Konstrukcija Broda 2012

Konstrukcija broda

TPP - 2012 1

Konstrukcija broda je sinergijski skup strukturnih (konstrukcijskih) elemenata koji u zajedničkom djelovanju osiguravaju brodu dovoljnu čvrstoću, krutost (nepromjenjivost promjenjivih dimenzija u prihvatljivim granicama) i nepropusnost.

TPP - 2012 2

Konstrukcija broda

Drveni brodovi PREDNOSTI DRVA su : mala gustoća, lako se obrađuje s jednostavnim alatom, velika otpornost prema koroziji, odličan toplinski izolator drvene palube nisu skliske kao čelične

NEDOSTACI DRVA su : relativno slaba čvrstoća posebice zbog slabe čvrstoće spojeva,različita čvrstoća u uzdužnom i poprečnom smjeru, ograničena trajnost u moru, lako je zapaljiv, higroskopan je (naizmjenično se skuplja i širi)

TPP - 2012 3

Konstrukcija broda

Drveni brodovi Presjek glavnog rebra drvenog jedrenjaka na slici reprodukcija je početaka djelovanja klasifikacijskog društva American Bureau Rules i pokazuje masivnu konstrukciju “pasma”, te prevagu količine materijala dna broda u odnosu na palubu.

TPP - 2012 4

Željezni brodovi su slijedili način i stil gradnje s kojim su do tada bili upoznati,

odnosno primjenjivao se isti stil gradnje kao i sa drvom. Nadalje, i dimenzije građevnih elemenata su odražavale njihov osjećaj o čvrstoći novog materijala u usporedbi s drvom. Kod parobroda većih dužina do izražaja je počela dolaziti slabost palubnih konstrukcija. Željezne ploče su se mogle izrađivati samo u malim dimenzijama, a profili su bili plosnati. Tek kasnije je počela proizvodnja L profila. Kvaliteta željeza nije bila ujednačena.

Konstrukcija broda

SS Great Britain 1843

TPP - 2012 5

SS Great Britain je revolucionarni brod : - prvi brod koji je kombinirao željezni trup s vijčanim pogonom, - 98 m dužine i sa 3400 t istisnine, više od 30 m duži i 1000 tona veći nego bilo koji brod prethodno izgrađen.

Konstrukcija broda

SS Great Britain 1843

TPP - 2012 6

Parobrod »Hrvat« , prvi hrvatski parobrod, izgrađen je u Riječkoj tehničkoj tvornici (Stabilimento tecnico fiumano). Brod je napravljen prema nacrtu riječkoga inženjera Otta Schlicka i porinut u more 13. srpnja 1872. kao prvi brod te vrste izgrađen na hrvatskoj obali za domaćeg naručitelja. Naručilo ga je Brodarsko društvo iz Senja, koje je zbog prijevoza putnika i robe namjeravalo povezati Rijeku i Senj. Brod je bio željezni, dug 34,65 m i širok 4,80 m, imao je parni stroj od 130 konjskih snaga te 82 BRT.

Konstrukcija broda

Hrvat 1872

TPP - 2012 7

Konstrukcija broda

Kompozitni brodovi Orebrenje, to jest kobilica, rebrenice, proveze, bočna rebra i sponje, napravljeno su od željeza, a od drva su platice dna, stropa, boka i palube od drveta.

Cutty Sark 1869 - dužina 65 m

TPP - 2012 8

Konstrukcija broda

Kompozitni brodovi -drvo na okviru od legure hydronaliuma _Al-Mg-Mn

S-57 torpedni čamac 1940 Pelješac – 38 m dubine

TPP - 2012 9

Konstrukcija broda

Čelični brodovi Čelik se uvodi 1870-tih godina postupno kao posljedica poboljšanja tehnologije proizvodnje i smanjenja cijene. Jedna od najvećih promjena u konstrukciji čeličnih brodova nastaje tijekom drugog svjetskog rata uvođenjem tehnologije zavarivanja, koje zbog ušteda u radu i materijalu kao i zbog povećanja sigurnosti istiskuje zakivanje. Strogi zahtjevi klasifikacijskih društava, koje uvjetuju izvođenje vlačnih i ostalih ispitivanja u čeličanama kao osnovu za dokaz kvalitete, dovele su do toga da se osigura i održi ujednačena kvaliteta brodskog čelika Glavna ušteda koja je postignuta, odnosi se na smanjenje dimenzija građevnih elemenata od novog bitno čvršćeg i prikladnijeg materijala.

