39
11.2.2010 1 KONTROLE I ISPITIVANJA KOJE SE PROVODE PRILIKOM GRAðENJA MAGISTRALNIH PLINOVODA RADI OSIGURANJA SIGURNOSTI I KVALITETE Autor : Nikola Despot,dipl.ing.stroj. PROJEKTNI ZADATAK Ovlašteni predstavnici investitora raznih struka izrade projektni zadatak i u uvodnom dijelu obično traže da se u skladu s Zakonom o Gradnji, te u skladu s drugim zakonima, pravilnicima, propisima i hrvatskim normama izradi Glavni projekt na nivou izvedbenog projekta za namjeravani zahvat u prostoru za odreñeni magistralni plinovod. Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za meñunarodni transport ( u daljnem tekstu: Pravilnik ), koji je objavljen u Službenom listu br. 26/85 pod magistralnim plinovodima prema član 3, podrazumjevaju se plinovodi kojima se obavljaju unutrašnji transporti i to: -plinovodi za transport plina od otpremnih stanica na naftno-plinskim poljima ili od proizvodnih postrojenja plina do priključka na plinsko-distributivnoj mreži u gradovima ili u industrijskim odnosno drugim postrojenjima, uključujući i mjerno-regulacijske stanice. Pod plinovodima za meñunarodni transport, prema Pravilniku podrazumjevaju se plinovodi čiji se početak i završetak nalazi na teritoriju drugih država, a jedan njihov dio na teritoriju Republike Hrvatske, te plinovodi čiji se početak odnosno završetak nalazi na teritoriju RH, a završetak odnosno početak na teritoriju drugih država. Sastavnim dijelovima plinovoda prema Pravilniku član 4, jesu: kompresorske stanice, čistačke stanice,

Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

  • Upload
    ngothu

  • View
    228

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

1

KONTROLE I ISPITIVANJA KOJE SE PROVODE

PRILIKOM GRAðENJA MAGISTRALNIH PLINOVODA

RADI OSIGURANJA SIGURNOSTI I KVALITETE

Autor : Nikola Despot,dipl.ing.stroj.

PROJEKTNI ZADATAK

Ovlašteni predstavnici investitora raznih struka izrade projektni zadatak i u uvodnom dijelu obično

traže da se u skladu s Zakonom o Gradnji, te u skladu s drugim zakonima, pravilnicima, propisima i hrvatskim normama izradi Glavni projekt na nivou izvedbenog projekta za namjeravani zahvat u prostoru za odreñeni magistralni plinovod.

Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za meñunarodni transport ( u daljnem tekstu: Pravilnik ), koji je objavljen u Službenom listu br. 26/85 pod magistralnim plinovodima prema član 3, podrazumjevaju se plinovodi kojima se obavljaju unutrašnji transporti i to:

-plinovodi za transport plina od otpremnih stanica na naftno-plinskim poljima ili od proizvodnih postrojenja plina do priključka na plinsko-distributivnoj mreži u gradovima ili u industrijskim odnosno drugim postrojenjima, uključujući i mjerno-regulacijske stanice.

Pod plinovodima za meñunarodni transport, prema Pravilniku podrazumjevaju se plinovodi čiji se početak i završetak nalazi na teritoriju drugih država, a jedan njihov dio na teritoriju Republike Hrvatske, te plinovodi čiji se početak odnosno završetak nalazi na teritoriju RH, a završetak odnosno početak na teritoriju drugih država.

Sastavnim dijelovima plinovoda prema Pravilniku član 4, jesu: kompresorske stanice, čistačke stanice,

Page 2: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

2

pomoćni spremnici i tlačne posude, blok-stanice uzduž trase, ureñaji katodne zaštite, druga odgovarajuća postrojenja te ureñaji i telekomunikacijska mreža koja služi isključivo za potrebe plinovoda.PROJEKTIRANJE Nakon gotovosti projekata potrebno je proučiti projekte i izvršiti kontrola primjene standarda i propisa.

NABAVA MATERIJALA ZA GRAðENJE

TEHNIČKI PODACI NEKIH MAGISTRALNIH PLINOVODA :

MAGISTRALNI PLINOVOD ZAGREB – KARLOVAC- Promjer plinovoda DN 700 ( 28“ ),- max.radni tlak 75 bar,- kapacitet 578 700 m³/h,- dužina dionice 33 km,- materijal cijevi API 5L X-70, granica razvlačenja Rt0,5 > 482 N/mm², vlačna čvrstoća Rm > 565 N/mm², - debljina stijenke cijevi 7,9; 9,5; 11,1; i 14,3 mm, - spiralno i uzdužno zavarene cijevi prosječne dužine 17,5 metara,Tvornička polietilenska protukorozijska obloga s vanjske strane cijevi DN 700 sastoji se od 3,2 mmekstrudiranog polietilena niske gustoće sukladno standardu DIN 30670:

- 1 x 80 µm temeljni epoksidni premaz,- 1 x 250 µm kontaktno-spojna folija,- 1 x 2,3 do 3,2 mm polietilenskog sloja,

Proizvoñač – ROHRWERKE MULDENSTEIN, NJEMAČKA.

Trasa magistralnog plinovoda Zagreb - Karlovac

Page 3: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

3

Bušenje nasipa i uvlačenje zaštitne kolone na magistralnom plinovadu Zagreb - Karlovac

PODMORSKI OTPREMNI PLINOVOD PLATFORMA IVANA “A“ DO PLATFORMEGARIBALDI “K“ U EPIKONTINENTALNOM POJASU REPUBLIKE HRVATSKE

- Ukupna dužina plinovoda 66,348 km,- Dužina plinovoda u pojasu RH 15,80 km,- Cijevi su od ugljičnog manganskog i nisko legiranog čelika API 5L-X6O, granica razvlačenja Rt0,5 >

450 N/mm², vlačna čvrstoča Rm > 544 N/mm²,

- Promjer cijevi 16“, vanjski promjer 406,4 mm,- Debljina stijenke cijevi 9,5 mm,- Dužina cijevi 11,5 do 12,5 m,- Cijevi je izradila tvrtka ILVA LAMIERE E TUBI S.r.L. TARANTO, ITALY,- Debljina betonske obloge cijevi 60 mm,- Gustoća betonske obloge cijevi 2.400 kg/m³,- Radni tlak 67 bar,- Projektni tlak 82 bar,- Projektirani radni vijek plinovoda 20 god.,

Tvornička zaštita od korozije cijevi sastoji se od troslojne polietilenske obloge :1 x 80 µm BASEPOX PE 50 – 7179 (sloj epoxy primera – epoxy smola u prahu),1 x 300 µm LUCALEN A 3110 MX (sloj adheziva – ljepilo),1 x 1900 µm LUPOLEN 2452 D (sloj ekstrudiranog polietilena s aditivima).

Ukupna debljina zaštitne obloge je 2,3 – 2,6 mm, gustoće 980 kg/m³.Izvoñač zaštitne obloge od korozije bila je firma SOCOTHERM S.r.L. 45011 ADRIA, ITALY.

Page 4: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

4

Zavarivanje plinovoda Platforma Ivana A – Platforma Garibaldi K

Zavarivanje plinovoda Platforma Ivana A – Garibaldi K ( drugo i treće radno mjesto )

Page 5: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

5

OTPREMNI PLINOVOD PLATFORMA IVANA “K“ – PULA

( PODMORSKI DIO )

- Nazivni promjer podmorskog cjevovoda 18“ (457,2 mm),

- Pogonski tlak 85 bar,

- Projektni tlak 95 bar,

- Debljina stijenke 11,9 mm zona 1,

15,9 mm zona 2,

- Dodatak na koroziju 3 mm,

- Klasa čelika cijevnog materijala HRN EN-10208-3 (ISO 3183-3 L415 MC) API 5L -X60,

- Cijevi je izradila tvrtka ILVA LAMIERE E TUBI S.r.L. TARANTO, ITALY,

- Minimalna granica razvlačenja 415 MPa,

- Cijevi su uzdužno zavarene,

- Vanjska protukorozijska obloga cijevi je od poliuretana-jednoslojna debljine 2 mm ± 20%,

( 1.600 do 2.400 mikrona ),

- Cijev se sačmari i kontrolira se hrapavost i čistoća površine takve cijevi. Slijedeća aktivnost je induktivno grijanje cijevi i kontrola temperature njene površine. Na takvu zagrijanu cijev šprica se dvokomponentni poliuretan, komponenta smole i otvrñivača u omjeru 4 : 1. Sapnica šprica i rotacija cijevi tako je podešena da se dobiva debljina sloja izolacije od 2 mm koja se mjeri i kontrolira. Na proizvodnoj traci je montiran detektor šupljikavosti izolacije koji s četkom iznad izolacije s 25 000V kontrolira i otkriva eventualne greške izolacije – šupljikavost. Ta se kontrola takoñer vrši i neposredno prije nanošenja betonske obloge cijevi. Uzorci izolacija se posebno u laboratoriju ispitaju na tvrdoću i ljuštenje. Predmontaža cijevi se izvodila i kontrolirala prema planovima koje je izradila firma RIVECO S.p.A. LARINO, ITALY, a odobrila ustanova Hrvatski registar brodova.

Kopanje rova u moru uz obalu za plinovod Platforma Ivana K - Pula

Page 6: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

6

Tunel na cjevopolagaču za zavarivanje plinovoda Platforma Ivana K - Pula

Na radilištu se vodila evidencija cijevi tako da svaka cijev na radovima izolacije dobiva svoj broj i to se povezuje s brojem proizvoñača cijevi tako da se u svakom trenutku može kontrolirati sljedljivost cijevi.

Na oba kraja cijevi od 18“ nije izolirano 150 mm cijevi.

S ovim tipom izolacije prvi put smo se sreli jer je podmorski otpremni plinovod izmeñu platforme IVANA “A“ i platforme GARIBALDI “K“ i otpremni plinovod izmeñu platforme MARICA i platforme BARBARA T2 antikorozivno zaštićen troslojnom polietilenskom izolacijom.

