čestica odgovara faktoru

Kompetencija iz originalne verzije upitnika. U drugi faktor, koji objašnjava 9,27% varijance,

uključeno je 7 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 6:'U

mojoj obitelji ima prisnosti, ali je svakome dopušteno biti poseban i različit' i 9:'U mojoj obitelji

bez ustručavanja jedni drugima pokazujemo osjećaje' , te je interpretiran kao Tolerancija. U treći

faktor, koji objašnjava 11,28% varijance, uključeno je 6 čestica od kojih najveće zasićenje

faktorom imaju čestice pod rednim brojem 10:'Neki članovi moje obitelji se međusobno vrijeđaju'

i 23:'Prihvatljivo je svađati se i vikati u našoj obitelji' , te je interpretiran kao Konflikt. Konačno,

u četvrti faktor, koji objašnjava 13,08% varijance, uključeno je 11 čestica od kojih najveće

zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 33:'Moja je obitelj većinom sretna.' i

35:'Moja obitelj uglavnom dobro funkcionira kad smo zajedno', te je interpretiran kao

Zajedništvo. Pouzdanost ovih subskala, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi 0,818 za

subskalu Skladnost, 0,714 za Toleranciju, 0,726 za Konflikt, te 0,898 za Zajedništvo (Tablice 24,

25, 26 i 27 u Prilogu). Veći rezultat na ovim subskalama odražava veći stupanj skladnosti,

tolerancije i zajedništva, a niži stupanj konflikata unutar obitelji. 8. Skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom, obitelji i životom (Gregov,

1994). Zadovoljstvo poslom, obitelji i životom ispitani su skalom semantičkog diferencijala

konstruiranom u istraživanju autorice Gregov (1994). Skale se sastoje od 20 bipolarnih skala od 7

stupnjeva. Ekstremnim vrijednostima označenim brojem '3' pridružena su dva po značenju

suprotna pridjeva (pr. dobar-loš, miran-nemiran). Budući da je struktura ispitivanog uzorka

specifična i da su zadovoljstvo životom, poslom i obitelji različiti konstrukti trebalo je utvrditi

faktorsku strukturu pojedinih skala. Za sve tri skale se pokazala dvofaktorska struktura (Tablice

14, 17 i 20 u Prilogu). Za skalu semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom u

prvi faktor, koji objašnjava 27,12% varijance, uključeno je 13 čestica od kojih najveće zasićenje

faktorom imaju čestice pod rednim brojem 17:'Zadovoljan-Nezadovoljan' i 7:'Dobar-Loš'. U

drugi faktor, koji objašnjava 25,95% varijance uključeno je 7 čestica od kojih najveće zasićenje

31

faktorom imaju čestice pod rednim brojem 12:'Odmoran-Zamoran' i 9:'Opušten-Napet'.

Dvofaktorska struktura dobivena je i u jednom recentnom istraživanju (Škegro, 2008), a u

ranijem istraživanju (Gregov, 1994) dobivena je trofaktorska struktura gdje su faktori

interpretirani kao 'evaluativna komponenta', 'težina posla' i 'afektivna komponenta', te su po uzoru

na takvu interpretaciju faktori u ovom istraživanju interpretirani kao 'afektivna komponenta

zadovoljstva poslom' i 'kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva poslom'. Cronbach-

Alpha koeficijent, odnosno pouzdanost skale za ispitivanje afektivne komponente zadovoljstva

poslom iznosi 0,904, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,435 (Tablica 15 u Prilogu).

Pouzdanost skale za ispitivanje kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom iznosi

0,897, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,567 (Tablica 16 u Prilogu). Kod skale

semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva s obitelji u prvi faktor, koji objašnjava

45,82% varijance, uključeno je 14 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod

rednim brojem 15:'Ugodan-Neugodan' i 20:'Uredan.Neuredan', te je interpretiran kao 'afektivna

komponenta zadovoljstva s obitelji'. Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha

koeficijentom, iznosi 0,966, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,694 (Tablica 18 u

Prilogu). U drugi faktor, koji objašnjava 21,07% varijance, uključeno je 5 čestica od kojih

najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 9:'Opušten – Napet' i 12:'Odmoran

– Zamoran', te je interpretiran kao 'kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva s obitelji'.

Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi 0,832, a prosječna

korelacija među česticama iznosi 0,518 (Tablica 19 u Prilogu). Zbog loših metrijskih

karakteristika izbačena je čestica pode rednim brojem 13:'Vedar-Tmuran'. Konačno, kod skale

semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva životom u prvi faktor, koji objašnjava

44,46% varijance, uključeno je 14 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod

rednim brojem 6: 'Lijep – Ružan' i 7: 'Dobar – Loš' , te je interpretiran kao 'afektivna komponenta

zadovoljstva životom'. Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi

0,955, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,633 (Tablica 21 u Prilogu). U drugi faktor,

koji objašnjava 16,73% varijance, uključeno je 5 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom

imaju čestice pod rednim brojem 3:'Lagan – Težak' i 9:'Opušten – Napet' i 12:'Odmoran –

Zamoran', te je interpretiran kao 'kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva životom'.

Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi 0,820, a prosječna

korelacija među česticama iznosi 0,484 (Tablica 22 u Prilogu). Zbog loših metrijskih

karakteristika izbačena je čestica pod rednim brojem 17: 'Zadovoljan-Nezadovoljan'. Odgovori

ispitanica na ovim skalama vrednovani su tako da su od pridjeva koji izražava negativnu

32

procjenu do pridjeva na drugom kraju ekstrema koji označava pozitivnu procjenu odgovori

bodovani od 1 do 7. 9. Skale zadovoljstva poslom, obitelji i životom su tri skale na kojima su ispitanice trebale procijeniti

stupanj općeg zadovoljstva svojim poslom, s obitelji i životom na skali od 7 stupnjeva (1-jako

nezadovoljna, 7-jako zadovoljna). 10. Dodatne skale zadovoljstva nadređenim i suradnicima su dvije skale na kojima su ispitanice

trebale procijeniti stupanj zadovoljstva svojim nadređenim i suradnicima na poslu na skali od 7

stupnjeva (1-jako nezadovoljna, 7-jako zadovoljna). Korištene su samo u određenim regresijskim

analizama.

33

5.3. Postupak Ispitivanje je provedeno na medicinskim sestrama Opće bolnice u Zadru i Šibeniku, te

Kliničkog bolničkog centra u Splitu. Prije početka ispitivanja telefonski su kontaktirani ravnatelji i

glavne sestre bolnica kako bi se dobio pristanak na provedbu istraživanja. Zatim su glavne sestre

pojedinih odjela osobnim kontaktom zamoljene da pomognu u podjeli upitnika uz napomenu da je

poželjno da većina sudionica bude udato i da bude podjednak broj upitnika podijeljen onima koje

rade i ne rade noću. Upitnici su podijeljeni u kovertama zbog što veće anonimnosti i iskrenosti u

njihovom ispunjavanju, a eksperimentator ih je prikupio osobno od svake pojedine sudionice.

Nastojao se prikupiti što veći uzorak koji bi pokrio barem tri različite vrste organizacije

vremena rada: osmosatni rad u tri smjene, dvanaestosatni rad u dvije smjene i kontrolna skupina

radnica koje rade samo u jutarnjoj smjeni. Konačno prikupljen uzorak podijeljen je u četiri skupine

prema načinu organizacije smjena:

• rotacija unaprijed (jutro-poslijepodne-noć-slobodan dan), 8 sati

• rotacija unaprijed (dnevna, noćna, slobodan dan),12 sati

• rotacija unatrag (noć-poslijepodne-jutro-slobodan dan), 8 sati

• kontrolna skupina medicinskih sestara koje rade samo u jutarnjoj smjeni

U skupinu ispitanica koje rade u smjenama koje su rotirane unatrag je uključena i skupina

koja radi u neregularno organiziranim smjenama, budući da je zbog čestih promjena smjena

organizacija njihovog rada najbliža rotaciji unatrag.

34

6. OBRADA REZULTATA I DISKUSIJA

6.1. Percipirane karakteristike posla i obaveza u obitelji kod smjenskih i dnevnih

radnica

Odgovornost za brigu o djeci, kućanskim poslovima i starijoj osobi neke su od obiteljskih

karakteristika, odnosno strukturalnih i socijalnih zahtjeva obitelji za koje je najčešće utvrđena

pozitivna veza s konfliktom radne i obiteljske uloge i s razinom stresa u obitelji (Vojdanoff, 1988;

Jansen i sur., 2003; Kuemmeling i sur., 2004), pa mogu imati dodatne efekte na ishode smjenskog

rada. Polazeći od Froneovog modela (1997) i rezultata nekih istraživanja (Hill i sur., 2004) ove će

karakteristike biti povezane s konfliktom obitelj-rad. Tu je još bitnija percepcija pravednosti

raspodjele ovih odgovornosti u obitelji (Greenstein, 1996). Uzimajući u obzir vrstu smjene u kojoj

ispitanice rade dobivena je značajna razlika jedino u brizi za stariju osobu između smjenskih i

dnevnih radnica (Tablica 6.1.), pri čemu veći broj dnevnih radnica ima tu odgovornost (Slika 6.1.).

Budući da je prethodno utvrđeno da su ispitanice u ovoj skupini i starije od onih u ostalim skupinama

moguće je da one imaju i starije roditelje ili bračnog partnera kojima treba briga. Također je moguće

da ova razlika postoji zbog samog radnog vremena kao takvog. Ova skupina ispitanica ne radi u

noćnoj smjeni i radi samo u jutarnjoj smjeni, pa su svaki dan u isto vrijeme dostupne i mogu se bolje

organizirati za takvu odgovornost.

Slika 6.1.: Prosječna proporcija smjenskih i dnevnih radnica odgovornih za brigu o starijoj osobi F(1, 127)=4,2188, p=,04203

Nesmjenska Smjenska


0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

Brig

a za

sta

riju

osob

u

35

Tablica 6.1.: Deskriptivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih obiteljskih karakteristika kod smjenskih i dnevnih radnica.

Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska Varijable N M sd N M sd df F p

Briga o djeci 37 3,432 0,688 90 3,400 0,595 1/127 0,071 0,790 Kućanski poslovi 37 3,648 0,823 92 3,619 0,723 1/129 0,039 0,843

Briga o starijoj osobi 37 0,324 0,474 92 0,163 0,371 1/129 4,218 0,042

Tablica 6.2.: Deskripitivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih obiteljskih karakteristika kod ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena.


Stalna

jutarnja smjena

Rotacije unaprijed-12

sati

Rotacija unaprijed-

8 sati

Rotacija unatrag +

neregularna- 8 sati

N=37 N=25 N=37 N=27 Varijable M sd M sd M sd M sd F p

Briga o djeci 3,43 0,68 3,52 0,50 3,37 0,68 3,33 0,55 0,437 0,727

Kućanski poslovi 3,64 0,82 3,84 0,74 3,51 0,76 3,58 0,62 0,980 0,401

Briga o starijoj osobi 0,32 0,47 0,08 0,27 0,18 0,39 0,17 0,38 2,004 0,113

Težina posla ili opterećenje na poslu je jedna od strukturalnih zahtjeva posla za koju je u

dosadašnjim istraživanjima utvrđeno da može biti u pozitivnoj korelaciji s količinom doživljenog

stresa na poslu i s konfliktom radne i obiteljske uloge (Yildirim i Aycan, 1998; Kuemmeling i sur.,

2004), te može tako dodatno utjecati na ishode smjenskog rada. Prema Froneovom modelu (1992;

1997) težina posla je u pozitivnoj korelaciji s konfliktom zbog negativnog utjecaja posla na obitelj.

Nije dobivena značajna razlika u ovoj varijabli s obzirom na vrstu organizacije vremena rada

(Tablice 6.3. i 6.4.). To može značiti da ispitanice ne percipiraju organizaciju vremena rada kao

komponentu težine posla kako je koncipirana u ovom istraživanju. U prilog navedenome idu i

procjene negativnih efekata organizacije radnog vremena na društveni i obiteljski život, te općenito

organizaciju života same osobe (na primjer, navike spavanja, uzimanje obroka). Ako se izdvoji ta

komponenta, sadržaj i težina posla su općenito govoreći isti, ispitanice rade na istim odjelima i istu

vrstu posla. Prosječne procjene težine posla kreću se od 3. do 4. stupnja na Likertovoj skali, što znači

da ispitanice svoj posao percipiraju kao srednje težak posao.

36

Analizom varijance dobivena je značajna razlika u razini negativnih efekata organizacije

radnog vremena na društveni i obiteljski život i općenito zdravlje između smjenskih i dnevnih

radnica (Tablica 6.3.) i s obzirom na različite načine organizacije smjena (Tablica 6.4.). Na Slici 6.2.

vidljivo je da smjenske radnice percipiraju veću razinu negativnih efekata organizacije radnog

vremena od dnevnih, jutarnjih radnica. Scheffeovom analizom je utvrđeno da se značajne razlike s

obzirom na način organizacije smjena odnose na razlike između ispitanica koje rade u jutarnjoj i svih

ostalih skupina ispitanica (Tablica 38 u Prilogu). Isto je dobiveno i u dodatnim analizama varijance

kojima su utvrđeni negativni efekti smjenskog rada na zdravstveno stanje (funkcioniranje), obiteljski

i društveni život (Tablice 30 i 31 u Prilogu). Ovakav je rezultat bio očekivan s obzirom na rezultate

prethodnih istraživanja koji ukazuju na negativan efekt noćnog i smjenskog rada i na zdravstveni

status (npr., Singer, 1982; Costa, 1996) i na obiteljski i društveni život (npr., Colligan i Rosa, 1990;

Costa, 2003). Naime, za vrijeme noćne smjene organizam mora ulagati poseban napor da bi ostao

budan, a kad se tome pridoda naprezanje da bi bio efikasan u poslu koji se obavlja može se govoriti o

velikoj količini stresa koji može prouzrokovati zdravstvene probleme i umor. Rezultati nekih

dosadašnjih istraživanja ukazuju na povećanu količinu pušenja (npr., Kivimaki i sur., 2001), o

utjecaju promjene u sadržaju i vremenu uzimanja obroka i izmjenjenog uzorka spavanja kod

smjenskih radnika (npr., Costa, 1996), te o slabijem imunosnom funkcioniranju uzrokovanog

smjenskim radom (Wallace, 1983; Mohren i sur., 2002). Osim toga, ovakva organizacija rada nije

usklađena s organizacijom rada i obavezama ostalih članova obitelji, prijatelja i općenito socijalnom

okolinom. Nadalje, u dodatnim analizama varijance, dobiveno je da su najnegativniji efekti na

zdravlje (funkcioniranje pojedinca), zatim na društveni život, a najmanja je razina negativnih efekata

na obiteljski život. Moguće je da ove razlike odražavaju količinu kontrole koju pojedinci mogu imati

nad razinom negativnih efekata na različite aspekte života, a i važnost kvalitetnog funkcioniranja

pojedine domene. Neki su efekti noćnog i produženog radnog vremena gotovo neizbježni i povećavat

će se s godinama takvog rada. Mogu se eventualno ublažiti indirektno vođenjem zdravog života uz

pravilnu prehranu, vježbu i smanjenim unošenjem toksikoloških tvari kao što su cigarete i alkohol

(Mohren i sur., 2002). Nadalje, može se pretpostaviti da je većini udatih žena s djecom primarna

obitelj u vremenu kada nisu na poslu. Kako ne bi ugrozile obiteljsko funkcioniranje

neudovoljavanjem obiteljskih zahtjeva, mogu ugroziti vlastito zdravlje zbog nedostatka kvalitetnog

sna i povećanog stresa zbog umora. Nakon obiteljskog života vodi se briga o društvenom životu, čiji

su elementi ujedno i manje dostupni od npr. obiteljskog doma i članova obitelji, te se treba više

truditi održati ga konstantnim i kvalitetnim.

37

Slika 6.2.: Prosječna razina percipiranih negativnih efekata organizacije vremena rada na obiteljski i društveni život i općenito zdravlje smjenskih i dnevnih radnica

F(1, 122)=53,705, p=,00000

Nesmjenska Smjenska


0,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

Neg

ativ

ni e

fekt

i vre

men

a ra

da

Tablica 6.3.: Deskriptivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih karakteristika posla kod smjenskih i dnevnih radnica.


Težina posla 36 3,642 1,004 91 3,956 1,144 1/127 2,076 0,152 Efekti

organizacije vremena rada

36 3,006 1,433 88 4,906 1,258 1/124 53,71 0,0000

Tablica 6.4.: Deskriptivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih karakteristika posla kod ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena.


Stalna

jutarnja smjena

Rotacije unaprijed-

12 sati

Rotacija unaprijed-

8 sati

Rotacija unatrag +

neregularna-8 sati

N=36 N=24 N=37 N=27 Varijable M sd M sd M sd M sd F p

Težina posla 3,64 1,00 3,75 1,30 3,77 1,15 4,34 0,93 2,541 0,054 Efekti


3,00 1,43 4,90 0,93 4,84 1,42 4,95 1,31 17,32 0,000

38

6.2. Konflikt rad-obitelj i obitelj-rad kod smjenskih i dnevnih radnica

Analizom varijance dobivena je značajna razlika između smjenskih i dnevnih radnica u razini

doživljenog konflikta radne i obiteljske uloge (Tablica 6.6.). Kako je dobivena i značajna interakcija

provedene su i jednosmjerne analize varijance kojima je utvrđeno da su razlike značajne samo za

konflikt rad-obitelj (Tablice 32 i 33 u Prilogu). Scheffeovim postupkom je dobiveno da se razina

konflikta rad-obitelj kod smjenskih radnica ne razlikuje s obzirom na način organizacije smjena

(Tablica 39 u Prilogu), što znači da se efekti mogu pripisati radu u smjenama i noću, a ne i

produženim radnim satima ili smjeru rotacije. Ovakav rezultat je u skladu s dobivenim rezultatom da

smjenske radnice doživljavaju negativnije efekte organizacije vremena rada na obiteljski život i da se

po razini tih doživljaja međusobno ne razlikuju s obzirom na način organizacije njihove smjene.

Također je u skladu s rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja na medicinskim sestrama koji

pokazuju da je smjenski rad povezan s više konflikta rad-obitelj (Barnett i sur., 1992; Yildirim i

Aycan, 1998). Tome u prilog ide i značajna korelacija između konflikta rad-obitelj i percipiranih

negativnih efekata organizacije radnog vremena (df=127; r=0,75; p=0,00) kod obje skupine radnica,

što apriori upućuje na to da je dominantan faktor konflikta rad-obitelj upravo organizacija vremena

rada. Smjenski rad koji uključuje u ovom slučaju rad noću, ovisno o vrsti, podrazumijeva i

vremenski pritisak, dovodi do umora i napetosti (Singer, 1982; Costa, 2003), i više ili manje otežava

razvijanje strategija planiranja i raspoređivanja vanradnih aktivnosti, a sve su to faktori koji mogu

uzrokovati konflikt radne i obiteljske uloge, pogotovo vikendom (Fenwick i Tausig, 2001).

Rezultat koji pokazuje da nema značajne razlike u konfliktu obitelj-rad nije iznenađujući s

obzirom na to da su različite grupe ispitanica izjednačene gotovo po svim potencijalnim izvorima

stresa u obitelji (barem onih koji su uključeni u ispitivanje), a rezultati dosadašnjih istraživanja

(Frone i sur., 1997; Kinnunen i Mauno, 1998; Hill i sur., 2004) pokazuju da su zahtjevi obitelji

povezani s konfliktom obitelj-rad. Prema općeprihvaćenom Froneovom modelu (1992; 1997) i prema

rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja (Kinnunen i Mauno, 1998), smjenski rad kao strukturalni

zahtjev posla ne bi trebao značajno utjecati na ovaj konflikt. Na Slici 6.3. vidljivo je da ispitanice u

prosjeku uglavnom percipiraju vrlo niskim razinu ovog konflikta.

Dobiveno je da je konflikt rad-obitelj značajno veći od konflikta obitelj-rad (Tablica 6.6.), što

je u skladu s onim što konzistentno pokazuju rezultati dosadašnjih istraživanja (Kinnunen i Mauno,

1998; Frone, 2003; Grzywacz i sur., 2007). Uz to, korelacijske analize (Tablica 42 u Prilogu)

pokazuju da nema značajne korelacije između ova dva tipa konflikta. Neki istraživači (npr. Čudina-

Obradović i Obradović, 2001) navode da pojedinac orijentiran na obitelj može osjećati da mu veće

smetnje čine izvori stresa (zahtjevi) na poslu (konflikt rad-obitelj), dok obaveze i zahtjeve unutar

39

obitelji smatra uobičajenim, ali ne i stresnim. To će pretežito biti oni pojedinci koji rade u vremenski

zahtjevnim i stresnim zanimanjima, a konflikt uloga povećavat će se kad se povećava vremenska

opterećenost poslom, odgovornost u poslu i smanjuje mogućnost elastične i samostalne organizacije

radnog vremena i radnih zadataka.

Slika 6.3.: Prosječne razine konflikta rad-obitelj i obitelj-rad kod smjenskih i dnevnih radnica

F(1, 127)=12,365, p=,00061

Konflikt rad-obitelj

Konflikt obitelj-rad

Nesmjenska Smjenska


0,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

Raz

ina

konf

likta

ulo

ga

Tablica 6.5.: Deskriptivni parametri za dva tipa konflikta radne i obiteljske uloge kod smjenskih i dnevnih radnica

Organizacija vremena rada Ukupno

(N=129) Nesmjenska (N=37)

Smjenska (N=92)

Faktori M sd M sd M sd Konflikt rad-obitelj 3,432 1,275 4,666 1,258 4,312 1,377 Konflikt obitelj-rad 1,941 0,785 2,075 1,307 2,037 1,180

Tablica 6.6.: Analiza varijance s ponovljenim mjerenjima za ispitivanje razlika u razini konflikta radne i obiteljske uloge između smjenskih i dnevnih radnica

Izvor varijabiliteta df F p

Smjene 1/129 14,49 0,0002

Konflikti uloga 1/129 170,3 0,0000

Interakcija (Smjene*Konflikt) 1/129 12,36 0,0006

40

Tablica 6.7.: Deskriptivni parametri za dva tipa konflikta radne i obiteljske uloge kod radnica s različito organiziranim smjenama.


