Kontrola Zahtjeva Za Dodjelu Poljoprivrednih Poticaja Klasičnim GPS Mjerenjem_članak Za Simpozij HKOIG

7/21/2019 Kontrola Zahtjeva Za Dodjelu Poljoprivrednih Poticaja Klasičnim GPS Mjerenjem_članak Za Simpozij HKOIG

http://slidepdf.com/reader/full/kontrola-zahtjeva-za-dodjelu-poljoprivrednih-poticaja-klasicnim-gps-mjerenjemclanak 1/9

Kontrola zahtjeva za dodjelu poljoprivrednih poticaja klasičnim GPS

mjerenjem

Nataša Luketić1, Emili Zulijani2, Zvonko Biljecki3, Mladen Rapaić4

Sažetak: Odlukom o ulasku u Europsku Uniju Republika Hrvatska prihvatila je niz tehničkihzahtjeva za uspostavu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava za identifikacijuzemljišnih čestica i kontrolu poticaja u poljoprivredi. Na godišnjoj razini provodi se kampanjakontrole na terenu sa ciljem provjere predanih zahtjeva za dodjelu poticaja u poljoprivredi istočarstvu. Klasični način provjere predanih jedinstvenih zahtjeva po poljoprivrednomgospodarstvu podrazumijeva upotrebu ručnih GPS uređaja i ostalih pomagala sa svrhomusporedbe podataka sa zahtjeva i stvarnog stanja na terenu. Kontrola se povodi premadefiniranoj kontrolnoj shemi pojedine države te Zajedničkim tehničkim specifikacijama JointResearch Centra (JRC) Europske Komisije. Prikupljeni podaci sa terena se odmah obrađuju ianaliziraju, te ukoliko ima odstupanja, nepravilnosti se automatskim putem registriraju uz

pomoć GIS alata izra

đenih u tu svrhu. Izvješ

ća o kontroli na terenu se predajupoljoprivrednicima na licu mjesta, a podaci se putem Interneta dostavljaju u bazu podataka

Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Primijećeni uzroci nepravilnosti vezani su uz različiteizvore od kojih se samo neki odnose na krivo prijavljene podatke od strane poljoprivrednika. Uovom radu opisana je problematika prepoznavanja zemljišnih kultura, usporedba s katastarskimpodacima, problematika izdvajanja neprihvatljivih poljoprivrednih površina, kao i različitostiistih kategorija uporabe zemljišta na različitim lokalitetima u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: GPS, JRC/EC, kontrola na terenu, LPIS, poljoprivreda

1. Uvod

Od 2011. godine Republika Hrvatska provodi Program jedinstvenih plaćanja kojim senacionalni sustav izravnih plaćanja u najvećoj mjeri uskladio s regulativom Europskeunije. Izravna plaćanja za poljoprivredna gospodarstva koja obavljaju poljoprivrednuaktivnost se u referentnom razdoblju određuju različito za pojedina prava naplaćanje. Pravo na plaćanje za jedinstveno plaćanje po poljoprivrednoj površiniodređuje se temeljem zadovoljavanja uvjeta iz programa, a provjerava se kontrolom naterenu. Kontrola na terenu može se raditi na više načina, te će se u ovom radu pobližeprikazati samo metoda klasične kontrole na terenu koja se radu uz pomoć GPS uređajana terenu.

Osnovna zadaća kontrole na terenu je otkrivanje mogućih nepravilnosti u zahtjevima zaplaćanjem vezanih za površine te višestruke sukladnosti. Nepravilnosti se detektirajuukoliko se pojavi razlika u prijavljenoj i izmjerenoj površini na terenu (ne smije biti višeod 3% u relativnoj veličini ili više od 1,0 hektar u apsolutnoj veličini), te ukoliko je

1 Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, [email protected],2 Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, [email protected],3

Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, [email protected],4 Geofoto d.o.o., Buzinski prilaz 28, Zagreb, Hrvatska, [email protected].



granica izmjerene parcele pomaknuta za više od 1,5 metara u odnosu na perimetarreferentne Arkod parcele u bilo kojem smjeru.

2. Postupci kontrole na terenu metodom klasične izmjere

Sama provedba kontrole na terenu radi se u nekoliko koraka. Počinje s pripremompodataka i materijala za kontrolu, najavom kontrole poljoprivredniku, dolaskom napoljoprivredno gospodarstvo (PG), identifikacijom poljoprovredne parcele, mjerenjempoljoprivredne parcele, obradom podataka, te završava s ispisom i predajom općeg idetaljnog izvještaja nositelju PG-a. Nakon toga proces se nastavlja u uredu neovisnomkontrolom kvalitete (kontrolom 4 oka), te spremanjem svih dokumenata i podataka oprovedenoj kontroli na centralni poslužitelj odgovorne organizacije.