Betonska obloga :

Debljina obloge 40 mm zona 2,

60 mm zona 1,

120 mm prilaz obali.

Ukupna dužina otpremnog plinovoda iznosi 45 +332 km i polaže se na morsko dno, a od

st. 44+500 km do st. 45+232 km ukopava se ispod morskog dna u dužini cca 730 m.

Plinovod se katodno štiti žrtvenim anodama obuhvatnog tipa.

Odabrane su anode legure na bazi aluminija u obliku dvodjelnih narukvica.

Sustav katodne zaštite je dimenzioniran tako da cjevovod ima zaštitni potencijal za cijelo vrijeme eksploatacije ( - 0,8 V ), dakle i na kraju projektnog vijeka trajanja.

Potencijal cjevovoda će u ranijem razdoblju, a pogotovo na početku eksploatacije biti negativniji od – 0,8 V.

Anodna narukvica instalirana je na sredini cijevnog segmenta koji je prethodno zaštićen izolacijskom prevlakom. Anoda se ne smije instalirati na zavarenom spoju.

Armatura mreže u betonskom omotaču ne smije doći u kontakt s anodom jer to može drenirati zaštitnu struju.

Izolirajuća spojka je instalirana kod izlaza na kopno da bi se odvojio sustav katodne zaštite podmorskog dijela od kopnenog dijela.

Cjevovod je dimenzioniran za vijek trajanja od 30 godina.

Page 7: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

7

OTPREMNI PLINOVOD IVANA “K“ – TERMINAL PULA DN 450/85( KOPNENI DIO )

Plinovod je dugačak 9439 m, promjera 457 mm ( 18“ ), izrañen od materijala ISO 3183 – 3 L415MC,API 5L – X60, maksimalnog radnog tlaka od 85 bar. - Projektni tlak 95 bar,- Normalni tlak 76-77 bar,- Minimalni tlak 70 bar,- Debljina stijenke 15,9mm (faktor sigurnosti 2,5) - za prelaze ispod cesta koje se izvode bušenjem,

- za priobalno područje gdje se u budućnostiočekuje izgradnja turističkih objekata,

- za prolaz plinovoda ispod željezničke pruge,- Debljina stijenke 11,9mm - za trasu plinovoda,

- ispod lokalnih cesta,- Maksimalni kapacitet 187 500 m³/h,Čelična cijev plinovoda ima tvornički nanesenu antikorozivnu izolaciju od jednoslojnog špricanogpoliuretana debljine 2mm koju je izradila firma RIVECO S.p.A. ,LARINO, ITALY, a proizvoñač

cijevi koje su uzdužno zavarene je ILVA S.p.A., TARANTO, ITALY.Pored pasivne antikorozivne zaštite plinovod se aktivno štiti katodnom zaštitom. Na trasi plinovoda predviñena je jedna blokadna stanica, odnosno blokadni ureñaj na njoj

omogućuje odvajanje odreñene dionice plinovoda u slučajevima propuštanja. Elektronički blokadni ( line break ) upravljački sklop-ELBC kod pada tlaka od maksimalno 3.5 bardijagnosticira propuštanje i bez odgode zatvori protok u plinovodu. Otvaranje blokadne slavine moguće je nakon što se resetira akcija zatvaranja blokadne slavine ( lokalno iz blok stanice ili daljinski iz terminala PULA ili s platforme Ivana “A“).

Polaganje plinovoda Platforma Ivana K – Treminal pula ( kopneni dio )

Page 8: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

8

PREUZIMANJE OPREME-CIJEVI KOD PROIZVOðAČA

KONTROLA NANOŠENJA TVORNIČKE ZAŠTITE OD KOROZIJE NA CIJEVI

GRAðEVNA DOZVOLA

IZBOR IZVOðAČA RADOVA

Izvoñač radova mora prije početka grañenja izraditi PLAN OSIGURANJA I KONTROLEKVALITETE – PRIRUČNIK KVALITETE koji sadrži:

- Detaljnu organizacijsku shemu s odgovornostima , dužnostima i razinom ovlaštenja jedinica za provedbu ugovora.

- Popis dijelova koji se provjeravaju ili pregledavaju,

- Provjere, preglede i ispitivanja koje treba izvesti tijekom provedbe ugovora, s odgovarajućim odgovornostima,

- Primjenljive postupke ili referentne standarde, te kriterije prihvatljivosti koje treba koristiti,

- Plan kontrole kvalitete mora se podnijeti na odobrenje Investitoru najkasnije do početka radova.

Izvoñač mora uspostaviti funkciju “ Voditelj grañenja”koja mora biti popunjena osobom koju imenuje izvoñač nakon dodjele ugovora.

TERMINSKI PLAN GRAðENJA

Terminski plan grañenja treba biti gotov prije Uvañanja izvoñača radova u posao.

PREUZIMANJE, TRANSPORT, ISTOVAR, USKLADIŠTENJE NA GRADILIŠTU, RAZVOZ I NIZANJE CIJEVI NA TRASI

- Sve cijevi izvoñač montažnih radova treba preuzeti od investitora, pregledati na mjestu preuzimanja , te dopremiti na trasu plinovoda na za to odreñene deponije.

- Na deponiji cijevi treba slagati tako da su odvojene distantnim prstenovima, da ne doñe do njihovog kotrljanja i ne smiju biti složene više od 4 – 5 redova u visinu.

Deponija cijevi na barži za plinovod Platforma Ivana A – Platforma Garibaldi K

Page 9: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

9

SAVIJANJE CIJEVI

Da bi se plinovod prilagodio konfiguraciji tla, te horizontalnim lomovima treba na onim mjestima gdje je nemoguće postići zakrivljenje normalnom elastičnošću cjevovoda, izvršiti savijanje cijevi na terenu s potrebnim radijusom zakrivljenosti.

Ovo se savijanje obavlja na hladno bez zagrijavanja i to pomoću stroja za savijanje.

PRIMJER: Osnovni podaci jednog stroja za savijanje cijevi

Tip HD 325

Proizvoñač Hilgers

Kapacitet savijanja pri savijanju cijevi ФDxt, max.(mm) Ф323,9x7,1

na R > 3d Wx, max. (cm³) 550

Rm, max. (N/mm²) 590

R, max. (mm) cca 1000

α, max. (°) 150

Smjer savijanja Desno

Radna visina cca 1200 mm

Max. dužina cijevi izvan alata 6,5 m ako se savija luk 150°

Gdje su: Wx, max. (cm³) – otporni moment presjeka savijane cijevi,

Rm, max. (N/mm²) – vlačna čvrstoća materijala cijevi

ø D, (mm) – vanjski promjer cijevi

ø d, (mm) – unutarnji promjer cijevi

t, (mm) – debljina stijenke cijevi

R (mm) – srednji radijus savijanja

α, (°) – kut savijanja

Najveći stupanj savijanja na terenu može biti 1,5 (°) na dužini promjera cijevi.

Svi lukovi izvedeni strojem za savijanje trebaju imati polumjer veličine najmanje 40 vanjskih

promjera cijevi.

Kalupi za stezanje i savijanje moraju biti prilagoñeni promjeru cijevi koja se savija.

Za savijanje tankostijenih cijevi preporuča se upotreba unutarnjeg potpora-trna.

Za tankostijenkaste cijevi u slučaju pojave gužvanja ukazuje se potreba za povećanjem radijusa savijanja sa Rsa > 40 Dv na Rsa > 45 Dv.

Nijedan luk koji je savijen na hladno na terenu ne smije imati ni na kojem mjestu tragove ispupčenja, valovite površine kao ni smanjenje debljine stijenke ispod dozvoljene granice.

Uzdužno zavarene cijevi treba savijati tako da uzdužni zavar bude u neutralnoj zoni.

Hladno savijanje spiralno zavarenih cijevi se bez problema u principu provodi isto kao i savijanje uzdužno zavarenih cijevi s tim da se na položaj spiralnog zavara ne treba obraćati nikakva pažnja.

Kod spiralno zavarenih cijevi treba obratiti pažnju na položaj spojnog zavara čeličnih traka te se ne dozvoljava savijati cijevi koje na sebi imaju taj spojni zavar.

Svako savijanje cijevi znači izvjesno oslabljenje istih zavisno o radijusu savijanja što treba uzeti u obzir kod tlačnog ispitivanja cijevi koje imaju relativno mali koeficijent sigurnosti.

Page 10: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

10

DOKUMENTE KOJE TREBA IMATI IZVOðAČ RADOVA PRIJE POČETKA ZAVARIVANJA

TRASE PLINOVODA

- Certifikat o sposobnosti za izvoñenje zavarivačkih radova prema HRN EN 729 – 3,

- Rješenje o imenovanju osobe za nadzor kvalitete zavarivačkih radova na grañevini,

EWE inženjer koji ima svoje pomočnike na trasi plinovoda i u radionici,

- Rješenje o imenovanju odgovorne osobe za osiguranje kvalitete zavarivačkih radova na grañevini, specijalist NDT;

- WPS – specifikacija postupka zavarivanja,

- WPS – specifikacija postupka zavarivanja za popravak zavarenog spoja ( popravak završnog sloja, popravak popune i popravak korjena),

- Mišljenje projektanta voditelja na specifikacije postupaka zavarivanja,

- Potvrda o ispitivanju zavarenog uzorka prema standardu API 1104, izdano od ovlaštenog Zavoda za zavarivanje, ispitivanje i tehnologiju (Potvrda za postupke-kvalifikacija postupka zavarivanja PQR),

- Potvrda o ispitivanju zavarenog uzorka prema standardu API 1104, izdano od ovlaštenog Zavoda za zavarivanje, ispitivanje i tehnologiju (Potvrda za ZAVARIVAČE),

- Certifikati osnovnog materijala,

- Certifikati dodatnog materijala,

- Uvjerenje o ispitivanju zavarivačke opreme,

- Tehnologija radiografske kontrole zavarenih spojeva koja sadrži:

Vrstu opreme, vrstu izvora, razmak izvor zračenja-film, zacrnjenje radiograma, vrsta filma, tehnika snimanja, obilježavanje zavarenih spojeva na magistralnim cjevovodima, smjer radiografiranja, označavanje radiograma, kemijska obrada, indikator kvalitete radiograma, interpretacija radiograma, izvještaj o radiografskoj kontroli, snimanje popravaka i zaštita od radioaktivnog zračenja.