TPP - 2012 10

Konstrukcija broda

Uvođenje diesel strojeva značajno utječe na konstrukciju brodova. Veliko povećanje brzina brodova u drugom svjetskom ratu, zahtijevalo je prilagodbe brodskih struktura osobito u prednjem dijelu broda, gdje su potrebna hidrodinamička i strukturna prilagođavanja. Zamjena željeza čelikom nije utjecala na izvedbu konstrukcije ili na metode konstruiranja osim što je omogućila proizvodnju puno većih valjanih profila i puno više različitih oblika. Do kraja 2. svjetskog rata brodovi za opći teret nisu bili specijalizirani. Primali su teret u bilo kojem obliku, a manipulacija s teretom se odvijala vlastitim teretnim uređajima. Zbog olakšanja manipulacija s teretima, povećavaju se dimenzije grotala, što dovodi do problema čvrstoće paluba, a to je uvod u kontejnerske brodove današnjice.

TPP - 2012 11

PRIMJENA PRAVILA Pravila klasifikacijskih udruga se odnose na čelične brodove i tehničke plovne objekte zavarene konstrukcije, duljine od 12 do 350 m, kojima omjeri dimenzija ne prelaze veličine iz tablice:

Konstrukcija broda

OMJER PODRUČJE PLOVIDBE 1 2 3 4 5-8 Duljina/visina, L/D 18 18 19 20 20 Širina/visina B/D 2.5 2.5 3 3 4 Za tehničke ploveće objekte B/D ne više od 3, a za ploveće dizalice ne manje od 4.5.

Područja plovidbe se definiraju u dijelu o općim propisima, kako slijedi:

1 “Neograničena plovidba” 2 “Velika obalna plovidba” 3 “Mala obalna plovidba” 4 „Obalna plovidba Jadranskim morem” 5 “Nacionalna plovidba - unutrašnjim morskim vodama Hrvatske i teritorijalnim morem Hrvatske i vodama koje su pristupačne s mora” 6 “Nacionalna obalna plovidba - plovidba djelomično mirnim morem” 7 “Nacionalna priobalna plovidba - plovidba u zaštićenim morima” 8 „Lokalna plovidba zatvorenim morima”

TPP - 2010 12

Konstrukcija broda Osnovni pojmovi Glavno rebro (e:midship section) - poprečni presjek na polovini razmaka između pramčane i krmene okomice. Ljetna teretna linija (e:summer load waterline) - vodna linija na razini središta oznake nadvođa, kada brod nema stalnog uzdužnog ni poprečnog nagiba. Pramčana i krmena okomica (e:forward and after perpendiculars) - okomica kroz pramčani i krmeni kraj duljine L na simetrali broda. Srednji dio duljine broda (e:midship region)- dio broda duljine 0.2 L prema pramcu i 0.2 L prema krmi od sredine broda (ako se ne dogovori drukčije). Krajevi broda (e:ship's end) - dijelovi duljine broda na krajevima u području do 0.05 L od pramčane krmene okomice. Strojarnica na krmi (e:machinery space aft) - strojarnica koja je smještena prema krmi tako da je sredina njene duljine udaljena više od 0.3 L od sredine broda

Glavne dimenzije 1. Duljina broda, L (e:length of ship) - razmak (u metrima) na ljetnoj teretnoj liniji od prednjeg brida pramčane statve do stražnjeg brida statve kormila ili osi struka kormila ako brod nema statvu kormila. L ne smije biti manje od 96% a ne mora biti veće od 97% pune duljine na ljetnom gazu. 2. Širina broda, B (e:breadth of ship) - razmak (u metrima) mjeren horizontalno između vanjskih rubova rebara na najširem mjestu broda u sredini. 3. Visina broda, D (e:depth of ship) - razmak (u metrima) mjeren vertikalno u sredini broda od osnovne linije do gornjeg ruba palubne sponje na boku najviše neprekinute palube. Na brodovima sa zaobljenim završnim vojem visina se mjeri od teoretskog presjecišta produljenja donjeg brida linije palube i unutarnjeg brida bočne oplate. 5. Gaz broda, d (e:draught of ship) - razmak (u metrima) mjeren vertikalno u sredini broda, od gornjeg ruba plosne ili gredne kobilice do ljetne teretne linije.

