Diplomski studij

PODUZETNITVO

Kontni planKolegij Poduzetniko raunovodstvo

Kontni (raunski) planEngl. chart of accounts. Prije poetka biljeenja poslovnih promjena novog poduzea, raunovoa mora najprije razmisliti o moguim vrstama promjena koje e se u poduzeu dogaati. Na temelju uvida u razliite mogue poslovne promjene raunovoa priprema pregled (popis) s nazivima rauna koji e se koristiti za biljeenje tih promjena, a tako dobiveni pregled se naziva kontni (raunski) plan.Glava 6. 2

Kombinirana metoda kalkulacijeKontni plan sadri knjigovodstvene raune (konta) za stavke bilance (imovina, obveze, kapital) i za stavke rauna dobiti i gubitka (prihodi i rashodi) koji su oznaeni brojem i nazivom. Interni je akt (pisani dokument) poduzea koji slui kao organizacijsko sredstvo za lake biljeenje poslovnih promjena u poduzeu. Prilagoen je potrebama odreenog poduzea. Potreban je u uvjetima rune obrade podataka, a posebnu vanost dobiva u uvjetima raunalne obrade podataka.Glava 6. 3

Primjeri rauna u kontnom planuRauni imovine: Oprema, Zalihe materijala, Potraivanja od kupaca, Novac na iroraunu Rauni kapitala: Kapital vlasnika, Zadrana dobit Rauni obveza: Kredit od banke, Obveze prema dobavljaima Rauni prihoda: Prihodi od prodaje robe, Ostali prihodi Rauni rashoda: Trokovi materijala, Trokovi osoblja, Amortizacija, Trokovi reklameGlava 6. 4

Brojevi (ifre) raunaNazivima rauna dodjeljuju se brojevi (ifre) koji olakavaju snalaenje u poslovnim knjigama. Rauni se vode po iframa, a ne po stranicama, zato to je teko unaprijed rei koliko e stranica biti potrebno za odreeni raun. Koritenje ifri omoguuje jednostavno dodavanje novih stranica. Brojevi rauna slue i za klasificiranje rauna (prva znamenka oznaava razred kojem raun pripada). Na primjer:

020 Zemljita 100 Novani rauni u bankama 220 Obveze prema dobavljaima u zemlji 310 Sirovine i materijal u skladitu 410 Trokovi telefona, pote i prijevoza 500 Mjesto trokova A 600 Proizvodnja u tijeku 700 Trokovi prodanih proizvoda 800 Dobitak prije oporezivanja 900 Upisani temeljni kapital

Glava 6.

5

Sastavljanje kontnog planaKreiranje kontnog plana vre poduzea samostalno, pridravajui se odreenih pravila (nekada je bio propisan jedinstveni kontni plan). Pri izradi kontnog plana moraju se potivati propisane sheme bilance i rauna dobiti i gubitka, ije stavke odreuju minimalni broj konta koja moraju biti obuhvaena u glavnoj knjizi kako bi mogla biti iskazana u financijskim izvjeima. Potrebe drugih vanjskih i posebice unutarnjih korisnika raunovodstvenih informacija zahtijevaju uvoenje dodatnih konta u kontni plan poduzea. Dodjeljivanje ifri nazivima rauna vri se po odreenom naelu kako bi se u svakom trenutku osiguralo brzo pronalaenje potrebnog knjigovodstvenog rauna (konta).Glava 6. 6

Ralanjivanje kontnog planaRalanjivanje moe biti:

Formalno Sadrajno

Formalno i sadrajno ralanjivanje kontnog plana ovisi o kriteriju po kojem se vri grupiranje i ralanjivanje konta. Sustavi kontnog plana prema kriteriju formalnog ralanjivanja:

Dekadski (desetini) sustav Abecedni sustav Kombinirani sustav

Glava 6.

7

Dekadski sustavNajjednostavniji i najvie koriteni sustav. Ralanjivanje konta vri se na temelju broja 10. Kontni plan se dijeli u 10 razreda (klasa), od 0 do 9 (prva znamenka svakog konta). Razredi se dijele na 10 skupina konta, od 00 do 99 (prve dvije znamenke svakog konta). Skupine konta se dijele na 10 sintetikih (osnovnih) konta, od 000 do 999 (tri znamenke). Sintetika konta se dijele na 10 analitikih konta, od 0000 do 9999 (etiri znamenke). Analitika konta se dijele na 10 subanalitikih konta, od 00000 do 99999 (pet znamenki), a mogu se i dalje ralanjivati dekadski ili abecedno.Glava 6. 8

Oblikovanje dekadskog raunskog plana i ifriranje kontaRazredi Skupine rauna Sintetiki rauni Analitiki rauni od od od od 0 do 9 00 do 99 000 do 999 0000 do 9999

Glava 6.

