1

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Zagreb Sara Vuli Kontejneri u suvremenom stanovanju seminarski rad Zagreb, veljaa 2012.

2

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Zagreb Kontejneri u suvremenom stanovanju seminarski rad kolegij: Suvremeno stanovanje mentorica: prof. dr.sc Alenka Deli studentica: Sara Vuli Zagreb, veljaa 2012.

3

Sadraj 1. Uvod...1 2. Povijest transportnih kontejnera.2 3. Kontejneri...4 3.1. ISO kontejneri..4 3.2. Od ega su napravljeni ISO kontejneri?..5 3.3. Statistiki podaci o viku ISO kontejnera5 4. Kontejneri kao graevne jedinice6 4.1. Prednosti.......................................6 4.2. Mane.7 5. Primjeri koritenja transportnih kontejnera kao graevnih jedinica...9 5.1. Obiteljske kue.....9 5.2. Stambene zgrade15 5.3. Javne zgrade...17 5.4. Urbanistiki primjeri......22 6. Miljenja arhitekata koji su se bavili pitanjima transportnih kontejnera..24 7. Gradnja kontejnerima u Hrvatskoj25 8. Zakljuak...26 9. Popis literature..27

1

1. Uvod Transportni kontejneri imaju kljunu ulogu u prijevozu dobara, standardiziranih su dimenzija, mogu izdrati velika optereenja te su otporni na atmosferilije. Danas u svijetu postoji oko 30 milijuna transportnih kontejnera koji stvaraju otpad, zauzimajui prostore skladita (nakon istovara nije ekonomino prazne kontejnere vraati natrag) te ih je potrebno reciklirati. Kontejneri predstavljaju potencijalan, lako dostupan resurs za graenje obzirom na ekoloku prihvatljivost i ekonomsku isplativost. Dolaze u dvije standardne dimenzije 2.43 m x 6.1 m x 2.43 m i 2.43 m x 12.2 m x 2.43 m, a njihova modularna forma omoguuje spajanje jedinica na razne naine. Uklanjanje bonih stranice te zadravanje samo elinih okvira kao nosive konstrukcije omoguuje veliku fleksibilnost tlocrta. Ideja koritenja kontejnera kao stambenih jedinica nije nova, ali najee je vezana uz potrebe privremenog smjetaja (vojni stanovi, sklonita) Seminar se bavi istraivanjem transportnih kontejnera, njihove primjene u suvremenom stanovanju kao graevnih jedinica, to sve takvi moduli pruaju modernom ovjeku, kao i usporedbu koritenja transportnih kontejnera kao graevnih jedinica u Hrvatskoj i svijetu.

2

2. Povijest transportnih kontejnera Poetak transportnih kontejnera je povezan s engleskim ugljenokopima kasnog 18.st. kada se ugljen vagonima pomou konjske snage prevozio od rudnika do mjesta isporuke. 1830. eljeznice u Europi i Sjevernoj Americi se koriste za prijevoz kontejnera. Tad se radilo o pravokutnim drvenim 'boxevima', a 1840-ih poinju se koristiti i eline 'kutije'. Moderni transportni kontejneri se koriste tek oko posljednjih pedeset godina. Njihova upotreba donijela je revoluciju u trgovini robom te na meunarodnom izvoznom tritu (smanjenje vremena prijevoza, kraa, oteenja robe, trokova). Do 1956. dobra su se pakirala u vree, bave i pakete. Da bi se napunio i iskrcao prosjeni teretni brod bilo je potrebno oko tjedan dana, i taj posao je zahtijevao veliku radnu snagu. 1956. Malcolm McLean, koji se bavio prijevozom tereta, suraujui s inenjerom Keithom Tantlingerom razvija moderni transportni kontejner. Ideja je bila patentirati jedinicu koja e se lako prebaciti na brod i biti stabilna za vrijeme dugih putovanja. Rezultat je bio 2.4 m irok, 3 m dug kontejner visine 2.4 m od elika debljine 2.5 mm. Patent je ukljuivao mehanizam kutnog odljevka na vrhu sva etiri ugla kontejnera to je omoguilo lake podizanje kontejnera kranovima i njihovo jednostavnije slaganje jedan na drugi. McLean je bio toliko siguran u svoj patent te je otkupio parobrodnu kompaniju u New Jerseyju da bi mogao nastaviti usavravati svoje ideje o transportnim kontejnerima. U travnju 1956. naftni tanker je preao put od New Jerseyja do Houstona prevozei 58 kontejnerskih jedinica. Slika 1., 2. kutni odlijevak po ISO standardu (McLeanov patent) Ubrzo su ameriki luki gradovi uvidjeli prednosti koritenja transportnih kontejnera te su im se luke poele prilagoavati (vei kranovi), to je s druge strane rezultiralo smanjenjem radne snage. Prva 'kontejnerska' luka Port Elizabeth otvorena je 1962. u New Jerseyju.