- Kvalifikaciju-certifikaciju operatera za ispitivanje bez razaranja,

- Tehnologija penetrantske kontrole,

- Grañevni dnevnik,

- Dnevnik zavarivanja,

- Knjiga nizanja cijevi,

- Tehnologija zaštite od korozije zavarenih spojeva.

KONTROLE NA TRASI PLINOVODA TIJEKOM IZVOðENJA ZAVARIVAČKIH RADOVA

Vizuelna kontrola poštivanja certificiranog – odabranog postupka zavarivanja

PRIMJER : Magistralni plinovod Zagreb – Karlovac

- Pregled cijevi radi eventualnih grešaka ( udubljenja, brazde, spljoštenost, iskrivljenje i sl. .Greške se moraju popraviti u skladu sa standardom ANSI B 31.8 i API 1104. Smanjenje debljine stijenke preko 12,5% nije dozvoljeno ( kod ovog plinovoda uzet je zbog tanke stijenke cijevi strožiji kriterij i to 0,8%).

- Kontrola pripreme krajeva cijevi za zavarivanje. Oblik spoja je V - 60°(+10 – 0), a priprema krajeva cijevi je izvršena u tvornici isporučioca cijevi. Kod plinskog rezanja ukloniti brušenjem oksidni sloj barem 1 mm. Kontrolu izvršiti neposredno prije zavarivanja.

- Kontrola čišćenja krajeva cijevi od svih nečistoća pomoću mehaničkog čišćenja (rotaciona žičana četka, brušenje). Krajevi cijevi neposredno prije zavarivanja moraju biti suhi i čisti najmanje 25 mm od kraja cijevi.

- Kontrola predgrijanja krajeva cijevi unutrašnjim zvjezdastim butan-propan plamenikom koji se pomiće da se ne postigne lokalno pregrijanja stijenke cijevi. Temperatura predgrijanja je 200°C tako da se kod namještanja unutrašnjeg centralizera stijenka cijevi ohladi na 150°C prije zavarivanja korjena zavara.

Page 11: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

11

Kontrola temperature vrši se digitalnim termometrom i TEMPLISTIK štapičima. Temperatura predgrijanja

mora se mjeriti na zakošenjima i najmanje 50 mm od zakošenja s obje strane.

- Kontrola da se kraj cijevi zatvori na prikladan način ( plastičnim poklopcima ili slično ) da bi se spriječio

propuh prilikom zavarivanja.

- Kontrola čišćenja krajeva cijevi neposredno prije zavarivanja brusilicom izvana i iznutra do metalnog sjaja

u duljini od 10 mm.

- Kontrola meñusobnog razmaka šava cijevi koje se zavarivaju.

Uzdužno i spiralno zavarene cijevi treba pripremiti za zavarivanje tako da šavovi cijevi koje se spajaju

budu pomaknuti meñusobno za najmanje 100 mm. Uzdužni šavovi trebaju biti u gornjoj polovici cijevi

( povoljnije kod puknuća šava ).

- Postavljanje unutrašnjeg centralizera (trasa), kontrola meñusobnog položaja dviju cijevi da nema pomaka

smaknuća krajeva cijevi, a dimenzije eventualnih odstupanja jednoliko rasporediti po opsegu (max.

dozvoljeno smaknuće je 1,6 mm ).

- U slučaju prelaska na zavarivanje dionice s debljom stijenkom cijevi, ako je razlika debljine stijenke cijevi

veća od 1,6 mm (vanjski promjer cijevi je konstantan) potrebno je na debljoj stijenci napraviti brusilicom

skošenje u omjeru 1 : 4.

- Kontrola razmaka u korjenu žljeba, razmak prema WPS-u treba biti 2,5 – 3,5 mm.

- Kontrola temperature predgrijanja prije početka zavarivanja korjena zavara.

Temperatura treba biti > 150°C, a u slučaju niže temperature cijev se zagrijava s dva lončasta

butan-propan plamenika, jedan sa svake strane.

- Kontrola zavarivanja s dodatnim materijalom definiranim u WPS-u i kontrola broja prolaza

( korjen DC(-); popune i završni dio zavara DC(+) ).

- Kontrola skladištenja i rukovanja s dodatnim materijalom. Dodatni materijal mora biti uskladišten

u neoštećenoj tvorničkoj ambalaži.

- Kontrola smjera zavarivanja, korjen – uzlazno, popuna i završni dio zavara – silazno.

- Kontrola broja zavarivača, 2 min. za svaki prolaz.

- Kontrola skidanja centralizera.

Unutrašnji centralizer – zavarivanje na trasi. Odstranjivanje centralizera nakon potpunog zavarenog

korjenskog sloja. Vanjski centralizer – prijelazi, vodotoci, spajanje dionica.Odstranjivanje centralizera nakon što je zavareno najmanje 50% korjenskog sloja.

- Nakon zavarivanja korjena isti lagano prebrusiti i vizuelno kontrolirati. Kontrola čišćenja, korjen-brušenje,

ostalo-četkanje po potrebi brušenje.

- Kontrola da se paljenje električkog luka ne vrši na cijevi izvan skošenja pripreme za zavarivanje.

- Kontrola predgrijanja prije svakog prolaza > od 150°C. Zona predgrijanja ne smije biti manja od 50mm

na obje strane od vanjske ivice ruba cijevi.

- Temperatura predgrijanja s dva lončasta butan-propan plamenika mora se stalno održavati za vrijeme

zavarivanja po cijelom opsegu spoja.

- Kontrola izrade zavara. Zavarivanje izvesti u jednoj toplinskoj fazi. Nije dopušteno prekidanje

zavarivanja, ako nije završen kompletan spoj.

- Kontrola zaštite od kiše, vjetra, niskih temperatura. Za temperature okoline <+5°C koristiti šatore, a

ispod temperature okoline <-5°C zabranjeno je zavarivanje.

- Kontrola da se nakon završetka spoja, zavar ostavi da se postepeno hladi pod izalirajućim pokrivaćem.

- Kontrola vrijednosti struje zavarivanja. Napon 28 – 32 V, a vrijednost struje zavarivanja prema WPS-u

odnosno promjeru elektrode. Kontrola za vrijeme zavarivanja digitalnim univerzalnim instrumentom-

strujnim kliještima tip – METRACLIP 5110 proizvoñaća GOSSEN METRAWATT CAMILLE BAUER.

Page 12: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

12

- Kontrola brzine zavarivanja mm/min prema WPS-u.

- Vizuelna kontrola zavarenog spoja. Nakon završetka zavarivanja potrebno je kontrolirati geometriju

šava, izgled i površinske greške.

- Radiografska kontrola.

Radiografsku kontrolu treba kontrolirati prema elaboratu “Tehnologija radiografske kontrole

zavarenih spojeva“koju je izradio izvoditelj, odobrio nadzorni inženjer i prema projektu.

PRIMJER: Dimenzija stijenke cijevi ovisi o razredima područja kroz koje plinovod prolazi

( Magistralni plinovod Zagreb – Karlovac )

Vanjski Debljina Razred Koeficijent %

promjer stijenke zaštitnog sigurnosti Rx

cijevi pojasa kontrole

711mm; 28“ 7,9mm I 1,4 10

711mm; 28“ 9,5mm II 1.7 50

711mm; 28“ 11,1mm III 2 100

711mm; 28“ 14,3mm IV 2,5 100

- Kontrola izvoñenja popravka zavarenog spoja.

Kontrolu izvoñenja popravka zavarenog spoja treba provoditi prema WPS-u popravka zavarenog

spoja i odobrenom postupku zavarivanja popravka ( PQR ).

- Prva kontrola kalibar pločom.

Iza centralizera kroz zavareni cjevovod povlači se kalibar ploča ( kod pomorskih cjevovoda to je

detektor nabora cjevovoda ).

Promjer kalibar ploče treba odabrati uzimajući u obzir unutarnji promjer cjevovoda i tolerance

kružnosti, debljinu stijenke cijevi, ne centričnost spoja cijevi, te visinu unutarnjeg šava zavara, a

mora iznositi 95% nazivnog unutarnjeg promjera.

- Kontrola debljine stijenke na mjestu oštećenja izazvanog električkim lukom.

Prilikom zavarivanja dolazilo je često do oštečenja stijenke cijevi električkim lukom, iskrenje

izmeñu mase i stijenke cijev. Oštećenje je trebalo pažljivo izbrusiti, a debljina stijenke je na tom

mjestu mjerena digitalnim ultrazvučnim instrumentom “VOLTCRAFT“ tip T-MIKE II.

Dozvoljeno smanjenje stijenke cijevi je 8%.

Da bi se izbjeglo i smanjilo oštečenje električkim lukom stalno su se mase morale čistiti brusilicom

što je usporavalo zavarivanje plinovoda , a tijekom izgradnje plinovoda četiri zavarena spoja

morala su biti izrezana zbog velikog oštečenja stijenke cijevi.

Popravak oštečenja stijenke cijevi usljed stvaranja električnog luka izmeñu mase i stjenke cijevi

A)kada se stijenka cijevi smanjila za manje od 8%.

- Oštečenje ukloniti pažljivim brušenjem.

- Provjeriti da li je uklonjen sav oštećeni materijal nagrizanjem otopinom 5%nitala.

- Kontrola popravljenog mjesta penetrantima ili magnetofluksom.

B)kada se stijenka cijevi smanjila za više od 8% do 12,5%.

- Oštećenje ukloniti brušenjem u radijalnom smjeru. Dužina žljeba ne smije biti manja od

50 mm.

- Ispitati magnetofluksom da li je oštećenje potpuno uklonjeno.

- Predgrijati po cijelom obodu cijev na 150°C butan – propan plamenikom.

