Konstrukcije krovova i pokrovi

11

KONSTRUKCIJE KROVOVA I POKROVI

Prof.dr.sc. Adriana Bjelanovi

Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Drvene konstrukcije

2

Tradicionalne / klasine i suvremene konstrukcije krovita

Drvene konstrukcije

Konstrukcije krovova i pokrovi

KROV

Peta fasada objekta dio graevine ija je funkcija:

nosiva

statiki sustav uvjetovan je tlocrtom i gabaritima objekta,

zatitna

zatite graevine od klimatskih i atmosferskih utjecaja

izbor pokrova posljedino-uzrona veza s nagibom i oekivanom trajnou,

praktina

namjena i zahtjevi osiguranja iskoristivog prostora,

estetska

utjecaj na izgled graevine / arhitektonski stil i usklaenost s okolinom

3


Svaki krov sastoji se od vlastite nosive konstrukcije, sekundarne konstrukcije i pokrova.

Oblik mora odgovarati namjeni, poziciji i zahtijevanoj estetici,

Nagib krova promiljen je i sa stajalita mogunosti izbora odreenih materijala za pokrov.

Nosiva konstrukcija krova treba zadovoljii zahtjeve mehanike otpornosti i stabilnosti

posljedica uinaka predvienih stalnih i promjenjivih djelovanja (snijeg, vjetar) i korisnih djelovanja (npr. ljudi)

Nosiva konstrukcija krova treba bez nepovoljnih posljedica prenositi uinke proraunskih djelovanja na vertikalnu potkonstrukciju (zidovi, stupovi, temelji).

4


POKROV

tradicionalni i suvremeni

gornja obloga krovne konstrukcije

odabir vrste ovisi o namjeni objekta, lokaciji u odreenom geografskom podneblju i nagibu krovne plohe (klimatski uvjeti)

strmi nagibi

razne vrste crijepa i lijebnjaka i manje ploe (za kontinentalna podruja s veim snjenim oborinama)

blagi nagibi (plitki krovovi)

pokrovi od veih tankih ploa, limovi, ljepenke ili indre (mediteranski krajevi s malo oborina)

5


SUVREMENE KONSTRUKCIJE KROVOVA

6

2Konstrukcije krovova i pokrovi

Obiljeja suvremenih krovnih konstrukcija

Promjena statike sheme glavna i sekundarna konstrukcija

Primjena kratke lamelirane grae, tvornikog konstrukcijskog drva i suvremenih prikljuaka

Poveanje rastera i presjeka rogova / smanjenje broja rogova

Promjena naina stabilizacije pokrov sudjeluje u osiguranju prostorne stabilnosti (krovne dijafragme i predgotovljeni sustavi)

Vea iskoristivost prostora


Suvremene varijante roenikih krovita i posebnih konstrukcija roenikih krovita

Suvremeni prikljuci (spojni metalni pribor i utisnute jeaste ploe)

Promjene statike sheme

Primjena predgotovljenih krovnih sklopova (obloge visokih izolacijskih svojstava) koji se postavljaju se izravno na glavnu konstrukciju (drvene nosae ili armiranobetonske serklae)


Stabilizacija krovnim dijafragmama

Primjena ploa na osnovi drva ili vieslojnih daanih ploa koje su za rogove privrene vijcima za drvo ili profiliranim avlima.

Panelni elementi imaju ne samo ukruujuu funkciju nego su i ravna osnova za slojeve pokrova.


Reetkasti sklopovi

Prevladavaju lagani daani sklopovi s utisnutim metalnim jeastim spojnim ploama

Gornji pojas odreuje oblik / nagib krova.

Donji pojas moe se prilagoditi

arhitektonskim zahtjevima (namjena) i konstrukcijskim zahtjevima (proraun, potkonstrukcija).


Osnovni tipovi / varijante reetkastih sustava






Primjena reetkastih nosaa za krovove sloenog tlocrta


Posebnosti reetki s utisnutim metalnim jeastim spojnim ploama

Ekonomini sklopovi

Daani elementi jednake irine u koje se obostrano utiskuju jeaste metalne spojne ploe debljine 1 do 2 mm (od pocinanog elinog lima, s avlanim ili iljastim zupcima).

Djelotvorni presjeci

vea presjeka omoguava smjetanje ploe vee nosivosti (proraunske plotine)

male irinapresjeka jamstvolaganoe sklopa.