3

Nakon to je McLean prepustio svoj patent twistlocka industriji, da bi kontejneri mogli sluiti kao vojne jedinice za vrijeme rata, bilo je potrebno uskladiti veliine svih jedinica, te je na poticaj amerike Vlade uslijedila meunarodna standardizacija kontejnerskih dimenzija. Prije usklaivanja dimenzija samo u SAD-u je postojalo desetak nekompatibilnih kontejnerskih sustava. Standardne veliine i norme koje danas vladaju proizale su kao rezultat kompromisa izmeu meunarodnih transportnih kompanija, amerikih i europskih eljeznica. etiri vane ISO odluke standardizirale su kontejnerske dimenzije globalno:

1. sijeanj 1968.: R-668 definirana terminologija, dimenzije, kao i klase kontejnera 2. srpanj 1968.: R-790 definirane identifikacijske oznake 3. sijeanj 1970.: R-1161 izvrene preinake u spajanju uglova 4. listopad 1970.: R-1897 definirane minimalne unutarnje dimenzije transportnih

kontejnera Transportni kontejneri imaju dugu povijest i odigrali su znaajnu ulogu u svjetskoj ekonomiji zahvaljujui Malcolmu McLeanu. Danas je ISO kontejner globalno prihvaen kao meunarodna jedinica te predstavlja inenjerski proizvod koji zadovoljava ISO standarde da bi osigurao svoju stabilnost kao i sigurnost tereta kojeg nosi te prijevoznog sredstva. Prijevoz robe kontejnerima je dogaaj koji je obiljeio pomorstvo dvadesetog stoljea. Omoguio je jednostavnije i bre rukovanje teretom i prijevoz tereta od vrata do vrata (door to door service). Danas se priblino 90% tereta prevozi u kontejnerima ukrcanim na kontejnerske brodove, a oko 26% tih kontejnera potjee iz Kine. Od 2005. godine, 18 milijuna kontejnera je napravilo preko 200 milijuna putovanja godinje.

4

3. Kontejneri Postoje razne definicije kontejnera, ali je ope prihvaena definicija Meunarodne organizacije za standardizaciju (ISO): Kontejner je transportna kutija pravokutnog presjeka s obiljejima:

- trajnog je oblika, otporan za viestruku uporabu; - konstruiran je tako da omoguava prijevoz robe s jednim ili vie transportnih sredstava

bez pretovara svojeg sadraja; - opremljen je ureajima za lako i brzo rukovanje; - lako se puni i prazni; - mora biti izraen sa zapreminom od najmanje 1m.

Budui da je vijek kontejnera mnogo vei od jednog putovanja, on nipoto nije ambalaa. Postoji pet standardnih duljina kontejnera: - 20ft (6,1 m), - 40ft (12,2m), - 45ft (13,7m), - 48ft (14,6m), - 53ft (16,2 m). 3.1. ISO kontejneri ISO kontejneri (poznati jo i kao intermodalna transportna sredstva ili transportni kontejneri) su standardizirane transportne eline kutije koje su napravljene tako da mogu mijenjati prijevozna sredstava (cesta, eljeznica, brod). Kapacitet ISO kontejnera se mjeri u TEU-sima (engl. - Twenty-foot equuivalent units - TEU). To je mjera kontejneriziranog tereta koji odgovara standardnom kontejneru od 20 stopa (6.1 m). Kina je najvei proizvoa ovih kontejnera. Veina kontejnera danas su 40-stopni (40ft) to odgovara 2 TEU. Kontejnerske jedinice moraju zadovoljavati zahtjeve za: - vatrootpornost - potpunu nepropusnost zraka i vode ili proputanje odreene koliine zraka u odreenom vremenu - potpuno zavareno oploje, krov i pod kontejnera - otpornost na udar eksplozije - pritisak na pod kontejnera od 1000 kg i vie - izolacijom na ekstremno niskim ili visokim temperaturama (+50 / -60 C) - vanjskom bojom otpornom na ekstremno nepogodne vremenske uvjete (visoka vlanost zraka, pjeane oluje, velike temperaturne razlike).

5

3.2. Od ega su napravljeni ISO kontejneri? Tipini ISO kontejneri su napravljeni od Cor-Ten elika koji je otporan na atmosferske utjecaje, te ima znatno bolju sposobnost opiranja koroziji od ostalih elinih limova. Koristi se u arhitektonskoj primjeni bez potrebe za dodatnom povrinskom obradom. Koritenje elika otpornog na vremenske uvjete eliminira potrebu za povrinskom obradom tijekom proizvodnog i ivotnog razdoblja te tako umanjuje optereenje i utjecaj na okoli i trokove kroz ivotni ciklus proizvoda. 3.3. Statistiki podaci o viku ISO kontejnera Luka Pristigli kontejneri Otpremljeni kontejneri Viak obala UK 129 131 - 2 Europa 840 868 - 28 Afrika 80 110 - 30 Azija 826 674 152 Australija 41 50 - 9 Juna Amerika 45 62 - 17 Sj. Amerika 290 231 59 sveukupno 125 Tablica 1. (jedinice su u tisuama) Veliina Pristigle jedinice Poslane jedinice Viak 6.1 m 845 806 39 12.2 m 1157 1126 31 Tablica 2. (jedinice su u tisuama) Tablica 1 na primjeru Velike Britanije pokazuje da je 2002. bio viak od 125 000 kontejnera u zemlji. Tablica 2 pokazuje da je bilo 39 000 kontejnera duine 6.1 m, a onih od 12.2 m 31 000. Bez obzira na podatke navedene u tablicama, koji predstavljaju osnovni uvid u broj kontejnera koji se svake godine pretvaraju u otpad zauzimajui prostor u lukama, stvarni broj otpadnih kontejnera nije poznat. Obzirom na viak kontejnera, njihova prenamjena je od velike vanosti jer ostavljanje kontejnera da propadnu predstavlja znaajan gubitak energije kao i njihovo recikliranje (odvoz kontejnera do tvornice i energija uloena u recikliranje).