- Zavariti žljeb elektrodom FOX DMO KS ø2,5 ili ø3,2 mm.

- Zavar ostaviti da se hladi pod izolirajućim pokrivačem.

- Izbrusiti nadvišenje zavara u ravnini površine stijenke cijevi.

Navedeni postupci popravka oštečene stijenke cijevi certificirani su u ZIT-u ( Zavodu za zavarivanje, ispitivanje i tehnologiju d.o.o. – Zagreb, Rakitnica 2.

Page 13: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

13

Da je materijal Magistralnog plinovoda Zagreb – Karlovac bio API 5L – X60 stijenka cijevi bila bi deblja te manje osjetljiva na ta oštečenja.

U časopisu “Zavarivanje“ izašao je članak pod naslovom “Zavarivanje magistralnog

cjevovoda Zagreb-Karlovac celuloznom elektrodom “ koji opisuje slijedeće:

Čelik plinovoda je API 5L X-70 (St.E.480.7 TM) visoko čvrsti termomehanički obrañeni čelik,

čije zavarivanje traži visoku tehnološku disciplinu.

Zavarivanje se izvodilo prema zahtjevima norme API 1104, prema kojoj su certificirani postupci

zavarivanja i zavarivači.

Zavarivanje na trasi izvodilo je ukupno deset – dvanaest zavarivača uvježbanih i provjerenih za

zavarivanje celuloznom elektrodom.

Korjen se zavarivao silaznom ali i uzlaznom tehnikom celuloznom elektrodom FOX CEL ø 3,2mm, a ostali slojevi su se zavarivali silaznom tehnikom elektrodom FOX CEL 90

ø 4,0 i 5,0 mm.

Zavarivanje se izvodilo u paru – za svaki sloj zavarenog spoja po dvojica zavarivača.

Kvaliteta radova zavarivača koji izvode korjen diktirala je tempo gradnje i napredovanje

cjevovoda u cjelosti.

Normalan učinak zavarivanja je bio oko 25 do 28 zavarenih spojeva dnevno.

Udio pogrešaka u zavarenom spoju je bio 2,14% po snimljenom filmu, a za jedan zavareni spoj

potrebno je ukupno 5 filmova 10 X 48 cm.

RADNA PROBAKontrola zavarenog spoja izrezanog iz trase magistralnog plinovoda Zagreb-Karlovac

Na kraju radnog dana na trasi plinovoda izrezan je zadnji zavareni spoj na kojem nije izvršenaRx kontrola dužine 40 cm i poslan na ispitivanje u laboratorij Zavoda za zavarivanje, ispitivanje itehnologiju, d.o.o. Zagreb “ZIT“.

- Prije izrezivanja izvršen je popravak zavarenog spoja (zavar je izrezan brusilicom u dužini od40 cm, položaj na cijevi 2 do 4 sata ) i popravljen prema WPS-u popravka uz prisustvo predstavnika Zavoda “ZIT“.

- Na gornjem dijelu radne probe izvršeno je i ispitivanje popravka oštečenja stijenke cijevi električnim lukom kada se stijenka cijevi smanjila za više od 8% do 12,5%.

Ispitivanja provjere mehaničkih svojstava zavarenog spoja, popravka zavara provedena su prema pravilima i zahtjevima API 1104.Uzorak je slučajno izabran i predstavlja stanje izvoñenja na trasi, odnosno u stvarnim uvjetima.Sva provedena ispitivanja na dostavljenom uzorku zadovoljila su postavljenje zahtjeve.

Primjenjena tehnologija zavarivanja celuloznom elektrodom donosi problem utjecaja vodika i“ribljih očiju“.Prilikom ispitivanja mehaničkih svojstava zavarenog spoja uočena je pojava“ribljih očiju“ u jednom presjeku polomljene epruvete, ali u manjoj mjeri te nije bilo utjecaja na mehanička svojstva.

Page 14: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

14

Page 15: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

15

Page 16: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

16

“Riblje oči“

Kod ispitivanja epruveta zavarenog spoja, koje se izvode neposredno nakon završetka zavarivačkih radova i kod kojeg nije moguća vremenski uvjetovana prirodna efuzija (istjecanje plina) vodika,

može se na strukturi loma epruvete ispitanih na vlak i savijanje, računati s pojavom grešaka zavara

“riblje oči“.

Učinci na mehanička svojstva kvalitete pokazuju se smanjenjem vrijednosti žilavosti kod čega se jedva utječe na granicu razvlačenja i vlačnu čvrstoću.

Kao "riblje oči" označavaju se u pravilu sitnozrnate površine loma kružnog oblika i veličine 0,5 -3mm, koje se mogu pronaći isključivo samo u strukturi loma, čelika odnosno metala zavarenog šava s induciranim vodikom.Tipično obilježje su pore ili uključci šljake koje se nalaze u njihovoj sredini.

Mehanizam tvorbe “ribljih očiju“ nastaje tek nakon plastične deformacije od oko 10 – 20 % iznad granice razvlačenja.

Budući da se u praksi s pojavom takvih stupnjeva deformacije jedva može računati, vodik u nezakaljenom metalu zavarenog šava ima samo podreñenu ulogu.

Osim toga, vodik zbog svog malog promjera atoma ima svojstvo da efundira iz čelika odnosno metala zavarenog šava, zbog čega kod duljeg disperzionog otvrdnjavanja mogu biti isključene štete uvjetovane vodikom.

Vodik kod zavarivanja dospijeva u metal zavarenog šava primarno kroz eventualnu vlagu u oblozi elektrode, odnosno zbog postojanja organskih sastojaka u oblozi elektrode.

Od različitih vrsta obloge (bazična-rutilna-celulozna), celulozne elektrode najlakše primaju vodik.

Važno je smanjiti pristup vodika u zavareni spoj, odstranjivanjem vlage predgrijanjem t.j. mjesto

spoja treba plamenikom osušiti bez obzira što izgleda suho naročito za vrijeme hladnih dana.

Na osnovu provedenih ispitivanja firme “BÖHLER“ pomoću epruvete za vlačno ispitivanje (DIN 85120) pokazuje se da je za postizavanje strukture bez “ribljih očiju“ potrebno vrijeme disperzionog otvrdnjavanja na zraku, za spoj debljine 10mm oko 1 mjesec, a spoj debljine 15mm 2-3 mjeseca.

ISPITIVANJE SIGURNOSTI PLINOVODA

U Zavodu za zavarivanje, ispitivanje i tehnologiju d.o.o. – Zagreb, Rakitnica 2 izvršeni su slijedeći pokusi :

Ispitane su cijevi magistralnog plinovoda Zagreb-Karlovac kvalitete materijala X 70 po API std 5L

promjera 711mm, debljine stijenke 7,9mm prema varijantama:

A. Dvije ravne spiralno zavarene cijevi su sučeono zavarene prema WPS-u (SPZ) indentično kao

spojevi na trasi i 50 mm od zavara brušenjem je smanjena debljina stijenke cijevi za 0,7 mm

na veličini dijametra 60 mm ( popravak oštečenja stijenke cijevi izazvanog električnim lukom).

Ispitani uzorak ispitan je na čvrstoću tlakom vode, temperature 13 do 18 °C.

Kako bi se postiglo najveće naponsko stanje u ispitnom dijelu uzorka, krajevi su zatvoreni posebnim nastavkom, konusnim prijelazom na podnicu. Ovo rješenje zamjenjuje prirubnički spoj

ili spoj s polukuglastom podnicom.

Cijevi su duljine 2 m, a konusni prijelaz je izveden od cijevi iste kvalitete, ali dvostruke debljine

stijenke ( 14,3 mm ).

Prije ispitivanja propisane su sigurnosne mjere.

Ispitivanje na čvrstoću tlakom vode izvodilo se po fazama:

- punjenje ispitnog uzorka vodom,

- odzračivanje,

- podizanje tlaka vode do 75 bar i držanje tog tlaka do stabilizacije ( max. radni tlak ),

- podizanje tlaka vode od 75 do 93,75 bar i držanje tog tlaka 24 sata,

( 93,75 bar = 75 bar x 1,25 – ispitni tlak za I razred cjevovoda )

- podizanje tlaka vode od 93,75 do 96 bar i držanje tog tlaka 15 minuta,

( 96 bar je tlačno ispitivanje cijevi u tvornici u vremenu od 10 sekundi )

Page 17: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

17

- tlačenje do granice razvlačenja 104 bar, prema certifikatu cijevi radi eventualne potrebe – stress testa.Za vrijeme tlačenja mjerena je promjena opsega na cijevi, udaljenost od poprečnog zavara oko 250mm.Početno stanje za mjerenje smatra se prednapon kada je sistem na tlaku od 5 bar.Mjerenjem količine vode na početku i na kraju tlačenja dobivena je informacija o promjeni volumena, ali i o tome da li je

sustav ostao u području elastičnosti ili je došlo do trajnih deformacija.Kod ovog tlačenja, uz preciznost sustava vaganja, nije izmjerena razlika u količini vode na početku i nakraju tlačenja, što potvrñuje ispitivanje u elastičnom području.Odnos vrijeme tlak registrirano je pomoću ureñaja “Taylor“, koji registrira promjenu tlaka u vremenu.

Tlak promjena opsega promjena opsega teoretska izmjerena masa vodebar teoretski izmjereno razlika razlika

mm mm mm mm kg5 0,210 29,33 120

25 1,046 29,85 0,84 0,5250 2,093 30,64 1,05 0,79 75 3,140 31,62 1,05 0,98 104,693,75 3,738 32,54 0,60 0,92 10196 3,827 32.62 0,09 0,08 100

104 4,146 32,75 0,32 0,13

Promjene, na mjestu koje je lokalno brušeno, nisu uočene.

Promjena opsega za vrijeme tlačenja izmjerena je dosta uspješno, rezultati prate teoretski proračun i mogu se smatrati pouzdanim.

Uzorak je ispitan vodenim tlakom do nivoa naprezanja blizu granice tečenja radi eventualne potrebe –stress testa.