Mali rasteri reetki (do 1,30 m) posebna stabilizacija (sekundarni i primarni krovni popreni spreg).

Osjetljivost na greke rasta (kvrge razred vrstoe) i greke nastale nepravilnim rukovanjem graom / vlaga.


Osnove prorauna i pravila prorauna (posebna za ove reetke) i pravila prorauna prikljuaka s utisnutim jeastim metalnimspojnim ploama norma HRN EN 1995-1-1.


Podizanje i ugradnja reetkastih sklopova

Zahtjevi koji se odnose na najvee tlocrtno iskrivljenje i otklon laganih reetki s jeastim spojnim ploama od vertikalne ravnosti (NA / HRN EN 1995-1-1).


TRADICIONALNE KONSTRUKCIJE KROVOVA klasini krovovi

21


PODJELA KLASINIH KROVOVA

Prema broju streha

Jednostrani, dvostrani, viestrani sloeni krovovi

Prema nagibu

Strmi i plitki nagib

Prema vrsti potkonstrukcije (oslanjanje stropna konstrukcija)

Drvena

Masivna armiranobetonski serklai (zidane konstrukcije)

Spregnuta konstrukcija drvo armirani / lagani beton


PODJELA TRADICIONALNIH DVOSTRANIH KROVOVA PREMA STATIKOM SUSTAVU

23


Nagibi krovova

Pribline vrijednosti razgranienja kutova nagiba za krovove s rogovima i krovove s podronicama

Strmi krov

Plitki krov

Ravni krov

Strmi krov

Plitki krov

Ro

eni

ki k

rov

Kro

v s

podr

oni

cam

a

24


P

odje

la k

rovo

va p

rem

a ob

liku

/ van

jsko

m iz

gled

u

Zabatni S lastavicom etverostrani atorasti

Dvostrani

Mansardni

Jednostrani

(okomiti zabati) (kosi zabati)


Podjela krovova prema obliku / vanjskom izgledu

Posebne konstrukcije

Shed-krovovi Bavasti krovovi Uputeni krovovi

26


Krov

1. Glavna zgrada

2. Pomona zgrada

3. Ulaz

4. Glavni krov

5. Zabatni krov (s grebenom)

6. Pomoni krov (s uvalom)

7. Ravni krov

Krovne linije

Podjela i nazivi dijelova zgrade i konstrukcije krovita

Zgrada

8. Streha

9. Sljeme

10. Atika

11. Greben

12. Uvala

13. Lastavica

14. Rogovi

27


KONSTRUKCIJE ZABATNIH RAVNINA

Primjer primjene u drvenim zgradama

Dvostruki rogRog s prepustom

Dvostruki krai rogGreben


KONSTRUKCIJA RAVNOG KROVA

Primjer primjene u drvenim zgradama

29


KONSTRUKCIJE SLOENIH KROVOVA Skraenica

Greben

UvalaSkraenica

30


KONSTRUKCIJE SLOENIH KROVOVA

etverostrani roeniki krov

Trokutaste krovne ravnine mogu biti razliitog nagiba u odnosu na uzdune dvostrane ravnine

31




Skraeni rogovi


34


Rog u grebenu


35


Rog u grebenu


36



Veza grebenjaa u sljemenu


Rog u uvali

Puni presjek

Zasjeeni presjek





JEDNOSTRANI (JEDNOSTRENI) KROVOVI VANJSKI IZGLED

Obini jednostrani krov Jednostrani krov Viestrani krov s s lastavicama jednostranom glavnom plohom

Primjena:

interpolacije i adaptacije (uzduni zid dijele sa susjednim objektom),

samostalni objekti manjeg raspona

Tipovi klasinih krovova za jednostrana krovita:

KROVOVI S ROGOVIMA roeniki krovovi s nadozidom ili bez njega,

KROVOVI S PODRONICAMA stolice i visulje 40


DVOSTRANI (DVOSTRENI) KROVOVI VANJSKI IZGLED

Simetrini dvostrani krov Nesimetrini dvostrani krov Nesimetrini dvostrani krov(sljeme izvan polovita irine) (sljeme u polovitu irine)

Nesimetrini dvostrani krov Simetrini dvostrani krov Simetrini dvostrani krovs lastavicama