TPP - 2012 13

Palube i platforme 1. Gornja paluba (e:upper deck) - najgornja paluba neprekinuta po cijeloj duljini broda. 2. Proračunska paluba (e:strength deck) - paluba koja čini gornji pojas poprječnog presjeka. To može biti najgornja neprekinuta paluba ili paluba srednjeg nadgrađa ako se proteže neprekinuto unutar 0.4 L u duljini većoj od: 3(B/2+h) i više. (h - je visina od najgornje neprekinute palube do razmatrane palube). 3. Pregradna paluba (e:bulhead deck) - najgornja paluba do koje sežu popriječen nepropusne pregrade. 4. Paluba nadvođa (e:freeboard deck) - paluba do koje se računa nadvođe. 5. Donja paluba (e:lower decks) - sve palube ispod gornje palube. Ako ima više donjih paluba, one se nazivaju: druga paluba, treća paluba itd., idući od gornje palube. 6. Platforma (e:platform) - paluba koja se proteže samo na jednom dijelu duljine broda. 7. Paluba nadgrađa (e:superstructure deck) - paluba koja odozgo omeđuje nadgrađe. Ako postoji više redova nadgrađa, one se nazivaju: paluba nadgrađa prvog reda, paluba nadgrađa drugog reda itd, računajući od gornje palube. 8. Paluba kućice (e:deckhouse top) - paluba koja omeđuje kućicu odozgo. Ako postoji više redova kućica, one se nazivaju: paluba kućice prvog reda, paluba kućice drugog reda itd., računajući od gornje palube. Ako se kućica nalazi na palubi nadgrađa, takva se palubna kućica naziva palubnom kućicom 2. reda itd. Nadgradnje na gornjoj palubi (e:erections) 1. Nadgrađe (e:superstructure)- nadgradnja na gornjoj palubi zatvorena palubom koja se prostire od boka do boka ili koja je udaljena od bilo kojeg boka broda više od 4% širine broda. Odvojena nadgrađa mogu biti poredana u jedan ili više redova. 2. Kućica (e:deck house) - nadgradnja na gornjoj palubi, ili palubi nadgrađa zatvorena palubom, koja je makar od jednog boka udaljena više od 4% širine broda B, a u vanjskim stijenama ima vrata, okna ili slične otvore. Palubne kućice mogu biti poredane u jedan ili više redova. 3. Polukrmenik (e:raised quarter deck) - uzdignuti dio krme koji počinje stepenicom, a visina mu je manja od visine nadgrađa. 4. Kovčeg (e:trunk) - zatvorena konstrukcija na gornjoj palubi, koja je od boka broda udaljena više od 4% širine broda, a u vanjskim stijenama ima vrata, okna ili slične druge otvore.

Konstrukcija broda

TPP - 2012 14

Konstrukcija broda

OSNOVNI elementi trupa broda: 1.Hrptenica 2.Kobilični voj (kobilica) 3.Rebrenica 4.Rebro 5.Palubna sponja 6.Uzvojni tank 7.Bočni tank 8.Uzdužnjaci dna 9.Bočni nosači dvodna 10. Uzvojno koljeno 11.Uzdužnjaci boka 12.Uzdužni nosači boka 13.Palubna proveza 14.Uzdužnjaci palube 15.Pražnjica teretnog grotla

TPP- 2012 15

Primarni elementi POPREČNE čvrstoće Primarni elementi UZDUŽNE čvrstoće Poprečna bočna rebra (obična, okvirna) Kobilica Rebrenice u dvodnu ili na dnu (pune, okvirne i nepropusne) Hrptenica Sponje (poprečni nosači palube) Podveze (ukrućuju i pojaćavaju palubu) Poprečne pregrade(obične, korugirane) Proveze (povezuju poprečna rebra) Bočni nosači u dvodnu Uzdužnjaci dvodna/boka

Konstrukcija broda

Klasifikacija strukturnih elemenata : primarni – sekundarni – posebni- vezni

TPP - 2012 16

Konstrukcija broda

SUSTAV DNO BOK PALUBA PIKOVI Poprečni (P) P P P (U) P (e:transverse) Uzdužni (U) U U U U (e:longitudinal) Mješoviti U P U(P) P (e:mixed)

Sustavi gradnje trupa definirani su

usmjerenošću elemenata orebrenja (sekundarnih elemenata strukture). Tako poprečna usmjerenost orebrenja (lakih rebrenica, rebara i sponja) definira poprečni sustav gradnje, uzdužna usmjerenost ukrepa opločenja dna, dvodna, boka, dvoboka, palube (uzdužnjaci) definira uzdužni sustav gradnje, dok uzdužno orebrenje oplata dna, dvodna, i palube (uzdužnjaci), te poprečno orebrenje boka (rebra) definiraju mješoviti sustav gradnje trupa broda

TPP - 2012 17

Poprečna rebra (obično rebro) su dio poprečnog okvira, kojeg čine još sa donje strane rebrenice a s gornje strane sponje. Rebra podupiru krajeve sponja i tako prenose opterećenja palube na dno broda. Na poprečno rebro se u dvodnu obično nastavlja okvirna rebrenica. Pod palubom se na obično rebro nastavlja palubna sponja. Okvirna rebra dodatno osiguravaju poprečnu čvrstoću gdje je to potrebno. Obično se rade od složenih profila. Zbog visine, smetaju teretu i kod brodova za suhi teret se izbjegavaju ili se grade što moguće nižima. Ugrađuju se u strojarnicama i kotlovnicama, gdje osim poprečnoj čvrstoći doprinose i smanjenju vibracija. Okvirno rebro završava na krovu dvoda, a u dvodnu se obično nastavlja puna rebrenica. Pod palubom se na okvirno rebro nastavlja okvirna sponja. U poprečnom sustavu gradnje, okvirno rebro se ugrađuje na svaku 4. ili 5. ordinatu po dužini broda.