6

4. Kontejneri kao graevne jedinice Arhitektura transportnih kontejnera je oblik arhitekture koji koristi eline intermodalne kontejnere (transportne kontejnere) kao strukturalne elemente. Ideja za koritenje kontejnerskih objekata kao graevnih jedinica je proizala iz svjetskog trenda modularne gradnje objekata i prednosti koje oni imaju, a to su maksimalna prilagodljivost izvedbe zahtjevima i potrebama korisnika, stavljanje u funkciju u kratkom roku, mogunost premjetanja na drugu lokaciju te relativno niske cijene graenja, kao i injenica da danas u svijetu postoji veliki broj transportnih kontejnera koji stvaraju otpad gomilajui se u lukama. 4.1. Prednosti Snaga i izdrljivost Transportni kontejneri na vie nain predstavljaju idealan graevni materijal. Isprojektirani su na nain da prevoze velike terete te da se mogu slagati na velike gomile. Takoer su otporni na teke vremenske uvjete za vrijeme dugih putovanja. Modularost Svi transportni kontejneri su napravljeni prema standardnim dimenzijama i kao takvi predstavljaju modularne elemente koji se mogu kombinirati u vee strukture. Ova injenica uvelike pojednostavljuje projektiranje, planiranje i transport. Kako su kontejneri ve isprojektirani na nain da se slau jednostavnim principom jedan na drugi zbog stabilnosti za vrijeme putovanja, pri njihovom koritenju u graevne svrhe vrijede ista pravila. Mogu se slagati jedan na drugi do visine 12 komada kad su prazni. Transport Prefabricirani moduli se mogu lako prevoziti brodom, kamionima ili eljeznicom, jer su zbog svoje osnovne funkcije dizajnirani tako da odgovaraju standardnim transportnim veliinama. Dostupnost Na primjeru provedenog istraivanja vidi se da svugdje u svijetu postoji viak transportnih kontejnera. Troak Brojni kontejneri su dostupni po cijeni koja je niska u odnosu na druge objekte graene sredstvima kao to su cigla i buka, te koji zahtijevaju puno skuplje temeljenje. Postavljanje konstrukcije ukljuuje jako malo radne snage a rabljeni kontejneri koji zahtijevaju minimalne modifikacije se od vodeih putnikih kompanija mogu otkupiti po cijeni od oko 1200 $. ak i kad su potpuno novi cijena im ne prelazi 6000 $.

7

4.2. Nedostaci: Temperatura elik se jako dobro grije, stoga je kontejnere koji se koriste za stambene svrhe u podrujima gdje vladaju ekstremne temperature potrebno bolje izolariati u odnosu na strukture od opeke, betona ili drva. Radna snaga Za zavarivanje i rezanje elika potrebna je specijalizirana radna snaga to moe poveati izvedbene trokove, premda su i tad sveukupni trokovi manji nego kod tipine konstrukcije. Gradilite Veliina i teina kontejnera, u veini sluajeva, zahtijeva da se postavljaju pomou diazlica ili viliara. Materijali tradicionalnih konstrukcija od opeke ili drva se mogu pomicati i runo, ak i do viih katova. Graevinske dozvole Koritenje elika za konstrukciju, premda raireno u industrijske svrhe, nije toliko popularno u stambenoj arhitekturi. Stoga bi dobivanje graevinske dozvole mogao biti problem u gradskim poglavarstvima odreenih regija jer se prije nisu susreli s ovakvim pristupom. Tretiranje drvenih podova Da bi zadovoljili zahtjeve veina kontejnerskih podova po proizvodnji se tretira insekticidima koji sadre bakar (23-25%) , krom (38-45%) i arsen (30-37%); prije ljudskog koritenja ti podovi bi trebali biti sigurno uklonjeni. Gubici zbog rasipanja tereta Kontejneri prenose raznolike terete za vrijeme svog vijeka te uvijek postoji opasnost od izlijevanja ili oneienja unutarnje povrine kontejnera stoga se u nekim sluajevima one moraju oistiti prije naseljavanja. U idealnoj situaciji sve unutarnje povrine bi trebale biti zatiene abrazivnim sredstvom. Otapala Otapala isputena od boja ili sredstava za brtvljenje koritena prilikom proizvodnje mogu biti tetna. Slika 3. oteeni transportni kontejner Slika 4. oteeni kontejner - detalj

8

Montaom modularnih jedinica formira se modularni objekt koji slui za sljedee namjene: - uredi - kole - djeji vrtii - stambeni objekti - rekreacijski prostori - studentski domovi - bolnice - restorani - Zahvaljujui prednostima modularne gradnje postie se visok stupanj fleksibilnosti i efikasnosti pri zadovoljavanju potreba korisnika kontejnerskih objekata. Zidovi, obrada, ureenje, boja i dizajn prilagoavaju se eljama investitora, poput imitacije kamena, drva ili cigle. Zidovi su s unutarnje strane najee obloeni drvenim preanim ploama, a vanjska oplata je ostaje pocinani trapezno profilirani bojani lim, premda postoji mogunost koritenja i drugih materijal (drvo, lexan). Kao toplinska izolacija u zidovima, podu i krovu najee se koristi mineralna vuna. Debljina termoizolacije je razliita s obzirom na klimatske uvjete u kojima se objekt nalazi. Kod visokokvalitetne izvedbe za zahtjevnije namjene kao unutarnja zidna obloga postavljaju se gips ploe. U modularne objekte za javnu namjenu ugrauje se oprema za grijanje, hlaenje i ventilaciju nakon montae objekta na gradilitu uz prethodnu pripremu svih potrebnih otvora u tvornici. Zahvaljujui tome rok za dovrenje objekta je skraen na minimum. Takav ambijent predstavlja ugodan stambeni i radni prostor, te ima odline karakteristike toplinske izolacije. Slika 5. kola izvedena od kontejnera Slika 6. primjer drvene obloge na kontejnerima.