Stalna jutarnja smjena

Rotacije unaprijed-12 sati

Rotacija unaprijed-

8 sati

Rotacija unatrag + neregularna-

8 sati Varijable N M sd N M sd N M Sd N M sd Konflikt

rad-obitelj 37

3,43 1,27 25

4,36 1,21 37

4,60 1,41 29

4,97 1,05

Konflikt obitelj-rad 1,94 0,78 1,72 0,76 2,28 1,52 2,15 1,35

6.3. Socijalna podrška nadređenog i obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica

Za socijalnu podršku na poslu, u ovom slučaju od strane nadređenog, je u prijašnjim

istraživanjima pokazano da može ublažiti efekte raznih stresora na poslu (Ayree i Luk, 1996; Frone i

sur., 1997; Parasuraman i sur., 1992), te da je negativno povezana s razinom konflikta radne i

obiteljske uloge (npr., Erdwins i sur., 2001). Prema Froneovom modelu (1992; 1997) trebala bi biti u

negativnoj korelaciji s konfliktom rad-obitelj, što je i dobiveno (df=127; r=-0,27; p=0,02). Pokazalo

se da je socijalna podrška nadređenog također u negativnoj korelaciji s prekovremenim radom i

težinom posla, te s odgovornošću radnice za brigu o starijoj osobi (Tablica 42 u Prilogu), ali nije

povezano s percipiranim negativnim efektima organizacije vremena rada na obitelj, zdravlje i

društveni život i ne razlikuje se njegova razina s obzirom na vrstu organizacije vremena rada

(Tablice 6.8. i 6.9.). Dakle, nadređeni može izaći ususret kad su u pitanju prekovremeni rad, posao

koji se obavlja i dodatna odgovornost koju radnica ima kod kuće u obliku brige o starijoj osobi i na

taj način može doprinijeti smanjenju konflikta rad-obitelj, ali ne može puno utjecati na organizaciju

radnog vremena.

Za socijalnu podršku od obitelji je u dosadašnjim istraživanjima utvrđeno da je negativno

povezana s konfliktom radne i obiteljske uloge (npr., Aryee i sur., 1998), odnosno konfliktom obitelj-

rad (Adams i sur., 1996; Parasuraman i sur., 1996; Frone i sur., 1997). Nije dobivena značajna

razlika u ovoj varijabli s obzirom na način organizacije vremena rada i smjena (Tablice 6.8. i 6.9.),

što bi značilo da sve ispitanice dobivaju ili percipiraju podjednaku prosječnu razinu socijalne podrške

od svojih obitelji. Korelacijske analize (Tablice 43 i 44 u Prilogu) pokazuju da su socijalna podrška

od obitelji i konflikt obitelj-rad značajno i negativno povezani kod skupine smjenskih radnica, dok

nisu povezani kod skupine dnevnih radnica, što može značiti da je skupini smjenskih radnica

potrebnija podrška od obitelji u usklađivanju radnih i obiteljskih obaveza da bi doživjele manje

41

konflikta obitelj-rad za razliku od dnevnih radnica koje, vjerojatno zbog manjeg konflikta rad-obitelj,

imaju dovoljno vremena i energije za udovoljavanje zahtjevima obitelji u vremenu koje je

predviđeno za to. Zato je moguće da je upravo zbog visoke razine socijalne podrške od obitelji, koja

se ne razlikuje s obzirom na način organizacije radnog vremena, manji konflikt obitelj-rad, odnosno

da socijalna podrška od obitelji djeluje kao 'buffer' varijabla u odnosu smjenskog rada i ovog

konflikta.

U dodatnoj analizi je dobiveno da je percipirana veća razina socijalne podrške od obitelji

nego od nadređenog, u prosjeku za skoro jedan stupanj na Likertovoj skali (Slika 6.5.). Ovakav se

rezultat mogao očekivati s obzirom na to da su članovi obitelji međusobno povezani na više načina,

posebice emocionalno, te mogu jedni drugima pružati podršku koja je i instrumentalna i emocionalna

i koja se u nekim istraživanjima pokazala relevantnijom za općenitu dobrobit zaposlene žene (Carver

i Jones, 1992). Dakle, zbog same prirode socijalne podrške koju možemo primati od obitelji možemo

je više zamjetiti i bit će efikasnija od podrške nadređenog. S nadređenim u većini slučajeva nema

tolike bliskosti kakva je između članova obitelji, ne može mu se toliko toga povjeriti, a niti se može

previše očekivati od nadređenog budući da, posebice kod medicinskih sestara, nadređeni/a ima dosta

zaposlenica o kojima treba voditi računa.

Slika 6.5.: Prosječna razina percipirane socijalne podrške od nadređenog i obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica

F(1, 127)=,00055, p=,98130

Socijalna podrška (nadređeni)

Socijalna podrška (obitel j)

Nesmjenska Smjenska


0,0

4,4

4,6

4,8

5,0

5,2

5,4

5,6

5,8

6,0

6,2

Raz

ina

soci

jaln

e po

dršk

e

42

Tablica 6.8.: Deskriptivni parametri i rezultati jednosmjernih analiza varijance socijalne podrške od obitelji i nadređenog kod smjenskih i dnevnih radnica


Socijalna podrška (obitelj) 37

5,72 1,04 92

5,82 0,98 1/129 0,248 0,619

Socijalna podrška (nadređeni) 4,97 1,35 5,06 1,23 1/129 0,133 0,716

Tablica 6.9.: Deskriptivni parametri i rezultati jednosmjernih analiza varijance socijalne podrške od obitelji i nadređenog kod radnica s različito organiziranim smjenama


Stalna

jutarnja smjena (N=37)

Rotacije unaprijed-

12 sati (N=25)

Rotacija unaprijed-

8 sati (N=37)

Rotacija unatrag +

neregularna-8 sati

(N=25) Varijable M sd M sd M sd M sd F p

Soc. podrška (obitelj) 5,72 1,04 5,85 0,80 5,81 1,15 5,76 0,90 0,09 0,962

Soc. podrška (nadređeni) 4,97 1,35 5,26 1,42 5,13 1,04 4,81 1,31 0,65 0,580

6.4. Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja kod smjenskih i dnevnih radnica

Analizom varijance rezultata na upitniku kvalitete obiteljskog funkcioniranja (Tablice 6.11. i

6.13.) nije dobivena značajna razlika s obzirom na različite vrste organizacije radnog vremena, a ni

između različitih faktora obiteljskog funkcioniranja. Iako se moglo očekivati, polazeći od rezultata

nekih dosadašnjih istraživanja koja su se bavila utjecajima smjenskog rada na obitelj (npr., Mott i

sur., 1965; Costa, 2003) da će kvaliteta funkcioniranja u obitelji biti manja kod smjenskih radnica,

polazeći od rezultata nekih drugih istraživanja (Frone i sur., 1997; Voydanoff, 2005) može se

očekivati da će funkcioniranje u obitelji biti negativno povezano s doživljenom razinom konflikta

obitelj-rad, a neće biti povezano sa smjenskim radom. Ovo potvrđuju korelacijske analize u ovom

istraživanju (Tablice 43 i 44 u Prilogu) koje pokazuju da između faktora obiteljskog funkcioniranja i

konflikta rad-obitelj nema značajne korelacije ni kod jedne ni kod druge skupine ispitanica. S druge

strane, značajna je i negativna korelacija svih faktora obiteljskog funkcioniranja i konflikta obitelj-

rad kod smjenskih, ali ne i kod jutarnjih radnica. Ovo može, kao što je slučaj i sa socijalnom

podrškom od obitelji, ukazivati na veću važnost kvalitetnih obiteljskih odnosa da bi smjenske radnice

43

mogle bez interferencije članova obitelji adekvatno funkcionirati na poslu. Na Slici 6.6. je vidljivo da

obje skupine ispitanica percipiraju visoku kvalitetu obiteljskog funkcioniranja, pa bi se moglo

pretpostaviti da i zbog dobrog općenitog obiteljskog funkcioniranja nema značajne razlike u

konfliktu obitelj-rad s obzirom na organizaciju vremena rada, ili da je funkcioniranje u obitelji

postalo ili ostalo kvalitetno zbog nepostojanja ovog konflikta (u prosjeku).

Slika 6.6.: Prosječnih razina pojedinih aspekata kvalitete obiteljskog funkcioniranja kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama

F(9, 372)=1,0684, p=,38537

Zajedništvo Skladnost Konflikt Tolerancija




0,0

5,4

5,6

5,8

6,0

6,2

6,4

6,6

6,8

7,0

Raz

ina

kval

itete

funk

cion

iranj

a

Tablica 6.10.: Deskriptivni parametri za analize varijance faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva poslom, obiteljskim životom i životom općenito kod smjenskih i dnevnih radnica

Organizacija vremena rada Ukupno (N=129) Nesmjenska (N=37) Smjenska (N=92)

Faktori M sd M sd M sd

Zajedništvo 5,948 0,842 6,116 0,824 6,068 0,829

Skladnost 5,879 0,896 6,120 0,973 6,051 0,954

Konflikt 5,887 0,991 5,951 1,027 5,933 1,013

Tolerancija 5,930 0,761 5,908 0,859 5,914 0,829

44

Tablica 6.11.: Analiza varijance faktora obiteljskog funkcioniranja kod smjenskih i dnevnih radnica

Izvor varijabiliteta df F p Smjene 1/129 0,597 0,441

Faktori Obit.funkc. 3/129 0,520 0,668

Interakcija (Smjene*Obit.funk.) 3/129 0,892 0,445 Tablica 6.12.: Deskriptivni parametri za analize varijance faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva poslom, obiteljskim životom i životom općenito kod radnica s različito organiziranim smjenama


Stalna jutarnja smjena (N=37)

Rotacije unaprijed-

12 sati (N=25)

Rotacija unaprijed-

8 sati (N=37)

Rotacija unatrag + neregularna- 8 sati (N=29)

Varijable M sd M sd M sd M sd Zajedništvo 5,94 0,84 6,29 0,56 6,13 0,89 5,93 0,91

Skladnost 5,87 0,89 6,15 1,26 6,21 0,80 5,95 0,90

Konflikt 5,88 0,99 6,30 0,79 5,82 1,09 5,76 1,06

Tolerancija 5,93 0,76 6,14 0,60 5,82 1,03 5,81 0,79 Tablica 6.13.: Analiza varijance faktora obiteljskog funkcioniranja kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama

Izvor varijabiliteta df F p Rotacije 3/128 1,256 0,292

Faktori Obit.funkc. 3/128 1,756 0,155 Interakcija (Rotacije*Obit.funk.) 9/128 1,068 0,385

45

6.5. Zadovoljstvo poslom, obitelji i životom kod smjenskih i dnevnih radnica

U analizama varijance za ispitivanje razlika u zadovoljstvu životom, poslom i obitelji

dobiveno je da se značajno razlikuju razine tih zadovoljstava međusobno (Tablica 6.15.), posebice

kod smjenskih radnica. Općenito je najveće zadovoljstvo obiteljskim životom, zatim životom

općenito, te zadovoljstvo poslom. Na Slici 6.7. je vidljivo da postoji značajna interakcija, odnosno da

je, zadovoljstvo poslom u prosjeku veće kod dnevnih radnica, a zadovoljstvo obiteljskim i životom

općenito kod smjenskih, s time da je razlika u zadovoljstvu obiteljskim životom jedina značajna

(Tablica 32 u Prilogu). U dodatnoj regresijskoj analizi, na cijelom uzorku, sa zadovoljstvom

obiteljskim životom kao kriterijem, kad su zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo životom izbačeni iz

analize dobiveno je da je su dob i socijalna podrška obitelji značajni prediktori. Socijalna podrška

obitelji je pozitivan prediktor, a dob negativan (Tablica 48 u Prilogu). Budući da je skupina dnevnih

radnica značajno starija u odnosu na smjenske, razlika u zadovoljstvu obiteljskim životom bi se

mogla pripisati tome. Jedan od razloga zbog kojeg je dob negativan prediktor zadovoljstva u obitelji

može biti da su i djeca već starija i samostalnija, pa se majke osjećaju manje potrebnima i

usamljenijima unutar uže obitelji. U nekim dosadašnjim istraživanjima (npr., Rollins, 1989; prema

Schaie i Willis, 2001) je dobiveno da postoji tek blagi pad bračnog zadovoljstva nakon

osamostaljivanja i odlaska djece iz obiteljskog doma, nakon čega dolazi do ponovnog povećanja tog

zadovoljstva. Više je potvrde značajnom opadanju bračnog zadovoljstva kad djeca postaju

adolescenti (Steinberg i Silverberg, 1987; prema Schaie i Willis, 2001). O ovome se može samo

nagađati, budući da u ovom istraživanju nije kontrolirana dob djece. Također nije stavljen naglasak

na broj djece koja žive kod kuće u pitanju o broju djece. Tako bi navedeni propusti mogli biti neki od

nedostataka ovog ispitivanja.

U korelacijskim analizama (Tablica 46 u Prilogu) utvrđeno je da kod radnica u prvoj smjeni

zadovoljstvo životom nije povezano sa zadovoljstvom poslom, a je sa zadovoljstvom s obitelji.

Subordiniranost zadovoljstva poslom zadovoljstvu životom je dobivena i u drugim dosadašnjim

istraživanjima (npr., Brief, 1981; prema Brief i Hollenbeck, 1985), posebice onih kojima posao vrlo

malo znači. Kod iste skupine ispitanica značajno su povezani zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo s

obitelji. Ovo je potvrda hipotezi prelijevanja između posla i obitelji; dakle, zadovoljstvo poslom

utječe na zadovoljstvo s obitelji i obrnuto, a može značiti da zadovoljstvo poslom djelujući na

zadovoljstvo s obitelji indirektno utječe na zadovoljstvo životom. Korelacijake analize na skupini

smjenskih radnica (Tablica 47 u Prilogu) pokazuju da su zadovoljstvo poslom, s obitelji i životom svi

međusobno povezani, što također potvrđuje hipotezu prelijevanja. Marks (2001) navodi da je za žene

uobičajena uključenost u višestruke uloge tijekom života, ali da je pri tom za mentalno i fizičko

46

zdravlje bitno koliko su uspješne u usklađivanju zahtjeva iz različitih uloga, što može utjecati na

zadovoljstvo životom. Budući da je kod smjenskih radnica veći konflikt rad-obitelj, one vjerojatno

trebaju uložiti veći napor da im taj konflikt ne poremeti obiteljske odnose, te je moguće da upravo to

utječe na njihovo zadovoljstvo životom.

Analize varijance afektivnih i kognitivno-evaluativnih komponenti zadovoljstva životom,

poslom i obitelji (Tablice 6.17., 6.18., 6.19., 6.20., 6.21., 6.22.) pokazuju da je afektivna komponenta

veća od kognitivno-evaluativne na svim domenama i kod svih ispitanica. Značajna razlika između

smjenskih i dnevnih radnica dobivena je u kognitivnoj komponenti zadovoljstva poslom (Tablica

6.17. i Tablica 32 u Prilogu), tako da je procjena te komponente veća kod dnevnih radnica (Slika

6.8.). Uzimajući u obzir sve skupine ispitanica s obzirom na vrstu organizacije smjena (Tablica

6.18.), dobiveno je da je procjena navedene komponente najmanje kod radnica koje rade u

dvanaestosatnim smjenama (Slika 6.9. i Tablica 40 u Prilogu). Ovo bi značilo da, iako su ispitanice

uglavnom sretne na svom poslu (u prosjeku 5.stupanj na Likertovoj skali procjene), koji je ujedno

posao koji vjerojatno ne bi radile da ga ne vole, i zadovoljne svojim poslom (u prosjeku 5.stupanj na

skali procjene), uspoređujući se s radnicama koje rade u drugačijim smjenama, imaju negativniji stav

prema svom poslu. Ovo se moglo očekivati s obzirom na to da ove radnice, uz to što rade i noćne

smjene, imaju produženo radno vrijeme, pa mogu osjećati relativno veći umor na poslu na kraju

smjene, što su npr., Mitchell i Williamson (2000) utvrdili.

Slika 6.7.: Prosječne razine zadovoljstva poslom, obitelji i životom kod smjenskih i dnevnih radnica

F(2, 222)=3,3955, p=,03527

Zad.poslom Zad.životom Zad.obitelji

Nesmjenska Smjenska


0,0

4,6

4,8

5,0

5,2

5,4

5,6

5,8

6,0

6,2

6,4

6,6

Raz

ina

zado

voljs

tva

47

Tablica 6.14.: Deskriptivni parametri za analize varijance zadovoljstva poslom, obitelji i životom i njihovih afektivnih i kognitivno-evaluativnih komponenti kod smjenskih i dnevnih radnica

Organizacija vremena rada Ukupno Nesmjenska Smjenska

Faktori N M sd N M sd N M sd Zadovoljstvo

poslom 35 5,228 1,330 78 5,012 1,110 113 5,079 1,181

Moj posao (kog) 29 3,763 1,648 75 2,634 1,469 104 2,949 1,596

Moj posao (af) 29 5,283 0,946 75 4,880 1,253 104 4,992 1,185

Zad.s obitelji 35 5,542 0,980 78 5,743 1,049 113 5,681 1,028

Moja obitelj (kog) 32 5,618 1,226 77 5,592 1,145 109 5,600 1,164

Moja obitelj (af) 32 6,401 0,578 77 6,436 0,634 109 6,426 0,616 Opće zadovoljstvo

životom 35 5,714 1,250 78 6,102 0,876 113 5,982 1,017

Moj život (kog) 31 4,709 1,417 77 4,511 1,508 108 4,568 1,479

Moj život (af) 31 6,170 0,589 77 6,084 0,962 108 6,109 0,869 Tablica 6.15.: Deskriptivni parametri za analize varijance zadovoljstva poslom, obitelji i životom i njihovih afektivnih i kognitivno-evaluativnih komponenti kod radnica s različito organiziranim smjenama



Rotacije unaprijed-

12 sati

Rotacija unaprijed-

8 sati

Rotacija unatrag + neregularna-

8 sati Varijable N M sd N M sd N M sd N M sd

Zad.poslom 35 5,22 1,33 23 4,86 0,96 30 5,06 1,20 24 5,08 1,17

Moj posao (af) 29 5,28 0,94 24 4,87 1,15 27 5,08 1,07 24 4,65 1,52 Moj posao

(kog) 29 3,76 1,64 24 2,34 1,11 27 2,73 1,67 24 2,80 1,55

Zad.s obitelji 35 5,54 0,98 23 5,86 1,05 30 5,90 1,06 24 5,41 1,01

Moja obitelj (af) 32 6,40 0,57 24 6,58 0,43 31 6,50 0,58 22 6,18 0,81

Moja obitelj(kog) 32 5,61 1,22 24 5,65 1,06 31 5,76 0,87 22 5,28 1,50

Opće zad. životom 35 5,71 1,25 23 6,39 0,78 30 6,06 0,82 24 5,87 0,99

Moj život (af) 31 6,17 0,58 24 6,31 0,56 29 6,28 0,80 24 5,61 1,27

Moj život (kog) 31 4,70 1,41 24 4,53 1,27 29 4,57 1,55 24 4,40 1,71

48

Tablica 6.16.: Analiza varijance zadovoljstva obitelji, poslom i životom kod smjenskih i dnevnih radnica


Zadovoljstvo 2/113 22,828 0,000000

Interakcija (Smjene*Zadov.) 2/113 3,395 0,035275 Slika 6.8.: Prosječne razine komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod smjenskih i dnevnih radnica

F(1, 102)=5,6817, p=,01899

Afektivna komponenta

Kognitivna komponenta

Nesmjenska Smjenska


0,01,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

Raz

ina

eval

uaci

je

Tablica 6.17.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod smjenskih i dnevnih radnica


Komp.zad.poslom 1/104 153,2 0,000

Interakcija (Smjene*Komp.) 1/104 5,682 0,018

49

Slika 6.9.: Prosječne razine komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod radnica s različito organiziranim smjenama

F(3, 100)=2,9573, p=,03604

Afektivna evaluacija Kognitivna evaluacija

a b e n

rotacije

0,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

Razin

a ev

alua

cije

* a- rotacija unaprijed; b- rotacija unatrag+iregularna; e-dvanaestosatna; n-jutarnja

Tablica 6.18.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama


Komp.zad.poslom 1/104 229,1 0,000

Interakcija (Rotacije*Komp.) 3/104 2,957 0,036

Nije dobivena značajna razlika ni u afektivnoj ni u kognitivnoj komponenti zadovoljstva

obiteljskim životom (Tablice 6.19 i 6.20), što ide u prilog rezultatima istraživanja Motta i suradnika

(1965; prema Vizek-Vidović, 1990) koji pokazuju da, iako smjenski rad može biti negativno povezan

s efikasnošću usklađivanja obiteljskih i radnih obaveza, ne utječe bitno na stupanj bračne i obiteljske

sreće. Također, kako je uglavnom konflikt obitelj-rad u većini dosadašnjih istraživanja (npr., Frone i

sur., 1997) povezivan s nezadovoljstvom u obitelji, a različite skupine ispitanica u ovom istraživanju

se ne razlikuju po tom konfliktu, neznačajna razlika u ovim konponentama ide i tome u prilog.