Konstrukcija broda

Kod poprečnog sustava gradnje dominiraju rebra koja se nalaze na svakoj ordinati uzduž broda i protežu se od sponja palube do rebrenica u dvodnu. Rebra mogu biti većih ili manjih dimenzija ovisno o tipu broda, veličini broda, poziciji rebra po visini, broja paluba i sl.

POPREČNI sustav gradnje

TPP - 2012 18

Glavni elementi poprečne čvrstoće trupa kod poprečnog sustava gradnje : - rebra (obična, okvirna) - rebrenice (okvirne i pune) - sponje i poprečne pregrade Elementi uzdužne čvrstoće u takvom sustavu su - limovi oplate - palube - kobilica

Poprečni sustav pruža bolje mogućnosti glede raspoloživog prostora u skladištima i manipulacije teretom pa je zato posebno pogodan za brodove za prijevoz općeg tereta, rasutog tereta,.., jer krcanje i slaganje tereta nešto lakše.Također, primjereniji je za gradnju manjih plovnih objekata gdje uzdužna čvrstoća nije kritična, ali prostor jest.

Konstrukcija broda

TPP - 2012 19

Konstrukcija broda

UZDUŽNI sustav gradnje Uzdužni sustav gradnje počeo se primjenjivati nakon poprečnog sustav gradnje kao posljedica gradnje sve većih brodova, ali i razvoja znanosti o čvrstoći, metalurgiji i konstrukciji trupa broda. Uzdužni sustav orebrenja je povoljniji sa stajališta uzdužne čvrstoće, što posebice dolazi do izražaja kod gradnje brodova većih dimenzija. U osnovi, u ovom sustavu, obična rebra su zamijenjena nizom blizu smještenih uzdužnjaka, a poprečna čvrstoća se osigurava poprečnim pregradama i visokim okvirnim rebrima na svake 2-3 ordinate. Brodovi građeni ovim sustavom gradnje imaju manju masu trupa u odnosu na poprečni sustav. Visoka poprečna okvirna rebra, koja se moraju ugrađivati kod uzdužnog sustava orebrenja smetaju kod manipulacije tereta, ali kod tankera (zbog vrste tereta koji prevozi) ta smetnja nije toliko bitna, pa se tankeri grade u 100% uzdužnom sustavu gradnje. Međutim, kod primjerice brodova za rasuti teret i opći teret, ta je smetnja značajnija pa se oni grade u mješovitom sustavu gradnje.

TPP - 2012 20

Konstrukcija broda

Kod uzdužnog sustava gradnje dominiraju elementi uzdužne čvrstoće i to: - uzdužnjaci (boka, dvodna, pokrova dvodna, palube), - hrptenica, - uzdužni nosači (bok broda, dvodno), - palubne podveze, - uzdužne pregrade, -bočne proveze. Elemente poprečne čvrstoće pri uzdužnom sustavu gradnje čine: - okvirna rebra (nema običnih rebara!) - okvirne sponje (nema običnih!) -rebrenice (pune i/ili nepropusne -nema okvirnih!)

TPP - 2010 21

Konstrukcija broda

TPP - 2010 22

Konstrukcija broda

POPREČNI SUSTAV

UZDUŽNI SUSTAV

Prijevod: Solid floor - puna rebrenica Intercostal girder - interkostalni nosač Cont. Center girder - neprekinuti centralni nosač Flat plate keel – kobilica Bracket floors – koljena rebrenica Floor - rebrenica Longitudinals - uzdužnjaci Tank top - pokrov dvodna Margin plate - oplata uzvoja

Poprečni – uzdužni sustav gradnje USPOREDBA

TPP - 2012 23

Mješoviti sustav gradnje koristi se danas za veliki broj brodova. To je

kombinacija poprečnog i uzdužnog sustava gradnje i to: - UZDUŽNI sustav gradnje –paluba, dvodno i dvobok broda, a bok broda samo kod tankera! - POPREČNI sustav gradnje –pramčani i krmeni pik (manjak prostora), strojarnica ili samo dvodno u strojarnici (prostor, napreznja), bokovi broda na većini brodova (prostor/opći teret, rasuti teret…) ali ne na tankerima ! Primjeri: Na brodovima za opći teret mješoviti se sustav primjenjuje tako da se bok brod radi u poprečnom sustavu gradnje jer bi inače visoki bočni poprečni okviri (karakteristični za uzdužni način gradnje) smetali pri slaganju i manipulaciji teretom. U isto vrijeme, dno i palube se orebruju uzdužno. Također, na brodovima za rasuti teret bočni balastni tankovi, paluba i dvodno se izrađuju uzdužno, a bokovi broda, pramčani i krmeni pik i dvodno strojarnice – poprečno.