9

5. Primjeri koritenja transportnih kontejnera kao graevnih jedinica Kontejneri kao alternativan nain graenja u suvremenom stanovanju postaju interes sve veeg broja arhitekata koji su prepoznali potencijal graenja modularnim kontejnerskim jedinicama. 5.1. Obiteljske kue Adam Kalkin1 koristi transportne kontejnere te stvara fleksibilne domove po prihvatljivoj cijeni. QUIK HOUSE - ,1999. 'Ideja je bilo iskoristiti kontejnere, prenamjeniti ih i napraviti neto potpuno iznenaujue od njih. Uzeo sam neto jako grubo, jako industrijsko, pomalo nasilno i okirajue i pretvorio, odnosno ukrotio to u neto stambeno.' Quik House se sastoji od est kontejnera i ima povrinu od 185 m, sadri 3 spavae sobe i 2.5 kupaonice te je potrebno 3 mjeseca da se izvede. Kua se moe dostaviti bilo gdje unutar Sjedinjenih Drava u roku deset tjedana od njene narudbe. Slika 7. primjer izvedene Quik kue u Zurichu, vicarska Quik House ukljuuje: 6 prilagoenih stambenih kontejnera, potrebno ostakljenje, osnovne instalacije (80 000 $) 1 Adam Kalkin ameriki arhitekt i umjetnik, pripada onoj skupini arhitekata koja je itav svoj sta posvetila istraivanju mogunosti kontejnera kao mjesta za ivot. Kalkin je kontejnere doveo do nove filozofije, skrivajui u njima savreno sloenu dispoziciju namjetaja, koja apsolutno udovoljava svim standardima stanovanja.

10

Predvieni trokovi dovrenja kue: priprema terena (iskop, temeljenje) - 14 000 $ infrastruktura (instalacije 25 000 $, toplinska izolacija 5 500 $, obrada zidova 6 000 $, obrada podova 5 000 $, ugradbene police i ormari 2 000 $, unutarnja vrata i eljezarija 2 000 $) 65 000 $ Ukupna cijena kue iznosi oko 145 000 $, cijena metra kvadratnog je manja od 900 $, to je u usporedbi s cijenom prosjene obiteljske kue duplo manje. Slika 8. tlocrt prizemlja Quik kue Slika 9. tlocrt kata Quik kue Slika 10. 3D model Quik kue

11

ADRIANCE HOUSE Blue Hill, Maine, 2003. Kalkin kombinira 12 transportnih kontejnera unutar vee strukture da bi stvorio ovu kuu T oblika u sjevernom Maineu. Kua koristi kontejnere djelomino kao nosivu konstrukciju koji podupiru staklenu strukturu koja ju obavija. Sredinji kontejneri su u prizemlju otvoreni i otkrivaju kuhinju i dnevni boravak. 2 elina stubita vode do drugog kata gdje je spavai dio. Kua zauzima povrinu od 360 m, sadri garana vrata dvostruke visine u sredinjem dijelu koja povezuju cijeli dom s vanjskim prostorom. Pri projektiranju Kalkin je suraivao s kompanijom Butler (koja pak ima dugu povijest radei s prefabriciranim elementima, suraivajui i s Buckminsterom Fullerom na projektu modularnih stambenih jedinica za ameriku vojsku). Slika 11. tlocrt prizemlja Adriance House Slika 12. tlocrt kata Adriance House Slika 13. kupaonica na katu Slika 14. pogled na kuu izvana

12

CHK - CONTAINER HOME KIT, - , 2008. LOT-EK2 (Ada Tolla, Giuseppe Lignano & Keisuke Nibe) CHK kombinira vei broj (2-8) transportnih kontejnera te stvara moderan, inovativan dom po pristupanoj cijeni. Kontejneri duine 13 m se udruuju ili slau jedan na drugi te tako stvaraju strukture koje variraju u veliini od 90 do 270 m. Svaki kontejner je preoblikovan zbog otvora izvedenih u njegovim elinim zidovima, to pri spajanju kontejnera jedan do drugoga omoguava horizontalno proirenje, tj. generira vee ivotne prostore. Po istom principu prostori se proiruju i po vertikali (npr. dnevni boravak dvostruke visine). Ovaj nain pokazuje kako kontejneri omoguavaju razliitu organizaciju ivotnog prostora. Slika 15. 3D model objekta s zelenom fasadom Slika 16. prikaz interijera (pogled na stubite)

2 njujorka arhitektonska firma, u svojim projektima koriste otpadne materijale koje recikliraju, kao to su transportni kontejneri, plastine mase, razne cijevi