50

Tablica 6.19.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva obiteljskim životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod smjenskih i dnevnih radnica


Komp.zad.obitelji 1/109 60,60 0,000


Tablica 6.20.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva obiteljskim životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod ispitanica koje rade u različito organiziranim smjenama


Komp.zad.obitelji 1/109 74,51 0,000


Značajna razlika između ispitanica koje rade u različito organiziranim smjenama dobivena je

još jedino u afektivnoj komponenti zadovoljstva životom. Iako to nije vidljivo u Tablici 6.20., ova je

razlika dobivena jednosmjernom analizom varijance kad su uzete u obzir različite skupine smjenskih

radnica (Tablica 33 u Prilogu). Scheffeovim postupkom (Tablica 41 u Prilogu) je utvrđeno da se ova

razlika odnosi na smanjenu razinu ove komponente kod ispitanica kojima su smjene iregularne i

rotirane unatrag u odnosu na druge dvije skupine smjenskih radnica. Ovo do neke mjere odražava

razlike u razini negativnih efekata smjenskog rada na obitelj. Moguće je da smanjena mogućnost

organiziranja vanradnih aktivnosti, koja može biti dodatan stresor ispitanicama u iregularnoj smjeni

zbog neizvjesnosti rasporeda radnog vremena, te kumulativni deficit sna nakon zgusnutih smjena

otežava osobno funkcioniranje izvan radnog mjesta i dovodi do negativnijeg afekta. Ova

pretpostavka je dijelom potvrđena rezultatima istraživanja Amelsvoorta i suradnika (2004) koji

pokazuju da radnici koji rade u unatrag rotiranim smjenama imaju veću potrebu za oporavkom, lošiji

zdravstveni status i lošiju kvalitetu sna, a za lošiju kvalitetu sna je još Singer (1982) utvrdio da

dovodi do negativnih afekata kao što su stalna anksioznost, depresija i neurotični poremećaji. Treba

reći da je ovo istraživanje provedeno u sklopu jednog većeg istraživanja (Šimunić, Rupić, Gregov i

Šimić, 2008), čiji rezultati pokazuju da skupine ispitanica u iregularnim i unatrag rotiranim

smjenama zaista procjenjuju lošijim svoj zdravstveni status od ostalih skupina ispitanica.

51

Slika 16: Prosječne razine komponenti zadovoljstva životom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama

F(3, 104)=,90426, p=,44179

Afektivna komponenta

Kognitivna komponenta



Organizacija smjena

0,0

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0R

azin

a ev

alua

cije

Tablica 6.21.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod smjenskih i dnevnih radnica


Smjene 1/108 0,438 0,509

Komp.zad.životom 1/108 109,8 0,000


Tablica 6.22.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama


Komp.zad.životom 1/108 136,9 0,000


52

6.6. Regresijske analize

Regresijskom analizom s konfliktom rad-obitelj kao kriterijem utvrđeno je da su percipirani

negativni efekti smjenskog rada jedini značajan prediktor ovom konfliktu od svih ispitivanih varijabli

(Tablica 6.23.). Što su ti subjektivni efekti negativniji to je veći konflikt rad-obitelj. Ovime je

potvrđeno da su subjektivni pokazatelji efekata rada u smjenama i dugim radnim satima općenito

bolji prediktori ishoda takvog rada među kojima se ubraja konflikt rad-obitelj, na što je upozorio

Barnett (2004). Od ostalih varijabli je težina posla jedina na granici značajnosti. Dakle, upravo je

organizacija radnog vremena dominantan faktor konflikta rad-obitelj. Ovakvi rezultati idu u prilog

rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja (npr., Staines i Pleck, 1984). Tablica 6.23.: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom konflikt rad-obitelj na cijelom uzorku ispitanica (validni N=80)

Varijable Beta t p Dob -0,031 -0,316 0,752

Stručna sprema 0,085 1,091 0,278 Sadasnji radni staž -0,068 -0,836 0,405

Smjene 0,046 0,439 0,661 Prekovremeni rad 0,022 0,270 0,787

Školovanje -0,029 -0,398 0,691 Broj djece 0,130 1,615 0,110

Briga o djeci 0,114 1,356 0,178 Kućanski poslovi -0,100 -1,257 0,212

Starija osoba 0,092 1,252 0,213 Težina posla 0,164 1,919 0,058

Efekti smjena 0,689 7,202 0,000 Konflikt obitelj-rad -0,055 -0,638 0,525

Socijalna podrška nadređenog -0,088 -0,895 0,373 Socijalna podrška od obitelji -0,031 -0,334 0,739

Zajedništvo -0,098 -0,868 0,387 Skladnost -0,061 -0,588 0,557 Konflikt 0,007 0,077 0,938

Tolerancija 0,062 0,628 0,531 Zadovoljstvo poslom -0,021 -0,232 0,816

Zadovoljstvo nadređenim 0,074 0,693 0,489 Zadovoljstvo suradnicima -0,038 -0,463 0,644

Zadovoljstvo životom -0,109 -1,202 0,232 Zadovoljstvo s obitelji 0,131 1,398 0,165

R 0,810 R2 0,656

Korigirani R2 0,553 F(24,80)=6,3693 p

53

Rezultati regresijske analize s konfliktom obitelj-rad kao kriterijem (Tablica 6.24.) pokazuju

da su prekovremeni rad, socijalna podrška od obitelji i obiteljski konflikt značajni prediktori

konfliktu obitelj-rad. Što je veći prekovremeni rad, veći konflikt u obitelji i manja socijalna podrška

to je veći ovaj konflikt. Moguće je da prekovremeni rad koji navode ispitanice nije formalan i

unaprijed određen, već je iznenadan, pa ga ni članovi obitelji ne očekuju unaprijed. Socijalna podrška

je negativan prediktor konflikta obitelj-rad, što je utvrđeno i u dosadašnjim istraživanjima (Adams,

King i King, 1996; Parasuraman i sur., 1996; Patel, 2008). Na primjer, obitelj može pokazati podršku

u nastojanju da smanje konflikt obitelj-rad prilagođavajući vrijeme obroka, obiteljskih i društvenih

aktivnosti radnom vremenu radnika, što je kvalitativnom analizom pokazano u istraživanju

Grzywacza i suradnika (2007). Neka, pak, istraživanja pokazuju da je povećanje socijalne podrške

jedan od pozitivnih efekata zaposlenosti žene, posebice u vremenski zahtjevnim i stresnim

poslovima (Barnett i Hyde, 2001). Konflikt unutar obitelji je najznačajniji negativan prediktor

konflikta obitelj-rad. Treba napomenuti da veći rezultat na skali Konflikt održava manju razinu

konflikta u obitelji, pa se zapravo može reći da je veća razina konflikta u obitelji povezana s

povećanjem konflikta zbog ometajućeg djelovanja obitelji na posao. Ovo je u skladu s rezultatima

nekih dosadašnjih istraživanja (Frone i sur., 1997; Hill i sur., 2004) koji pokazuju da je manja

kvaliteta međusobnih odnosa članova obitelji povezana s većim konfliktom obitelj-rad. Ovo je

razumljivo s obzirom na to da obiteljske razmirice mogu, npr., dekoncentrirati radnika u poslu ili

radnica može pokazati negodovanje i započeti svađu zbog negativnog ometajućeg djelovanje obitelji

na njezin posao.

Nadalje, regresijskom analizom sa zadovoljstvom životom kao kriterijem (Tablica 6.25.) je

dobiveno da su značajni prediktori zadovoljstvu životom zadovoljstvo sa suradnicima i zadovoljstvo

obiteljskim životom. Može se reći da je, ako su suradnici ujedno i dobri prijatelji s kojima se radnica

druži, za procjenu zadovoljstva životom važno koliko su zadovoljne općenito odnosima sa sebi

bliskim osobama. U isto vrijeme može značiti i percepciju dostupnosti veće socijalne podrške, za

koju je utvrđeno da je radnice percipiraju visokom kad dolazi od članova obitelji, a nije ispitana ona

od strane suradnika.

54

Tablica 6.24.: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom konflikt obitelj-rad na cijelom uzorku ispitanica (validni N=80)


Stručna sprema 0,113 1,129 0,261 Sadasnji radni staž 0,107 1,017 0,311

Smjene -0,002 -0,017 0,986 Prekovremeni rad 0,264 2,592 0,011

Školovanje -0,077 -0,815 0,417 Broj djece -0,057 -0,550 0,583

Briga o djeci 0,012 0,114 0,909 Kućanski poslovi -0,184 -1,820 0,072

Starija osoba 0,148 1,589 0,115 Težina posla 0,109 0,985 0,327

Efekti smjena 0,155 0,996 0,322 Konflikt rad-obitelj -0,091 -0,638 0,525

Socijalna podrška nadređenog 0,172 1,374 0,173 Socijalna podrška od obitelji -0,237 -2,024 0,046

Zajedništvo -0,005 -0,036 0,970 Skladnost -0,234 -1,793 0,076 Konflikt -0,398 -3,626 0,000

Tolerancija 0,072 0,569 0,570 Zadovoljstvo poslom -0,014 -0,120 0,904

Zadovoljstvo nadređenim 0,156 1,146 0,254 Zadovoljstvo suradnicima 0,059 0,563 0,574

Zadovoljstvo životom 0,154 1,327 0,188 Zadovoljstvo s obitelji 0,074 0,609 0,544

R 0,661 R2 0,437

Korigirani R2 0,268 F(24,80)=2,5875 p

55

Tablica 6.25.: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom zadovoljstvo životom (N=80)


Stručna sprema -0,080 -0,836 0,405 Sadasnji radni staž -0,115 -1,154 0,251

Smjene -0,085 -0,668 0,506 Prekovremeni rad 0,129 1,289 0,201

Školovanje 0,145 1,635 0,105 Broj djece -0,025 -0,252 0,801

Briga o djeci -0,101 -0,979 0,330 Kućanski poslovi 0,004 0,050 0,959

Starija osoba -0,002 -0,031 0,974 Težina posla 0,078 0,736 0,463

Efekti smjena 0,218 1,476 0,143 Konflikt rad-obitelj -0,162 -1,202 0,232 Konflikt obitelj-rad 0,139 1,327 0,188

Socijalna podrška nadređenog -0,153 -1,282 0,203 Socijalna podrška od obitelji 0,071 0,623 0,534

Zajedništvo 0,085 0,617 0,538 Skladnost -0,026 -0,207 0,835 Konflikt 0,112 1,003 0,318

Tolerancija -0,076 -0,634 0,527 Zadovoljstvo poslom 0,046 0,413 0,680

Zadovoljstvo nadređenim 0,094 0,720 0,473 Zadovoljstvo suradnicima 0,219 2,239 0,027

Zadovoljstvo s obitelji 0,310 2,805 0,006 R 0,699 R2 0,489

Korigirani R2 0,336 F(24,80)=3,1950 p

56

7. ZAVRŠNA RASPRAVA

Cilj ovog istraživanja bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u

smjenama. Zaposlene žene koje visoko vrednuju svoje zaposlenje i obiteljski život, s

povećanom potrebom za istodobnim zadovoljavanjem obiteljske i radne uloge, konflikt

između posla i obiteljskog života navode kao najčešći razlog stresa na radu (Frone i sur.,

1992). Iako je veći broj istraživanja već utvrdio povezanost smjenskog rada i konflikta radne i

obiteljske uloge (Burke, 1998; Fox i Dwyer, 1999), vrlo je malo istraživanja na ovom

području u društvima kao što je naše, gdje je još uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što

bi u osnovi moglo povećati rizik da profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i

kućanice kod smjenskih radnica. Još kad se tome pridoda postojanje dodatnih izvora stresa

kao što su manjak osoblja u bolnicama tijekom noćne smjene i činjenica da mnogi bolesnici

upravo noću imaju krize kod medicinskih sestara koje rade u noćnim smjenama, mogle bi

osjećati još veći konflikt ometajućeg djelovanja rada na obitelj (konflikt rad-obitelj).

Kako je i pretpostavljeno, rezultati ovog istraživanja pokazuju da se konflikt radne i

obiteljske uloge dijeli na dva odvojena konstrukta prema smjeru djelovanja – konflikt

ometajućeg djelovanja posla na obitelj (konflikt rad-obitelj) i konflikt ometajućeg djelovanja

obitelji na rad (konflikt obitelj-rad). Ova dva konflikta nisu značajno povezana i međusobno

se značajno razlikuju u svojoj veličini – konflikt rad-obitelj je veći od konflikta obitelj-rad.

Ovo se ujedno i općenito pokazalo u dosadašnjim istraživanjima, posebice u zemljama koje

visoko vrednuju instituciju obitelji (npr., Kuemmeling i sur., 2004). Također je u dosadašnjim

istraživanjima, u skladu s navedenim, dobiveno da se, ako je osoba emocionalno

zaokupljenija s obitelji nego s poslom, više osjećaju efekti poslovnih obaveza na obitelj nego

obrnuto (prema Ćudina-Obradović i Ćudina, 2001).

Kako je utvrđeno da su konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-rad odvojeni konstrukti,

za pretpostaviti je bilo da će ih određivati različiti faktori. Polazeći od Froneovog tzv.

integrativnog modela konflikta radne i obiteljske uloge (1992; 1997) i od rezultata drugih

dosadašnjih istraživanja (npr., Staines i Pleck, 1984; Tausig i Fenwick, 2002), moglo se

pretpostaviti da će strukturalni zahtjevi posla, kao što su smjenski rad i težina posla biti u

pozitivnoj korelaciji s konfliktom rad-obitelj, te na taj način u korelaciji sa zadovoljstvom u

poslu. U ovom istraživanju je utvrđeno da su percipirani efekti smjenskog rada jedini

značajan prediktor ovom konfliktu od svih ispitivanih varijabli. Što su ti subjektivni efekti

negativniji to je veći konflikt rad-obitelj. Ovime je potvrđeno da su subjektivni pokazatelji

57

efekata rada u smjenama i dugim radnim satima općenito bolji prediktori ishoda takvog rada

među kojima se ubraja konflikt rad-obitelj, na što je upozorio Barnett (2004). Tome u prilog

idu i utvrđene razlike između smjenskih i dnevnih radnica kako u veličini konflikta rad-

obitelj, tako i u percepciji razine negativnih efekata organizacije vremena rada na obiteljski i

društveni život i zdravlje. Utvrđeno je da su doživljeni efekti smjena negativniji i da je

konflikt rad-obitelj veći kod smjenskih radnica nego kod radnica koje rade samo u jutarnjoj

smjeni, što je bilo također za očekivati. Od ostalih varijabli je težina posla jedina na granici

značajnosti, koja se nije razlikovala između ove dvije skupine ispitanica, što znači da nije bilo

dodatnog efekta na ishode smjenskog rada. Socijalna podrška nadređenog se također, prema

rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja pokazala kao jedan faktor na poslu koji može biti

povezan s manjom veličinom konflikta rad-obitelj (npr., Erdwins, Buffardi, Casper i O'Brien,

2001; Frone i sur., 1997), što je dobiveno i u ovom istraživanju (df=127; r=-0,27; p=0,02).

Pokazalo se da je socijalna podrška nadređenog također u negativnoj korelaciji s

prekovremenim radom i težinom posla, te s odgovornošću radnice za brigu o starijoj osobi, ali

nije povezano s percipiranim negativnim efektima organizacije vremena rada na obitelj,

zdravlje i društveni život i ne razlikuje se njegova razina između smjenskih i dnevnih radnica

(Tablica 42 u Prilogu), Dakle, podrška nadređenog mogla bi smanjiti konflikt rad-obitelj

izlazeći ususret kad su u pitanju prekovremeni rad, posao koji se obavlja i dodatna

odgovornost koju radnica ima kod kuće u obliku brige o starijoj osobi, ali ne može puno

utjecati na organizaciju radnog vremena, koji je ujedno i dominantan faktor konflikta rad-

obitelj.

Što se tiče zadovoljstva poslom pokazalo se da, kad je mjereno skalom semantičkog

diferencijala, su njegova afektivna i kognitivna komponenta u negativnoj korelaciji s težinom

posla, a jedino je kognitivna komponenta zadovoljstva poslom u takvoj korelaciji s

percipiranim negativnim efektima vremena rada. Uz to, pokazalo se da je kognitivna

komponenta zadovoljstva poslom veća kod ispitanica koje rade u jutarnjoj smjeni nego kod

radnica koje rade u dvanaestosatnim smjenama. Dakle, tu se bitnim pokazao i način

organizacije smjena, a ne sam smjenski rad. Ovo se može pripisati njihovoj percepciji

negativnijih efekata organizacije vremena rada. Naime, težina posla se nije razlikovala kod

različitih skupina ispitanica, što znači da odvajaju sadržaj i vrijeme rada. Kako je ovo ujedno i

posao koji je takvog sadržaja da ga ispitanice ne bi radile da ga ne vole i da i im ne donosi

zadovoljstvo, može se reći da, iako su ove radnice općenito sretne u svom poslu i zadovoljne s

onim što rade, uspoređujući se s radnicama koje rade u drugim vrstama organizacije smjena

pokazuju negativniji stav prema svom poslu. Ovo se moglo očekivati s obzirom na to da ove

58

radnice, uz to što rade i noćne smjene, imaju produženo radno vrijeme, pa mogu osjećati

relativno veći umor na poslu na kraju smjene, što su npr., Mitchell i Williamson (2000)

utvrdili. Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990) upozoravaju da je ovaj izrazito

negativan stav prema noćnom radu rezultat specifičnih okolnosti u zdravstvenim ustanovama:

a) po noći je manje osoblja u bolnicama, pa je opterećenje objektivno veće, b) mnogi

bolesnici upravo noću imaju krize što predstavlja dodatno opterećenje, c) ispitanice su udate

žene koje osjećaju znatno veću interferenciju noćnog rada s vanradnim aktivnostima.

Međutim, povezanost konflikta rad-obitelj sa zadovoljstvom u poslu nije značajna kad je

mjerena globalnom skalom i kad se odvojeno gledaju smjenske i nesmjenske radnice,

vjerojatno radi uzimanja u obzir i kognitivne i afektivne komponente u ovoj procjeni.

Moguće je da konflikt rad-obitelj samo pojačava negativne efekte težine posla i smjenskog

rada na zadovoljstvo poslom, jer ga pojedinci u procjeni tog zadovoljstva gledaju kao jedan

od aspekata tih dviju varijabli.

Prema modelu Fronea i suradnika (1992; 1997) i prema rezultatima nekih dosadašnjih

istraživanja, moglo se pretpostaviti i to da će zahtjevi i karakteristike obiteljskog života biti

povezani s konfliktom obitelj-rad i sa zadovoljstvom obiteljskim životom. Pokazalo se da su

prekovremeni rad, socijalna podrška od obitelji i obiteljski konflikt značajni prediktori

konfliktu obitelj-rad. Što je veći prekovremeni rad, to je veći ovaj konflikt. Kod zemalja kao

što je naša, koje su u tranziciji, za muškarca je, kao primarnog 'hranitelja obitelji', uobičajenije

da radi prekovremeno i da žena zato obavlja više kućanskih poslova. Stoga je moguće da se

radi prekovremeno upravo zbog obitelji (zbog veće zarade), ali da članovi obitelji gledaju taj

rad kao odluku same radnice i kao nešto što je nepotrebno, pa ga zato ne odobravaju. Stoga,

kad radnice ostanu raditi prekovremeno, moguće je da upravo tada, kada propuštaju neke

uobičajene zajedničke obiteljske aktivnosti ili nisu u mogućnosti obaviti neke kućanske

zadatke koje inače u to vrijeme obavljaju, članovi obitelji direktno za to vrijeme ometaju

radnicu pozivima i upitima o vremenu dolaska kući i prigovaraju joj zbog toga.

Socijalna podrška od obitelji je negativan prediktor konflikta obitelj-rad, što je

utvrđeno i u dosadašnjim istraživanjima (Adams, King i King, 1996; Parasuraman i sur.,

1996; Patel, 2008). Na primjer, obitelj može pokazati podršku u nastojanju da smanje konflikt

obitelj-rad prilagođavajući vrijeme obroka, obiteljskih i društvenih aktivnosti radnom

vremenu radnika, što je kvalitativnom analizom pokazano u istraživanju Grzywacza i

suradnika (2007). Neka, pak, istraživanja pokazuju da je povećanje socijalne podrške jedan od

pozitivnih efekata zaposlenosti žene, posebice u vremenski zahtjevnim i stresnim poslovima

(Barnett i Hyde, 2001). Ovo znači da je moguće da postoji recipročan odnos između socijalne

59

podrške i konflikta obitelj-rad, no to se ne može potvrditi na temelju analiza provedenih u

ovom istraživanju.

Konflikt unutar obitelji je najznačajniji negativan prediktor konflikta obitelj-rad. Treba

napomenuti da veći rezultat na skali Konflikt održava manju razinu konflikta u obitelji, pa se

zapravo može reći da je veća razina konflikta u obitelji povezana s povećanjem konflikta zbog

ometajućeg djelovanja obitelji na posao. Ovo je u skladu s rezultatima nekih dosadašnjih

istraživanja (Frone i sur., 1997; Hill i sur., 2004) koji pokazuju da je manja kvaliteta

međusobnih odnosa članova obitelji povezan s većim konfliktom obitelj-rad. Ovo je

razumljivo s obzirom na to da obiteljske razmirice mogu, npr., dekoncentrirati radnika u poslu

ili radnica može pokazati negodovanje i započeti svađu zbog negativnog ometajućeg

djelovanja obitelji na njezin posao.