Konstrukcija broda

TPP - 2012 24

Konstrukcija broda

Mješoviti sustav gradnje BROD ZA RASUTE TERETE - dno UZDUŽNO - bok POPREČNO - paluba van linije gr. UZDUŽNO - paluba unutar linije.gr. POPREČNO

TPP - 2012 25

Konstrukcija broda

POPREČNI UZDUŽNI

Mješoviti sustav gradnje

TPP - 2012 26

Konstrukcija broda

TIP BRODA VRSTA GRADNJE

VIŠENAMJENSKI TERETNI BROD ___________________MJEŠOVITI SISTEM GRADNJE Dvodno i gornja paluba-uzdužnim sistemom, a bokovi i donja paluba, nadgrađe i palubne kućice-poprečnom sistemu gradnje TANKER_______________________________________ UZDUŽNI SISTEM GRADNJE BROD ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA_______________ MJEŠOVITI SISTEM GRADNJE Dvodno i paluba-uzdužni sistem, a bok teretnog prostora-poprečni KONTEJNERSKI BROD____________________________ MJEŠOVITI SISTEM GRADNJE Poprečne pregrade-poprečni sistem, ostali elementi-uzdužni sistem gradnje Ro-Ro BROD____________________________________ MJEŠOVITI SISTEM GRADNJE Dvodna-uzdužni sistem gradnje kao i gornja paluba, prva paluba-poprečnom sistemu gradnje

TPP - 2012 27

Konstrukcija broda

Propisi za gradnju broda

- brodovi se grade prema propisima KLASIFIKACIJSKOG DRUŠTVA. - DRUŠTVO odobrava nacrte i provjerava konstrukciju. - DRUŠTVA vrše i kontrolu same gradnje broda koji se gradi "prema KLASI” - KLASIFIKACIJSKO DRUŠTVO po završetku radova izdaje CERTIFIKAT KLASE (engl. Certificate of Class) - izdaje se PLOVIDBENA DOZVOLA (engl. Trading certificate) s valjanošću od 5 godina, koji se ovjerava svake godine. - kako bi moglo vršiti preglede, KLASIFIKACIJSKO DRUŠTVO održava mrežu inspektora i ureda po cijelom svijetu.

Poznata KLASIFIKACIJSKA DRUŠTVA su :

► Lloyd's Register of Shipping (London) ► Det Norske Veritas (Oslo) ► Registro Italiano Navale (Genova) ► Bureau Veritas (Paris) ► American Bereau of Shipping (New York) ► Hrvatski registar brodova

TPP - 2012 28

Konstrukcija broda

Propisi za gradnju broda

SOLAS konvencija International Convention for the Safety of Life at Sea - pregrađivanje, stabilnost, strojevi i električne instalacije, požar (zaštita, otkrivanje, gašenje), sredstva za spašavanje, radiotelegrafija i radiotelefonija, sigurnost navigacije, prijevoz žita, prijevoz opasnih tereta, nuklearni brodovi MARPOL konvencija International Convention for the Prevention of Pollution from Ships - obuhvaća onečišćenje uljem, kemikalijama, štetnim supstancama, otpadom, otpadnim vodama - smanjuje količine ulja koje može biti ispušteno s broda, ili u nekim vodama zabranjuje

IMO (International Maritime Organization) je međunarodna pomorska organizacija kojoj su: CILJ - povećanje sigurnosti rada moru i spriječavanje zagađenja na moru SVRHA – sigurno i efikasno brodarstvo po čistim morima

TPP – 2012

29

Konstrukcija broda TANKER -brodovi najčešće velikih dimenzija (smatra se da je prijevoz nafte ekonomičniji u što većim brodovima) - uzdužni način gradnje - obavezni su dvobok i dvodno - posjeduju najčešće dvije uzdužne pregrade i veći broj poprečnih nepropusnih pregrada koja tvore odjeljenja – tankove - između tankova postoje uski prazni prostori tzv. koferdami koji služe za odvajanje tankova od pramčanog i strojarskog prostora - sistem balasta je potpuno odvojen od sistema tereta - podjela po veličini i po vrsti tereta

TPP - 2012 30

Konstrukcija broda TANKER

Dvostruka oplata - dvije oplate između tereta i mora, u svrhu spriječavanja istjecanja tereta u more prilikom proboja vanjske oplate brod - prostor između oplata broda u trenucima kada se ne prevozi teret služi za ukrcaj balastnih voda koje daju stabilnost praznom brodu - svi brodovi izgrađeni poslije 1990. moraju imati dvostruku oplatu - do 2015. godine sve brodarske kompanije moraju zamijeniti postojeće brodove sa jednostrukom oplatom brodovima sa dvostrukom oplatom - prostor dvostrukog dna nigdje ne smije biti vertikalno manji od B/15 ili 2 metra, gdje je B širina broda