13

Poveavanjem broja kontejnera kua se moe proiriti od jednosobnog do dvosobnog, trosobnog ili etverosobnog doma. U prostoru oko kue takoer se koriste dodatni kontejneri za bazen, vanjsko spremite ili pak garau. Ovakva kua, kao i svi kontejnerski projekti, moe se sastaviti na bilo kojoj lokaciji, a ako je zemljite potrebno za drugu namjenu, kontejneri se brzim postupkom demontiraju i spreme. CONHOUSE, - , 2004.-2006. Jure Kotnik3 Visoke cijene stambenih prostora potaknule su slovenskog arhitekta Kotnika da traga za alternativnim, i time jeftinijim stambenim prostorima. Jedan od mnogih pokuaja predstavlja ConHouse sistem malih stambenih kontejnera, koje je stanovanje u ISO kontejnerima podiglo na novu razinu. Za razliku od ostalih projekata koji koriste transportne kontejnere, ConHouse koristi one koji su tvorniki proizvedeni ba za stambene (ili poslovne) svrhe, odnosno nadograuje ih omoguavajui kvalitetu ivljenja koja je skoro pa identina onoj u obiteljskoj kui. Ovaj projekt doputa stanovnicima da sami oblikuju svoje jedinice ovisno o svojim potrebama. Arhitekt Kotnik naglaava raznolikost tlocrtnih rjeenja i oblikovanja fasade, sukladno stilu i nainu ivota. ConHouse projekt se sastoji od ezdesetak razliitih modela obiteljskih kua. Cijena metra kvadratnog iznosi 500 eura, a moe se naruiti preko interneta. Slika 17. primjer projekta za ConHouse u predgrau

3 mladi slovenski arhitekt, napisao knjigu Container Architecture, 2009. dobio poasnu nagradu Plenik za znanstveni rad na podruju arhitekture kontejnera.

14

2+ je mini stambeni projekt na dvije etae sastavljen od dva kontejnera koji su okomiti jedan na drugi, minimalan broj jedinica kombiniran na inovativan nain daje funkcionalno arhitektonsko rjeenje. Gornji kontejner stvara trijem u prizemlju, dok strop donjeg kontejnera je ujedno i terasa na prvo katu. Slika 18. tlocrt prizemlja 2+ ConHouse Slika 19. tlocrt kata 2+ ConHouse Slika 20. pogled na izvedenu kuu /arena fasada/ Zakljuak - Stanovnici obiteljskih kua izvedenih od kontejnera su zadovoljni svojim domovima, ponajprije utedom koju su ostvarili koristei reciklirane materijale ali i injenicom da su ekoloki osvijeteni. Smatraju da je ivot u kontejnerima ugodan a najvie im se svia fleksibilnost koju on prua doputajui im da u budunosti ovisno o promjeni strukture obitelji preurede svoj dom na drugi nain.

15

5.2. Stambene zgrade

CONTAINER CITY 1 pristanite Trinity Buoy, London 2001. arhitekt: Nicholas Lacey i partneri

Pristanite Trinity Buoy, smjeteno u srcu engleskih dokova, predstavljalo je zaputeno podruje koje su arhitekti odluili oivjeti koristei industrijske jedinice u neposrednoj blizini, tj. transportne kontejnere. Ovaj projekt je dovren u svega pet mjeseci i prvotno je imao tri etae osiguravajui 12 radnih studija na povrini od 450 m. Zbog velike potranje dodana je i etvrta etaa osiguravajui tri dodatne stambene/radne jedinice. Osim to je ekonomski isplativ, Container City I je i ekoloki prihvatljiv (vie od 80% zgrade ine reciklirani materijali). Iskoriteno je 20 kontejnera te stvoreno 15 jedinica.

Slika 21. Container City I tijekom montiranja kontejnera

Slika 22. interijer jednog od stanova u Container Cityju I

16

U drugoj fazi ovog projekta, Container City II predstavlja nastavak prve graevine. Podignut do prvog Container Cityja, s mostovima koji povezuju razliite jedinice, razvedenijeg je oblika, s kontejnerima ofarbanim u arke boje. Vrata kontejnera su interpretirana kao nosai ploe balkona. Ovaj projekt dovren je 2002. i osigurava dodatnih 22 studija na 5 etaa. Iskoriteno je 30 kontejnera te stvoreno 22 jedinice. Ono to je zanimljivo kod ovog projekta je njegovo mjerilo i fleksibilnost arhitekti Nicholas Lacey i Bruno Happold su stvorili fleksibilni sustav koji se zasniva na komponentama a ne na jedinicima, tj. umjesto principa da jedan kontejner tvori jednu jedinicu, komponente u razliitim permutacijama stvaraju razliite, prilagodljive prostore. Uz stambene prostore, pojedine jedinice se koriste i kao uionice, uredski prostori, centar za mlade Slika 23. Container City 2 Slika 24. vrata kontejnera postaju nosai balkona Uz ova dva projekta, izvedeno je jo 12 kontejnerskih kompleksa koji danas funkcioniraju na prostoru Velike Britanije.