Na ovom uzorku koji je reprezentant stvarnog stanja na trasi nisu uočena odstupanja odnosno pojave trajne deformacije kod zadanog tlaka.

Page 18: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

18

Page 19: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

19

B.Dvije ravne cijevi, jedna uzdužno zavarena, a druga spiralno zavarena sučeono su zavareneprema WPS-u (SPZ) indentično kao spojevi na trasi i 50 mm od zavara brušenjem smanjena jedebljinu stijenke cijevi za 0,7 mm na veličini dijametra 60 mm (popravak oštećenja stijenke cijevi izazvanog električnim lukom).

Ispitani uzorak ispitan je na čvrstoču tlakom vode, temperature 13 do 18 °C.Krajevi su zatvoreni konusnim prelazom na podnicu kao uzorak “A“.Rezultati ispitivanja: Tlak promjena opsega promjena opsega teoretska izmjerena masa vodebar teoretski izmjereno razlika razlika

mm mm mm mm kg5 0,210 35,60 113,425 1,046 35,10 0,84 0,5050 2,093 34,28 1,05 0,8275 3,140 33,32 1,05 0,96 99,6593,75 3,738 32,38 0,60 0,94 95,80 96 3,827 32,17 0,09 0,21 94,80

125 lomTlačenje preko 96 bar izvedeno je iz sigurnosnih razloga tako da je uzorak zatvoren i izoliranod ureñaja za tlačenje i ljudi.Sve promjena koje su se odvijale na tlaku većem od 96 bar nisu pračene vizuelno, već je samomjeren tlak.Do loma, odnosno pucanja zavarenog spoja, izvan zone interesa i ispitivanja došlo je kod tlaka 125 bar.Budući da konusni nastavak za ispitivanje nije izveden na zadovoljavajući naćin, poligon a nekružna forma došlo je do loma bez obzira što je debljina stijenke dvostruko veća.Na osnovu rezultata ispitivanja i postignutog tlaka, predmet ispitivanja spiralno i uzdužnozavarena cijev sa sučeonim zavarom nisu došli u kritično područje.Očekivano mjesto loma je trebao biti uzdužni zavar na cijevi, a sučeoni zavar kao predmet ispitivanja nije bio ugrožen.

Page 20: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

20

Page 21: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

21

Ispitivanje zavarenih spojeva nerazarajućom metodom – Rx kontrola.

Zavareni spoj se po cijelom opsegu mora ispitati nerazarajućom metodom, a najmanji postotak

zavarenih spojeva koji se moraju ispitati nerazaraju metodom ovisi o pojasu razreda kroz koji cjevovod

prolazi:

za pojas I razreda - 10%, a najmanje osam zavarenih spojeva na duljini cjevovoda od 1.000 m,

za pojas II razreda - 50%, a najmanje četrdeset zavarenih spojeva na duljini cjevovoda od 1.000 m,

za pojas III i IV razreda - 100% , te svi zavareni spojevi na cjevovodu koji se postavlja u zaštitni pojas

( cestovni ili pružni ), prijelazi ispod prometnica i vodotoka.

100% se moraju ispitati i svi zavareni spojevi na čistačkim stanicama, blok – stanicama, odvajačima

tekućine, separatorima, te na svim drugim nadzemnim dijelovima cjevovoda.

Minimalni postotak snimanja zavarenih spojeva nerazarajućom metodom naveden je u “ PROJEKTU “u uzdužnom profilu trase prema ugovorenim propisima.

Obim radiografske kontrole, kriterij prihvatljivosti, procedura-postupak prema API Std. 1104 i

ANSI B 31.8 ili drugim ugovorenim propisima.

Za Rx kontrolu odabrati mjesta s lošijim izgledom, osobito na donjem dijelu cijevi.

Magistralni plinovod Zagreb - Karlovac

Page 22: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

22

Ispitivanje zavarenih spojeva na nepropusnost zrakom na 6 bar

Svaku zavarenu dionicu izvoñač radova plinovoda treba ispitati na nepropusnost zrakom na 6 bar.

Prije ispitivanja treba krajeve ispitne dionice nepropusno zatvoriti i na jednom kraju pomoću

spojne cijevi i ugrañenog manometra spojiti na kompresor.

Dužina jedne ispitne dionice ne treba biti veća od 1.000 m.

Kada se u dionici postigne tlak od 6 bar, obustavi se tlačenje zraka i odvoji se kompresor.

Za vrijeme ispitivanja treba uz kontrolu tlaka na manometru vršiti premazivanje svakog zavara,

i to po cijelom obodu, otopinom sredstva koje se pjeni u vodi.

Svako propuštanje se može primjetiti stvaranjem mjehurića i tako se lako otkrije mjesto propuštanja, koje treba odmah popraviti, a ispitivanje ponoviti.

Ispitivanje traje toliko koliko traje kontrola svih zavara premazivanjem sredstvom koje pjeni.

Ispitivanju treba biti prisutan nadzorni inženjer za strojarske radove i o rezultatima ispitivanja treba napraviti zapisnik koji treba sadržavati stacionaže ispitane dionice.

Prilikom ispitivanja na nepropusnost vrlo je mala vjerojatnost da bi propuštao zavareni spoj, pa je veća korist što kod tog ispitivanja vizuelno pregleda izgled svakog zavarenog spoja i cijev uz zavareni spoj da nema kakvog oštečenja od električnog luka ( iskrenje izmeñu mase i cijevi ).

ZAŠTITA OD KOROZIJEKod magistralnih plinovoda na kopnu i moru za sigurnost i vijek trajanja važna je njihova dobra korozijska zaštita. Cijevi za plinovode se tvornički izoliraju, a na mjestima gdje se one spajaju zavarivanjem na radilištu vrši se izolacija raznim tehnikama i materijalima.Cijevi za lomove i razne prelaze koje se naručuju ili savijaju na trasi izoliraju se za to predviñenim trakama. Cijeli sistem je odvojen izolirajučim komadima da predstavlja jednu izoliranu cjelinu.Ta cjelina se štiti katodnom zaštitom zbog mogućnosti oštećenja izolacije na pojedinim mjestima, a na podmorskim cjevovodima se ugrañuju žrtvene anode. Razne stanice na plinovodima i to njihovi ukopani dijelovi koji se teško izoliraju trakama zaštićuju se za to predviñenim premazima. Ako u transportnom mediju ima sumpornih spojeva posvećuje se posebna pažnja zavarenim spojevima t.j. pazi se na njihovu tvrdoću i po potrebi se ona smanjuje odžarivanjem.

Tvornička izolacija za ravne dijelove cjevovoda

Tvornička izolacija za ravne dijelove cjevovoda treba imati izvanredne kemijske i fizičke karakteristike :

- Visoku otpornost prema mehaničkim oštećenjima; - S površinom metala cijevi treba stvarati čvrst spoj – visoka athezijska čvrstoća;- Slaba sklonost puzanju;- Ne upija vodu i ne omogućava prolaz vlage do cjevovoda;- Slabu difuziju vodene pare i slabo propuštanje kisika;- Visok električni otpor;- Otpornost na starenje i treba biti stabilna u području radnih temperatura cjevovoda;- Visoku kemijsku otpornost prema agresivnim medijima u zemlji;- Dovoljno čvrsta da može izdržati naprezanja u transportu i manipulaciji pri polaganju cjevovoda;- Pod utjecajem katodne zaštite ne smije gubiti svoja svojstva.

Page 23: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

23

Minimalna debljina izolacije za promjere cjevovoda :

DN < 800 DN > 800

2,5 mm 3,0 mm

Tvornička zaštita od korozije vrši se u radionici prema planu kontrole koji obuhvaća slijedeće kontrole :

1. PRIHVAT CIJEVI

Kontrola svake cijevi prema normi ISO 8501 – kriterij prihvatljivosti je da nisu oštećeni skošeni

krajevi za zavarivanje, da nema korozije, udubina od udarca, žljebastih udubina, spljoštenosti,

lisnatosti, prljavštine i spljoštenih krajeva.

2. KONTROLA MATERIJALA ZA IZOLACIJU

- Usporedba isporučenog materijala s narudžbom – kontrola svake isporuke.

- Kontrola stanja isporučene robe – stanje ambalaže, prema uputama proizvoñača.

- Kontrola skladištenja svake isporuke prema uputama proizvoñača.

- Kontrola svake šarže prema certifikatu proizvoñača i to:

vrijeme stvrdnjavanja, sadržaj vlage, analiza krupnoće praha i zbijenost, specifična težina i

indeks tečenja.

3. ISPITIVANJE SVAKE ŠARŽE MATERIJALA U LABORATORIJU

- Vrijeme stvrdnjavanja, indeks tečenja, prihvatljiv kriterij je unutar ± 20 % od vrijednosti koje

propisuje proizvoñač.

Page 24: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

24

4. ISPITIVANJE PRIJE PROIZVODNJE ( PROBNI UZORCI )

- Sva ispitivanja koja se vrše za vrijeme proizvodnje primjene se na 3 cijevi.

5. ISPITIVANJA ZA VRIJEME PROIZVODNJE

- Kontrola stanja površine cijevi prije sačmarenja - da nema tragova ulja, masti i ostalih nečistoća.

- Kontrola temperature površine cijevi prije sačmarenja. Ako je površina cijevi vlažna ili je rosište

manje od 3° C niže od temperature zraka, cijevi je potrebno zagrijati prije sačmarenja.

Predgrijana cijev treba imati temperaturu izmeñu 35°C i 50°C. Plamen za zagrijavanje cijevi treba

podesiti tako da se na cijevi ne taloži čaña, a kontrolu provoditi svaka 2 sata.

- Čišćenje površine cijevi mlazom abraziva do stupnja čistoće minimum Sa 2½ prema standardu

ISO 8501. Kontrolu provoditi svaka 2 sata.

- Otprašivanje površine. Kontrola prema standardu ISO 8502 svaka 2 sata.

- Hrapavost površine treba biti izmeñu 30 µm i 50 µm. Kontrola prema standardu ISO 8503.

Kontrola svaka 2 sata.