Povezanost socijalne podrške od obitelji i kvalitete funkcioniranja u obitelji s

konfliktom obitelj-rad, te percepcija visokih razina socijalne podrške i faktora kvalitete

obiteljskog funkcioniranja mogu pojasniti nisku razinu konflikta obitelj-rad kod svih

ispitanica, pri čemu se ne razlikuju ispitanice koje rade u različito organiziranim smjenama.

Već je spomenuto da je smjenski rad u pozitivnoj korelaciji sa konfliktom rad-obitelj, pa ako

se pretpostavlja da smjenske radnice mogu nadoknađivati vrijeme provedeno s obitelji uz

smanjenje kvalitetnog sna i ugrožavanje vlastitog zdravlja, te dolaziti na posao iscrpljene,

moglo se pretpostaviti i da će one imati veći konflikt obitelj-rad, što nije utvrđeno. Naime,

socijalna podrška i kvaliteta funkcioniranja u obitelji mogu se smatrati 'buffer' varijablama,

odnosno varijablama koje mogu ublažiti efekte smjenskog rada i ometajući utjecaj obitelji na

rad. Međutim, niska razina konflikta obitelj-rad može proizaći i iz činjenice da ispitanice rade

posao koji ne nose kući, pa se stoga ne isključuje mogućnost povećanja razine ovog konflikta

kod žena drugih profesija, kao što je posao profesora. Isto tako, niska razina ovog konflikta

može proizaći iz same kulture, koja je tradicionalnija, posebice za ulogu žene u obitelji, i za

koju se pretpostavljalo da bi mogla razlikovati rezultate ovog istraživanja i rezultate

istraživanja iz drugih, zapadnijih zemalja, gdje su dobivene više razine ovog konflikta (npr.,

Frone, Yardley i Markel, 1997; Kinnunen i Mauno, 1998; Hill, Yang, Hawkins i Ferris,

2004). Tome ide u prilog nepovezanost konflikta obitelj-rad s nekim strukturalnim zahtjevima

obitelji kao što su raspodjela brige o djeci i kućanskim poslovima, briga za stariju osobu i broj

djece. Moguće je da je to povezano s važnošću obitelji za žene u Hrvatskoj i s njihovim

očekivanjima o obvezama u obitelji, koje smatraju nužnim, a ne stresnim. Ometanje rada zbog

obiteljskih obaveza, koje smatraju svojim primarnim dužnostima, možda pripisuju sebi i

60

svojoj neuspješnosti u organiziranju poslovnih obaveza iu skladu s obiteljskim, a ne samoj

svojoj obitelji.

Dobiveno je da su sa zadovoljstvom u obitelji značajno povezani svi faktori

obiteljskog funkcioniranja i socijalna podrška obitelji, ali ne i konflikt obitelj-rad. Ovo se

može objasniti slično kao što je objašnjena nepovezanost konflikta rad-obitelj sa

zadovoljstvom u poslu. Naime, moguće je da u procjeni zadovoljstva obiteljskim životom

ispitanice više uzimaju u obzir općenito funkcioniranje u obitelji, podrazumijevajući pod tim i

socijalnu podršku, a konflikt obitelj-rad gledaju kao jedan popratni aspekt svega toga.

Međutim, u ovom istraživanju nisu provedene analize kojima bi se moglo zaključivati o

uzročno-posljedičnim vezama, pa to ostaje samo pretpostavka. Također, dobiveno je da je

zadovoljstvo s obitelji veće kod smjenskih nego kod dnevnih radnica, što je interpretirano

time što su dnevne radnice starija skupina ispitanica i da imaju veću odgovornost za brigu o

starijoj osobi. Zbog same strukture ispitivanog uzorka nije ih bilo moguće izjednačiti po svim

varijablama koje bi mogle imati dodatan efekt na stresore s posla, pa se ovo smatra jednim od

nedostataka ovog istraživanja koje treba uzeti u obzir u budućim istraživanjima.

Nadalje, dobiveno da su značajni prediktori zadovoljstvu životom zadovoljstvo sa

suradnicima i zadovoljstvo obiteljskim životom. Može se reći da je, ako su suradnici ujedno i

dobri prijatelji s kojima se radnica druži, za procjenu zadovoljstva životom važno koliko su

zadovoljne općenito odnosima sa sebi bliskim osobama. U isto vrijeme može značiti i

percepciju dostupnosti veće socijalne podrške, za koju je utvrđeno da je radnice percipiraju

visokom kad dolazi od članova obitelji, a nije ispitana ona od strane suradnika, te bi se i ona u

budućim istraživanjima trebala uzeti u obzir. Valja spomenuti da je dobiveno da su procjene

zadovoljstva životom, obitelji i poslom međusobno povezane kod smjenskih radnica, a kod

nesmjenskih su značajno povezani zadovoljstvo poslom i obitelji, te zadovoljstvo obitelji i

životom, ali ne i zadovoljstvo poslom i životom. Ova subordiniranost zadovoljstva poslom

zadovoljstvu životom je dobivena i u drugim dosadašnjim istraživanjima (npr., Brief, 1981;

prema Brief i Hollenbeck, 1985), posebice kod onih kojima posao vrlo malo znači. Ovim se

potvrđuje dio prve hipoteze, a i hipoteza prelijevanja, prema kojoj će zadovoljstvo obiteljskim

životom i poslom utjecati na zadovoljstvo životom, kod smjenskih radnica. Marks (2001)

navodi da je za žene uobičajena uključenost u višestruke uloge tijekom života, ali da je pri

tom za mentalno i fizičko zdravlje bitno koliko uspješno usklađivaju zahtjeve iz različitih

uloga, što može utjecati na zadovoljstvo životom. Budući da je kod smjenskih radnica veći

konflikt rad-obitelj, one vjerojatno trebaju uložiti veći napor da im taj konflikt ne poremeti

obiteljske odnose, te je moguće da upravo to utječe na njihovo zadovoljstvo životom. Za

61

skupinu dnevnih radnica bi se moglo reći da zadovoljstvo poslom, preko utjecaja na

zadovoljstvo s obitelji, indirektno utječe na procjenu zadovoljstva životom.

Treba reći da se za afektivnu komponentu zadovoljstva životom pokazao relevantnim

način organizacije smjena. Naime, dobiveno je da se međusobno razlikuju smjenske radnice

po razini te komponente, s time da je najmanjom procjenjuju radnice u iregulrnoj i smjeni

rotiranoj unatrag. Moguće je da smanjena mogućnost organiziranja vanradnih aktivnosti, koja

može biti dodatan stresor ispitanicama u iregularnoj smjeni zbog neizvjesnosti rasporeda

radnog vremena, te kumulativni deficit sna nakon zgusnutih smjena otežava osobno

funkcioniranje izvan radnog mjesta i dovodi do negativnijeg afekta, koji utječe na procjenu

ove komponente zadovoljstva životom. Za procjenu zadovoljstva životom se pokazalo da je povezano sa socijalnom podrškom

od obitelji i faktorima obiteljskog funkcioniranja, ali ne i s onom od nadređenog. Ovo

potvrđuje rezultat nekih dosadašnjih istraživanja (npr., Carver i Jones, 1992) da je socijalna

podrška u obitelji povezana s većim općim zadovoljstvom životom. Međutim, nisu uzete u

obzir različite vrste socijalne podrške (instrumentalna i emocionalna) koje bi možda mogle na

različit način biti povezane s efektima smjenskog rada, konfliktom radne i obiteljske uloge i

zadovoljstvom životom, s obitelji i poslom, te se preporučuje da se uzmu u obzir u budućim

istraživanjima..

Naposljetku, trebalo bi spomenuti još neka ograničenja ovog istraživanja. Naime, u

ovom je istraživanju trebalo više obuhvatiti strukturu obitelji. Nisu kontrolirani npr.,

zaposlenost bračnog partnera i dob djece koji bi mogli utjecati na količinu obaveza koju žena

ima u odgoju djece i u kućanstvu. Isto tako, u pitanju o broju djece nije stavljen naglasak na

broj djece koja s ispitanicama žive u obiteljskom domu. Nije ispitana relativna važnost obitelji

i posla za koju je u dosadašnjim istraživanjima utvrđeno da je povezan sa smjerom konflikta

(Carlson i Kacmar, 2000). Stoga se preporučuje da se ove varijable uzmu u obzir u budućim

istraživanjima na ovom području. Također, zanimljivo bi bilo, a možda i nužno u budućim

istraživanjima odvojeno ispitivati različite vrste konflikta radne i obiteljske uloge prema

uzroku (umor, nedostatak vremena i ponašajne strategije), a ne samo prema smjeru, i njihovu

povezanost s različitim načinima organizacije smjena i drugim poslovnim i obiteljskim

zahtjevima i karakteristikama.

62

8. ZAKLJUČCI: 1. Rezultatima ovog istraživanja je utvrđeno da od ispitivanih karakteristika rada i obitelji

postoje razlike između smjenskih i dnevnih radnica u procjeni razine negativnih efekata

vremena rada i odgovornosti za brigu o starijoj osobi. Smjenske radnice doživljavaju

negativnijim efekte vremena rada na obitelj, zdravlje i društveni život, a veća je proporcija

nesmjenskih radnica koje imaju odgovornost za brigu o starijoj osobi u usporedbi sa

smjenskim radnicama. Nadalje, utvrđeno je da je veličina konflikta zbog ometajućeg

djelovanja rada na obitelj veća kod smjenskih radnica, a nema razlike u konfliktu zbog

ometajućeg djelovanja obitelji na rad, ni u procjenjenim razinama kvalitete obiteljskog

funkcioniranja između smjenskih i dnevnih radnica. U procjenama zadovoljstva životom,

obitelji i poslom dobiveno je da je kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva

poslom najveća kod dnevnih radnica, a najmanja kod radnica koje rade u dvanaestosatnim

smjenama. Za afektivnu komponentu zadovoljstva životom dobiveno da je ona najmanja

kod ispitanica koje rade u iregularnim i unatrag rotiranim smjenama, procjene

zadovoljstva s obitelji su veće kod smjenskih radnica u odnosu na dnevne, a razlike u

procjenama zadovoljstva poslom i životom su dobivene samo kad se razmatraju njihove

komponente.

2. Utvrđeno je da je socijalna podrška nadređenog značajno povezana s konfliktom rad-

obitelj, ali ne i s konfliktom obitelj-rad i kvalitetom obiteljskog funkcioniranja, te da je od

različitih procjena zadovoljstva životom, obitelji i poslom značajno povezana samo s

afektivnom komponentom zadovoljstva poslom, i to pozitivno. Za socijalnu podršku od

obitelji je utvrđeno da je negativno povezana s konfliktom obitelj-rad, pozitivno povezana

s faktorima kvalitete funkcioniranja u obitelji, s procjenom zadovoljstva obiteljskim

životom i životom općenito, a nije značajno povezana s konfliktom rad-obitelj i s

procjenama zadovoljstva poslom.

63

9. LITERATURA

♦ Adams, G. A ; King, L. A; King, D. W. (1996): Relationships of job and family

involvement, family social support, and work-family conflict with job and life satisfaction

Journal of applied psychology, vol. 81, no4, pp. 411-420

♦ Ahasan, R., Mohiuddin, G. I Khaleque, A. (2002): Psychosocial Implications of Shift

Work: Case Study; Work Study, Vol. 51, br.3. 116-120

♦ Akerstedt, T. (1985): Adjustment of physiological circadian rhythms and the sleep-

wake cycle to shiftwork, Hours of work, Wiley, 1985

♦ Akerstedt, T., Fredlund, P., Gillberg, M., Jansson, B. (2002): Work load and work

hours in relation to disturbed sleep and fatigue in a large representative sample. J.

Psychosom Res. 2002 Jul;53(1):585-8.

♦ Allan, C., Loudon, R. I Peetz, D. (2007): Influences of work/nonwork conflict;

http://jos.sagepub.com/cgi/content/abstract/43/3/219

♦ Almeida, D. M.; McDonald, D. (1998): Weekly Rhythms of Parents' Work Stress,

Home Stress, and Parent-Adolescent Tension. New Directions for Child and Adolescent

Development

♦ Amelsvoort, L.G.P.M., Jansen, N.W.H., Swaen, G.M.H., Van der Brandt, P.A., Kant,

I.(2004): Direction of shift rotation among three-shift workers in relation to psychological

health and work-family conflict; Scadinavian Journal of Work, Environment, & Health,

30(2):149-156

♦ Anderson, J.E. (1970): Three-Shift-Work: A socio-medical investigation,

Socialforskingsinstitutet Vol. 42, Copenhagen

♦ Aryee, S.(1992): Antecedents and Outcomes of Work-Family Conflict Among Married

Professional Women: Evidence from Singapore; Human Relations, Vol. 45, No. 8, 813-837

♦ Aryee, S., Luk, V. (1996): Work and Nonwork Influences on the Career Satisfaction of

Dual-Earner Couples; Journal of Vocational Behavior, 49, 38-52

♦ Aryee, S., Luk,V., Leung, A., and Lo, S. (1998): Role Stressors, Interrole Conflict,

and Well-Being: The Moderating Influence of Spousal Support and Coping Behaviors among

Employed Parents in Hong Kong; Journal of Vocational Behavior, 54, 259-278

64

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Akerstedt%20T%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Fredlund%20P%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Gillberg%20M%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Jansson%20B%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&_urlType=action&newSearch=true&ERICExtSearch_SearchType_0=au&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Almeida+David+M.%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&_urlType=action&newSearch=true&ERICExtSearch_SearchType_0=au&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22McDonald+Daniel%22

http://www.sciencedirect.com/science/journal/00018791

♦ Bacharach, B., Bamberger, P., Conley, S. (1991) Work-home conflict among nurses

and engineers: Mediating the impact of role stress on burnout and satisfaction at work;

Journal of Organizational Behavior, 12, 39-53

♦ Baltes, B.B., Briggs, T.E., Huff, J.W., Wright, J.A. i Neuman, G.A. (1999): Flexible

and compressed workweek schedules: A meta analysis of their effects on work-related

criteria. Journal of Applied Psychology, 84, 496-513

♦ Barnett, R.C. (2004): Long Working Hours, Safety, And Health: Toward A National

Research Agenda; Community; families & Work Program; Women's Studies Research

Center, Brandeis University

♦ Barnett, R.C., Gareis, K.C., Brennan, R.T. (1992): Wives' Shift Work Schedules and

Husbands' and Wives' Well-Being in Dual earner Couples With Children; Journal of Family

Issues, Vol.29, No.3, 396-422

♦ Barnett, R.C., Hyde, J.H. (2001): Women, men, work, and family: An expansionist

theory; American Psychologist, 56, 781-796

♦ Barnett, R.C., Marshall, N.L. (1992): Worker and mother roles, spillover effects, and

psychological distress; Women Health, http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1632103

♦ Barnett, R.C., Shen, Y. (1997): Gender, High-and-Low-Schedule-Control Housework

Tasks, and Psychological Distress: A Study of Dual-Earner Couples; Journal of Family

Issues, Vol.18, No.4, 403-428

♦ Beatty, C.A. (1996): The stress of managerial and professional women: is the price too

high?; Journal of Organizational Behavior Vol. 17 Issue 3, P. 233 – 251

♦ Beavers, W.C., Hampson, R. I Hulgus, Y. (1990). Self-Report Family Inventory;

NICHID SECCYD- Wisconsin

♦ Boggild, H., Knutsson, A. (1999): Shift work, risk factors and cardiovascular disease.

Scand-J-Work-Environ-Health. 1999 Apr; 25(2): 85-99

♦ Bohle, P., Tilley, A. J. (1998): Early experience of shiftwork : Influences on attitudes; Journal of occupational and organizational psychology, vol. 71, no1, pp. 61-79 (1 p.1/4)

♦ Bond, J.T.; Galinsky, E.; Swanberg, J.E.(1998): The 1997 National Study of the

Changing Workforce; http://www.familiesandwork.org

♦ Brief, A.P. i Hollenbeck, J.R. (1985): Work and Quality of Life; International Journal

of Psychology, 20.

♦ Burke, R.J. (1999): Workaholism in Organizations: Gender differences. Sex Roles, 41,

333-345

65

http://nursing.umaryland.edu/events/archives/longworkhours/index.html

http://nursing.umaryland.edu/events/archives/longworkhours/index.html

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Barnett%20RC%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Marshall%20NL%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1632103

http://www3.interscience.wiley.com/journal/4691/home

http://www3.interscience.wiley.com/journal/21805/issue

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&_urlType=action&newSearch=true&ERICExtSearch_SearchType_0=au&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Bond+James+T.%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&_urlType=action&newSearch=true&ERICExtSearch_SearchType_0=au&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Galinsky+Ellen%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&_urlType=action&newSearch=true&ERICExtSearch_SearchType_0=au&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Swanberg+Jennifer+E.%22

http://www.familiesandwork.org/

♦ Carlson, D.S., Kacmar, K.M. (2000): Work–Family Conflict in the Organization: Do

Life Role Values make a Difference? Journal of Management, Vol. 26, No. 5, 1031-1054

♦ Carlson, D.S., Perrewé, P.L. (1999): The Role of Social Support in the Stressor-Strain

Relationship: An Examination of Work-Family Conflict ; Journal of Management, 25, 513-540

♦ Carol J. Erdwins, C.E., Buffardi; L.C., Casper, W.J., O'Brien, A.S. (2001): The

Relationship of Women's Role Strain to Social Support, Role Satisfaction, and Self- SO:

Family Relations VOL 50, NO: 3, PG: 230-238

♦ Carver, M.C., Jones, W.H. (1992): The Family Satisfaction Scale; Social Behavior

and Personality, 20, 71-84

♦ Chiu R.K.; Man J.S.W.; Thayer J.(1998): Effects of role conflicts and role

satisfactions on stress of three professions in Hong Kong: a path analysis approach; Journal

of Managerial Psychology, Vol. 13, N. 56, 318-

♦ Cinamon, R.G. and Rich, Y.(2002): Gender Differences in the Importance of Work

and Family Roles: Implications for Work–Family Conflict; Sex Roles Vol. 47, N. 11-12

♦ Cinamon, R.G., Weisel, A. I Tzuk, K. (2007): Work-Family Conflict within the

Family: Crossover Effects, Perceived Parent Child Interaction Quality, Parental Self-

Efficacy, and Life Role Attributions; Journal of Carreer Development, 34; 79

♦ Cohen, S. I Wills, T.A. (1985): Stress, social support, and the buffering hypothesis;

Psychological Bulletin, 98:310-57

♦ Colligan, M.J., Rosa, R.R. (1990): .Shiftwork effects on social and family life.

Occupational Medicine.;5(2):315-22.

♦ Connidis, I.A., McMullin, J.A. (2002): Sociological Ambivalence and Famil Ties: A

Critical Perspective; Journal of Marriage and Family 64(August 2002): 558-567

♦ Costa, G. (1996): The impact of shift and night work on health, Applied Ergonomics,

Volume27,Issue1,9-16

♦ Costa, G. (2003): Factors influencing health of workers and tolerance to shift work

Theoretical Issues in Ergonomics Science, Volume 4, Issue 3 & 4 , pages 263 - 288

♦ Costa, G., Lievore, F., Casaletti, G., Gaffuri, E., Folkard, S. (1989): Circadian

characteristics influencing interindividual differences in tolerance and adjustment to

shiftwork; Ergonomics, Volume 32, Issue 4 , 373 - 385

♦ Coverman, S.(1989): Women’s work is never done: The division of domestic labor

- Women: A feminist perspective – Mayfield

66

http://www.ingentaconnect.com/content/mcb/050;jsessionid=7pq44ihtfe3a.alice

http://www.ingentaconnect.com/content/mcb/050;jsessionid=7pq44ihtfe3a.alice

http://www.springerlink.com/content/101600/?p=e8b93c9f86f841b18b889c0b32abab1d&pi=0

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Colligan%20MJ%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Rosa%20RR%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus


http://www.sciencedirect.com/science?_ob=PublicationURL&_tockey=%23TOC%235685%231996%23999729998%2363564%23FLP%23&_cdi=5685&_pubType=J&view=c&_auth=y&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=6df1f0f72723b2293d84b90e21ac3e48

http://www.informaworld.com/smpp/title%7Econtent=t713697886%7Edb=all

http://www.informaworld.com/smpp/title%7Econtent=t713697886%7Edb=all%7Etab=issueslist%7Ebranches=4%23v4

http://www.informaworld.com/smpp/title%7Econtent=g713867168%7Edb=all




♦ Crouter, A. C., Macdermid, S.M., McHale, S. M., Perry-Jenkins, M. (1990): Parental

monitoring and perceptions of children's school performance and conduct in dual- and

single-earner families; Developmental psychology , vol. 26, no4, pp. 649-657

♦ Čudina-Obradović, M., Josip Obradović, J. (2000): Obitelj i zaposlenost izvan kuće:

međusobno ometanje i/ili pomaganje, Revija za socijalnu Revija za socijalnu politiku, Svezak

7, Br. 2

♦ Čudina-Obradović, M. I Obradović, J. (2000): Sukob obiteljskih i radnih uloga:

uzroci, posljedice i neriješeni istraživački problemi; Društvena istraživanja Zagreb, 10, 4-

5(54-55): 791-819

♦ Dunseath, J., Beehr, T.A., King, D.A. (1995): Job Stress-Social Support Buffering

Effects Across Gender, Education and Occupational Groups in a Municipal Workforce:

Implications for EAP's and Further Research; Review of Public Personnel Administration,

Vol.15,No.1,60-83

♦ Fenlason, K.J.; Beehr, T.A.(1994): Social support and occupational stress: Effects of

talking to others ; Journal of Organizational Behavior. Vol. 15, no. 2, pp. 157-175

♦ Fenwick, R., Tausig, M. (2001): Scheduling Stress Family and Health Outcomes of

Shift Work and Schedule Control American Behavioral Scientist, Vol. 44, No. 7, 1179-1198

♦ Finn, J. (1986): The relationship between sex role attitudes and attitudes supporting

marital violence. Sex Roles, 14, 235-244

♦ Folkard, S. (1992): Is there a 'best compromise' shift system?