17

5.3. Javne zgrade GAD, Oslo, Norveka, 2005. MMW arhitekti4 GAD se bazira na ideji da ova privremena galerija u kratkom roku moe biti rastavljena i premjetena na drugu lokaciju. 10 elinih kontejnera ine osnovu projekta, 5 tvori prizemlje, tri na katu postavljena po obodu te dva na zadnjem katu zatvaraju centralno dvorite. Industrijske ljestve i stubita povezuju kontejnere kao dio glavnog krunog sistema kroz galeriju. Slaganjem jedinica na nain da se preklapaju samo djelomino, kompozicija zgrade odaje dojam lagane i prozrane konstrukcije te stvara mnogo natkrivenih i izloenih vanjskih prostora. Izolacija se nalazi s unutarnje strane i prekrivena je drvenim ploama obojanim u bijelo, stvarajui prostor istih povrina idealan za galeriju. U kontejnerima su izvedeni kruni prozori, nadsvjetla kao i staklene stijene od poda do stropa, omoguavajui osvjetljenje galerije i pretvrajui je u ekstrovertirani prostor povezan s vanjskim okoliem. Slika 25. tlocrt prizemlja galerije Slika 26. tlocrt kata galerije Slika 27. pogled na galeriju izvana Slika 28. pogled na izlobeni prostor prizemlja

4 amriki projektantski biro sastavljen od 11 lanova predvoen Donom MacArthurom, Kento Meansom te Johnom Wellsom.

18

CANCER CENTRE Amsterdam, Nizozemska, 2005. MVRDV Centar za tumore dio je bolnice Antony van Leeuwenhoek u Amsterdamu koja je trebala biti proirena na postojeoj lokaciji. Uska lokacija zahtijevala je slaganje kontejnera po vertikali. Poloaj uz jednu od najprometnijih autocesta u Nizozemskoj privlai vie panje na institut, te su kontejneri obojani i postavljeni na nain da na fasadi tvore inicijale bolnikog centra. 256 kontejnera su postavljeni u pet etaa na elinim nosaima stvarajui oko 6000 m uredskih i laboratorijskih prostora, a izgradnja je trajala manje od godinu dana. Slika 29. slaganje jedinica za vrijeme izvedbe Slika 30. centar danas

19

IJBZ SANITARY FACILITY Magdeburg, Njemaka, 2002. AFF Architekten Sanitarne prostorije ljetnog kampa za djecu sastavljene od est recikliranih kontejnera s dodanim nadsvjetlima. Stare sanitarije ljetnog kampa su bile u oronulom stanju te su se morale zamijeniti novima, i to u jako kratkom roku zbog poetka sezone. Zadatak je bio isprojektirati i realizirati privremene sanitarne baterije s WC-ima i tuevima i to na nain da te sanitarije mogu mijenjati svoj poloaj ovisno o promjenama koje e se dogaati unutar kampa. Najvei problem predstavljao je kratak vremenski rok od samo tri mjeseca za projektiranje i izvedbu objekta. Investitori su inzistirali na prefabriciranim jedinicama kontejnerima, a projektanti su odluili popraviti njihov vanjski izgled te su ih obloili drvenim panelima. Razvijen je kompatibilni sustav koji se temeljio na modularnoj konstrukciji tri elementa: kontejnera, nadsvjetla i trijema. Slika 31. ulaz u sanitarnu bateriju Slika 32. pogled na kompleks Ba kao i lego kua konstrukcija je zamiljena u isto vrijeme kao arhitektonska, ali i kao zbroj prepoznatljivih dijelova. Vanjska tekstura objekta i boje su prilagoene djeci, kao i unutarnji uzorci na zidovima svlaionica (plavi morski psi i roza delfini). Usprkos vremenskom pritisku i ogranienim sredstvima, te blisku suraivanju s investitorom arhitekti su uspjeli stvoriti objekt koji zadovoljava i funkcionalna oekivanja korisnika ali i posebne zahtjeve iz djeje perspektive. Danas, nakon vie od deset godina upotrebe, sanitarije i dalje uivaju veliku popularnost unutar kampa.

20

CHILDREN'S ACTIVITY CENTRE Melbourne, Australija, 2007. Phooey Architects etiri transportna kontejnera su u potpunosti reciklirana i transformirana u djeji centar koji je smjeten u sklopu dvorita mjesnog odbora. Predstavlja mjesto gdje se djeca nakon kole mogu igrati i uiti. Odbor je trebao takvu ustanovu koja e biti niskog troka, sigurna za igru kao i sigurna od provala. Zgrada je multifunkcionalna, tj. nudi mnotvo funkcija za djecu slui kao mjesto za igru, rad, uenje, satove plesa, crtanja, kao igraonica gdje su kompjuteri ili jednostavno mjesto za odmor. Otvaranjem pojedinih strana kontejnera unutarnje prostorije dobivaju nastavak u dvorinim prostorima. Trokovi za vrijeme gradnje su dodatno smanjeni koritenjem oko 90% recikliranog materijala koji je pronaen na lokaciji ili je bio u vlasnitvu mjesnog odbora. Ti materijali ukljuuju vrata, prozore, drvenu grau, elik, tepih, ploice, eljezariju Slika 33. pogled na centar izvana Javne zgrade koje koriste kontejnerske jedinice kao osnovnu nosivu i oblikovnu karakteristiku prepoznate su kao veliki potencijal i novitet u graenju. Kontejneri kao izrazito fleksibilna metoda konstrukcije, te zbog niske cijene resursa i lake dostupnosti postaju idealni za prihvaanje razliitih sadraja te je njihova primjena uvelike raznolika. Interes arhitekta za kontejnere kao graevne jedinice svakim danom sve vie raste te on kao simbol globalne kulture postaje i ikona fleksibilne arhitekture zbog jedinstvenog modularnog te neogranienog broja mogunosti slaganja jedinica.