- Relativna vlažnost zraka treba biti < 90%. Kontrola svaka 2 sata.

- Kontrola stanja površine cijevi poslije sačmarenja. Kontrola svake cijevi prema standardu

ISO 8503. Vizuelni pregled da na površini nema rupica i ostalih nepravilnosti.

- Temperatura površine cijevi za vrijeme nanošenja obloge. Kontrola svaki sat u skladu s

preporukom proizvoñača. Temperatura treba biti 160°C < T < 270°C.

- Kontrola debljine pojedinog sloja zaštite prema specifikaciji naručitelja.

- Ukupna debljina zaštite. Kontrola prema specifikaciji naručitelja – 4 mjerenja na svakoj cijevi i

10 mjerenja na svakoj 10 – toj cijevi. Debljina treba biti 2,2 mm < D.Z. < 3,7 mm.

- Kontinuirani pregled obloge svake cijevi visokonaponskim detektorom na 25 kV da nema

igličastih rupa i poroziteta.

- Kontrola rezanja krajeva obloge svake cijevi prema specifikaciji naručitelja.Kraj cijevi treba biti bez obloge u duljini od 150 do 250 mm ± 10 mm.

- Kontrola popravka na popravljenim cijevima prema specifikaciji popravka.- Obilježavanje cijevi brojem.TESTIRANJE VAN PROIZVODNJE- Kontrola polimerizacije i test adhezije prema specifikaciji proizvoñača.- Otpornost na udar izvesti na jednoj od 50 cijevi.

LABORATORIJSKO ISPITIVANJE- Otpornost indentifikacijske oznake cijevi.- Otpornost na abraziju.- Otpornost na UV zračenje.- Kemijska otpornost. Kemijsku otpornost utvrditi uranjanjem izolacije u otopinu : 5 % volumnih

natrijevog hidrooksida, 5 % volumnih natrijevog klorida i 1 % volumni dušične kiseline.Izolacija nakon 60 dana uranjanja ne smije promijeniti svojstva.

- Ispitati katodno odvajanje i stresno djelovanje okoliša na izolaciju prema standardu ASTM G8 iASTM D 1693.

KONTROLA DOKUMENTACIJE- Svaki dan ovjera izvještaja o dnevnoj proizvodnji.- Svaki dan ovjera izvještaja o ispitivanju prema projektnoj specifikaciji.- Završni izvještaj, jedan po projektu, kontrola prema projektnoj specifikaciji.

Krajevi cijevi nisu zaštićeni zbog zavarivanja na radilištu i dužina tog dijela je 150 do 250 mm.Mogu biti zaštićeni s privremenom zaštitom od korozije, ako to zahtjeva naručilac.

Page 25: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

25

Vanjska protukorozijska obloga – cijev plinovoda Platforma Ivana K – Pula ( kopneni dio )- Greška naranñina kora

Deponija cijevi za plinovod Platforma Ivana K – Pula ( Kopneni dio )Tvornička izolacija se na nekim mjestima napuhavala na suncu ( poliuretan – jednoslojni debljine 2 mm)

Page 26: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

26

Prilikom izrade tvorničke izolacije zakazala je kontrola izvoñača izolacije i investitora

Zavareni plinovod Platforma Ivana K – Pula ( kopneni dio ) na kojem je trebalo popravljati tvorničkuizolaciju

Page 27: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

27

Izolacija trakama lomova, prijelaza i ukopanog dijela cjevovoda na stanicama

Ne izolirani dijelovi cjevovoda kao što su lukovi horizontalnih i vertikalnih lomova, razni prijelazi

vodotoka, kanala, cesta, pruga i sl. i podzemni dijelovi stanica na cjevovodu izoliraju se na

gradilištu 3 – slojnim polietilenskim trakama.

Trake trebaju ispunjavati zahtjeve iz standarda DIN 30672.

Prije nanošenja izolacije površina mora biti čista, suha i očišćena do stupnja čistoće Sa 2½ ili

St 3 u skladu sa standardom HRN ISO 8501.

Nakon toga nanosi se prajmer, kojeg treba izabrati tako da je pogodan za ručno nanošenje i da odgovara traci koja dolazi na njega.

Na prajmer se namotava prva 3 – slojna polietilenska traka koja je izolacijska.

Ona ima veliku silu gulenja prema prajmeru ( cca. 40 N/cm ).

Traka treba biti ukupno debela min 1,2 mm.

Prema zahtjevu projekta ili investitora na prvu traku namotava se druga 3 – slojna polietilenska

traka koja ima ulogu mehaničke zaštite prve trake. Treba ju odabrati tako da dobro prijanja za

prvu traku ( sila guljenja cca. 25 N/cm ).

Obje se trake motaju sa min. 50 % preklopa, tako da ukupna debljina sloja u dvotračnom sistemu

s 3 – slojnim trakama iznosi min. 3,4 mm.

Nakon završetka izrade izolacije potrebno ju je ispitati visokonaponskim detektorom s naponom

od 25 kV na probijanje.

Magistralni plinovod Zagreb – Karlovac ( polaganje vodotoka )

Page 28: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

28

Skladištenje materijala za izolaciju

Sav materijal za izolaciju mora biti uskladišten tako da bude zaštićen od : - mogućnosti nastanka požara ( u skladu sa HTZ mjerama ),

- mehaničkih oštećenja,

- utjecaja topline,

- atmosferskog utjecaja, a sve s razlogom očuvanja kvalitete materijala za antikorozivnu izolaciju.

Izvoñenje antikorozivne izolacije

Pripremni radovi

U tijeku pripremnih radova cjevovod mora biti podignut na drvene podmetače kako bi se omogućilo

njegovo efikasno sušenje.

Potrebno je izvršiti vizuelnu kontrolu površine cijevi da bi se otkrile eventualne greške, kao što su:

- udubljenja,

- ogrebotine, te slična oštećenja.

Sve cijevi s greškom treba označiti ili izdvojiti te u dogovoru s nadzornim inženjerom sanirati.

Takoñer je potrebno organizirati, u fazi zavarivačkih radova čišćenje “ bobica “ nakon zavarivanja

od špricanja električkog luka, bilo turpijom ili brušenjem.

Ako se vlaga ne može odstraniti dovoljno brzo normalnim sušenjem, sušenje izvršiti zvončastim

propan – butan plamenikom.

Čišćenje

Čišćenje cijevi se može izvoditi isključivo po suhom vremenu ili ako se izvrši sušenje plamenikom,

ali nikako za vrijeme dok ima oborina.

Čišćenje se izvodi ručno rotacionim brusilicama ili malim pjeskarilicama tako da se postigne

traženi stupanj čistoće površine cijevi St 3 ili Sa 2½.

Ručno izoliranje cjevovoda

Kod ručnog izoliranja cjevovoda potrebno je odabrati i podesiti ručnu napravu za namatanje trake

za odreñeni preklop prema odabranoj širini trake i zahtjevu projekta.

Neposredno prije namatanja izolacijske trake na cijevi one se premazuju prajmerom koji odgovara

traci, valjcima ili četkama.

Traka se namata na cijev uz preklop min. 25 mm na normalnim dionicama, a s preklopom od 50 %

na vodotocima, prijelazima, stanicama i mjestima koje odredi projektant.

Traka mora biti pravilno nategnuta – ispod granice razvlačenja – da se izbjegne stvaranje mjehura

ili gužvanje.

Potrebno je voditi računa o temperaturi okoline i same cijevi kao i trake, te prema tome odrediti

silu zatezanja.

U slučaju viših temperatura, koje utječu na smanjenje granice razvlačenja, izoliranje treba prekinuti.

Kontrola izvoñenja izolacije

Kontrola kvalitete izvoñenja izolacije vrši se pomoću ureñaja za ispitivanje elektroneprobojnosti

uz propisani napon od 25 kV.

Ovo ispitivanje treba izvršiti neposredno prije spuštanja cjevovoda u iskopani rov, a sve eventualne greške treba označiti, obustaviti polaganje cjevovoda te pristupiti popravku.

Izvoñenje popravka izolacije

Oštećenu izolaciju treba izrezati cca 100 mm šire od oštećenja, očistiti podlogu te ponovno

premazati primerom i premotati osnovnom trakom.

Popravci se ne smiju raditi zakrpama već omatanjem trake oko cijevi.

Nakon izvršenog popravka potrebno je popravljeno mjesto ponovno ispitati na elektroprobojnost.

Page 29: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

29

Korozijska zaštita mjesta zavarenog spojaZa cjevovode na kopnuSkladištenje materijala za izolaciju, pripremni radovi i čišćenje ( kao u prijašnjem poglavlju ),Zavareni spojevi na cjevovodu štite se tako da se traka namata na ukupnoj dužini da pokriva površine cijevi koje nisu tvornički predizolirane i to 2 X 100 mm preko tvorničke izolacije.

Za Magistralni plinovod Zagreb – Karlovac dana je slijedeća tehnologija:- Premazivanje očišćenog dijela cjevovoda Primerom Polyken tip 1027 u širini 550 mm,- Izoliranje očišćenog dijela cjevovoda bez izolacije Filerom – Polyken trakom tip 931 širine 4“

s tri namota i trakom širine 2“ jedan namot u širini cca 300 mm (150+150 sa svake strane),- Namatanje antikorozivne izolacione trake Polyken tip 980 širine 6“ s preklopom 1" u širini od

400 mm.- Namatanje Polyken trake tip 955 širine 6“ s preklopom 50% radi mehaničke zaštite izolacije u

širini od 500 mm.

Za cjevovode na moruPrimjer: Korozivna zaštita zavarenog spoja grañevine “ Podmorski otpremni plinovod PlatformaIvana A do Platforme Garibaldi K:- Čišćenje površine cijevi uz zavareni spoj rotirajućim četkama do stupnja čistoće St 3,- Stavljanje plastičnog ovala na mjesto zavarenog spoja,- Stavljanje čelične oplate na prethodno postavljen plastični oval na mjesto zavarenog spoja,- Punjenje kalupa dvokomponentnom poliuretanskom smolom i punilom MARIN BLOCK LD

cijevima iz pumpaonice.Poliuretanska smola i punilo su zajedno u bačvama i miješaju se u pumpaonici sa otvrñivačem uomjeru 6 : 1.