2.1 Priprema za kontrolu na terenu

Priprema podataka za kontrolu na terenu započinje s prijenosom podataka iz centralnebaze na mobilne uređaje. Oprema koju kontrolor mora imati je prijenosni lap-top saplikacijom za obradu podataka, ručni GPS uređaj na kojemu je instalirana aplikacijaposebno izrađena za klasificiranje mjerenih podataka, mali prijenosni pisač, fotoaparat ilaserski daljinomjer ili mjernu traku. Kontrolor mora osigurati da svi uređaji imajudovoljno energije za cjelodnevni učinkoviti rad.Prije odlaska na poljoprivredno gospodarstvo, kontrolor preuzima podatke sa centralnogservera lokalno na svoj lap-top i ispisuje kontrolne liste (predispis, jedinstveni zahtjev imape) za sva gospodarstva na koja se najavio tekućeg dana.

2.2 Provedba kontrole na terenu

Nakon najave kontrole i suglasnosti stranke, kontrolor prema propisanoj procedurizapočinje kontrolu površina na odabranom gospodarstvu. Kontroliraju se sve parcele zakoje je gospodarstvo podnijelo zahtjev. Kontrolor je obvezan i ustanoviti akogospodarstvo neke parcele koristi a nije ih upisalo u Upisnik. Od svih prijavljenihArkod parcela, mjeri se odabrani uzorak od minimalno 50% parcela i najmanje jednaparcela iz svake grupe usjeva.

Slika 1: Kontrolor određuje lomnutočku parcele uz pomoć GPS-a

Slika 2: Praktična obuka kontrolora na terenu



Za mjerenje i prikupljanje podataka o Arkod parcelama na terenu koriste se sljedećemetode:

• mjerenje pomoću GPS uređaja

•

planimetriranje• kombinirana metoda

2.2.1 Mjerenje pomoću GPS uređaja

Hodajući po rubu Arkod parcele prikupljanju se sve lomne točke i točke između njih nasvakih 10 – 15 metara prateći kulturu ili grupu kultura koje čine jednu cjelinu.Neprihvatljive dijelove kontrolor zaobilazi ako se nalaze na rubu Arkod parcele iliisključuje ako su unutar parcele. Prilikom mjerenja potrebno je obratiti pozornost naparametre GPS signala, tj. na broj satelita i PDOP vrijednost (stavke u konfiguracijiuređaja). Ukoliko je rub parcele blizu prepreka koje mogu omesti signal (zgrade,drveće...), treba ih pokušati izbijeći. Tijekom mjerenja vodi se detaljna terenska skica naispisanoj mapi radi naknadne obrade podataka u aplikaciji.

Praksa je pokazala da su dobri uvjeti GPS mjerenja ukoliko je PDOP konstantno ispod 2te ako prijemnik prima signal sa barem 7 satelita. Kod upotrebe EGNOS korekcijemožemo uzeti GPS mjerenje kao relativno pouzdano. Slabi uvjeti GPS mjerenja su naterenu gdje su prepreke s obje strane, s vrijednosti PDOP-a više od 4, odnosno gdjevariraju, ako prijemnik prima signal od 5 ili manje satelita. Tada obično ne dobivamoEGNOS korekciju, mjerenje je otežano, a rezultat nepouzdan. U tom slučaju obveznoosiguranje mjerenja provodi se s drugim mjernim metodama.

Prilikom mjerenja površine Arkod parcela, tijekom kontrole na terenu, smatra se daizmjerena površina ne odstupa od prijavljene površine, ako se vrijednost površinedobivena mjerenjem nalazi u intervalu +/- izmjerenog opsega parcele x1,5, a najvećedopušteno odstupanje (izmjereni opseg parcele x 1,5) u odnosu na svaku poljoprivrednuparcelu u apsolutnim vrijednostima ne može preći 1,0 ha.

2.2.2 Planimetriranje

Točke za planimetriranje uzimaju se pomoću GPS uređaja koristeći mapu s digitalnimortofotom, na kojoj se iscrtava izmjerena udaljenost od referentnih točaka.

Planimetrirane površine (Arkod parcele), bez obzira na stanje DOF-a, moraju uvijekdati pravo stanje na terenu. Planimetriranje znači odrediti oblik, položaj i veličinuArkod parcele na ortofoto karti u digitalnom obliku korištenjem GIS alata.

U posebnim slučajevima dozvoljeno je mjerenje površina planimetriranjem i to ondakada mjerenje s GPS uređajem nije odgovarajuće radi slabog signala, kada se radi odugim i uskim njivama, ili velikom terenskom nagibu. Planimetriranje se izvodi poduvjetom, da stanje na terenu odgovara stanju na DOF-u. Obavezno je vodi skica nakojoj se bilježe kontrolna mjerenja frontova.