Primjena:

samostalni objekti

Tipovi klasinih krovova za dvostrana krovita:

KROVOVI S ROGOVIMA

Roenika (prazna) krovita / V- krovita

Pajantna krovita / A- krovita

Pajantna krovita na jednostrukim ili dvostrukim stolicama

KROVOVI S PODRONICAMA

Stolice jednostruke, dvostruke (trostruke) i kose stolice

Stolice bez kosnika

Visulje jednostruke, dvostruke i kose

42


KROVOVI S ROGOVIMA

Roenika i pajantna krovita

43


KROVOVI S ROGOVIMA

Tipini predstavnici ove grupe krovova:

Roenika (prazna / V-) krovita

Jednostrani i dvostrani krovovi

Pajantna (A-) krovita

Dvostrani krovoviKROVOVI S ROGOVIMA

Roeniki krovovi Pajantni krovovi

Pomini

Nepomini

Nagibi

od 30 (40) do 60.

Tlocrti i nain oslanjanja rogova

Rogovi su oslonjeni samo na vanjske zidove (preko nazidnica)

Nema srednjih nosivih zidova / na njih se ne prenosi optereenje rogova

44


Prednosti:

Koncentrirana optereenja ne prenose se na strop,

Rekonstrukciju potkrovlja ne ometaju stupovi i slini elementi.

Nedostaci:

Vee horizontalne reakcije i zahtjevna izvedba prikljuaka na osloncima,

U sljemenu su rogovi potpora jedan drugom

izmjene su relativno komplicirane (izvedba krovnih prozora ili otvora na krovu potrebnih za dimnjake i sl. zahtijeva dodatne elemente),

Izvedba otvora

uzrok dodatnog lokalnog optereenja vanjskih rogova

45

ROENIKI KROV

Dispozicija i klasina stabilizacija daanim vjetrokosnicima

Veza raspona, nagiba i duljine roga

max. 4,5 5,0m

Oslanjanje na drvenu stropnu gredu

Tesarske veze zasjekom ili posrednim prijenosom

Oslanjanje na armiranobetonski serkla

Preko nazidnica ili kladica sidrenih u serkla

Izvedbe s nadozidom ili bez nadozida

ROENIKI KROV- dvostrani- jednostrani

Stropna konstrukcija- drvena- armiranobetonska

46


Horizontalnu reakciju trozglobnog sustava treba prihvatiti i odgovarajuim spojevima prenijeti na potkonstrukciju:

stropna konstrukcija (masivni strop, strop od drvenih greda ili drugog materijala) mora funkcionirati kao zatega.


Stabilnost roenikih krovova u ravnini

Zatega

Masivni strop

Nadozid

Nadozid

Podronica

Okvir OkvirNadozid

Stu

p

Nadozid


Puni vez roenikog krovita

par rogova standardnih dimenzija na pravilnom rasteru 0,7 m 1,0 m

trozglobna nosivakonstrukcija (statiki odreena),

Naprezanje rogova

kombinirano, savijanjem i osnim tlakom (u polju)

osnim tlakom / posmikom (na krajevima)

Statika shema i naprezanja

49

Uobiajeni rasponi:

Jednostrena krovita

od 3,5 m do 4,0 m (bez nadozida)

4,0 m (s nadozidom)

Dvostrena krovita

od 6,0 m do 7,0 m (bez nadozida)

od 7,5 m do 8,0 m (s nadozidom)

Puni vez roenikog krova

Minimalni nagib:

40 - drvena i arm. betonska stropna konstrukcija

30 - arm. betonska stropna konstrukcija s nadozidom

Puni vez roenikog krova

50

Aksonometrijski prikaz roenikog krova oslonjenog na drvenu stropnu konstrukciju i karakteristini detalji

51


Stabilizacija roenikih krovova i detalji oslanjanja na drvenu stropnu konstrukciju


Stabilizacija i aksonometrijski prikaz roenikih krovova oslonjenih na armiranobetonsku potkonstrukciju

Karakteristini detalji na osloncima

Gredni vez


Izvedba otvora u krovu:

krovni prozori i kuice

Skraeni rogDonja prihvatnicaUvalaMijenaGornja prihvatnica

54

10


Spajala profilirani avli, vijci za drvo, skobe

Stabilizacija roenikih krovova

eline avlane trake

Daana obloga ili OSB

krovna dijafragma i oslonac pokrova

Daane ploe i ploe na osnovi drva

55


Spajala avli, vijci za drvo, skobe

Drveni vjetrokosnici

karakteristini za tradicionalna krovita (daske 48/76 mm preko 4 5 polja)

rjee se primjenjuju u suvremenim krovitima

56


POSEBNI TIPOVI ROENIKIH KROVITA

Rogovi poduprtim vertikalnim elementima:

Vertikalne potpore pravilno rasporeeni nosivi stupci (zidovi) kojima se smanjuje slobodni raspon rogova.