TPP – 2012

31


- između središnjih tankova u uzdužnici broda nalazi se uzdužni koferdam za prolaz cjevovoda za krcanje i iskrcavanje tereta - svaki tanker za prijevoz tekućih tereta od 20,000 tona nosivosti i više mora biti opremljen za pranje tankova - Slop tankovi – sabirni tankovi za ostatke pranja

TPP - 2011 32


- sistem inertnog plina potreban je za sve tankove tereta te slop tankove - Kompozicija inertnog plina je približno : 84% N; 15% CO2; 0,5% O2 i 0,5% CO

- sistem inertnog plina služi za : - zaštitu tereta od oksidacije - vrši protiv požarnu funkciju

TPP – 2012

33


TPP - 2012 34


TPP - 2012 35

Konstrukcija broda TANKER (brod za prijevoz tekućina) Podjela po veličini: - 10,000 - 60,000 dwt - manji tanker (najčešće za prijevoz derivata) do 200 m - 60,000 - 80,000 dwt - Panamax do 275 m - 80,000 - 120,000 dwt - Aframax do 245 m - 120,000 - 200,000 dwt - Suezmax do 350 m - 200,000 - 315,000 dwt - VLCC do 350 m - 320,000 - 550,000 dwt - ULCC do 450 m

AFRA - Average Freight Rate Assessment VLCC - Very Large Crude Carriers ULCC - Ultra Large Crude Carriers

TPP – 2012

36

Konstrukcija broda TANKER (brod za prijevoz tekućina) Podjela na tankere : - za prijevoz sirove nafte - za prijevoz naftnih prerađevina - za prijevoz kemikalija - za prijevoz ukapljenog plina - za prijevoz pitke vode - za prijevoz posebnih tereta ( sok; vino)

TPP - 2012 37

Konstrukcija broda Tankeri za naftne prerađevine (eng. Product carriers) - umjesto sirove nafte prevoze produkte iz

rafinerija i petrokemijske industrije. - imaju veći broj tankova s ukupnom nosivošću tereta od oko 50.000 t. - veći broj tankova proizlazi iz potrebe za prijevozom raznolikog tereta, a koji se ne smije međusobno miješati. Takvi brodovi mogu imati i preko 30 odvojenih tankova - sistem cjevovoda je složeniji od sistema na tankerima za sirovu naftu, te obično svaki tank ima svoj cjevovod za punjenje i pražnjenje te svoju pumpu

TPP - 2012 38

Konstrukcija broda

Tankeri za prijevoz kemikalija ( eng. Chemical tanker ) - vrlo strogi propisi zbog toksičnosti i zapaljivosti tipičnih kemikalija koje se njima prevoze - svi su tankovi tereta razdvojeni od: - oplate - balastnim tankom - pregrade strojarnice - koferdamom - pramčanog pika - koferdamom Ovime se osigurava da u slučaju propuštanja jednog od tankova neće doći do ugrožavanja posade i okoliša.

TPP - 2012 39

Konstrukcija broda Tankeri za prijevoz kemikalija Teret koji se može prevoziti: - kiseline - lužine (bazne) - alkoholi - jestiva ulja - klorirani ugljikovodici - AMINI (derivati amonijaka) - MONOMERI - petrokemijski proizvodi

TPP - 2012 40

Konstrukcija broda Tankeri za prijevoz kemikalija

1. Kobilica 2. Tunelska hrptenica 3. Oplata dna 4. Pokrov dvodna 5. Oplata boka 6. Unutarnja stijenka dvoboka 7. Opločenje palube 8. Uzdužna korugirana pregrada 9. Uzdužni bočni nosač 10. Bočna proveza 11. Puna rebrenica 12. Pljuskača dvoboka 13. Okvirna sponja 14. Uzdužnjaci dna 15. Uzdužnjaci pokrova dvodna 16. Uzdužnjaci oplate boka 17. Uzdužnjaci pregrade dvoboka 18. Uzdužnjaci palube

TPP - 2012 41


Tip 1 - maksimalne preventivne mjere u slučaju sudara i nasukanja - u stanju izdržati znatna oštećenja na bilo kojem mjestu uzduž njegove dužine - maksimalna veličina tanka može biti 1250m3

Stolt Falcon 177m dužina 28m širina Dwt – 37.200 t - 54 tanka

TPP - 2012 42


Tip 2 - stroge preventivne mjere - manji od 150 m – po cijeloj dužini dvostruka oplata osim kod područja stroja - maksimalni kapacitet tankova 3000 m3