Ergonomics, Volume 35, Issue 12, 1453 – 1463

♦ Frone, M.R. (2000): Work-family conflict and employee psychiatric disorders: The

national comorbidity survey, Journal of Applied Psychology, 85, 888-895

♦ Frone,M.R., Russell, M., Cooper, M.L. (1992): Antecedents and outcomes of work-life

conflicts: testing a model of work-family interface- Journal of Applied Psychology, 77, 65-75

♦ Frone, M.R., Quick, J.C., Tetrick, L.E. (2003): Work-family balance; Handbook of

occupational health psychology. (pp. 143-162). Washington, DC, US: American

Psychological Association.

♦ Frone, M.R.,. Yardley, J.K, Markel, K.S. (1997): Developing and Testing an

Integrative Model of the Work–Family Interface; Journal of Vocational Behavior, 50, 145-

167

♦ Finn, P. (1981): Effects of Shift Work on the Lives of Employees, The Monthly Labor

Review, 1981 - HeinOnline

67



http://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&lr=&q=info:DjfOCckHmycJ:scholar.google.com/&output=viewport&pg=1

♦ Geurts, S.A.E., Kompier, M.A.J., Roxburgh, S., and Irene L. D. Houtman, I.L.D.

(2003): Does Work–Home Interference mediate the relationship between workload and well-

being? Journal of Vocational Behavior, Vol.63, Issue 3, Pages 532-559

♦ Gottlieb, B.H., Kelloway, E.K., Martin-Matthews, A. (1996): Predictors of work-

family conflict, stress, and job satisfaction among nurses; Canadian Journal of Nurse

Research, 28(2):99-117

♦ Greenberger, E., O'Neil, R., (1994): Patterns of Commitment to Work and Parenting:

Implications for Role Strain ; Journal of Marriage and the Family, Vol. 56, No. 1

♦ Greenglass, E.R. (1991): Burnout and gender: Theoretical and organizational

implications; Canadian Psychology, 32, 562-572

♦ Greenglass, E.R. (2002): Work stress, coping, and social support: Implications for

women's occupational well-being; in Nelson, D.L., Burke, R.J. (Ed): Gender, Work, Stress,

and Health

♦ Gregov, Lj. (1994): Nametnuti ritam rada kao stresor. Magistarski rad. Filozofski

fakultet u Zagrebu

♦ Grosswald, B. (1999): Shift work and negative work-to-family spillover; Journal of

Sociology and Social welfare, Vol. 30, (2003)

♦ Greenhaus, J.H. & Beutell, N.J. (1985): Sources of conflict between work and family

roles; Academy of Management Review, 10, 76-88

♦ Grzywacz, J.G., Arcury, T.A., Martin, A., Carrillo, L., Burke, B., Coates, M., and

Quandt, S.A. (2007): Work-Family Conflict: Experiences and Health Implications Among

Immigrant Latinos; Journal of Applied Psychology, Vol. 92, No.4, 1119-1130

♦ Grzywacz, J.G., Bass,, B.L. (2003): Work, Family, and mental Health: Testing

Different models of work-family fit; Journal of Marriage and Family, 65, 248-261.

♦ Harma, M. (1993): Individual differences in tolerance to shiftwork: a review;

Ergonomics, Volume 36, Issue 1 - 3 , 101 - 109

♦ Healy, D., Minors, D. S., Waterhouse, J.M. (1993): Shiftwork, helplessness and

depression Journal of affective disorders, vol. 29, no1, pp. 17-25 (1 p.)

♦ Henderson, H.J. i Burt, C.D.B. (1998): An Evaluation of the Effectiveness of Shift

Work Preparation Strategies.- New Zealand Journal of Psychology, 1998 - New Zealand

Psychological Society

♦ Hill, E.J., Yang, C., Hawkins, A.J., Ferris, M. (2004 ): A cross-cultural test of the

work-family interface in 48 countries; Journal of Marriage and Family, Volume 66 Issue

5, Pages 1300 – 1316

68


http://www.sciencedirect.com/science?_ob=PublicationURL&_tockey=%23TOC%236939%232003%23999369996%23469683%23FLA%23&_cdi=6939&_pubType=J&view=c&_auth=y&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=5e99ef62320677cfe1126077a392b7e5






♦ Jansen, N.W.H., Kant, I.J., Kristensen, T.S.et al. (2003): Antecedents and

consequences of work-family conflict: a prospective cohort study; Journal of Occupational

Environment & Medicine, 45(5):479-91

♦ Jansen, N.W.H., Kant, I., Nijhuis, F.J.N., Swaen, G.M.H., Kristensen, T.S. (2004):

Impact of worktime arrangements on work-home interference among Dutch employees;

Scandinavian Journal of Work Environment Health, 30(2): 139-148

♦ Katz, D., & Kahn, R. (1978): The social psychology of organizations (2nd.ed.), New

York: Wiley

♦ Keith, P.M., Schafer, R.B. (1980): Roles Strain and Depression in Two-Job families;

Family relations, 29 (4), 483-488

♦ Klitzman, R., Simon, M.Hasselhorn, H., Mero, R.P. (1990): Work stress, nonwork

stress, and health; Journal of Behavioral Medicine, 13, 221-243

♦ Kossek, E.E. i Ozeki, C. (1998): Work-Family Conflict, Policies, and the Job-Life

Satisfaction Relationship: A Review and Directions for Organizational Behavior – Human

Resources Research; Journal of Applied Psychology, Vol.83, Br.2:139-149

♦ Kuemmeling, A., Simon, M., Hasselhorn, H., and the NEXt Study Group (2004):

Work Home Conflict among nurses in Europe; NEXTWHiKitiakyushu1004.pdf

♦ Kinnunen, U. and Mauno, S. (1998): Antecedents and Outcomes of Work Family

Conflict Among Employed Women and Men in Finland; Human Relations, Vol. 51, N. 2

♦ Kivimaki, M., Kuisma, P., Virtanen, P., Elovainio, M. (2001): Work Stress, Does Shift

Work Lead to Poorer Health Habits- … Done Shift Work and Those Who Have Never Done

Shift Work; Work and Stress, 15, 3-13

♦ Knauth, P. (1996): Designing better shift systems , Applied Ergonomics

Volume 27, Issue 1, February 1996, Pages 39-44

♦ Knauth, P., Ilmarinen, J. (1975): Continuous measurement of body temperature during

a three-week experiment with inverted working and sleeping hours-u Colquhoun i sur., (Eds.):

Proceedings of the 3rd International Symposium on Night and Shiftwork, Westdeutscher

Verlag, Germany, 66-74

♦ Kogi, K. (1996): Improving shift workers' health and tolerance to shiftwork: recent

advances Applied Ergonomics, Volume 27, Issue 1, Pages 5-8

♦ Lawrence, S.A. (2005): An Integrative Model of Perceived Available Support, Work-

Family Conflict and Support Mobilisation; Journal of Management & Organization, Vol.12

(2), (2006)

69

http://www.springerlink.com/content/112058/?p=e195a87fcaec431ea151a3e9255ae9c0&pi=0





♦ Lipscomb, J.A., Trinkoff, A.M., Geiger-Brown, J., Brady, B. (2002): Work-schedule

characteristica and reported musculoskeletal disorders of registered nurses. Scandinavion

Journal of Work, Environment & Health, 28, 394-401

♦ Lundberg, U., Frankenhaeuser, M. (1999): Stress and workload of men and women in

high-ranking positions; Journal of Occupational Health Psychology, 4, 142-151

♦ Major, V.S., Klein, K.J., & Ehrhart, M.G. (2002): Work time, work interference witn

family, and psychological distress; Journal of Applied Psychology, 87, 427-436

♦ Marks, S.R. (2001): Role balance amoung White married couples. Journal of Marriage

and the Family, 63, 1083-1098

♦ Martens, M. F. J.. Nijhuis, F. J. N. , Van Boxtel, M. P. J., Knottnerus, J. A. (1999):

Flexible work schedules and mental and physical health. A study of a working population

with non-traditional working hours; Journal of Organizational Behavior, Vol: 20, No: 1, 35-

46

♦ Mitchell, R.J., Williamson, A.M. (2000): Evaluation of an 8 hour versus a 12 hour

shift roster on employees at a power station. Applied Ergonomics. 31(1): 83-9

♦ Netemeyer, R., Boles, S., & McMurrian, R. (1996): Development and Validation of

work-family conflict and family-work conflict scales. Journal of Applied Psychology, 81,

400-410

♦ Noonan, M.C. (2001): The Impact of Domestic Work on Men's and Women's Wages;

Journal of Marriage and Family 63(November 2001):1134-1145

♦ Parasuraman, S., Greenhaus, J.H., Granrose, C.S. (1992): Role stressors, social

support, and well-being among two-career couples; Journal of Organizational Behavior, 13,

339-356

♦ Parasuraman, S., Purohit, Y.S., Godshalk, V.M., and Beutell, N. (1994): Work and

Family Variables, Entrepreneurial Career Success, and Psychological Well-Being; Journal of

Vocational Behavior, 48, 275-300

♦ Parkes, K.R. (2002): Shift work and age as interactive predictors of body mass index

among offshore workers. Scand J Work Environ Health ;28(1):64–71.

♦ Patel, C.J., Beekhan, A., Paruk, Z., Ramgoon, S. (2008): Work-fanily conflict, job

satisfaction and spousal support: an exploratory study of nurses' experience; Curationis,

31(1):38-44

♦ Perrewé, P.L.& Carlson, D.S. (2002): Do men and women benefit from social support

equally? Results from a field examination within the work amd family context; in Nelson,

D.L., Burke, R.J. (Ed): Gender, Work, Stress, and Health

70

♦ Perrewé, P. L., Hochwarter, W.A, Kiewitz, C. (1999): Value attainment: An

explanation for the negative effects of work-family conflict on job and life satisfaction. Journal

of Occupational Health Psychology. Vol 4(4), 318-326.

♦ Petz, B. (1987): Psihologijski riječnik; Zagreb: Prosvjeta

♦ Pilcher, J.J., Lambert, B.J., Huffcutt, A.I. (2000): Differential effects of permanent and

rotating shifts on self-report sleep length: a meta-analytic review. Sleep. 15;23(2):155-63.

♦ Pisarski, A., Bohle, P., Callan, V.J. (1998): Effects of coping strategies, social support

and work-nonwork conflict on shift worker's health; Scandinavian journal of work,

environment & health. Vol. 24, no3, pp. 141-145

♦ Presser, H.B. (1987): Work shifts of full-time dual-earner couples: patterns and

contrasts by sex of spouse. DEMOGRAPHY. 24(1):99-112

♦ Presser, H.B. (2003): Working in a 24/7 Economy: Challenges for Families

- New York: Russell Sage Foundation

♦ Repetti, R. L.; Wood, J. (1997): Effects of daily stress at work on mothers' interactions

with preschoolers; Journal of Family Psychology. Vol 11(1), 90-108.

♦ Ribet, C., & Derriennic, F. (1999): Age, working conditions, and sleep disorders : A.

longitudinal analysis in the French cohort ESTEV. Sleep, 22, 491–504.

♦ Rosenbaum, M. and Cohen, E. (1999): Equalitarian Marriages, Spousal Support,

Resourcefulness, and Psychological Distress among Israeli Working Women ; Journal of

Vocational Behavior, Vol. 54, N. 1, 102-113.

♦ Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja; Naklada Slap,

Jastrebarsko

♦ Schernhammer, E.S., Laden, F., Speizer, F.E., Willett, W.C., Hunter, D.J., Kawachi, I.

Fuchs, C.S., Colditz, G.A. (2003): Night-Shift Work and Risk of Colorectal Cancer in the

Nurses’ Health Study; Journal of the National Cancer Institute, Vol. 95, No. 11, 825-828

♦ Singer, G. (1982): Quality of Life in Shift Work; Asia Pacific Journal of Human

Resources, 20; 29

♦ Small, S.A.; Riley, D.(1990): Toward a Multidimensional Assessment of Work

Spillover into Family Life. Authors: Descriptors:Family Life; Role Conflict; Spouses; Stress

Variables; White Collar Occupations ; Journal of Marriage and the Family, v52 n1 p51-61

♦ Smith, L., Folkard, S., Tucker, P., Macdonald, I. (1998): Work shift duration: a review

comparing eight hour and 12 hour shift systems. Occupational & Environmental Medicine.

55(4):217-229

71

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Pilcher%20JJ%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Lambert%20BJ%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Huffcutt%20AI%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus



http://www.sciencedirect.com/science?_ob=PublicationURL&_tockey=%23TOC%236939%231999%23999459998%23311297%23FLP%23&_cdi=6939&_pubType=J&view=c&_auth=y&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=2797180a6f76a3d2930194d9f5827f55

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&_urlType=action&newSearch=true&ERICExtSearch_SearchType_0=au&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Small+Stephen+A.%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&_urlType=action&newSearch=true&ERICExtSearch_SearchType_0=au&ERICExtSearch_SearchValue_0=%22Riley+Dave%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&newSearch=true&ERICExtSearch_Descriptor=%22Family+Life%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&newSearch=true&ERICExtSearch_Descriptor=%22Role+Conflict%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&newSearch=true&ERICExtSearch_Descriptor=%22Spouses%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&newSearch=true&ERICExtSearch_Descriptor=%22Stress+Variables%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&newSearch=true&ERICExtSearch_Descriptor=%22Stress+Variables%22

http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/Home.portal?_nfpb=true&_pageLabel=ERICSearchResult&newSearch=true&ERICExtSearch_Descriptor=%22White+Collar+Occupations%22

♦ Spector, P.E., Cooper, C.L., Poelmans, S., Allen, T.D., O'Driscoll, M., Sanchez, J.I.

Siu, O.L., Dewe, P., Hart, P., Lu, L.(2004): A cross-national comparative study of work-

family stressors, working hours, and well-being: China and Latin America versus the anglo

world; Personnel Psychology, Vol. 57, NO: 1, PG: 119-142

♦ Staines, G.L (1980): Spillover Versus Compensation: A Review of the Literature on

the Relationship Between Work and Nonwork; Human Relations, Vol. 33, No. 2, 111-129

♦ Staines, G.L. , Pleck, J.H. (1983): The Impact of Work Schedules on the Family; Ann

Arbor, MI:Inst for Social Research

♦ Šimunić, A., Rupić, L., Gregov, Lj. I Šimić, N. (2008): Organizacija smjenskog rada,

zadovoljstvo poslom i zdravstveni status kod medicinskih sestara; XVI. Dani psihologije u

Zadru – Sažetci radova; Odjel za psihologiju; Sveučilište u Zadru

♦ Škegro, I. (2008): Radne vrijednosti i zadovoljstvo poslom na podrućjima posebne

državne skrbi: Diplomski rad, Sveučilište u Zadru

♦ Tausig, M., Fenwick, R. (2001): Unbinding time: Alternativework schedules and

work-life balance; Journal of Family and Economic Issues, 22, 101-119

♦ Tepas, D.I. (1993): Educational programmes for shiftworkers, their families, and

prospective shiftworkers Ergonomics, Volume 36, Issue 1 - 3 , 199 - 209

♦ Tepas, D.I., Carvalhais, A.B. (1990): Sleep patterns of shiftworkers. Occupational

Medicine. Apr-Jun;5(2):199-208.

♦ Thomas, L. T. i Ganster, D. C. (1995): Impact of family-supportive work variables on

work-family conflict and strain : a control perspective; Journal of Applied Psychology, 80, 6-

15

♦ Totterdell, P. (2004): Work Schedules; 03-Barling.qxd. p.35-62

♦ Ucchino, B.N., Caccioppo, J.T. i Kiecolt-Glaser, J.K. (1996): The Relationship

between Social Support and Physiological Processes: A Review with Emphasis on Underlying

Mechanisms and Implications for Health; Psychological Bulletin, Vol.119; Br.3: 488-531

♦ Van Loon, J.H. (1963): Diurnal body temperature curves in shift workers

Ergonomics, Volume 6, Issue 3

♦ Vizek Vidović, V. (1982): Radna okolina i režim rada kao izvor stresa u industriji :

Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu.

♦ Vizek-Vidović, V. (1990): Stres u radu; Zagreb: Radna zajednica Republičke

konferencije Saveza socijalističke omladine Hrvatske

♦ Vojdanoff, P. (1988): Work Role Characteristics, Family Structure Demands, and

Work/Family Conflict; Journal of Marriage and the Family 50(August 2008):749-761

72




http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Tepas%20DI%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Carvalhais%20AB%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus




♦ Vojdanoff, P. (2005): The differential salience of family and community demands and

resources for family-to-work conflict and facilitation; Journal of Family and Economic Issues,

26, 395-417.

♦ Wallace, M. (1983): Shiftwork Case Studies; Asia Pacific Journal of Human Resources

21; 43

♦ Wayne, J.H., Musisca, N., Fleeson, W. (2002): Considering the role of personality in

the work–family experience: Relationships of the big five to work–family conflict and

facilitation Department of Psychology, Wake Forest University, Winston-Salem, NC 27109,

USA Available online

♦ Weigel, D.J., Weigel, R.R., Berger, P.S., Cook, A.S., DelCampo, R. (1995): Work-

Family Conflict and the Quality of Family Life: Specifying Linking Mechanisms; Family

Consumer Sciences Research Journal, 24;5

♦ Westman, M. (2002): The Allocation of Time to Work and Family Roles; u: Nelson,

D.L., Burke, R.J. (Ed): Gender, Work, Stress, and Health

♦ Willis, T.A., O'Connor, D.B., Smith, L. (2008): Investigating effort-reward imbalance

and work-family conflict in relation to morningness-eveningness and shift work; Work &

Stress, Vol.22, No.2, 125-137

♦ Wilson, M.G., Polzer-Debruyne, A., Chen, S. i Fernandes, S. (2007): Shift work

intervention for reduced work-family conflict; www.emeraldinsight.com/01-42-5455.htm

♦ Yang, N., Chen, C.C., Choi, J. I Zou, Y. (2000): Sources of work-fanily conflict: A

Sino-U.S. comparison of the effects of work and family demands; Academy of Management

Journal, 43, 113-123

♦ Yildirim, D., Aycan, Z.(2008): Nurses' work demands and work-family conflict: a

questionnaire survey; International Journal of Nurse Studies, 45(9), 1366-78

♦ Yoder, J.D. (2003): Women and gender: Transforming psychology (2nd ed.); Upper

Saddle River, NJ: Prentice Hall

73

http://www.emeraldinsight.com/01-42-5455.htm

10. SAŽETAK Cilj ovog istraživanja je bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje

rade u smjenama. Vrlo je malo istraživanja na ovom području u društvima kao što je naše,

gdje je još uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što bi u osnovi moglo povećati rizik da

profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i kućanice. Ako posao žene uključuje i

rad u smjenama, koji općenito govoreći negativno utječe na različite aspekte življenja, moglo

se pretpostaviti da će konflikt kod tih radnica biti veći.

Integrativni model konflikta radne i obiteljske uloge Fronea i suradnika (1992; 1997)

bio je polazište u ovom istraživanju. Dobiveno je da su konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-

rad dva odvojena konstrukta, te da ih stoga determiniraju različiti faktori: percipirane

karakteristike posla (težina posla i organizacija radnog vremena) konflikt rad-obitelj i

zadovoljstvo poslom, a kvaliteta obiteljskog funkcioniranja veličinu konflikta obitelj-rad i

zadovoljstvo s obitelji. Socijalna podrška od nadređenog se mogla smatrati 'buffer' varijablom

u odnosu karakteristika posla i konflikta rad-obitelj, a socijalna podrška od obitelji kao 'buffer'

varijabla u odnosu karakteristika obiteljskog života i konflikta obitelj-rad. Također je

dobiveno da su procjene zadovoljstva poslom i obiteljskim životom povezane s procjenama

zadovoljstva životom općenito.

Utvrđeno je da smjenske radnice doživljavaju negativnijim efekte vremena rada na

zdravlje, društveni i obiteljski život, a veća je proporcija nesmjenskih radnica koje imaju

odgovornost za brigu o starijoj osobi u usporedbi sa smjenskim radnicama. Nadalje, utvrđeno

je da je veličina konflikta zbog ometajućeg djelovanja rada na obitelj veća kod smjenskih

radnica, a nema razlike u konfliktu zbog ometajućeg djelovanja obitelji na rad, ni u

procjenjenim razinama kvalitete obiteljskog funkcioniranja između smjenskih i dnevnih

radnica. Kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva poslom bila je najveća kod

dnevnih radnica, a najmanja kod radnica koje rade u dvanaestosatnim smjenama, a za

afektivnu komponentu zadovoljstva životom dobiveno da je ona najmanja kod ispitanica koje

rade u iregularnim i unatrag rotiranim smjenama, a procjene zadovoljstva s obitelji su veće

kod smjenskih radnica u odnosu na dnevne.

74

11. SUMMARY

The aim of this study was to examine the levels of work-family conflict among women

working in shifts. There is not enough research on work-family conflict in societies like ours,

where the tradicional role of women being primarily mothers and householders is still

expressed. Such an attitude could increase conflict between women's professional roles and

their role of a mother and householder. If their jobs include shift work, which has been found

to have negative impacts on different aspects of living, it could be assumed that there will be

more of such conflict among shift working women than among non-shiftworkers.