Nedostatak: kontinuirano optereivanje stropa ispod potporne konstrukcije rogova.

Rogovi poduprtim kosim elementima:

Nosivi zidovi ne mogu prihvatiti horizontalna optereenja.

Kose potpore prenose horizontalno optereenje na strop i istovremeno smanjuju slobodni raspon rogova.

57


Suvremene varijante roenikih krovova i roenikih krovova s potporama

58


JE

DN

OS

TR

AN

A R

O

EN

IK

A K

RO

VI

TA


KARAKTERISTINI DETALJI KROVOVA S ROGOVIMA

Veza rogova u sljemenu

11


Veza rogova u sljemenu


Karakteristini detalji oslanjanja rogova

Konstrukcije

krovova i pokrovi

Karakteristini detalji oslanjanja rogova na drvenu stropnu konstrukciju

63

Konstrukcije

krovova i pokrovi

Karakteristini detalji oslanjanja rogova na armiranobetonsku konstrukciju

64


Karakteristini suvremeni detalji oslanjanja rogova na drvene stropne grede

Primjena tipskog spojnog pribora

65


Karakteristini suvremeni detalji oslanjanja drvenih stropnih greda na armiranobetonski serkla

Primjena tipskog spojnog pribora

12


PAJANTNI KROVOVI

Rasponi vei od 7,5 m / rogovi dulji od 6,0 m.

Poeljan najmanji nagib 30 (40).

Najpovoljniji poloaj pajante gornja treina visine krova(zbog duljine tlane pajante, max 4,0 4,5 m).

Pajanta dodatna horizontalna ukruta svakog para rogova (razupora).

moe biti i element horizontalnog sprega / nosa obloge.


A

kson

omet

rijsk

i prik

az

osla

njan

je n

a dr

venu

/ ar

mira

nob

eton

sku

kons

truk

ciju


ll

0,1l7,0l

8,0l7,0ll3,0

k

1

1

21k lilill

Pomini sustav

Nepomini sustav

Pomian sustav Nepomian sustav

U ravnini pajante postoji dodatni horizontalni stabilizacijski sustav:

Pajanta je meuoslonac rogova

0,7 1,0 m

Horizontalno pomino pajantno krovite


Stabilizacija vjetrokosnicima u gornjoj i donjoj zoni

70

Horizontalno nepomino pajantno krovite

Reetkasti spreg u ravnini pajanteKruti spreg u ravnini pajante

Pajanta je meupotpora rogova zbog dodatne horizontalne stabilizacija u ravnini pajante ije reakcije treba prihvatiti zabat: Reetkasti spreg Kruta dijafragma (daane ploe ili na

osnovi drva)


Naprezanja u elementima pajantnog krova


72

13

KARAKTERISTINI DETALJI

Karakteristini detalji prikljuka jednodijelne pajante na rogove

Izravan prikljuak zasijecanjem roga i konstruktivnim osiguranjem

Posredan prikljuak bez zasijecanja roga

Karakteristini detalji prikljuka jednodijelne pajante na rogove



Karakteristini detalji prikljuka dvodijelne pajante na rogove

Pajante je dvodijelni razmaknuto sastavljeni element

Lokalna bona ukruenja treba osigurati u treinama duljine (rogovi su bona ukruenja na krajevima)