Millenium Park 138m dužina 24m širina Dwt – 20.000 t - 11 tankova

TPP - 2012 43


Tip 3 - srednje mjere predostrožnosti - Dvostruka oplata veći od 225 m - po cijeloj dužini 125 – 225 m - po cijeloj dužini osim stroja manji od 125 m - po cijeloj dužini osim iza strojarnice - građeni sa većim brojem pregrada - maksimalni kapacitet tankova 3000 m3 St.James Park

132m dužina 20m širina Dwt – 14.000 t - 30 tankova

TPP - 2012 44


TPP - 2012 45


TPP - 2012 46

Konstrukcija broda

- membranski tankovi Gaz Transport&Technigaz

- sferni samonosivi tankovi Moss

Standard: 125-150,000m3 Q-Flex: 210-217,000m3 Q-Max: 250,000m3

kapacitet:-125-145,000m3

Tankeri za prijevoz ukapljenog plina ( engl. LNG – LPG Carrier )

Konstrukcija broda

TPP - 2012 47

Tankeri za prijevoz ukapljenog plina

- samonosivi sferični spremnik dimenzija 40-45 metara promjera, napravljen od aluminijske legure debljine stjenke 25-100 mm - 40 % svjetske flote tankera za ukapljeni plin ima sferične spremnike

Konstrukcija broda

TPP - 2012 48


- primarna membrana drži teret - sekundarna membrana sprječava curenje u okolinu - primarna i sekundarna izolacija održavaju željenu temperaturu tereta - spremnik je oslonjen na oplatu broda - 80% LNG tankera u izgradnji imat će ovakve spremnike - 60% svjetske flote LNG tankera ima ovakve spremnike.

Konstrukcija broda

TPP - 2012 49


NO.96 membranski sustav -dvije membrane napravljen od 36%Ni legiranog čelika (INVAR-FeNi36) 0,7- 15 mm - dva sloja izolacije od iverice ispunjenja ekspandiranim perlitom (Volcano rock).

MARK III membranski sustav - prva membrana napravljen od valovitog inoksa 1,2- 1.5 mm - druga membrana je izrađena od aluminija i dva sloja staklene vune (Triplex). - izolacija je izvedena od poliuretanskih panela

TPP - 2012 50

Konstrukcija broda Tankeri za prijevoz ukapljenog plina

TPP - 2012 51

Konstrukcija broda


Fenomen “sloshinga” ( bućkanje – prskanje ) dolazi do izražaja kada je spremnik djelomično napunjen. Ovaj fenomen je jedan od najvećih ograničavajućih čimbenika membranskih spremnika jer se zbog sigurnosti dozvoljava ukrcaj samo do 30% i iznad 70% obujma spremnika.

Konstrukcija broda

TPP - 2012 52


Risk Due To Shortage Of Experienced LNG Crew •In year 2000 the number of LNGc were about 130. •In year 2007 it increased to 250. •In year 2010 the number of LNGc increase to about 300. •6 experienced senior officers per LNGc are required.

(Master, Chief Officer, Chief Engineer, 1stEnginner, Cargo Engineer, Electrical Engineer) 2000: 1,000Experienced senior officer 2007:3,000Experienced senior officer 2010: 3,600Experienced senior officer

•In addition, due to increase in the construction of LNG Carriers, LNG FPSO, and LNG FSRU more experienced seafarers are employed as owner’s construction and operations superintendants and project managers of the shipyard. •There is a great shortage of experienced LNG senior officers in the marine industries. •Trainning, licensing, security screening and better financial rewards and benefits are essential in order to attract seafarers to this industries .

TPP - 2012 53

Konstrukcija broda

Brodovi za prijevoz rasutog tereta (engl. Bulk Carrier ) - projektirani za prijevoz tereta koji se slobodno nasipa u skladišta (rasuti teret ) - imaju velike gornje i donje balastne tankove kako bi praznom brodu dali dovoljan gaz i bolje ponašanje u plovidbi

TPP - 2012 54

Konstrukcija broda Brodovi za prijevoz rasutog tereta

- može biti konstruiran za prijevoz žita ili rude, ugljena ili kombinacije različitih vrsta rasutog tereta, a često se izvodi kombinacija i za prijevoz tekućina (OBO Carrier) - mješoviti sustav gradnje (dvodno, paluba i bočni tankovi -uzdužni sustav, a bokovi broda između bočnih tankova - poprečni sustav gradnje) - povećani su zahtjevi za uzdužnu čvrstoću - gornji bočni tankovi pune se morem u balastnoj plovidbi kako bi “omekšali” brod odnosno umanjili preveliki stabilitet, osim toga, smanjuju slobodnu površinu sipkog tereta

TPP - 2012 55


- dvodno je više od uobičajenog i gradi se prema uzdužnom sistemu-neprekinuti uzdužni bočni nosači i interkostalne rebrenice sa uzdužnjacima na dnu i unutrašnjem opločenju dvodna - rebrenice se postavljaju na svako drugo rebro ako se radi o prijevozu rude (ORE carrier)