9

Abecedni sustavRalanjivanje konta vri se na temelju slova abecede. Konta se ralanjuju prema poetnom slovu naziva konta od A do . Abecedni sustav je posebice koristan kod nekih vrsta konta, na primjer kod konta kupaca i dobavljaa, zaliha materijala i robe itd.Glava 6. 10

Kombinirani sustavKonta se ralanjuju i po dekadskom i po abecednom kriteriju. Najvie se koristi u neprofitnim organizacijama u kojima se ukupno poslovanje dijeli po fondovima koji se oznaavaju slovima A, B, C, D itd. Unutar fondova konta se ralanjuju po dekadskom kriteriju i oznaavaju brojevima od 0 do 9.Glava 6. 11

Sadrajno ralanjivanjeU okviru formalnog rasporeda kontnog plana vri se odreivanje sadraja pojedinih razreda, skupina konta, sintetikih i analitikih konta. Odreivanje veeg broja konta za pojedine stavke financijskih izvjea omoguuje vie informacija o strukturi imovine, strukturi obveza, strukturi kapitala, strukturi rashoda i strukturi prihoda u poduzeu. Vri se prema sljedeim kriterijima:

Bilanni kriterij Funkcionalni kriterij Kombinirani kriterijGlava 6. 12

Bilanni kriterijRedoslijed konta u kontnom planu odgovara redoslijedu stavki bilance, odnosno financijskih izvjea. Omoguuje izravno povezivanje kontnog plana sa sadrajem financijskih izvjea (konta aktive, konta pasive, konta rashoda, konta prihoda). Struktura kontnog plana u okviru 10 razreda, kao to je uobiajeno u nekim zapadnim zemljama, moe biti sljedea:

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Kapital Dugorone obveze Kratkorone obveze Trokovi Rashodi Prihodi Rezultat poslovanja Interni obraun

Glava 6.

13

Funkcionalni kriterijRedoslijed konta u kontnom planu odgovara redoslijedu aktivnosti u procesu poslovanja poduzea. Struktura kontnog plana u okviru 10 razreda, kao to je uobiajeno u RH je sljedea:

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Obveze Zalihe materijala Trokovi Interni obraun proizvodnje Proizvodnja i gotovi proizvodi Rashodi i prihodi Rezultat poslovanja KapitalGlava 6. 14

Kombinirani kriterijKombinira se bilanni i funkcionalni kriterij na razliite naine. Bitno je osigurati jednostavno i brzo snalaenje korisnika u kontnom planu. Kontni plan mora sluiti kao korisno sredstvo tone i uinkovite raunovodstvene evidencije. Pri izboru strukture raunakog plana vodi se rauna o tradiciji primjene raunskog plana i navikama raunovoa.Glava 6. 15

Razredi (klase) rauna (kontni plan RRiF)0: Dugotrajna imovina 1: Kratkotrajna imovina 2: Kratkorone obveze 3: Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara 4: Trokovi po prirodnim vrstama 5: Mjesta i nositelji trokova 6: Proizvodnja, gotovi proizvodi i roba 7: Ostvareni prihodi i rashodi 8: Financijski rezultat poslovanja 9: Dugotrajni izvori imovineGlava 6. 16

Raspored razreda u bilanciRaz. Aktiva Pasiva 0 Dugotrajna imovina Dugotrajni izvori imovine 1 Kratkotrajna Kratkorone imovina obveze 3 Zalihe materijala 6 Proizvodnja, gotovi proizvodi i robaGlava 6. 17

Raz. 9 2

Raspored razreda u raunu dobiti i gubitkaStavke RDG Prihodi Trokovi Rashodi Bruto financijski rezultat Financijski rezultatGlava 6.

Razredi (skupine konta) 7 (74 78) 4 7 (70 73) 7 (79) 818

Primjer podjele razreda 0 u skupine konta00 - Nematerijalna imovina 01 - Materijalna imovina prirodna bogatstva 02 - Materijalna imovina graevinski objekti, oprema i postrojenja 03 - Stanovi i stambene zgrade 04 - Dugotrajna financijska imovina 05 - Dugorona potraivanja 06 - Potraivanja za neupisani a neuplaeni kapital 07 - Ulaganje u nekretnine 08 - Odgoena porezna imovina 09 - Gubitak iznad visine kapitala

Glava 6.

19

Pimjer podjele skupine konta 00 na sintetike raune000 Izdaci za razvoj 001 Patenti, licence, koncesije, zatitni znaci i ostala slina prava 002 Ostala prava 003 Goodwill 004 Nematerijalna imovina u pripremi 005 Predujmovi za nematerijalnu imovinu 006 Ostala nematerijalna imovina 007 Vrijednosno usklaenje nematerijalne imovine 009 Akumulirana amortizacija nematerijalne imovineGlava 6. 20

Pimjer podjele sintetikog rauna 001 na analitike raune0010 Patenti 0011 Licence i franize 0012 Koncesije 0013 Industrijski uzorci ili modeli 0014 Zatitni znaci 0015 Industrijska znanja (know-how) 0016 Raunalni software 0017 Recepti, formule, modeli, dizajni i prototipovi 0019 - OstaloGlava 6. 21

Kraj!

Glava 6.

22