Spajala imaju nosivu funkciju prenose tlanu silu iz pajante na rog

Karakteristini prikljuci pajante na rogove


Posebni oblici pajantnih krovita Tlana potpora razupore / pajante dulje od 4,5 m

Ovjes razupore u sljemenu

Starije graevine


POSEBNI TIPOVI PAJANTNIH KROVOVA

Za vee raspone krovova i duljine rogova / pajanti

Pajantni krovovi s jednostrukom stolicom

Stolica tlana potpora pajante dulje od 4,5 (5,0) m

Pajantni krovovi s dvostrukim stolicama

Dvije tlane potpore pajante za vee raspone krovova 78

14


P

oseb

ni o

blic

i paj

antn

ih k

rovi

ta

P

ajan

tni k

rov

s je

dnom

sto

licom

V

ertk

aln

a po

tpor

a n

e pr

euzi

ma

opte

ree

nje

od r

ogov

a


Posebni oblici pajantnih krovita

Pajantni krov s dvije stolice

Duljinu razupore uvjetuje njena pozicija (smjetaj po visini), raspon i nagib krova.

Kose potpore / stolice (umjesto vertikalnih)pridonose boljoj iskoristivosti prostora.


Karakteristini detalji

Uzduna stabilizacija

81

Uzduna stabilizacija

Podronice prihvaaju reakcije pajante i horizontalno djelovanje vjetra

Stabiliziraju se rukama (kosnici)

Karakteristini detalji



Krovita stolica i visulja

84

15


Elementi jednostranog krova kao ishodite za krovove s podronicama


Ishodini tip krova je roeniki jednostrani krov (dvije podronice)

primjenjuje za nagibe izmeu 10 i 45 stupnjeva.

razvijen je za nadgradnju jednostanih i ravnih krovova umediteranskom podneblju.

85


Podronice drveni elementi krova paralelni sa sljemenom, oslonjeni na nosive zidove / stupove:

Podronice u sljemenu sljemenjae

Sredinje / unutranje podronice iznad stupova

Podronica na osloncima nazidnice.

Jednostruke do trostruke stolice / visulje

Nisu prikazani unutranji nosivi zidovi / kosnici / razupore


Podjela krovova s podronicama prema vrsti naprezanja stupova:

STOLICE

tlani stupovi su iznad unutranjih nosivih zidova ili su od njih udaljeni najvie 60 cm 100 cm,

VISULJE

vlani stupovi (bez nosivih unutranjih zidova)


S potporamaBez potpora

Raster rogova: 0,6 (0,7) m 1,0 m

Puni vez krovita:

Stupovi na rasteru 3,5 (4,0) m 5,0 m.

Srednje podronice stabilizirane su rukama / kosnici u zadnjim poljima krova

Klijeta razuporni stabilizirajui elementi

Stabilizirajui elementi u ravnini krovaRogovi Potpore / kosnici

87


STOLICE

Jednostrani krovovi

s nadozidom i bez nadozida

Dvostrani krovovi

Jednostruke i dvostruke okomite stolice

s kosnicima (potporama)

bez kosnika (potpora)

Jednostruke i dvostruke kose stolice

s kosnicima (potporama)

bez kosnika (potpora)

VISULJE

Jednostrani krovovi (s nadozidom i bez nadozida)


S potporamaBez potpora

stolice stolicevisulje

Dvostrani krovovi

Jednostruke (trokutaste) i dvostruke (trapezne) okomite visulje s kosnicima


OBILJEJA KROVOVA S PODRONICAMA

Za vea horizontalna optereenja kosnici rastereuju nazidnice.

Nuna mjera za:

strme nagibe vee od 40

drvenu zidnu potkonstrukciju

jednostrane krovove s nadozidom.

Oslonac rogova na nazidnice (podronice na osloncima koje prenose optereenje rogova na vanjske zidove) horizontalno pomian leaj.

Prikljuak preputenog roga:

nalijeganjem na zub uz osiguranje konstruktivnim spajalima (avli, trnovi, vijci za drvo)

dodatno osiguranje (po potrebi) avlani metalni kutnici.

Sredinje podronice koso savijane / prihvaaju optereenje rogova. 89


PREDNOSTI U ODNOSU NA KROVOVE S ROGOVIMA: nema velikih horizontalnih reakcija od vertikalnog optereenja

pa time ni kompliciranih prikljuaka elemenata krova na potkonstrukciju,

umetanjem sljemenih i/ili sredinjih podronica rogovi su meusobno neovisni,

umetanjem nazidnica izmeu rogova i nosive potkonstrukcije, stupovi krova postaju neovisni o dispoziciji krovne konstrukcije

izmjene oko dimnjaka, svjetlarnika i raznih drugih otvora tada su znatno jednostavnije.