Opterećenja dvodna broda za rasute terete zbog teškog tereta

TPP - 2010 56


TPP - 2012 57

Konstrukcija broda

Veličina kontejnera je različita. ISO standard razlikuje TEU i FEU, koji se mogu razlikovati po veličini. TEU – eng.Twenty feet equivalent unit Nominalna duljina ovih kontejnera je: 20ft.=20×0.305=6.10m Stvarna je duljina 1.5''kraća, čime se ostavlja malo prostora između kontejnera FEU – eng.Forty feet equivalent unit Nominalna duljina ovih kontejnera je: 40ft.=40×0.305=12.20m

Brodovi za prijevoz kontejnera (eng. Container ship )

Kontejnerski brodovi su narasli od kapaciteta od 1500TEU (1966.) do današnjih preko 15000TEU

TPP - 2012 58

Konstrukcija broda

Dijelovi kontejnerskog broda „Nedlloyd Europa“ 1–Kormilo, 2–Brodski vijak, 3–Krma, 4-Kontejner od 40ft.(FEU) 5–Kontejner od 20ft.(TEU) 6–Stepenice za nastambe, 7–Pilot or bunker door, 8–Vodilice kontejnera, 9–Red 11, 10–Red 04, 11–Tier 08, 12–Bočni tank (vodeni balast), 13–Service gallery, 14–Fixed stack, 15–Movable stack, 16–Bay15, 17–Bay06, 18–Tier86, 19-Cells, skladište 1 i 2, za kontejnere sa opasnim teretom (eksplozivi), 20–Potpore za kontejnere, 21–Valobran, 22–Pramčani bulb

Brodovi za prijevoz kontejnera

TPP - 2012 59

Konstrukcija broda

- poprečna čvrstoća osigurava se jakim poprečnim pregradama, i okvirnim rebrima na svakom 2-3 rebru - u dvoboku se stavlja balast i gorivo, a gornji dio dvoboka služi za prolaz posade kada je paluba nakrcana kontejnerima. - imaju vrlo široka grotla pa se zbog toga problem uzdužne, poprečne i torzione čvrstoće rješava adekvatnim dimenzioniranjem limova palube i korištenjem čelika povišene čvrstoće - na mjestima gdje dolaze stope kontejnera stavljaju se pojačanja, a i nastoji se da na tom mjestu dođe dokrižanja rebrenica i uzdužnih nosača u dvodnu


TPP - 2012 60

Konstrukcija broda

- poklopci grotala služe i kao nosači kontejnera

(2-3 reda) pa moraju biti odgovarajuće konstruirani - zbog velikog variranja težine kontejnera treba brodu osigurati stabilitet u vrlo različitim režimima plovidbe


- današnje konstrukcije izoliraju tankove s gorivom duplom oplatom (s balastnom vodom)

TPP - 2012 61

Konstrukcija broda

- gradi se mješovitim načinom gradnje. - specifičnost je nepostojanje nepropusnih pregrada u skladišnom prostoru i velikog broja paluba, te velikim otvorima na krmi za ukrcaj tereta. - nema poprečnih pregrada osim u pramcu ili krmi što umanjuje poprečnu čvrstoću broda, a što se nadomješta ugradnjom okvirnih nosača i upora.

Brod za vodoravan ukrcaj i iskrcaj tereta (eng. Ro–Ro ship)

TPP - 2012 62

Konstrukcija broda Brod za vodoravan ukrcaj i iskrcaj tereta

- današnje konstrukcije izoliraju tankove s gorivom duplom oplatom (s balastnom vodom)

- to su brodovi povećanog rizika kod naplavljivanja pa je posebna pažnja posvećena pitanjima sigurnosti - nadgrađe je ili potpuno na krmi ili potpuno na pramcu radi dobivanja neprekinutosti palube

TPP - 2012 63

Konstrukcija broda

Brod za prijevoz općeg tereta (eng.General cargo )

Konstrukcija: mješoviti sistem gradnje (dvodno i gornja paluba uzdužni, bokovi i donja paluba, nadgrađe i palubne kućice poprečni sistem gradnje) Tereti: kontejneri, suhi rasuti teret (npr. žito), drvo, automobili, specijalni teški tereti…

TPP - 2012 64

Konstrukcija broda

Brod za prijevoz općeg tereta

- ovi brodovi koriste poklopce grotala kao pregrade i međupalube skladišta - poklopci se mogu smjestiti na različitim visinama i pozicijama - obično su pražnice grotala istih dimenzija kao skladišta, čime se olakšava prekrcaj - skladišta se zabrtvljuju poklopcima - teret poput drva i kontejnera se može smjestiti i na poklopce grotala

Documents

Konstrukcija Broda 2012