The assumptions of Frone et al.'s integrative model of work-family conflict (1992;

1997) were generally followed. It is obtained that work-to-family conflict and family-to-work

conflict are two separate constructs. Moreover, perceived job characteristics (job difficulty

and work schedule organization) was in a significant relation with work-to-family conflict and

job satisfaction, and the quality of family functioning with family-to-work conflict and family

satisfaction. Social support from the superior at work seems to be a 'buffer' variable in the

relationship of job characteristics and work-to-family conflict, while social support from

family members seems to be a 'buffer' variable in the relationship of characteristics of family

life and family-to-work conflict. It is also obtained that the estimates of job satisfaction and

family satisfaction are positively related to estimates of global life satisfaction.

The results show that shift workers experience more negative effects of their work

schedule on their health, family, and social life than non-shiftworkers. Their is a greater

proportion of non-shiftworkers that have the responsibilita to care for an elder in comparison

with shiftworkers. Shiftworkers perceived greater levels of work-to-family conflict, while

their was no difference in levels of family-to-work conflict and perceived quality of family

functioning when compared with non-shiftworkers. The cognitive component of family

satisfaction was the highest among the group of daily workers, and the lowest among women

working 12 hour shifts. The affective component of life satisfaction was the lowest among

women working in irregular and backward-rotating shifts in comparison to other forms of

work schedule organisation. Shiftworkers had greater estimates of family satisfaction than

daily workers.

75

12. PRILOG Tablica 1: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod smjenskih i dnevnih radnica. Tablica 2: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod ispitanica s različitim oblicima rotacije vremena rada. Tablica 3: Faktorska struktura skale opterećenja na poslu

Tablica 4: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale opterećenja na poslu Tablica 5: Faktorska struktura skale efekata organizacije vremena rada Tablica 6: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale efekata organizacije vremena rada Tablica 7: Faktorska struktura skale konflikta radne i obiteljske uloge Tablica 8: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta rad-obitelj Tablica 9: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta obitelj-rad Tablica 10: Faktorska struktura skale socijalne podrške od nadređenog Tablica 31: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od nadređenog Tablica 42: Faktorska struktura skale socijalne podrške od obitelji Tablica 53: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od obitelji Tablica 64: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom Tablica 75: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom' Tablica 86: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom' Tablica 97: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva obiteljskim životom Tablica 18: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom' Tablica 19: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom' Tablica 20: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva životom. Tablica 101: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivne komponente zadovoljstva životom' Tablica 112: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva životom' Tablica 12: Faktorska struktura upitnika kvalitete obiteljskog funkcioniranja Tablica 13: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljske skladnosti Tablica 14: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje tolerancije u obitelji Tablica 15: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje konflikta u obitelji Tablica 16: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljskog zajedništva Tablica 28: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica Tablica 29: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena Tablica 30: Analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica.

76

Tablica 31: Jednosmjerna analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama) Tablica 32: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod smjenskih i dnevnih radnica Tablica 33: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod radnica s različito organiziranim smjenama Tablica 34: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Dob s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 35: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Stručna sprema s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 36: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Ukupni radni staž s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 37: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Prekovremeni rad s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 38: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Efekti smjena s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 39: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Konflikt rad-obitelj s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 40: Rezultati Scheffeove analize za Kognitivnu komponentu zadovoljstva poslom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 41: Rezultati Scheffeove analize za Afektivnu komponentu zadovoljstva životom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 42: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na cjelokupnom uzorku Tablica 43: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini dnevnih radnica Tablica 44: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini smjenskih radnica Tablica 45: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na cjelokupnom uzorku Tablica 46: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini nesmjenskih radnica Tablica 47: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini smjenskih radnica Tablica 48: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom zadovoljstvo obiteljskim životom Slika 1: Prosječne razine negativnih efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama)

77

PRILOG Tablica 1: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod smjenskih i dnevnih radnica.


Dob 37 44,54 7,991 90 39,01 7,938 1/127 12,672 0,0005 Stručna sprema 37 1,486 0,606 90 1,111 0,349 1/127 19,137 0,0000 Ukupni radni

staž 37 24,08 8,411 88 18,05 8,117 1/125 14,07 0,0002

Godine staža na sadašnjem

radnom mjestu 37 12,32 9,216 89 12,88 8,825 1/126 0,102 0,7493

Prekovremeni rad 37 0,135 0,346 92 0,293 0,457 1/129 3,590 0,0603

Prekovremeni sati rada 36 0,916 2,697 89 2,213 4,672 1/125 2,437 0,1210

Doškolovavanje 37 0,216 0,417 92 0,163 0,371 1/129 0,503 0,4793 Broj djece 37 2,054 0,705 92 2,087 0,991 1/129 0,034 0,8543

Tablica 2: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod ispitanica s različitim oblicima rotacije vremena rada.

Organizacija smjena

Stalna jutarnja smjena Rotacije unaprijed (dnevna, noćna,

slobodan dan)-12 sati

Rotacija unaprijed (jutro-poslijepodne-noć-slobodan dan)-8

sati

Rotacija unatrag (noć-poslijepodne-jutro-

slobodan dan)-8 sati + Neregularna rotacija

Varijable N M sd N M sd N M sd N M sd df F p Dob 37 44,54 7,991 25 36,96 5,748 36 40,25 8,570 28 39,17 8,777 3/126 5,077 0,002

Stručna sprema 37 1,486 0,606 25 1,160 0,374 36 1,083 0,368 28 1,107 0,315 3/126 6,338 0,0004

Ukupni radni staž 37 24,08 8,411 25 16,28 5,891 35 19,54 8,593 27 17,61 9,221 3/124 5,527 0,001 Godine staža na

sadašnjem radnom mjestu

37 12,32 9,216 25 11,29 7,785 36 13,95 9,253 27 12,59 9,224 3/125 0,462 0,709

Prekovremeni rad 37 0,135 0,346 25 0,440 0,506 37 0,243 0,434 29 0,206 0,412 3/128 2,696 0,049

Prekovremeni sati rada 36 0,916 2,697 25 3,320 5,625 36 1,861 4,155 27 1,370 4,124 3/124 1,764 0,158

Doškolovavanje 37 0,216 0,417 25 0,240 0,435 37 0,135 0,346 29 0,138 0,351 3/128 0,587 0,624

Broj djece 37 2,054 0,705 25 1,960 1,059 37 2,135 0,976 29 2,137 0,990 3/128 0,230 0,875

Tablica 3: Faktorska struktura skale opterećenja na poslu

Čestica F h2

1. U potpunosti imam kontrolu u obavljanju svog posla. -0,499 0,261 3. Samostalno mogu određivati brzinu i ritam obavljanja zadataka. -0,472 0,297 4. Imam dovoljno materijala i potrebne instrumente za korektno obavljanje posla. -0,696 0,464

5. Znam točno koje poslove i dužnosti uključuje moj posao. -0,616 0,367 6. Imam dovoljno vremena za obaviti posao u cjelosti. -0,636 0,380 7. Dobivam suprotne zahtjeve (naloge) od dviju ili više osoba. -0,507 0,300 8. Moj posao uključuje nebitne i suvišne aktivnosti. -0,592 0,415 9. Neke poslove i aktivnosti koje obavljam često odobravaju pacijenti, a ne odobravaju nadređeni i obrnuto. -0,421 0,261

12. Moj je posao težak. -0,392 0,186 Vrijednost karakterističnog korijena 2,683

Postotak objašnjene varijance 29,82

Tablica 4: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale opterećenja na poslu

Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)

1. U potpunosti imam kontrolu.. 2,517 1,508 0,442 0,763 3. Samostalno mogu... 3,639 1,999 0,376 0,773 4. Imam dovoljno materijala... 3,389 1,926 0,605 0,738 5. Znam točno koje poslove... 2,750 1,910 0,532 0,749 6. Imam dovoljno vremena za... 3,709 1,981 0,547 0,747 7. Dobivam suprotne zahtjeve... 4,308 2,009 0,457 0,761 8. Moj posao uključuje nebitne... 4,174 2,174 0,526 0,750 9. Neke poslove i aktivnosti... 4,087 2,071 0,370 0,774 12. Moj je posao težak. 6,180 1,264 0,347 0,774

Cronbach Alpha koeficijent 0,781

Prosječna korelacija među česticama 0,289

Tablica 5: Faktorska struktura skale efekata organizacije vremena rada

Čestica F h2

1) ...ometa moj obiteljski život. -0,815 0,743 2)...stvara probleme članovima moje obitelji. -0,766 0,708 3)...NE ometa moj bračni život. -0,577 0,434 4)...smanjuje mi broj slobodnih aktivnosti. -0,652 0,480 5)...NE stvara poteškoće u sastajanju s prijateljima. -0,648 0,446 6)...ograničava moj društveni život. -0,784 0,645 7)...narušava regularnost obroka. -0,720 0,570 8)...NE narušava mi kvalitetu i količinu sna. -0,537 0,430 9)...NE utječe na moje zdravlje. -0,714 0,574

Vrijednost karakterističnog korijena 4,367 Postotak objašnjene varijance 48,5

Tablica 6: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale efekata organizacije vremena rada


1) ...ometa moj obiteljski život. 3,878 2,238 0,743 0,864 2)...stvara probleme članovima... 3,487 2,147 0,688 0,869 3)...NE ometa moj bračni život. 3,737 2,252 0,536 0,882 4)...smanjuje mi broj slobodnih... 4,891 2,080 0,597 0,877 5)...NE stvara poteškoće u sastajanju 3,615 2,183 0,622 0,875 6)...ograničava moj društveni život. 4,320 2,009 0,733 0,866 7)...narušava regularnost obroka. 5,064 2,118 0,666 0,871 8)...NE narušava mi kvalitetu i količinu sna. 5,038 2,237 0,493 0,886

9)...NE utječe na moje zdravlje. 5,064 2,008 0,681 0,871 Cronbach Alpha koeficijent 0,886


Tablica 7: Faktorska struktura skale konflikta radne i obiteljske uloge

Čestica F1 F2 h2

1. Zahtjevi i odgovornosti koje uključuje moj posao... 0,669 0,225 0,492 2. Zbog vremena koje mi oduzima posao nemam... 0,841 0,136 0,675 3. Aktivnosti koje bi željela obaviti kod kuće ne uspijem... 0,786 0,291 0,653

4. Na poslu se toliko umorim da nemam dovoljno snage... 0,662 0,127 0,442

5. Ne moram mijenjati svoje planove i obiteljske akt... 0,506 -0,176 0,296 6. Obično se ne umorim toliko na poslu da ne bi mogla... 0,469 -0,272 0,309 7. Zahtjevi i odgovornosti koje postavlja moja obitelj... 0,024 0,591 0,329 8. Zbog vremena koje mi oduzimaju aktivnosti u obitelji... 0,135 0,718 0,468

9. Ono što želim obaviti na poslu ne uspijem obaviti... 0,001 0,759 0,511 11. Napor vezan uz obiteljske obaveze umanjuje moju... -0,073 0,600 0,322 12. Članovi moje obitelji ne uvažavaju i ne prihvaćaju... 0,175 0,443 0,257

Vrijednost karakterističnog korijena 2,742 2,272 Postotak objašnjene varijance 24,94 20,66

Tablica 8: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta rad-obitelj


1. Zahtjevi i odgovornosti koje uključuje moj posao... 3,563 2,080 0,608 0,779

2. Zbog vremena koje mi oduzima posao nemam... 4,034 2,025 0,768 0,741

3. Aktivnosti koje bi željela obaviti kod kuće ne uspijem... 3,953 1,852 0,714 0,757

4. Na poslu se toliko umorim da nemam dovoljno snage... 4,839 1,836 0,593 0,783

5. Ne moram mijenjati svoje planove i obiteljske akt... 4,862 1,957 0,430 0,818

6. Obično se ne umorim toliko na poslu da ne bi mogla... 4,718 1,842 0,378 0,826



Tablica 9: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta obitelj-rad Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)

7. Zahtjevi i odgovornosti koje... 2,034 1,608 0,515 0,723

8. Zbog vremena koje mi oduzimaju.. 1,877 1,459 0,625 0,685

9. Ono što želim obaviti na poslu... 1,603 1,337 0,634 0,687

11. Napor vezan uz obiteljske... 2,092 1,577 0,501 0,728

12. Članovi moje obitelji ne... 2,231 1,694 0,410 0,764



Tablica 10: Faktorska struktura skale socijalne podrške od nadređenog

Čestica F h2

1. Moj nadređeni čini sve što može da bi mi olakšao korektno obaviti posao.

-0,750 0,514

2. Sa mojim nadređenim nije lako razgovarati. -0,681 0,471

3. Moj nadređeni ima realna očekivanja od mene na poslu.

-0,701 0,499

4. Moj nadređeni prepoznaje kada dobro obavim posao.

-0,661 0,451

5. Moj nadređeni me ne podržava kad imam problema na poslu.

-0,558 0,355

6. Moj nadređeni nema razumijevanja za moje osobne i obiteljske potrebe.

-0,635 0,473

7. Moj nadređeni mi iziđe u susret kad mi iskrsne neka obiteljska obaveza.

-0,653 0,459

8. Mogu spominjati obitelj nadređenom bez ikakvog osjećaja neugode.

-0,616 0,396

Vrijednost karakterističnog korijena 3,479


Tablica 11: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od nadređenog


1. Moj nadređeni čini sve što može... 4,488 2,056 0,693 0,826

2. Sa mojim nadređenim nije lako... 4,775 2,121 0,637 0,833

3. Moj nadređeni ima realna... 5,209 1,721 0,632 0,835

4. Moj nadređeni prepoznaje kada... 5,087 1,766 0,595 0,838

5. Moj nadređeni me ne podržava... 4,701 1,955 0,519 0,848

6. Moj nadređeni nema... 4,888 1,972 0,591 0,839

7. Moj nadređeni mi iziđe u susret... 5,780 1,531 0,586 0,841

8. Mogu spominjati obitelj... 5,381 1,854 0,550 0,843



Tablica 12: Faktorska struktura skale socijalne podrške od obitelji

Čestica F h2

1. Moja obitelj čini sve što može da bi mi olakšala da korektno i u cjelosti obavljam svoj posao.

-0,574 0,368

2. S članovima moje obitelji mogu o svemu razgovarati.

-0,717 0,489

3. Moja obitelj ima nerealistična očekivanja u vezi mogućnosti da im se posvetim.

-0,557 0,308

4. Moja obitelj ne prepoznaje kad nešto dobro napravim za njih.

-0,539 0,291

5. Moja me obitelj podržava i pomaže mi kad imam problem s izvršavanjem obiteljskih/kućanskih obaveza.

-0,667 0,399

6. Moja obitelj nema razumijevanja za moje osobne i poslovne probleme.

-0,457 0,202

8. Mogu spominjati posao mojoj obitelji bez ikakvog osjećaja neugode.

-0,559 0,347

9. Moja obitelj smatra da mi može pomoći kod usklađivanja obiteljskih i radnih obaveza.

-0,731 0,493

Vrijednost karakterističnog korijena 2,947


Tablica 13: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od obitelji Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)

1. Moja obitelj čini sve što može da... 6,023 1,325 0,468 0,790

2. S članovima moje obitelji mogu... 6,287 1,106 0,624 0,775

3. Moja obitelj ima nerealistična... 5,308 1,767 0,512 0,784 4. Moja obitelj ne prepoznaje kad... 5,810 1,653 0,506 0,784

5. Moja me obitelj podržava i ... 5,907 1,419 0,593 0,772

6. Moja obitelj nema razumijevanja... 5,540 1,943 0,420 0,803

8. Mogu spominjati posao mojoj... 5,809 1,555 0,470 0,789 9. Moja obitelj smatra da mi može... 5,734 1,489 0,655 0,762



Tablica 14: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom

Čestica F1 F2 h2 1. Veseo - Tužan 0,526 0,287 0,683 2. Sretan - Nesretan 0,611 0,381 0,742 3. Lagan - Težak 0,066 0,743 0,571 4. Zanimljiv - Dosadan 0,453 -0,162 0,387 5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 0,108 0,758 0,617 6. Lijep - Ružan 0,632 0,239 0,575 7. Dobar - Loš 0,747 0,127 0,625 8. Uzlazan - Silazan 0,591 0,132 0,519 9. Opušten - Napet 0,124 0,834 0,734 10. Vrijedan - Bezvrijedan 0,563 -0,219 0,443 11. Bezopasan - Opasan 0,183 0,772 0,677 12. Odmoran - Zamoran 0,074 0,854 0,749 13. Vedar - Tmuran 0,649 0,409 0,679 14. Svijetao - Mračan 0,686 0,432 0,759 15. Ugodan - Neugodan 0,558 0,502 0,677 16. Bistar - Mutan 0,673 0,339 0,607 17. Zadovoljan - Nezadovoljan 0,809 0,211 0,728 18. Čist - Nečist 0,400 0,572 0,614 19. Miran - Nemiran 0,343 0,655 0,598 20. Uredan - Neuredan 0,528 0,359 0,585

Vrijednost karakterističnog korijena 5,423 5,195 Postotak objašnjene varijance 27,12 25,95

Tablica 15: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom'


1. Veseo - Tužan 4,507 1,785 0,534 0,900

2. Sretan - Nesretan 4,673 1,688 0,672 0,894

4. Zanimljiv - Dosadan 5,909 1,572 0,288 0,909

6. Lijep - Ružan 5,014 1,676 0,649 0,895

7. Dobar - Loš 5,368 1,563 0,709 0,892

8. Uzlazan - Silazan 4,798 1,671 0,541 0,899

10. Vrijedan - Bezvrijedan 5,993 1,611 0,398 0,905

13. Vedar - Tmuran 4,409 1,743 0,717 0,892

14. Svijetao - Mračan 4,638 1,662 0,763 0,890

15. Ugodan - Neugodan 4,465 1,765 0,650 0,895

16. Bistar - Mutan 4,805 1,682 0,726 0,891

17. Zadovoljan - Nezadovoljan 4,979 1,715 0,793 0,888

20. Uredan - Neuredan 4,388 2,014 0,565 0,899



Tablica 16: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom'


3. Lagan - Težak 2,503 1,925 0,693 0,882

5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 2,987 2,141 0,699 0,882

9. Opušten - Napet 2,567 1,977 0,791 0,871

11. Bezopasan - Opasan 2,535 1,777 0,727 0,879

12. Odmoran - Zamoran 2,696 1,803 0,775 0,874

18. Čist - Nečist 3,425 2,054 0,554 0,899

19. Miran - Nemiran 3,219 1,945 0,682 0,883



Tablica 17: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva obiteljskim životom

Čestica F1 F2 h2

1. Veseo - Tužan 0,629 0,418 0,748

2. Sretan - Nesretan 0,793 0,309 0,845

3. Lagan - Težak 0,313 0,667 0,559

4. Zanimljiv - Dosadan 0,776 0,322 0,743

5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 0,019 0,673 0,483

6. Lijep - Ružan 0,756 0,367 0,752

7. Dobar - Loš 0,795 0,369 0,847

8. Uzlazan - Silazan 0,551 0,535 0,739

9. Opušten - Napet 0,285 0,804 0,718

10. Vrijedan - Bezvrijedan 0,770 0,243 0,731

11. Bezopasan - Opasan 0,344 0,555 0,546

12. Odmoran - Zamoran 0,358 0,701 0,684

14. Svijetao - Mračan 0,822 0,318 0,847

15. Ugodan - Neugodan 0,895 0,221 0,892

16. Bistar - Mutan 0,796 0,288 0,855

17. Zadovoljan - Nezadovoljan 0,848 0,336 0,863

18. Čist - Nečist 0,808 0,201 0,856

19. Miran - Nemiran 0,585 0,490 0,720

20. Uredan - Neuredan 0,849 0,195 0,834

Vrijednost karakterističnog korijena 8,706 4,003

Postotak objašnjene varijance 45,82 21,07

Tablica 18: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom'


1. Veseo - Tužan 6,304 1,026 0,725 0,965

2. Sretan - Nesretan 6,291 1,055 0,838 0,963


6. Lijep - Ružan 6,225 1,184 0,832 0,963

7. Dobar - Loš 6,351 0,974 0,867 0,962

8. Uzlazan - Silazan 6,019 1,191 0,693 0,966


14. Svijetao - Mračan 6,225 1,217 0,858 0,962

15. Ugodan - Neugodan 6,364 1,098 0,892 0,962

16. Bistar - Mutan 6,132 1,198 0,813 0,963

17. Zadovoljan - Nezadovoljan 6,304 1,089 0,898 0,962

18. Čist - Nečist 6,317 1,054 0,789 0,964

19. Miran - Nemiran 6,139 1,233 0,694 0,966

20. Uredan - Neuredan 6,397 0,987 0,831 0,963



Tablica 19: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom'


3. Lagan - Težak 5,404 1,613 0,652 0,792


9. Opušten - Napet 5,622 1,603 0,725 0,770


12. Odmoran - Zamoran 5,708 1,398 0,697 0,783



Tablica 20: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva životom.