NEDOSTACI U ODNOSU NA KROVOVE S ROGOVIMA:

stropovi su izloeni koncentriranom optereenju od sila iz stupova

u sluaju rekonstrukcije krovita, treba biti svjestan povezanostiorganizacija prostora i izmjena konstrukcije krova.

90

16


Jednostrana i dvostrana krovita stolica

91


KROVOVI S PODRONICAMA KROVITA STOLICA

Ovisno o broju i naprezanju stupova, krovita stolica su:

jednostruke do trostruke stolice

Okomiti stupovi

s kosnicima za osiguranje stabilnosti krova u ravnini

rjee se izvode bez kosnika i tada samo za nagibe do 35.

kose stolice

kosi tlani stupovi

primjenjuju se kad vertikalni stup stolice nije mogue osloniti iznad nosivog unutranjeg zida ili na max. 1,0 m udaljenosti od njega.

Dodatni element krovita dvostrukih i trostrukih stolica je razupora (stabilizacijska klijeta).

poprena stabilizacija u ravnini vertikalnih djelovanja.92


JEDNOSTRANA KROVITA JEDNOSTRUKIH STOLICA

KROVITA BEZ NADOZIDA

Manji raspon do 4,0 (4,5) m

puni vez krova trokutasti oblik

Kosnik

dodatni stabilizacijski element za strme nagibe krovova


JEDNOSTRANA KROVITA DVOSTRUKIH STOLICA

Kosnik

dodatni element stabilizacije za strme nagibe krovova


Srednji raspon do 8,0 m

Dvije razupore klijeta


JEDNOSTRANA KROVITA JEDNOSTRUKIH I DVOSTRUKIH STOLICA

KROVITA S NADOZIDOM

Manji rasponi do 4,0 m

Kosnik

dodatni element stabilizacije

Srednji raspon do 8,0 m



JEDNOSTRANA KROVITA KOSIH STOLICA


Srednji rasponi do 8,0 m s unutranjim nosivim zidom

Kosnik

dodatni stabilizacijski element / obavezan za strme nagibe stolice


96

17


JEDNOSTRANA KROVITA KOSIH STOLICA

KROVITA S NADOZIDOM

Srednji rasponi do 8,0 m bez unutranjeg nosivog zida

optereenje se prenosi samo na vanjske zidove

Kosnik

dodatni stabilizacijski element


97


DVOSTRANA KROVITA STOLICA

Stabilnost krova u ravnini osiguravaju kosnici i razupore klijeta

SREDNJI RASPONI do 8,0 m

VEI RASPONI do 12,0 m

Duljina rogova do 4,5 m

Duljina rogova do 7,5 m


JEDNOSTRUKA STOLICA BEZ KOSNIKA POSEBAN SLUAJ

Sljemenjaa jedina podronica

nema nazidnica rogovi se oslanjaju na stropnu gredu


JEDNOSTRUKA STOLICA

Tesarski prikljuci kosnika i roga

Uzduna stabilizacija stolica


JEDNOSTRUKA STOLICA

DVOSTRANI KROV S NADOZIDOM

Tesarski prikljuci u sljemenu

Nenosivi nadozid

Klijeta obavezna ukruta kosnika

D

VO

STR

UK

E S

TOLI

CE

18

DVOSTRUKA STOLICA

Aksonometrijski prikaz krova s drvenim stropnim gredama

Konstrukcije

krovova i pokrovi

103

DVOSTRUKE STOLICE

Naprezanja u

elementima krovita

Konstrukcije

krovova i pokrovi

104

Djelovanje vjetra u ravnini krova i utjecaj na stabilnost:

ukrute su najprije naizmjenino tlano i vlano optereene

prikljuke treba dimenzionirati na izmjenino optereenje


DVOSTRUKE STOLICE BEZ KOSNIKA POSEBAN SLUAJ

Srednji do vei rasponi krova

Dvostruke stolice s nazidnicama za blae nagibe

Dvostruke stolice bez nazidnica

drvena stropna konstrukcija

izravan prikljuak rogova zasjekom

posredan prikljuak rogova bez zasijecanja

strmi nagibi krovita


DVOSTRUKE STOLICE BEZ KOSNIKA POSEBAN SLUAJ

Dvostruke stolice bez nazidnica (donjih podronica)