21

Zbog svoje izrazite vrstoe i principa slaganja mogu savladati raspone i do 12 metara, to izrazito pogoduje javnim objektima kao to su izlobeni prostori, galerije, kulturni centri No ono to ih ini jo pogodnijima je injenica da predstavljaju jeftini resurs koji omoguava brzu izgradnju a u sluaju da neki sadraj nakon odreenog vremena prestane biti potreban zajednici, kontejnerske jedinice se jednostavno demontiraju i premjeste na drugu lokaciju ili u spremite. Slika 34. prikaz jedne od igraonica

22

5.4. Urbanistiki primjeri KEETWONEN Amsterdam, Nizozemska, 2006. TempoHousing ahitekti Keetwonen je najvei kontejnerski grad u svijetu koji se pokazao kao veliki uspjeh meu studentima i danas je drugi najpoznatiji studentski dom u Amsterdamu. Poetne sumnje graana da e takve kontejnerske jedinice biti premale, prebune, prehladne su se pokazale neopravdanima: danas su to prostrane, mirne i dobro izolirane jedinice koje za ponueni novac nude vrijednost dolaze s odreenim pogodnostima koje drugi domovi ne pruaju. Svaka jedinica ima vlastitu kupaonicu i kuhinju, balkon, spavanje je odvojeno od prostora za uenje s velikim prozorima koji osiguravaju svjetlost i pogled. Radi postizanja maksimalne ekonominosti, kontejnerske jedinice obostrano su postavljene u tapiaste strukture koje se niu jedna iza druge. Cijeli projekt je napravljen imajui na umu to studenti zapravo ele: mjesto za sebe, tu i wc koje ne moraju dijeliti s drugima, a u isto vrijeme mnotvo mogunosti da sudjeluju u drutvenom ivotu doma. Bilo je predvieno da se dom zadri na lokaciji 5 godina te da se nakon toga premjesti (to je i ideja kontejnera koji predstavljaju dom koji putuje), ali premjetaj je odgoen do 2016. Projekt je bio zapoet krajem 2005. a dovren je polovicom 2006.g. Slika 35. studentske sobe

23

Slika 36. pogled na kompleks tijekom izgradnje CENTRE OF EXCELLENCE FOR URBAN OPERATIONS TRAINING Pleasant Hill, Kalifornija, SAD, 2010. Allied Container System Koristei standardne ISO kontejnere kao graevne jedinice, arhitekti su stvorili odrivi prostor za vojne treninge. Naselje kombinira kontejnerske i betonske jedinice i najvee je takvog tipa u svijetu. Kombinacijom preko 1500 jedinica sa sadrajima za treninge s ulicama, crkvama, javnim sadrajima ovaj sustav stvara realistian prikaz urbane borbene zone. Kontejneri su idealni za ovakav tip smjetaja, jer je on najee privremen, a kontejnerske jedinice se lako premjetaju s jedne na drugu lokaciju. 'Kontejnerske konstrukcije tede milijune dolara, a u isto vrijeme stvaraju kvalitetne prostore za trening naih marinaca i vojnika', Roger Jacobs, predsjednik Allied Container Systema.. Urbanistiki projekti naselja pojavljuju se kao kolektivna stanovanja ili projekti od interesa drave (vojni centri). Lokalne i dravne vlasti su prepoznale potencijal kontejnerske izgradnje prvenstveno zbog lakog transporta i ekonomske isplativosti na velikim povrinama. Kontejnerska naselja javljaju se blizu prometnica te najee slue za privremeni smjetaj. Svugdje gdje su kao graevne jedinice koriteni transportni kontejneri, dokazali su se kao fleksibilne jedinice, u siromanim podrujima koja su socijalno oteena s manjkom materijala za graenje kontejneri su pruili siguran i efektivan gradbeni medij.

24

6. Miljenja arhitekata koji su se bavili pitanjima transportnih kontejnera Jones Partners Arhitekti (Doug Jackson, 2006.) 'Preobrazba kontejnera nije tako straan posao. Sve ono to oduzmete od njih morate nekako zamijeniti. Kontejneri su reciklirani godinama da bi se uklonili svi strukturalni/materijalni vikovi. Stoga smo pokuavali nagovoriti klijente da ne rade prevelik broj otvora u kontejnerima jer elimo iskoristiti kontejnere kao osnovnu strukturu i stoga smanjiti broj naknadnih ojaavanja okvira. Meutim, puno vei problem predstavljaju lokalne graevne firme koje nisu upoznate s ISO standardima za kontejnere i teko ih prihvaaju, ponajprije teretna optereenja na koja su kontejneri testirani. Dosad to nije bio nepremostiv problem, no svaki put je malo drugaije. Ali obzirom da su ove otpornosti kontejnera izvedene testiranjem, a ne iz prorauna, kad se na kontejnerima izvedu otvori, te testirane vrijednosti nisu vie iste. Neki gradovi, npr. Los Angeles, zahtijevaju da svi prefabricirani konstruktivni elementi (lavabo, wc, prozor) prou testiranje prije nego se ponu koristiti. Dakle, u gradu kao to je LA nemogue je koristiti kontejnere kao konstruktivne elemente dok ne dobiju potvrdu. Naalost, takva testiranja su skupa. I to je ono to zasad, po mom miljenju, predstavlja najvei problem u koritenju kontejnera kao graevnih jedinica, jer ako maknemo dozvole graevinskih firmi i procedure s testiranjem po strani, jedino to moe ograniavati arhitekta u projektiranju ovakvim jedinicama je nedostatak kreativnosti.' Engleski urbanist Eric Reynolds na Ecobuild Showu, odranom u lipnju 2006. kae kako je ivotni vijek kontejnerskih jedinica oko 30 godina, a uz dobro odravanje i do 50. Po njemu je najvea prednost mogunost 'oblaenja jedinica', tj. injenica da one ne moraju biti nuno eline kutije, ve se odbacivanjem metalne obloge i zadravanjem samo konstrukcijskog okvira (koji je ispunjen izolacijom) otvara mogunost njihova oblaganja razliitim materijalima kao to su drvo, leksan