Plinovod Platforma Ivana A – Platforma Garibaldi K ( očišćeni zavareni spoj prije izoliranja )

Page 30: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

30

Postavljanje plastićnog ovala oko mjesta zavarenog spoja

Postavljanje kalupa oko mjesta zavarenog spoja

Page 31: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

31

Uljevanje poliuretanske smole u prostor gdje je zavareni spoj

Polaganje cjevovoda u rov

Priprema rova za polaganje cjevovoda

Rov – kanal mora biti pripremljen na način da se izbjegne mogućnost oštećenja izolacije kao i

nepotrebnog zakrivljenja cjevovoda te zarušavanja – naročito ako se rov kopa dosta ranije od izoliranja i polaganja cjevovoda.

Naročito treba paziti da bočne strane rova budu bez oštrih izbočina, a dno bez oštrog kamenja,

ostataka panjeva i sl.

Ako na dnu rova postoje izbočine stijena koje se ne mogu ukloniti treba dno obložiti pijeskom

ili zemljom u kojoj nema kamenja, gruda ili drugih stranih predmeta koji bi mogli oštetiti zaštitnu

izolaciju. Debljina ovog sloja treba biti najmanje 15 cm, a materijal za podlogu će se vaditi na

mjestima koja zadovoljavaju ovim zahtjevima.

Polaganje cjevovoda

Spuštanje cjevovoda u rov se ne smije obavljati bez odobrenje nadzornog inženjera.

Izolirani i ispitani cjevovod polaže se u rov pomoću 3 cjevopolagača i gumenih gurtni odmah

nakon izoliranja.

Prilikom spuštanja treba naročitu pažnju obratiti na to, da uslijed prisilnog natezanja ne nastanu

prevelika naprezanja u materijalu cijevi.

Nakon polaganja cjevovoda, grañevinska grupa dužna je odmah pristupiti pritrpavanju.

Pritrpavanje se vrši strojno ili ručno, a materijal može biti pijesak ili rastresita zemlja.

Debljina sloja pritrpavanja treba biti cca. 20 cm iznad gornjeg ruba cijevi.

Page 32: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

32

Voñenje tehničke dokumentacije

Za vrijema izvoñenja antikorozivne izolacije cjevovoda potrebno je svakodnevno voditi dnevnik

rada na izolaciji, s upisom svih aktivnosti bitnih za održavanje kvalitete izvedenih radova.

U sklopu grañevnog dnevnika ili zasebnog dnevnika za izoliranje voditi će se i vizuelna kontrola

pripremnih radova, kontrola stanja površine cijevi i evidencija kontrole detektorom s popravcima

izolacije.

Primjedbe u svezi pripreme rova takoñer će biti navedene u dnevniku.

Za tehnički prijem grañevine izdavati će se završni izvještaj o izvedenoj antikorozivnoj izolaciji

cjevovoda.

Kontrola izolacijske prevlake PERSONOVOM detekcijom plinovoda

Kod novih cjevovoda preporuka je da se izolacijska prevlaka pregleda nakon izmjene četiri

godišnja doba, odnosno nakon godine dana.

Idealno vrijeme za početak radova je jesen (nakon završetka poljskih radova) kada je tlo dosta

vlažno.

Mjesta na cjevovodu na kojemu je oštećena izolacijska prevlaka, predstavlja potencijalnu opasnost od nastanka korozije, a time i od perforacije cjevovoda.

U slučaju da je na cjevovodu instaliran sustav katodne zaštite, ona će vrlo uspješno štititi od

korozije sva manja područja gdje je izolacija oštećena, ali u slučaju velikih oštećenja, može biti nedostatna. Zbog toga je potrebno otkriti sva takva mjesta, te po potrebi popraviti izolaciju, kako bi se smanjila opasnost od korozije.

Ova metoda se sastoji u tome da se izmeñu cjevovoda i pomoćnog uzemljenja narine izmjenični električki signal odreñene frekvencije ( cca 1000 Hz ).

Na mjestima oštećenja izolacije cjevovoda, javlja se pad napona koji je moguće mjeriti.

Ugradnja izolacijskih komada – spojnica

Osim kvalitetno izvedene izolacije cjevovoda u sistem cjevovoda moraju se ugraditi izolacijske

spojnice na mjestima na kojima je potrebna meñusobna električna izolacija dijelova sistema.

Izolacijske spojnice moraju biti konstruirane za odgovarajući tlak, temperaturu i dielektričnu

čvrstoću i izolirane od utjecaja tla.

Tehničke karakteristike standardnih izolacijskih spojnica :

Temperaturno područje : - 10°C do + 70°C,

Ispitane na čvrstoću : 1,5 X max. radni tlak,

Dimenzije proizvodnje : od ½“ do 100“ i više,

Klasa : od ANSI 150 do ANSI 2500 i iznad,

Vanjska zaštita : epoxy smola.

Zaštita antikorozivnim premazima dijelova koji se teško zaštićuju izolacijskim trakama

Sastavni dijelovi plinovoda su čistačke stanice, blok stanice uzduž trase, rasteretne – ispuhivačke

stanice itd.

Na tim stanicama neki dijelovi kao “T“ komadi teško se korozivno zaštičuju izolacijskim trakama.

Za te ukopane dijelove stanica ili kompletne stanice uzimaju se za korozivnu zaštitu premazi na

bazi katran epoksida.

- Priprema površine : Sa 2½ ( St3 ),

- Način nanošenja : raspršivač, valjak,

- Debljina sistema : 500 µm.

Page 33: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

33

Smanjenje tvrdoće zavarenog spoja kad transportni medij ima sulfidne spojeve

Zavareni spojevi na cjevovodima kroz koje prolazi plin osjetljivi su na naponsku koroziju u

prisustvu sulfida.

Izborom materijala, postupkom zavarivanja i toplinskom obradom zavarenih spojeva treba postići

zadovoljavajuću otpornost na naponsku koroziju.

NACE STANDARD MR-01-75 ( Nacionalno udruženje inženjera za koroziju Houston, Texas )

preporučuje zahtjeve za materijal za opremu naftnih polja otpornu na naponsku koroziju u prisustvu sulfida.

Većina materijala koji su izloženi sumporovodičnoj radnoj okolini je prihvazljiva, ako im vrijednost

tvrdoće ispitane po Rockwell – ovoj skali C ( HRC ) ne prelazi 22.

U standardu se napominje da zavarene spojeve na niskolegiranim čelicima i martenzitnim

nehrñajućim čelicima treba odžariti u svrhu smanjenja tvrdoće na temperaturi koja ne smije biti niža od 620 ° C, da bi se dobila tvrdoća koja ne prelazi 22 HRC.

Vrijeme odžarivanja nije definirano.

U knjizi prof.dr.sc. Zvonimira Lukačevića “ZAVARIVANJE“ definirano je vrijeme toplinske obrade

za popuštanje tvrdoće koje iznosi min. 1 sat kod temperature 600 – 750 ° C.

Moram napomenuti da ako se poštiva specifikacija postupka zavarivanja zavareni spoj će teško

imati tvrdoću veću od 22 HRC. Tvrdoća će biti od cca 15 do 20 HRC.

ZAKLJUČAK je da tvrdoću zavarenog spoja ispod 22 HRC treba prvenstveno rješavati poštivanjem specifikacije postupka zavarivanja i to :

- Predgrijavanje pripremljenog spoja za zavarivanje,

- Zavarivanje treba provesti u jednoj toplinskoj fazi, nije dopušteno prekidanje zavarivanja dok

nije završen kompletan spoj,

- Nakon završetka spoja, zavar ostaviti da se hladi pod izolirajućim pokrivačem,

- Vršiti ispitivanje probnih uzoraka ( radna proba ).

Spajanje pojedinih stanica u plinovod da može tehnološki vršiti svoju funkciju. To su :

- Čistačke stanice na početku i kraju plinovoda koje služe za odašiljanje i prihvat čistača

unutrašnjosti cjevovoda,

- Instalacije sekcijskih blok ventila,

- Instalacije odvojaka sa ventilima za priključivanje plinovoda u kasnijim fazama izgradnje,

- Montaža posuda za sakupljanje i odvajanje tekućine.

Izrada svih ovih stanica i instalacija može biti djelomično u radionici, a djelomično na terenu i to

prema detaljnim crtežima iz projekta.

Izvoñenje svih radova zavarivanja i zaštite od korozije treba izvesti prema prijašnjim poglavljima.

Nakon završene montaže i spajanja pojedinih stanica u plinovod, vrši se tlačno ispitivanje na čvrstoću i to u sklopu čitavog cjevovoda.

Page 34: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

34

Ispitivanje cjevovoda na čvrstoćuNakon kompletno završenih montažnih i grañevinskih radova na cjevovodu, izvoñač treba izvršitikonačnu tlačnu probu kompletnog plinovoda hidrauličkim tlačnim ispitivanjem.Prije ispitivanja treba cjevovod pročistiti i kalibrirati.To se vrši komprimiranim zrakom pomoću čistača i čistača za kalibriranje na koji je pričvršćenaploča za kalibriranje, čiji promjer iznosi 95% veličine unutarnjeg promjera cijevi dionice s najvećom debljinom stijenke.

Ploču za kalibriranje mora izvoñač dati na kontrolu nadzornom inženjeru prije i poslije svakog prolaza čistača kroz cjevovod.