2.2.3 Kombinirana metoda

Ukoliko kontrolor mjeri Arkod parcelu koja je površinski mala ili koja je uska adugačka (npr. uža od 10 metara), mjerenje s GPS uređajem neće biti precizno. Zbog

toga je potrebno određene udaljenosti izmjeriti mjernom trakom ili laserskimdaljinomjerom i to npr. širinu parcele. Kontrolor mjeri GPS uređajem točku iliudaljenosti za koje je siguran da će izmjerene vrijednosti biti točne, a za one udaljenostikoje je nemoguće izmjeriti GPS uređajem, mjeri mjernom trakom ili laserskimdaljinomjerom, te izrađuje skicu na ispisnim mapama. Nakon povratka u ured prebacujerezultate mjerenja sa GPS uređaja na prijenosno računalo te pomoću skica sa terenaunosi u aplikaciju one udaljenosti koje nisu bile izmjerene GPS uređajem.

3. Neprihvatljive površine

Iz Arkod parcele potrebno je isključiti bilo koja poljoprivredna područ ja s drugačijom

vrstom upotrebe ili nepoljoprivredno zemljište veće od 100 m2. Isto tako eliminiraju sepovršine manje od 100 m2, koje svojom zastupljenošću predstavljaju značajnu površinuArkod parcele. Također, izbacujemo iz Arkod parcele i površine građevina (zgrade,ceste, dvorišta) i vode, ako su veće od 25 m2.

Slika 3: Krški pašnjaci na otocima Slika 4: Maslinik

Slika 5: Vinograd na kopnu (Istra) Slika 6: Vinograd na otoku (o. Hvar)

U nepoljoprivredno zemljište ubrajaju se i izgrađeno zemljište, vodene površine, šume,područ ja obrasla grmljem ili drvećem, stjenovite površine i nakupine kamenja te druge

površine, koje nisu u poljoprivrednoj upotrebi.



Slika 7: Primjeri isključivanja neprihvatljive površine

Kod mjerenja površina Arkod parcela uzimamo u obzir i površine okretišta namijenjenamanevriranju s poljoprivrednom mehanizacijom. To je obično neobrađeno ilizatravljeno zemljište na krajevima Arkod parcele. Širina okretišta ne smije prelaziti:

•

kod obradivih površina:– oranica – 2 metra– staklenik/plastenik – 6 metara

• kod trajnih nasada:− 6 metara− Iznimno do 10 metara ako su trajni nasadi zasađeni u terasama.

Okretište ne smije biti dio ceste u javnoj upotrebi. Travnjaci na rubu obradive zemlje (usmjeru oranja) nisu okretišta i ne uključuju se u mjerenu parcelu, osim ako nepredstavljaju biljne trake.

Unutar Arkod parcele mogu biti uključene i terase. Terase i kosina na rubu ARKOD-a(gornja i donja) mogu biti uključeni u ARKOD, ali do maksimalne širine od 2 m ili kod

trajnih nasada najviše do širine jednog reda određene vrste, zasađene na tom područ ju.

Slika 8: Kosina

2.4 Obrada podataka ili post-processing

Mjereni podaci iz GPS uređaja se prebacuju u prijenosno računalo i vrši se provjera spodacima koje je kontrolor zabilježio. Ukoliko se kontrola radi u više dana prvi dan sekontrola sprema a kada se završi onda se zaključava i kao takva je završena.



Slika 9: WebGIS preglednik aplikacije za post-processing

2.5 Popunjavanje izvještaja

Nakon obavljenih mjerenja kontrolor podatke dobivene sa mjerenja na parcelamaprenosi sa GPS-a u prijenosno računalo, ako su korištene druge metode mjerenja(metode planimetriranja) kontrolor unosi i podatke tih mjerenja te u aplikaciji obavljapostprocesing i popunjava opći dio izvještaja. Nakon toga uručuje izvještaj stranci. Ukoliko su kontrolom pronađene nepravilnosti, stranci je potrebno predati i detaljni dioizvještaja što se obavlja naknadno slanjem poštom ili dostavljanjem osobno na

gospodarstvo. Kontrolori dostavljaju izvještaje o provedenim kontrolama uelektronskom i pisanom obliku (cijeli dosje) u ured kontrolnog tijela.

Slika 10: Izvještaj o kontroli na terenu – detaljni dio (list I)



Slika 11: Izvještaj o kontroli na terenu – detaljni dio (list II i list III)

4. Određivanje uporabe zemljišta

Klasifikacija i određivanje uporabe zemljišta je uz izmjeru površine Arkod parceleključni podatak za određivanje ispravnosti podataka iz zahtjeva za plaćanje.