25

7. Gradnja kontejnerima u Hrvatskoj Kontejnerski objekti u Europi i svijetu koriste se za urede, kole, vrtie, stambene namjene, kao rekreacijski prostori, bolnice, restorani i slino. U Hrvatskoj takav nain gradnje objekata nije zaivio u mjeri u kojoj bi mogao, a u veini sluajeva i trebao, pogotovu kada se usporedi cijena gradnje kontejnerskih objekata i klasinih objekata. Dok se kontejneri u svijetu koriste za razliite svrhe kod nas je njihova najea primjena u graevinarstvu i industriji. Tvrtka Jedinstvo iz Krapine godinama se uspjeno bori s inozemnom konkurencijom na zahtjevnom europskom tritu upravo u gradnji modularnih kontejnerskih objekata, a njihovi se objekti nalaze od Austrije i Njemake do Norveke i Antarktike. Josip Mihali, direktor tvrtke kae kako tvrtka ima 412 zaposlenih i 100.000 etvornih metara proizvodnih, skladinih i uredskih prostora u kojima proizvode stambene kontejnere za urede, spavaonice, sanitarne prostore, garderobe, prodavaonice, zatim kontejnerske i objekte za kole, djeje vrtie, ambulante, bolnice, kampove, rekreacijske prostore, kuhinje i restorane. Istie i kako sve objekte proizvode prema zahtjevu i specifikacijama naruitelja, a iz vlastite proizvodnje godinje plasiraju vie od 3500 kontejnerskih jedinica na domae i inozemna trita. Slika 37. Visoka kola u Zapreiu Najznaajniji realizirani objekt u Hrvatskoj koji koristi transportne kontejnere je Visoka kola u Zapreiu koja obuhvaa vie od 1000 etvornih metara na dvije etae, a od ostalih su to kamp Bechtel te brojne objekte koje su gradili za tvrtke kao to su Monting, HEP, Ina, Crosco, Zagrebaki holding, Hrvatske autoceste, Autocesta Zagreb Rijeka, Viadukt, Tehnika

26

8. Zakljuak Na temu transportnih kontejnera kao graevnih jedinica sam naila dok sam se i sama na radionici Suvremenog stanovanja bavila primjenom modularnih jedinica koje tvore neboder. Mnogima vjerojatno ne bi palo napamet da planiraju ivjeti u kontejneru koje smo do sada imali prilike vidjeti samo uz velika gradilita ili pak kao jedan od naina transporta robe i materijala. ini se da je ostatak svijeta daleko ispred nas jer arhitektonska zdanja koja niu iz kontejnera sve su ea i popularnija. Reciklirani kontejneri ne samo da su iskoristivi, ve su iznimno fleksibilni i mnogi bi si ih mogli priutiti - bez obzira bi li sluili za odmor, kafi, kolu ili ak zgradu! Kad se prisjetimo apokaliptinih potresa i ratnih scenarija, kua-kontejner doima se kao vrlo praktino rjeenje, jer se moe demontirati, transportirati i prenamijeniti za razliite svrhe. Kontejneri su zadnjih dvadesetak godina postali jedan od najpoeljnijih i najtraenijih prefabriciranih oblika stanovanja zahvaljujui vrstoi, dugotrajnosti, modularnosti, lakoi prijenosa, mogunosti prenamjene, ali i relativno niskoj cijeni; zbog modularne gradnje sami trokovi izrade svedeni su na minimum, a produktivnost, kvaliteta i vrijeme gradnje su nekoliko puta bri nego do sad, i upravo to ini ovakav pristup revolucionarnim.

27

9. Popis literature 1. Smith, J.D. (2005.): Shipping containers a building components 2. Sawyers, Paul (2004.): Intermodal Shipping Containers for use as Steel Buildings 3. Cooper, J., Kilmer, J., Wands, B. (1999.): Stacking Shipping Containers on Land for an Off-Axis Detector 4. McLean, W. (2008.): Quik Build Adam Kalkin's ABC of Container Architecture 5. Anderson, M., Anderson, P. (2006.): Prefabricated Prototypes 6. http://inhabitat.com/prefab-friday-adam-kalkin/ 7. http://designexhibit.net/the-cancer-centre-amsterdam-by-mvrdv/ 8. http://inhabitat.com/prefab-friday-keetwonen-container-student-housing/ 9. http://www.alliedcontainer.com/news.php