Čestica F1 F2 h2

1. Veseo - Tužan 0,774 0,249 0,791

2. Sretan - Nesretan 0,798 0,268 0,841

3. Lagan - Težak 0,155 0,756 0,574

4. Zanimljiv - Dosadan 0,802 0,154 0,707

5. Predvidljiv - Nepredvidljiv -0,059 0,602 0,357

6. Lijep - Ružan 0,865 0,151 0,853

7. Dobar - Loš 0,856 0,276 0,867

8. Uzlazan - Silazan 0,631 0,305 0,546

9. Opušten - Napet 0,346 0,710 0,640

10. Vrijedan - Bezvrijedan 0,785 0,005 0,646

11. Bezopasan - Opasan 0,217 0,643 0,472

12. Odmoran - Zamoran 0,287 0,657 0,536

13. Vedar - Tmuran 0,786 0,293 0,754

14. Svijetao - Mračan 0,821 0,221 0,797

15. Ugodan - Neugodan 0,821 0,276 0,829

16. Bistar - Mutan 0,798 0,248 0,793

18. Čist - Nečist 0,620 0,171 0,587

19. Miran - Nemiran 0,545 0,485 0,608

20. Uredan - Neuredan 0,708 0,085 0,628

Vrijednost karakterističnog korijena 8,447 3,180

Postotak objašnjene varijance 44,46 16,73

Tablica 21: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivne komponente zadovoljstva životom'


1. Veseo - Tužan 6,013 1,205 0,773 0,951

2. Sretan - Nesretan 6,165 1,122 0,803 0,951


6. Lijep - Ružan 6,092 1,156 0,833 0,950

7. Dobar - Loš 6,185 1,009 0,868 0,949

8. Uzlazan - Silazan 5,649 1,337 0,671 0,953


13. Vedar - Tmuran 5,861 1,361 0,811 0,950

14. Svijetao - Mračan 6,046 1,245 0,832 0,949

15. Ugodan - Neugodan 6,086 1,165 0,853 0,949

16. Bistar - Mutan 5,881 1,295 0,816 0,950

18. Čist - Nečist 6,046 1,425 0,627 0,955

19. Miran - Nemiran 5,695 1,514 0,639 0,955

20. Uredan - Neuredan 6,093 1,373 0,693 0,953



Tablica 22: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva životom'


3. Lagan - Težak 4,294 1,925 0,693 0,759


9. Opušten - Napet 4,679 2,025 0,676 0,764


12. Odmoran - Zamoran 4,490 1,843 0,610 0,785



Tablica 23: Faktorska struktura upitnika kvalitete obiteljskog funkcioniranja

Čestica F1 F2 F3 F4 h2

1. U mojoj obitelji pazimo da jedni... 0,192 0,355 0,458 0,349 0,661 2. Članovi moje obitelji vole... 0,178 0,361 0,369 0,324 0,592 3. Svi u mojoj obitelji imaju pravo... 0,157 0,553 0,286 0,339 0,635 4. Moj bračni partner i ja se... -0,001 0,376 0,380 0,226 0,505 5. Moj bračni partner i ja se često... 0,076 0,367 0,518 0,077 0,426 6. U mojoj obitelji ima prisnosti,... 0,132 0,604 0,106 0,199 0,481 7. U mojoj obitelji jedni drugima... 0,148 0,558 0,113 0,194 0,536 8. Često dolazi do zbrke u mojoj... 0,153 0,359 0,453 0,153 0,493 9. U mojoj obitelji bez ustručavanja... 0,381 0,585 0,109 0,202 0,577 10. Neki članovi moje obitelji se... 0,110 0,072 0,613 0,219 0,478 11. Članovi moje obitelji kažu sve... -0,043 0,386 -0,144 -0,053 0,261 12. U svom se domu osjećam voljeno. 0,704 0,213 0,138 0,237 0,663 14. U mojoj obitelji često se... 0,385 0,103 0,434 0,348 0,605 15. Najsretniji trenutci članovima... 0,274 0,377 0,278 0,258 0,506 17. Budućnost moje obitelji mi... 0,661 0,141 0,055 0,138 0,562 18. Jednu osobu u obitelji se obično... 0,419 0,083 0,307 0,068 0,400 20. Svi smo u obitelji ponosni na... 0,469 0,342 0,128 0,432 0,665 21. Mi kao obitelj dobri smo i... 0,316 0,369 0,106 0,587 0,710 22. Moj bračni partner i ja se... 0,134 0,287 0,206 0,530 0,547 23. Prihvatljivo je svađati se i vikati... 0,106 -0,052 0,526 0,041 0,322 24. Moj bračni partner i/ili ja imamo... 0,098 0,134 0,508 0,124 0,374 25. U mojoj obitelji kad stvari krenu... 0,448 -0,071 0,520 0,201 0,563 26. Članovi moje obitelji... 0,657 0,116 0,134 0,203 0,532 27. Članovi moje obitelji radije su s... 0,368 0,030 0,390 0,224 0,454 28. Uglavnom se međusobno... 0,417 0,265 0,319 0,442 0,654 29. U obitelji pazimo na to da ne... 0,547 0,007 0,262 0,546 0,692 30. Raspoloženje je u mojoj obitelji... 0,236 0,068 0,254 0,571 0,524 31. Često se prepiremo u mojoj... 0,268 -0,129 0,505 0,461 0,568 32. Jedna osoba kontrolira i vodi... 0,371 0,119 0,359 0,092 0,354 33. Moja je obitelj većinom sretna. 0,249 0,241 0,114 0,735 0,687 34. Svaki član moje obitelji... 0,007 0,227 0,114 0,549 0,460 35. Moja obitelj uglavnom dobro... 0,400 0,077 0,230 0,691 0,741

Vrijednost karakterističnog korijena 3,744 2,967 3,612 4,187 Postotak objašnjene varijance 11,70 9,27 11,28 13,08

Tablica 24: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljske skladnosti


12. U svom se domu osjećam voljeno. 6,523 1,012 0,626 0,793 14. U mojoj obitelji često se... 6,166 1,369 0,597 0,789 17. Budućnost moje obitelji mi... 5,948 1,184 0,500 0,803 18. Jednu osobu u obitelji se obično... 5,612 1,745 0,492 0,807 22. Moj bračni partner i ja se... 5,792 1,680 0,639 0,781 25. U mojoj obitelji kad stvari... 6,092 1,098 0,553 0,798 26. Članovi moje obitelji... 5,799 1,613 0,539 0,797 31. Često se prepiremo u mojoj... 5,745 1,732 0,477 0,809 32. Jedna osoba kontrolira i vodi... 6,522 1,012 0,626 0,793 Cronbach Alpha koeficijent 0,818


Tablica 25: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje tolerancije u obitelji


3. Svi u mojoj obitelji imaju pravo... 6,229 1,005 0,577 0,655 4. Moj bračni partner i ja se... 6,088 1,267 0,417 0,683 6. U mojoj obitelji ima prisnosti,... 5,971 1,185 0,567 0,649 7. U mojoj obitelji jedni drugima... 6,149 1,037 0,547 0,660 9. U mojoj obitelji bez ustručavanja... 6,023 1,355 0,528 0,654 11. Članovi moje obitelji kažu sve... 4,948 1,854 0,199 0,771 34. Svaki član moje obitelji... 5,850 1,249 0,359 0,697 Cronbach Alpha koeficijent 0,714


Tablica 26: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje konflikta u obitelji


5. Moj bračni partner i ja se često... 5,981 1,391 0,510 0,676 8. Često dolazi do zbrke u mojoj... 5,833 1,599 0,469 0,685 10. Neki članovi moje obitelji se... 5,615 1,769 0,532 0,665 15. Najsretniji trenutci članovima... 6,438 1,037 0,446 0,700 23. Prihvatljivo je svađati se i vikati... 4,636 2,014 0,427 0,709 24. Moj bračni partner i/ili ja... 6,179 1,392 0,449 0,692 Cronbach Alpha koeficijent 0,726


Tablica 27: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljskog zajedništva


1. U mojoj obitelji pazimo da jedni... 6,006 1,094 0,619 0,889 2. Članovi moje obitelji vole... 5,718 1,302 0,588 0,891 20. Svi smo u obitelji ponosni na... 5,930 1,243 0,664 0,887 21. Mi kao obitelj dobri smo i... 5,848 1,138 0,696 0,885 22. Moj bračni partner i ja se... 6,079 1,233 0,530 0,894 27. Članovi moje obitelji radije su s... 5,931 1,556 0,486 0,900 28. Uglavnom se međusobno... 5,907 1,164 0,707 0,885 29. U obitelji pazimo na to da ne... 5,780 1,368 0,697 0,884 30. Raspoloženje je u mojoj obitelji... 6,259 1,298 0,583 0,892 33. Moja je obitelj većinom sretna. 6,058 1,196 0,685 0,886

35. Moja obitelj uglavnom dobro... 6,259 1,089 0,759 0,883



Slika 1: Prosječne razine negativnih efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama)

F(6, 238)=2,3598, p=,03115

Obiteljski živ ot Društv eni živ ot Zdrav lje

Unaprijed Unatrag Dv anaestosatna Jutarnja

Organizacija smjena

0,01,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

Neg

ativ

mi e

fekt

i vre

men

a ra

da

Tablica 28: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica

Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska Ukupno

Faktori M sd M sd M sd Efekti organizacije

vremena rada na obitelj 2,51 1,59 4,23 1,65 3,73 1,81

...na društveni život 3,06 1,69 3,43 1,47 4,28 1,72 ...na zdravlje 4,74 1,48 5,73 1,45 5,06 1,79

N 36 88 124

Tablica 29: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena

Tablica 30: Analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica.


Smjene 1/124 53,70 0,000 Podrućje efekta


2/124 36,55 0,000

Interakcija (Smjene*Podrućje) 2/124 3,032 0,050



Rotacije unaprijed-

12 sati

Rotacija unaprijed-

8 sati

Rotacija unatrag +

neregularna- 8 sati

Faktori M sd M sd M sd M sd Efekti

organizacije vremena rada na

obitelj

2,518 1,596 4,264 1,333 4,148 1,672 4,296 1,937

...na društveni život 3,065 1,699 4,416 1,452 4,916 1,576 4,777 1,423

...na zdravlje 3,435 1,471 6,041 0,969 5,472 1,666 5,777 1,502

N 36 24 36 27

Tablica 31: Jednosmjerna analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama)


Rotacije 3/123 17,32 0,000 Podrućje efekta


2/123 56,80 0,000

Interakcija (Rotacije*Podrućje) 6/123 2,360 0,031

Tablica 32: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod smjenskih i dnevnih radnica

Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska

Varijable N M sd N M sd df F p Konflikt rad-

obitelj 37 3,432 1,275 92 4,666 1,258 1/129 25,19 0,0000

Konflikt obitelj-rad 37 1,941 0,785 92 2,075 1,307 1/129 0,341 0,5603

Zajedništvo 37 5,948 0,842 92 6,116 0,824 1/129 0,829 0,3641

Skladnost 37 5,879 0,896 92 6,120 0,973 1/129 1,779 0,1846

Konflikt 37 5,887 0,991 92 5,951 1,027 1/129 0,105 0,7464

Tolerancija 37 5,930 0,761 92 5,908 0,859 1/129 0,002 0,9614 Moj posao

(kog) 31 3,700 1,629 83 2,612 1,424 1/114 12,15 0,0007

Moj posao (af) 31 5,315 0,923 75 4,880 1,253 1/106 3,046 0,0839 Moja obitelj

(kog) 32 5,618 1,226 78 5,587 1,138 1/110 0,017 0,8975

Moja obitelj (af) 32 6,401 0,578 78 6,440 0,631 1/110 0,089 0,7655

Moj život (kog) 33 4,727 1,406 79 4,506 1,491 1/112 0,527 0,4691

Moj život (af) 31 6,170 0,589 78 6,089 0,957 1/109 0,191 0,6628 Zadovoljstvo

poslom 36 5,222 1,311 83 4,939 1,151 1/119 1,388 0,2412

Zadovoljstvo obiteljskim

životom 35 5,714 1,250 82 6,134 0,871 1/117 4,337 0,0395

Opće zadovoljstvo

životom 36 5,555 0,969 82 5,707 1,094 1/118 0,515 0,4745

Tablica 33: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod radnica s različito organiziranim smjenama

Organizacija smjena


Rotacije unaprijed-

12 sati

Rotacija unaprijed-

8 sati

Rotacija unatrag +

neregularna- 8 sati

Varijable M sd M sd M sd M sd F p Konflikt

rad-obitelj 3,43 1,27 4,36 1,21 4,61 1,41 4,97 1,05 9,352 0,0000

N=37 N=25 N=37 N=29 Konflikt

obitelj-rad 1,94 0,78 1,72 0,76 2,28 1,52 2,15 1,35 1,316 0,2721 N=37 N=25 N=37 N=29

Zajedništvo 5,94 0,84 6,29 0,56 6,13 0,89 5,93 0,91 0,974 0,4073 N=37 N=25 N=37 N=29

Skladnost 5,87 0,89 6,15 1,26 6,21 0,80 5,95 0,90 0,937 0,4248 N=37 N=25 N=37 N=29

Konflikt 5,88 0,99 6,30 0,79 5,82 1,09 5,76 1,06 1,577 0,1983 N=37 N=25 N=37 N=29

Tolerancija 5,93 0,76 6,14 0,60 5,82 1,03 5,81 0,79 0,919 0,4337 N=37 N=25 N=37 N=29 Moj posao

(kog) 3,70 1,62 2,34 1,11 2,66 1,57 2,81 1,52 4,3707 0,0060 N=31 N=24 N=32 N=26

Moj posao (af)

5,31 0,92 4,87 1,15 5,08 1,07 4,65 1,52 1,581 0,1984 N=31 N=24 N=27 N=24 Moja obitelj

(kog) 5,61 1,22 5,65 1,06 5,75 0,86 5,28 1,50 0,743 0,5289 N=32 N=24 N=32 N=22

Moja obitelj (af)

6,40 0,57 6,58 0,43 6,50 0,58 6,18 0,81 1,890 0,1350 N=32 N=24 N=31 N=22 Moj život

(kog) 4,72 1,40 4,53 1,27 4,56 1,50 4,40 1,71 0,225 0,8789 N=33 N=24 N=31 N=24

Moj život (af)

6,17 0,58 6,31 0,56 6,28 0,80 5,61 1,27 3,707 0,0139 N=31 N=24 N=29 N=24 Zad.

poslom 5,22 1,31 4,91 0,97 4,96 1,23 4,92 1,26 0,462 0,7093 N=36 N=24 N=32 N=26

Zadov. obiteljskim

životom

5,71 1,25 6,39 0,78 6,14 0,82 5,87 0,99 2,504 0,0628

N=35 N=23 N=34 N=24 Opće

zad.životom 5,55 0,96 5,87 1,03 5,93 1,06 5,26 1,11 2,406 0,0711 N=36 N=24 N=31 N=26

Tablica 34: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Dob s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)

rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,962694 0,475144 0,157593 2 Unatrag 0,795404 0,070538 3 Dvanaestosatna 0,004942 4 Jutarnja

Tablica 35: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Stručna sprema s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)


Tablica 36: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Ukupni radni staž s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)


Tablica 37: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Prekovremeni rad s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)


Tablica 38: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Efekti smjena s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)


Tablica 39: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Konflikt rad-obitelj s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)


Tablica 40: Rezultati Scheffeove analize za Kognitivnu komponentu zadovoljstva poslom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)

rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,983595 0,893354 0,059791 2 Unatrag 0,983595 0,740201 0,183418 3 Dvanaestosatna 0,893354 0,740201 0,013712 4 Jutarnja 0,059791 0,183418 0,013712

Tablica 41: Rezultati Scheffeove analize za Afektivnu komponentu zadovoljstva životom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)


Interkorelacije sljedećih ispitivanih varijabli: 1- Dob

2- Stručna sprema

3- Ukupni radni staž

4- Sadašnji radni staž

5- Organizacija vremena rada

6- Prekovremeni rad

7- Doškolovavanje

8- Broj djece

9- Briga o djeci

10-Raspodjela kućanskih poslova

11- Briga o starijoj osobi

12- Težina posla

13- Negativni efekti vremena rada

14-Konflikt rad-obitelj

15- Konflikt obitelj-rad

16- Socijalna podrška nadređenog

17- Socijalna podrška obitelji

18- Zajedništvo

19- Skladnost

20- Konflikt

21- Tolerancija

22- Afektivna komponenta zadovoljstva poslom

23- Kognitivna komponenta zadovoljstva poslom

24- Zadovoljstvo poslom

25- Afektivna komponenta zadovoljstva životom

26- Kognitivna komponenta zadovoljstva životom

27- Zadovoljstvo životom

28- Afektivna komponenta zadovoljstva obiteljskim životom

29- Kognitivna komponenta zadovoljstva obiteljskim životom

30- Zadovoljstvo obiteljskim životom

Tablica 42: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na cjelokupnom uzorku (N=90) (1.dio) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 1 1,00 0,08 0,93 0,56 -0,37 -0,14 -0,08 0,33 -0,07 -0,10 0,18 -0,15 -0,07 -0,08 0,13 2 0,08 1,00 0,06 -0,09 -0,34 -0,02 0,29 -0,15 0,04 -0,19 0,01 -0,14 -0,30 -0,15 -0,02 3 0,93 0,06 1,00 0,57 -0,39 -0,11 -0,13 0,33 -0,01 -0,03 0,14 -0,14 -0,09 -0,10 0,13 4 0,56 -0,09 0,57 1,00 -0,03 -0,05 -0,17 0,29 0,12 0,12 0,05 0,00 0,07 0,01 0,17 5 -0,37 -0,34 -0,39 -0,03 1,00 0,21 -0,13 0,00 0,08 0,09 -0,28 0,16 0,64 0,46 0,11 6 -0,14 -0,02 -0,11 -0,05 0,21 1,00 0,14 -0,17 0,19 0,16 0,07 0,07 0,15 0,12 0,16 7 -0,08 0,29 -0,13 -0,17 -0,13 0,14 1,00 -0,17 0,07 -0,00 -0,04 -0,03 0,04 -0,00 -0,11 8 0,33 -0,15 0,33 0,29 0,00 -0,17 -0,17 1,00 0,01 -0,03 0,19 0,15 -0,00 0,18 0,05 9 -0,07 0,04 -0,01 0,12 0,08 0,19 0,07 0,01 1,00 0,46 0,04 0,10 -0,03 0,18 0,06 10 -0,10 -0,19 -0,03 0,12 0,09 0,16 -0,00 -0,03 0,46 1,00 0,06 -0,14 -0,08 -0,06 -0,07 11 0,18 0,01 0,14 0,05 -0,28 0,07 -0,04 0,19 0,04 0,06 1,00 0,09 -0,19 0,02 0,16 12 -0,15 -0,14 -0,14 0,00 0,16 0,07 -0,03 0,15 0,10 -0,14 0,09 1,00 0,31 0,49 0,07 13 -0,07 -0,30 -0,09 0,07 0,64 0,15 0,04 -0,00 -0,03 -0,08 -0,19 0,31 1,00 0,71 0,14 14 -0,08 -0,15 -0,10 0,01 0,46 0,12 -0,00 0,18 0,18 -0,06 0,02 0,49 0,71 1,00 0,14 15 0,13 -0,02 0,13 0,17 0,11 0,16 -0,11 0,05 0,06 -0,07 0,16 0,07 0,14 0,14 1,00 16 0,04 -0,07 -0,01 -0,05 0,19 -0,23 -0,08 -0,09 -0,11 -0,01 -0,22 -0,39 -0,00 -0,13 0,02 17 -0,27 0,00 -0,30 -0,36 0,12 0,02 -0,06 -0,25 -0,32 -0,22 -0,12 -0,06 -0,04 -0,13 -0,30 18 -0,24 0,13 -0,19 -0,26 0,02 0,19 0,12 -0,23 -0,09 -0,07 -0,16 -0,02 0,07 -0,02 -0,32 19 -0,25 0,07 -0,18 -0,13 0,05 0,18 0,06 -0,11 -0,22 -0,07 -0,23 -0,00 0,05 -0,09 -0,33 20 -0,17 0,16 -0,15 -0,28 -0,09 0,13 0,15 -0,16 -0,13 -0,10 -0,18 -0,13 -0,03 -0,08 -0,45 21 -0,17 0,17 -0,13 -0,17 -0,03 0,15 0,19 -0,06 -0,05 -0,23 -0,04 0,04 0,07 0,12 -0,28 22 0,28 0,02 0,28 0,20 -0,17 0,03 0,05 0,08 -0,01 0,02 -0,04 -0,44 -0,15 -0,28 -0,06 23 0,21 0,05 0,17 0,05 -0,34 -0,11 0,17 0,10 -0,17 -0,13 0,07 -0,24 -0,28 -0,32 -0,09 24 -0,01 0,12 0,03 -0,03 -0,09 -0,04 -0,07 0,04 -0,16 0,10 -0,09 -0,41 -0,20 -0,23 -0,03 25 -0,20 -0,01 -0,08 -0,11 0,01 0,26 0,19 -0,03 0,02 0,13 -0,14 -0,05 0,08 -0,14 -0,05 26 -0,14 -0,06 -0,13 -0,26 -0,06 -0,05 0,21 -0,11 -0,28 -0,05 -0,12 -0,03 0,02 -0,20 -0,09 27 -0,26 -0,05 -0,20 -0,24 0,09 0,30 0,17 -0,08 -0,19 -0,01 -0,13 0,05 0,14 -0,03 0,02 28 -0,18 -0,00 -0,12 -0,15 0,08 0,26 0,24 0,06 0,13 0,15 -0,09 0,01 0,05 0,02 0,00 29 -0,25 0,02 -0,22 -0,39 0,01 0,12 0,19 -0,09 -0,13 -0,02 -0,03 0,02 -0,05 -0,15 -0,00 30 -0,34 0,05 -0,21 -0,21 0,18 0,26 0,02 -0,08 -0,09 0,07 -0,14 -0,08 0,09 0,09 -0,08 r=0,207 p<0,05; r=0,27; p<0,01

Tablica 42: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na cjelokupnom uzorku (N=30) (nastavak)