Specifičnosti poljoprivrednih parcela na hrvatskim otocima su maslinici i vinogradi kojičine više od 90% kultura, a relativno su male površine i nepravilne međe. Teren je čestonepristupačan, a u jedno PG pripadaju Arkod parcele koje su prilično raspršene (npr. 25parcela sveukupne površine od 2 hektara na 12 međusobno različitih lokacijaudaljenosti do čak 25 km). Maslinici i vinogradi se razlikuju od otoka do otoka, npr.

postoji razlika izmeđ

u prosječne udaljenosti izme

đu stabala maslina i njihovoj gusto

ćipo pojedinom otoku. Kontrole površina na otocima pokazale su da postoji veliki

postotak nepravilnosti. Praksa je pokazala da su nepravilnosti uzrokovane uglavnompogrešnim i nestandardiziranim upisom u Arkod jer mnoge stranke posjeduju i višepovršina nego što su prijavile, dok je i određeni dio nepravilnosti uzrokovan upisom narazini parcela. Naime, Arkod parcele formirane su djelomično prema katastarskimčesticama, koje se vrlo često ne preklapaju s oblicima Arkod parcela. Nepravilnoupisani podaci otežavaju provedbu kontrola, te smanjuju učinkovitost kontrole na terenus obzirom na to da se uglavnom radi o manjim površinama. Maslinici su često upisivanibez standardnih pravila (npr. da udaljenost između stabala ne smije prijeći određeniprag), stoga su upisivane parcele gdje je tek jedan dio maslinik. “Terase” ili “ograde” su



česta pojava na strmim dijelovima otoka i u određenim slučajevima neke terase se nekoriste.

Čest je slučaj parcela s miješanim trajnim nasadima (masline i vinova loza) pa je

otežana klasifikacija Arkod parcela. Prepoznavanje prevladavajuće kulture prepušteno je slobodnoj procjeni kontrolora, bez jasnih pravila za postupanje. Ovo je čest slučaj uMediteranskim zemljama EU, te velika tema o kojoj se raspravlja na razini EuropskeUnije i još nije donesen konačan stav.

Drugi primjer izazovnog određivanja jasne granice prihvatljivih površina je za otočkepašnjake (Slika br. 3). Tradicionalno, pašnjaci na otocima prepuni su kamenitih dijelovai trave koja nestaje u određenim dijelovima godine, za razliku od pašnjaka uunutrašnjosti.

5. Zaključak

Kontrola predanih zahtjeva za plaćanje u poljoprivredi je na terenu izuzetno zahtjevanzadatak koji traži dobro planiranje i komunikaciju s poljoprivrednicima. Upotrebaručnog GPS uređaja daje pouzdane rezultate prilikom mjerenja površina Arkod parcela,budući da se dopušteno mjerno odstupanje definira tako da ne prelazi područ je širokonajviše 1,5 m sa svake strane vanjskog ruba poljoprivredne parcele.

Literatura:

1. UREDBA VIJEĆA (EZ) 73/09

2.

UREDBA KOMISIJE (EZ) 1121/093. UREDBA KOMISIJE (EZ) 1122/094. Zakon o poljoprivredi (NN 149/09)5. Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10)6. Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 87/09)7. Pravilnik o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (NN 89/11),8. Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, potporama za očuvanje izvornih

i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporama za ekološku i integriranupoljoprivrednu proizvodnju i potporama za područ ja s težim uvjetimagospodarenja u poljoprivredi (NN 11/12)

Abstract: With the decision to join the European Union, Republic of Croatia accepted a groupof technical requirements to establish an Integrated Administration and Control System foridentification of Land parcels and control of subsidies in agriculture. On a yearly basis On-the-Spot Campaign is conducted in order to check a sample of submitted applications for agricultureand livestock subsidies. Classical way to check the data given in the submitted application at afarmer level is to use a GPS hand device and other tools for the data analysis and a comparisonof the real conditions on the field. On-the-Spot check is done according to the defined controlscheme by each country and the Common Technical Specification of Joint Research Center(JRC) from the European Commission. The data collected from the field are processed andanalyzed online, and if some discrepancies occur, they are automatically registered andcorrected thanks to a GIS method designed for this purpose. The On-the-Spot Check reports are



presented to the farmer after the procedure, and the data are stored at the Central Database of thePaying Agency via Internet connection. The area discrepancies are caused either by differentchanges in the field or wrong declared data by the farmers. The issue of the true groundidentifying, its' comparison with cadastral data, subtraction of unacceptable areas and thevariations of the same landuse classes in the different locations of Republic of Croatia isdescribed in this article.

Keywords: Agriculture, GPS, JRC/EC, LPIS, On-The-Spot Check

Documents

Kontrola Zahtjeva Za Dodjelu Poljoprivrednih Poticaja Klasičnim GPS Mjerenjem_članak Za Simpozij HKOIG