Armiranobetonska potkonstrukcija

DVOSTRUKA STOLICA BEZ KOSNIKA

19

T

RO

ST

RU

KE

STO

LIC

E

Prim

jen

a u

star

im z

grad

ama

H

oriz

onta

lne

ruk

e

doda

tna

ukru

enj

a


TROSTRUKE STOLICE BEZ KOSNIKA

Poseban sluaj

Primjena u starim zgradama



SUVREMENI PRIKLJUCI U SLJEMENU

111


SUVREMENI PRIKLJUCI U SLJEMENU


SUVREMENI PRIKLJUCI ROGOVA NA NAZIDNICE

113


S

UV

RE

ME

NI P

RIK

LJU

C

I RO

GO

VA

NA

NA

ZID

NIC

E

20


SUVREMENI PRIKLJUCI SREDNJA PODRONICA

115



116


SU

VR

EM

EN

I PR

IKLJ

U

CI

SR

ED

NJA

P

OD

RO

N

ICA


S

UV

RE

ME

NI P

RIK

LJU

C

I S

RE

DN

JA

PO

DR

O

NIC

A


S

UV

RE

ME

NI P

RIK

LJU

C

I S

RE

DN

JA

PO

DR

O

NIC

A


21

SUVREMENI PRIKLJUCI STUPOVA STOLICE


KOSE STOLICE


K

ose

stol

ice

izn

ad v

anjs

kih

i/ili

sred

njih

zid

ova

KOSE STOLICE IZNAD VANJSKIH ZIDOVA

BEZ NADOZIDA

bez srednje podronice za manje raspone i duljine rogova

sa srednjim podronicama za srednje raspone

S NADOZIDOM

za srednje raspone

sa srednjim podronicama / bez sljemenjaa

s polu-klijetima

D

VO

STR

UK

E K

OS

E S

TOLI

CE

IZN

AD

S

RE

DN

JIH

ZID

OV

A


DVOSTRUKE KOSE STOLICE

Za srednje i vee raspone

KARAKTERISTINI DETALJI KROVOVA KOSIH STOLICA

K

AR

AK

TER

ISTI

N

I DE

TA

LJI

KO

SE

STO

LIC

E

22

KARAKTERISTINI DETALJI KROVOVA KOSIH STOLICA Tesarski prikljuci

drvena potkonstrukcija


127




128




129


Jednostrana i dvostrana krovita visulja

130


KROVOVI S PODRONICAMA VISULJE

Jednostruke do trostruke visulje krovita s vlanim stupovima.

Idealan raspon podronica od 3,5 m do 4,5 m (za raspone vee od 4,0 m rastere stupova) obavezna je provjera graninog stanja uporabljivosti / progiba).

Razupora

dodatni tlani element punog veza dvostrukih visulja

Nema srednjeg nosivog zida

optereenje se prenosi samo na vanjske nosive zidove

Rogovi se zglobno oslanjaju na podronice.

Nepomini oslonac rogova izvodi se na jednoj, a pomini na ostalim podronicama.

131

KROVOVI S VISULJAMA

Jednostruke (trokutaste) visulje

Dvostruke (trapezne) visulje (nema podronice u sljemenu)