16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 1 0,04 -0,27 -0,24 -0,25 -0,17 -0,17 0,28 0,21 -0,01 -0,20 -0,14 -0,26 -0,18 -0,25 -0,34 2 -0,07 0,00 0,13 0,07 0,16 0,17 0,02 0,05 0,12 -0,01 -0,06 -0,05 -0,00 0,02 0,05 3 -0,01 -0,30 -0,19 -0,18 -0,15 -0,13 0,28 0,17 0,03 -0,08 -0,13 -0,20 -0,12 -0,22 -0,21 4 -0,05 -0,36 -0,26 -0,13 -0,28 -0,17 0,20 0,05 -0,03 -0,11 -0,26 -0,24 -0,15 -0,39 -0,21 5 0,19 0,12 0,02 0,05 -0,09 -0,03 -0,17 -0,34 -0,09 0,01 -0,06 0,09 0,08 0,01 0,18 6 -0,23 0,02 0,19 0,18 0,13 0,15 0,03 -0,11 -0,04 0,26 -0,05 0,30 0,26 0,12 0,26 7 -0,08 -0,06 0,12 0,06 0,15 0,19 0,05 0,17 -0,07 0,19 0,21 0,17 0,24 0,19 0,02 8 -0,09 -0,25 -0,23 -0,11 -0,16 -0,06 0,08 0,10 0,04 -0,03 -0,11 -0,08 0,06 -0,09 -0,08 9 -0,11 -0,32 -0,09 -0,22 -0,13 -0,05 -0,01 -0,17 -0,16 0,02 -0,28 -0,19 0,13 -0,13 -0,09 10 -0,01 -0,22 -0,07 -0,07 -0,10 -0,23 0,02 -0,13 0,10 0,13 -0,05 -0,01 0,15 -0,02 0,07 11 -0,22 -0,12 -0,16 -0,23 -0,18 -0,04 -0,04 0,07 -0,09 -0,14 -0,12 -0,13 -0,09 -0,03 -0,14 12 -0,39 -0,06 -0,02 -0,00 -0,13 0,04 -0,44 -0,24 -0,41 -0,05 -0,03 0,05 0,01 0,02 -0,08 13 -0,00 -0,04 0,07 0,05 -0,03 0,07 -0,15 -0,28 -0,20 0,08 0,02 0,14 0,05 -0,05 0,09 14 -0,13 -0,13 -0,02 -0,09 -0,08 0,12 -0,28 -0,32 -0,23 -0,14 -0,20 -0,03 0,02 -0,15 0,09 15 0,02 -0,30 -0,32 -0,33 -0,45 -0,28 -0,06 -0,09 -0,03 -0,05 -0,09 0,02 0,00 -0,00 -0,08 16 1,00 0,25 -0,08 -0,03 0,12 -0,01 0,23 0,10 0,18 -0,09 0,10 -0,08 -0,13 -0,02 0,02 17 0,25 1,00 0,44 0,37 0,46 0,35 -0,04 -0,06 0,20 0,08 0,19 0,35 0,07 0,24 0,41 18 -0,08 0,44 1,00 0,68 0,54 0,59 -0,06 -0,01 0,11 0,32 0,22 0,38 0,18 0,20 0,39 19 -0,03 0,37 0,68 1,00 0,45 0,38 0,00 0,08 0,15 0,35 0,24 0,30 0,17 0,23 0,34 20 0,12 0,46 0,54 0,45 1,00 0,54 0,09 -0,03 0,12 0,27 0,15 0,27 0,15 0,11 0,29 21 -0,01 0,35 0,59 0,38 0,54 1,00 0,14 0,15 -0,02 0,18 0,06 0,16 0,08 0,02 0,24 22 0,23 -0,04 -0,06 0,00 0,09 0,14 1,00 0,51 0,23 0,25 0,07 -0,15 0,08 -0,11 -0,16 23 0,10 -0,06 -0,01 0,08 -0,03 0,15 0,51 1,00 0,12 0,07 0,43 -0,07 -0,02 0,17 -0,20 24 0,18 0,20 0,11 0,15 0,12 -0,02 0,23 0,12 1,00 0,07 0,03 0,23 -0,05 -0,07 0,42 25 -0,09 0,08 0,32 0,35 0,27 0,18 0,25 0,07 0,07 1,00 0,41 0,48 0,73 0,44 0,29 26 0,10 0,19 0,22 0,24 0,15 0,06 0,07 0,43 0,03 0,41 1,00 0,36 0,27 0,70 0,18 27 -0,08 0,35 0,38 0,30 0,27 0,16 -0,15 -0,07 0,23 0,48 0,36 1,00 0,42 0,45 0,48 28 -0,13 0,07 0,18 0,17 0,15 0,08 0,08 -0,02 -0,05 0,73 0,27 0,42 1,00 0,51 0,31 29 -0,02 0,24 0,20 0,23 0,11 0,02 -0,11 0,17 -0,07 0,44 0,70 0,45 0,51 1,00 0,31 30 0,02 0,41 0,39 0,34 0,29 0,24 -0,16 -0,20 0,42 0,29 0,18 0,48 0,31 0,31 1,00

Tablica 43: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini dnevnih radnica (N=35) (1. dio)

1 2 3 4 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 1 1,00 -0,01 0,93 0,30 -0,20 -0,05 0,42 -0,03 0,14 0,25 -0,25 0,26 0,08 0,03 2 -0,01 1,00 -0,02 -0,24 -0,01 0,28 -0,11 0,23 -0,05 -0,02 0,05 0,07 0,27 -0,04 3 0,93 -0,02 1,00 0,30 -0,16 -0,14 0,44 -0,04 0,20 0,22 -0,25 0,12 0,04 -0,01 4 0,30 -0,24 0,30 1,00 -0,17 -0,18 0,21 -0,15 0,06 0,01 -0,26 -0,16 -0,28 -0,06 6 -0,20 -0,01 -0,16 -0,17 1,00 0,27 -0,30 -0,09 -0,38 0,12 0,07 0,04 0,01 0,25 7 -0,05 0,28 -0,14 -0,18 0,27 1,00 -0,17 -0,21 -0,29 0,09 0,26 0,24 0,33 -0,05 8 0,42 -0,11 0,44 0,21 -0,30 -0,17 1,00 -0,14 0,17 0,26 0,06 0,17 0,19 -0,29 9 -0,03 0,23 -0,04 -0,15 -0,09 -0,21 -0,14 1,00 0,47 -0,01 0,09 -0,00 0,10 0,24 10 0,14 -0,05 0,20 0,06 -0,38 -0,29 0,17 0,47 1,00 0,06 -0,05 -0,27 -0,16 -0,08 11 0,25 -0,02 0,22 0,01 0,12 0,09 0,26 -0,01 0,06 1,00 0,02 -0,01 0,01 0,27 12 -0,25 0,05 -0,25 -0,26 0,07 0,26 0,06 0,09 -0,05 0,02 1,00 0,01 0,10 -0,16 13 0,26 0,07 0,12 -0,16 0,04 0,24 0,17 -0,00 -0,27 -0,01 0,01 1,00 0,74 0,27 14 0,08 0,27 0,04 -0,28 0,01 0,33 0,19 0,10 -0,16 0,01 0,10 0,74 1,00 -0,04 15 0,03 -0,04 -0,01 -0,06 0,25 -0,05 -0,29 0,24 -0,08 0,27 -0,16 0,27 -0,04 1,00 16 -0,00 -0,32 -0,05 0,07 -0,26 -0,32 -0,13 -0,09 0,18 -0,13 -0,41 -0,26 -0,36 0,07 17 -0,39 0,02 -0,34 -0,33 0,26 -0,06 -0,17 -0,47 -0,38 0,01 -0,07 -0,31 -0,19 -0,15 18 -0,37 0,11 -0,35 -0,09 0,26 0,26 -0,17 -0,41 -0,34 0,23 -0,06 -0,20 -0,17 -0,05 19 -0,41 -0,03 -0,37 0,06 0,19 0,07 -0,21 -0,46 -0,33 -0,14 -0,16 -0,29 -0,26 -0,20 20 -0,13 0,12 -0,08 0,00 0,29 0,25 -0,14 -0,52 -0,29 0,08 -0,12 -0,36 -0,38 -0,15 21 -0,34 0,16 -0,36 -0,21 0,29 0,39 -0,21 -0,33 -0,22 0,20 0,06 -0,16 -0,14 -0,09 24 -0,12 0,03 -0,02 0,02 0,07 -0,20 0,04 0,05 0,09 -0,17 -0,45 -0,22 -0,23 0,10 27 -0,18 -0,04 -0,25 -0,12 0,17 0,31 -0,16 -0,44 -0,35 -0,03 0,01 0,05 -0,11 0,01 30 -0,40 0,08 -0,27 -0,14 0,16 -0,06 -0,11 -0,06 -0,06 0,07 -0,03 -0,34 -0,12 -0,01

r=0,333 p<0,05 r=0,429 p<0,01

Tablica 43: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini dnevnih radnica (N=35) (nastavak)

16 17 18 19 20 21 24 27 30 1 -0,00 -0,39 -0,37 -0,41 -0,13 -0,34 -0,12 -0,18 -0,40 2 -0,32 0,02 0,11 -0,03 0,12 0,16 0,03 -0,04 0,08 3 -0,05 -0,34 -0,35 -0,37 -0,08 -0,36 -0,02 -0,25 -0,27 4 0,07 -0,33 -0,09 0,06 0,00 -0,21 0,02 -0,12 -0,14 6 -0,26 0,26 0,26 0,19 0,29 0,29 0,07 0,17 0,16 7 -0,32 -0,06 0,26 0,07 0,25 0,39 -0,20 0,31 -0,06 8 -0,13 -0,17 -0,17 -0,21 -0,14 -0,21 0,04 -0,16 -0,11 9 -0,09 -0,47 -0,41 -0,46 -0,52 -0,33 0,05 -0,44 -0,06 10 0,18 -0,38 -0,34 -0,33 -0,29 -0,22 0,09 -0,35 -0,06 11 -0,13 0,01 0,23 -0,14 0,08 0,20 -0,17 -0,03 0,07 12 -0,41 -0,07 -0,06 -0,16 -0,12 0,06 -0,45 0,01 -0,03 13 -0,26 -0,31 -0,20 -0,29 -0,36 -0,16 -0,22 0,05 -0,34 14 -0,36 -0,19 -0,17 -0,26 -0,38 -0,14 -0,23 -0,11 -0,12 15 0,07 -0,15 -0,05 -0,20 -0,15 -0,09 0,10 0,01 -0,01 16 1,00 0,31 0,03 0,25 0,20 -0,09 0,30 0,14 0,16 17 0,31 1,00 0,59 0,61 0,57 0,46 0,23 0,45 0,45 18 0,03 0,59 1,00 0,85 0,72 0,86 0,14 0,53 0,33 19 0,25 0,61 0,85 1,00 0,73 0,67 0,25 0,43 0,31 20 0,20 0,57 0,72 0,73 1,00 0,53 0,16 0,39 0,25 21 -0,09 0,46 0,86 0,67 0,53 1,00 0,17 0,48 0,28 24 0,30 0,23 0,14 0,25 0,16 0,17 1,00 0,17 0,61 27 0,14 0,45 0,53 0,43 0,39 0,48 0,17 1,00 0,42 30 0,16 0,45 0,33 0,31 0,25 0,28 0,61 0,42 1,00

r=0,333 p<0,05 r=0,429 p<0,01

Tablica 44: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini smjenskih radnica (N=70) (1. dio)

1 2 3 4 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 1 1,00 0,04 0,92 0,63 -0,05 -0,19 0,39 0,07 -0,08 0,03 -0,06 0,15 0,12 0,13 2 0,04 1,00 -0,01 0,02 0,04 0,23 -0,14 -0,09 -0,14 -0,14 -0,19 -0,17 -0,15 0,04 3 0,92 -0,01 1,00 0,68 -0,02 -0,22 0,40 0,13 -0,02 0,01 -0,04 0,22 0,12 0,15 4 0,63 0,02 0,68 1,00 -0,02 -0,13 0,36 0,17 0,16 0,13 0,14 0,23 0,17 0,18 6 -0,05 0,04 -0,02 -0,02 1,00 0,11 -0,14 0,20 0,23 0,18 0,06 0,02 0,04 0,12 7 -0,19 0,23 -0,22 -0,13 0,11 1,00 -0,16 0,16 0,17 -0,17 -0,12 0,06 -0,13 -0,09 8 0,39 -0,14 0,40 0,36 -0,14 -0,16 1,00 0,10 -0,06 0,10 0,15 -0,07 0,18 0,06 9 0,07 -0,09 0,13 0,17 0,20 0,16 0,10 1,00 0,44 0,19 0,08 -0,12 0,12 0,09 10 -0,08 -0,14 -0,02 0,16 0,23 0,17 -0,06 0,44 1,00 0,06 -0,15 -0,08 -0,15 -0,06 11 0,03 -0,14 0,01 0,13 0,18 -0,17 0,10 0,19 0,06 1,00 0,21 0,02 0,26 0,20 12 -0,06 -0,19 -0,04 0,14 0,06 -0,12 0,15 0,08 -0,15 0,21 1,00 0,37 0,55 0,17 13 0,15 -0,17 0,22 0,23 0,02 0,06 -0,07 -0,12 -0,08 0,02 0,37 1,00 0,54 0,06 14 0,12 -0,15 0,12 0,17 0,04 -0,13 0,18 0,12 -0,15 0,26 0,55 0,54 1,00 0,13 15 0,13 0,04 0,15 0,18 0,12 -0,09 0,06 0,09 -0,06 0,20 0,17 0,06 0,13 1,00 16 -0,03 0,28 -0,06 -0,06 -0,25 0,13 -0,14 -0,18 -0,07 -0,25 -0,33 -0,08 -0,22 -0,01 17 -0,26 0,04 -0,32 -0,21 0,04 0,02 -0,31 -0,34 -0,12 -0,10 0,03 0,12 -0,08 -0,28 18 -0,18 0,06 -0,11 -0,24 0,19 0,06 -0,22 -0,00 0,00 -0,36 -0,04 0,18 -0,06 -0,36 19 -0,19 0,11 -0,10 -0,10 0,18 0,09 -0,07 -0,22 -0,05 -0,23 0,01 0,12 -0,09 -0,38 20 -0,20 0,09 -0,17 -0,23 0,09 0,09 -0,12 -0,05 -0,02 -0,26 -0,13 0,13 0,02 -0,53 21 -0,22 0,14 -0,17 -0,14 0,20 0,10 -0,09 -0,01 -0,19 -0,18 0,17 0,24 0,19 -0,17 24 -0,06 0,06 -0,05 -0,08 -0,04 -0,01 -0,07 -0,14 0,09 -0,01 -0,40 -0,15 -0,22 -0,01 27 -0,30 -0,03 -0,20 -0,28 0,29 0,10 -0,20 -0,07 0,07 -0,06 -0,02 0,12 -0,07 0,07 30 -0,28 0,05 -0,15 -0,23 0,27 0,15 -0,17 -0,15 0,08 -0,24 -0,18 0,16 -0,01 -0,09

r=0,235; p<0,05 r=0,305; p<0,01

Tablica 44: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini smjenskih radnica (N=70) (nastavak)

16 17 18 19 20 21 24 27 30 1 -0,03 -0,26 -0,18 -0,19 -0,20 -0,22 -0,06 -0,30 -0,28 2 0,28 0,04 0,06 0,11 0,09 0,14 0,06 -0,03 0,05 3 -0,06 -0,32 -0,11 -0,10 -0,17 -0,17 -0,05 -0,20 -0,15 4 -0,06 -0,21 -0,24 -0,10 -0,23 -0,14 -0,08 -0,28 -0,23 6 -0,25 0,04 0,19 0,18 0,09 0,20 -0,04 0,29 0,27 7 0,13 0,02 0,06 0,09 0,09 0,10 -0,01 0,10 0,15 8 -0,14 -0,31 -0,22 -0,07 -0,12 -0,09 -0,07 -0,20 -0,17 9 -0,18 -0,34 -0,00 -0,22 -0,05 -0,01 -0,14 -0,07 -0,15 10 -0,07 -0,12 0,00 -0,05 -0,02 -0,19 0,09 0,07 0,08 11 -0,25 -0,10 -0,36 -0,23 -0,26 -0,18 -0,01 -0,06 -0,24 12 -0,33 0,03 -0,04 0,01 -0,13 0,17 -0,40 -0,02 -0,18 13 -0,08 0,12 0,18 0,12 0,13 0,24 -0,15 0,12 0,16 14 -0,22 -0,08 -0,06 -0,09 0,02 0,19 -0,22 -0,07 -0,01 15 -0,01 -0,28 -0,36 -0,38 -0,53 -0,17 -0,01 0,07 -0,09 16 1,00 0,25 -0,11 -0,13 0,12 0,16 0,12 -0,17 -0,07 17 0,25 1,00 0,25 0,22 0,32 0,41 0,07 0,21 0,27 18 -0,11 0,25 1,00 0,60 0,47 0,36 0,13 0,30 0,49 19 -0,13 0,22 0,60 1,00 0,41 0,20 0,09 0,24 0,38 20 0,12 0,32 0,47 0,41 1,00 0,37 0,07 0,21 0,36 21 0,16 0,41 0,36 0,20 0,37 1,00 -0,19 0,03 0,22 24 0,12 0,07 0,13 0,09 0,07 -0,19 1,00 0,37 0,36 27 -0,17 0,21 0,30 0,24 0,21 0,03 0,37 1,00 0,57 30 -0,07 0,27 0,49 0,38 0,36 0,22 0,36 0,57 1,00

r=0,235; p<0,05 r=0,305; p<0,01 Tablica 45: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na cjelokupnom uzorku (N=95)

22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 1,00 0,52 0,24 0,28 0,11 -0,09 0,11 -0,08 -0,11 23 0,52 1,00 0,11 0,10 0,46 -0,03 0,02 0,22 -0,15 24 0,24 0,11 1,00 0,08 0,03 0,24 -0,02 -0,08 0,41 25 0,28 0,10 0,08 1,00 0,42 0,50 0,73 0,44 0,31 26 0,11 0,46 0,03 0,42 1,00 0,39 0,30 0,70 0,21 27 -0,09 -0,03 0,24 0,50 0,39 1,00 0,45 0,46 0,51 28 0,11 0,02 -0,02 0,73 0,30 0,45 1,00 0,52 0,35 29 -0,08 0,22 -0,08 0,44 0,70 0,46 0,52 1,00 0,34 30 -0,11 -0,15 0,41 0,31 0,21 0,51 0,35 0,34 1,00

r=0,201; p<0,05 r=0,263; p<0,01

Tablica 46: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini nesmjenskih radnica (N=28)

22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 1,00 0,52 0,26 0,12 -0,00 -0,02 0,12 -0,29 -0,23 23 0,52 1,00 0,13 0,00 0,48 0,26 -0,08 0,25 -0,18 24 0,26 0,13 1,00 -0,06 -0,10 0,10 -0,06 -0,14 0,58 25 0,12 0,00 -0,06 1,00 0,16 0,22 0,84 0,17 0,09 26 -0,00 0,48 -0,10 0,16 1,00 0,54 0,21 0,71 0,09 27 -0,02 0,26 0,10 0,22 0,54 1,00 0,20 0,33 0,38 28 0,12 -0,08 -0,06 0,84 0,21 0,20 1,00 0,29 0,09 29 -0,29 0,25 -0,14 0,17 0,71 0,33 0,29 1,00 0,19 30 -0,23 -0,18 0,58 0,09 0,09 0,38 0,09 0,19 1,00

r=0,373; p<0,05 r=0,478; p<0,01 Tablica 47: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini smjenskih radnica (N=67)

22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 1,00 0,51 0,23 0,33 0,14 -0,10 0,12 -0,01 -0,03 23 0,51 1,00 0,07 0,15 0,46 -0,11 0,10 0,22 -0,05 24 0,23 0,07 1,00 0,15 0,11 0,33 0,01 -0,05 0,32 25 0,33 0,15 0,15 1,00 0,51 0,58 0,70 0,54 0,44 26 0,14 0,46 0,11 0,51 1,00 0,34 0,35 0,70 0,31 27 -0,10 -0,11 0,33 0,58 0,34 1,00 0,53 0,52 0,59 28 0,12 0,10 0,01 0,70 0,35 0,53 1,00 0,62 0,50 29 -0,01 0,22 -0,05 0,54 0,70 0,52 0,62 1,00 0,45 30 -0,03 -0,05 0,32 0,44 0,31 0,59 0,50 0,45 1,00

r=0,24; p<0,05 r=0,312; p<0,01

Tablica 48: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom zadovoljstvo obiteljskim životom (N=88)

Varijable Beta t p Intercept 1,655 0,101

Dob -0,263 -2,098 0,038 Stručna sprema 0,034 0,363 0,717

Sadasnji radni staž 0,015 0,145 0,884 Smjene 0,009 0,068 0,945

Prekovremeni rad 0,095 0,917 0,361 Školovanje 0,004 0,043 0,965 Broj djece 0,110 1,068 0,288

Briga o djeci -0,045 -0,408 0,683 Kućanski poslovi 0,127 1,239 0,218

Starija osoba -0,073 -0,782 0,436 Težina posla -0,184 -1,754 0,082

Efekti smjena -0,059 -0,390 0,696 Konflikt rad-obitelj 0,159 1,120 0,265 Konflikt obitelj-rad 0,156 1,463 0,146

Socijalna podrška nadređenog -0,056 -0,531 0,596 Socijalna podrška od obitelji 0,248 2,125 0,036

Zajedništvo 0,267 1,869 0,064 Skladnost 0,041 0,306 0,760 Konflikt 0,093 0,788 0,432

Tolerancija -0,078 -0,681 0,497 R 0,601 R2 0,361

Korigirani R2 0,216 F(20,88)=2,4880 p

Documents

Konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u ... · Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život.. 15 ... negativnog i pozitivnog prelijevanja