Ovjes stropne grede o stupove

Konstrukcije

krovova i pokrovi

132

23


KROVOVI S VISULJAMA

Naprezanja u elementima krovova jednostrukih i dvostrukih visulja

Podronica u sljemenu

Kosnik ukrutaVlani (nulti) stup

Vlana vezna greda

Vlani (0-) stupovi

Kosnik ukruta

Vlana vezna greda

Srednja podronicaRazupora

Vlani stup

Tlana vezna greda

Procjep


KROVOVI S VISULJAMA

Primjena nosivih sustava u konstrukcijama mostova

Vlani stup

Podronica

Vlani (nulti) stup

Kosnik ukruta

Vlana vezna greda

Razupora

Vlani (0-) stupovi

Kosnik ukruta

Vlana vezna greda

Podronica

134


JEDNOSTRUKE VISULJE

Krovovi manjih do srednjih raspona

s nadozidom i bez nadozida

Strmi nagibi krova

135

JEDNOSTRUKE VISULJE

Dvostrani krovovi manjeg raspona

JEDNOSTRUKE VISULJE JEDNOSTRUKE VISULJE

24

Konstrukcije krovova

i pokrovi

JEDNOSTRUKE VISULJE

140


K

AR

AK

TER

ISTI

N

I DE

TA

LJI J

ED

NO

ST

RU

KIH

V

ISU

LJA

KARAKTERISTINI DETALJI JEDNOSTRUKIH VISULJA Konstrukcije krovova i pokrovi

KARAKTERISTINI DETALJI JEDNOSTRUKIH VISULJA

25

DVOSTRUKE VISULJE

Dvostrani krovovi srednjeg raspona

Prikljuci kosnika i razupore na vlani stup

145

DVOSTRUKE I SLOENE VISULJE krovovi srednjih i veih rapona

DVOSTRUKE VISULJE Konstrukcije krovova i pokrovi

PROSTORNA STABILNOST KROVNIH KONSTRUKCIJA

148


HORIZONTALNA STABILNOST KONSTRUKCIJA KROVOVA

Stabilizacija krova u ravnini vertikalnih djelovanja osigurana je statikim sustavom glavne nosive konstrukcije.

Dodatna horizontalna stabilizacija za prijenos horizontalnih djelovanja na zabatne zidove i ravninu krova.

tapni stabilizacijski sustav

reetkasti sustav prilagoen glavnoj nosivoj konstrukciji,

krovna dijafragma od daanih ploa ili ploa na osnovi drva.

Za zgrade dulje od 12 m, u pravilu su potrebna barem dva vjetrovna veza (sprega) za svaki smjer djelovanja sila.

149


HORIZONTALNA STABILNOST KONSTRUKCIJA KROVOVA

Kruta stabilizacija suvremenih krovnih konstrukcija

150

26


SPREGOVI S DRVENIM VJETROKOSNICIMA Drveni vjetrokosnici

tapovi presjeka 3/10 cm i 4/10 cm (5/8 cm) u pravilu privreni s donje strane rogova

fiksiraju se u podnoju prvog roga i na sjecitima sljedeih rogova, preko etiri do pet polja.

kruti elementi koji prihvaaju i vlana i tlana naprezanja.

Horizonatalne sile prenose se na potkonstrukciju preko nazidnicai spojeva, proraunatih na izmjenina optereenja osnim tlakom / vlakom).


Zbog smjetaja ispod rogova vjetrokosnici mogu smetati pri ureenju potkrovlja.

Stabilizacija drvenim vjetrokosnicima danas je rjee primjenjivan nain osiguranja horizontalne stabilnostikrovova.

152


SPREGOVI S ELINIM AVLANIM TRAKAMA eline trake od tankog lima debljine t = 2mm na gornjem dijelu

rogova avlane profiliranim avlima za vezu drvo lim.

nema problema s oblaganjem kakvi su karakteristinih za sustave s drvenim vjetrokosnicima.

eline trake mogu prihvatiti samo vlana naprezanja

ispuna je krine geometrije.

Horizontalne sile prenose se na dijagonalne elemente preko drvenih tlano napregnutih pojaseva (drveni elementi paralelni sasljemenom, krovne daske i sl.), a u potkonstrukciju preko prikljuaka traka na osloncu roga.



156

27


STABILIZACIJA KOSNICIMA I RUKAMA U KLASINIM SUSTAVIMA STUP PODRONICA

157


Kosnici i/ili ruke elementi kojima se osigurava horizontalna stabilizacija sustava stup podroica

u pravilu su dimenzija stupa.

kosnici smanjuju slobodan prostor, ali su povoljnija varijanta dijagonalnih elemenata u zadnjim poljima.

ruke nagiba cca 45 i na max. 1,0 m osne udaljenosti od stupa prikljuuju se zasijecanjem ili posredno, kladicom.

posredni prikljuak ruku ne oslabljuje prikljuak stupova(prikljuak dviju ruku na stup tretira se kao dvostruki zasjek)

Funkcija u osiguranju mehanike otpornosti i stabilnosti krovita:

horizontalna stabilizacija krova u uzdunom smjeru (osi podronica),

smanjenje slobodnog prostora izmeu podronica,

mogunost nastavljanja podronica u podruju izmeu prikljuka kosnika / ruku i stupa. 158

Documents

Konstrukcije krovova i pokrovi