Dokumentacija koja se daje prije ispitivanjaIzvoñač radova mora pripremiti priručnik za izvoñenje hidrostatskog ispitivanja te ga podnjeti na odobrenje projektantu i nadzornom inženjeru.Ispitni priručnik mora sadržavati najmanje slijedeće informacije:a) Imena i sprema svih osoba koje vode ispitivanje,b) Tlocrt postrojenja koje se ispituje s naznakom odušaka, ventila, privremenih priključaka,

kotama i visinskim razlikama,c) Izvori vode-raspoložive količine ( uključujući informacije o koncentraciji aditiva i postupcima za

ubacivanje aditiva u vodu, te za kontrolu koncentracije aditiva protiv korozije),Voda za ispitivanje mora biti filtrirana kroz sito sa 100 otvora na 25,4 mm (100 mesh-a).Ona ne smije sadržavati kiseline ili neke druge materije koje bi mogle nagrizati metal cijevi.Prema analizi vode treba odrediti antikorozivne ekološke inhibitore.

d) Postupak za punjenje vodom te popis opreme i instrumenata, njihov položaj i montažu,e) Postupak stlačivanja i stabilizacije,

Plinovod Platforma Ivana A – Platforma Garibaldi K , spreman za spuštanje u more i za tlačnu probu

Page 35: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

35

Čistaći plinovoda sa žičanim četkama i kalibar pločom

Na slici je prikazan čistač s ureñajem za signaliziranje na kojem je mjestu u cijevi.

Page 36: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

36

Ispitivanje plinovoda ( kontrola tlaka tlačnom vagom )

f) Postupak za hidrostatsko ispitivanje uključujući opis sve predložene opreme i instrumentacije

(uključujući rezervnu instrumentaciju), njen položaj i montažu, sustave predložene za

promatranje i zapisivanje podataka tijekom ispitivanja,

g) Postupak za otkrivanje i odreñivanje položaja mogućih propuštanja,

h) Obrasce za zapisivanje ispitnih podataka,

i ) Rješenje kuda s vodom nakon tlačne probe ( obavezno pitanje sanitarnog inspektora na

tehničkom pregledu).

Problematiku ispitivanja plinovoda trebalo bi rješavati početkom grañenja, ali to je jedno od

zadnjih ispitivanja pa se ostavlja za rješavanje kasnije.

Tu radimo grešku jer bi se u projektnom zadatku već trebalo tražiti od projektanta da u projektu dade rješenje tj. Osnovne smjernice kako izvršiti to ispitivanje.

Budući da projektant nije dao smjernice kako izvršiti ispitivanje plinovoda vodenim tlakom neko na

uzdužnom profilu trase dani se razni ispitni tlakovi prema razredima kroz koji plinovod prolazi,

od izvoñača radova traži se da u Priručniku za izvoñenje hidrostatskog ispitivanja dade rješenje

ispitivanja i to dade na ovjeru projektantu i nadzornom inženjeru.

U stvarnosti se dolazi do saznanja da se taj plinovod ne može ispitati kao jedna cjelina, jer nam

svi dijelovi plinovoda ne mogu izdržati maksimalni ispitni tlak zbog različite debljine stijenke plinovoda i situacija se pogoršava zbog visinske razlike i utjecaja stupca vode.

Takav plinovod potrebno je tada prerezati na dijelove i te dijelove posebno ispitati što bi trebalo izbjeći.

Page 37: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

37

Zašto dolazimo u takvu situaciju?

Naši magistralni plinovodi projektirani su prema “ Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za meñunarodni transport“ ( u daljnjem tekstu: Pravilnik ), koji je objavljen u Službenom listu br. 26/85.

Pravilnik prema lokaciji plinovoda svrstava pojase cjevovoda u četiri razreda i to prema gustoći naseljenosti,( Jedinica pojasa plinovoda je pojas cjevovoda u duljini od 1 km ).

Svaki pojas cjevovoda ima drugi koeficijent sigurnost.

Prema članku 24. Pravilnika izračunava se debljina stijenke cijevi prema jednadžbi:

P x D x S

t = ----------------

20 x K x V x T

gdje je :

P = maksimalni radni tlak plinovoda (bar),

D = vanjski promjer cijevi (mm),

S = koeficijent sigurnosti = (min. granica razvlačenja/maks. dopušteno rubno naprezanje),

K = minimalna granica razvlačenja (N/mm²=Mpa),

V = faktor uzdužnog i spiralnog zavara (obavezno = 1),

T = faktor temperature do 120 °C = 1.

Prema članu 25. Pravilnika uzima se za izračunavanje koeficijent sigurnosti (S),

Pojasi cjevovoda: Plinovodi: koeficijent sigurnosti

za pojas prvog razreda 1,4

za pojas drugog razreda 1,7

za pojas trećeg razreda 2,0

za pojas četvrtog razreda 2,5

za zaštitni pojas naseljenih zgrada 2,5

Prema članu 127. Pravilnika naftovodi, plinovodi i produktovodi te njihovi sastavni dijelovi, moraju

se prije puštanja u rad ispitati u pogledu čvrstoće i nepropusnosti.

Pojasi cjevovoda Koeficijent % Radiografske Min. Ispitni tlak veći

sigurnosti kontrole od max. radnog tlaka

za pojas I razreda 1,4 10% za 25%

za pojas II razreda 1,7 50% za 25%

za pojas III razreda 2,0 100% za 50%

za pojas IV razreda 2,5 100% za 50%

Kako to izgleda na jednom stvarnom primjeru:

Magistralni plinovod Zagreb – Karlovac

Razred zaštitnog Koeficijent % Radiografske Debljina stijenke

pojasa sigurnosti kontrole plinovoda (mm)

I 1,4 10% 7,9

II 1,7 50% 9,5

III 2,0 100% 11,1IV 2,5 100% 14,3

Page 38: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

38

Debljina stijenke Max. Radni tlak Cijev ispitana Ispitni tlak Plinovod ispitan

plinovoda plinovoda u tvornici plinovoda na tlak

( mm ) ( bar ) ( bar ) ( bar ) ( bar )

7,9 75 96 93,75 96 – 100

9,5 75 116 93,75 96 – 100

11,1 75 136 112,5 96 – 100

14,3 75 174 112,5 96 - 100

Zbog različite debljine stijenke plinovoda i visinske razlike plinovod je podijeljen na tri ispitne

dionice.

Debljina stijenke plinovoda 7,9 mm diktirala je ispitni tlak plinovoda.

Ispitni tlak dionice na najvišoj točki bio je 96 bar, a na najnižoj točki zbog visinske razlike od

40 metara bio je 100 bar.

Od proizvoñača cijevi dobili smo odobrenje da cijev debljine stijenke 7,9 mm možemo podvrći

ispitnom tlaku od 100 bar.

Tu potvrdu smo tražili jer je cijev te debljine stijenke u tvornici ispitana na 96 bar, vrijeme

ispitivanja 10 sek

.

Za rasterečenje (u zemlji položenih i zatrpanih cijevi) plinovoda (Stress test) preporučuje se

za tu debljinu stijenke cijevi najmanji koeficijent sigurnosti s=1,0 što proračunski znači tlačni

ispit pigs ( pritisak ispitni granice sigurnosti) < 102,4 bar i to za ravne cijevi.

Ovaj tlačni ispit umanjen je za cca 1% zbog oslabljenja gradilišno savijenih lukova iznosio bi

konačno pigs < 101,4 bar.

Prema prethodno navedenom, proizvoñač cijevi se složio s ispitnim tlakom od maksimalno

100 bar i to uz slijedeće uvjete:

- Provoñenje tlačnih ispita mora odgovarati smjernicama radnih listova DVGW – G463 i 469.

- Tločno ispitivanje mora izvesti dovoljno kvalificirano osoblje u prisutnosti stručnjaka/vještaka.

- Za tlačno ispitivanje koristiti strojeve, aparate i instrumente koji moraju odgovarati dotičnim

odredbama i moraju biti opremljeni zahtjevnom sigurnosnom opremom.

- Primjenjivati manometre koji su baždareni odgovarajućom opremom i koji imaju važeći

ispitni rok.

Ispitni tlak od 100 bar nalazi se unutar dozvoljenog područja odlomaka 3.2.1. iz G 469.

Vidimo da kod tlačnog ispitivanja na čvrstoču vodenim tlakom Magistralnog plinovoda

Zagreb – Karlovac nismo postigli ispitni tlak od 112,5 bar što se traži za III IV razred zaštitnog

pojasa cjevovoda.

ZAKLJUČAK :

Ekonomski je opravdano da se za plinovod, ako je projektiran po Pravilniku za pojedine pojase

razreda plinovoda uzimaju debljine stijenke dobivene proračunom.

Kod ispitivanja takvog plinovoda imamo različite debljine stijenke cijevi, dva ispitna tlaka prema

pojasu razreda plinovoda i to 25 i 50% veći tlak od maksimalnog radnog tlaka.

Na ispitivanje dodatno utjeće visinska razlika plinovoda tj. utjecaj stupca vode, medija kod

ispitivanja.

Page 39: Kontrole i ispitivanja koje se provode prilikom građenja magistralnih

11.2.2010

39

Za ispitivanje takvog plinovoda potrebno je da se već u projektnom zadatku traži od projektanta

da odredi smjernice za izvoñenje tlačnog ispitivanja sa slijedećom koncepcijom:

Tijekom grañenja potrebno je dati prioritet grañenju trase i prijelaza s najvećom debljinom stijenke

cijevi, tj. graditi dionice pojasa razreda plinovoda III i IV.

Te dionice reba ispitati na čvrstoću na njihov ispitni tlak.

Na te ispitane dionice nastavlja se spajanje zavarenih dionica s manjom debljinom stijenke,

pojas razreda plinovoda I i II.

Tako kompletan plinovod se još jednom ispita na čvrstoću na manji ispitni tlak, tj. na 25%

više od maksimalnog radnog tlaka.

Takav zahtjev ispitivanja bit će podloga da montažer može ocjeniti kod izrade ponude potrebne

troškove za to ispitivanje, s obzirom na više dislociranih pojedinačnih ispitivanja na višem

ispitnom tlaku i potrebnu dobavu vode za to ispitivanje.

Završno ispitivanje komlpetnog plinovoda na manjem ispitnom tlaku zaokružit će kompleksnost

ispitivanja te će se u potpunosti ispuniti zahtjevi Pravilnika i projekta.

Nakon završenog ispitivanja cjevovod treba isprazniti od vode.

Voda će se ukloniti na slijedeći način:

1. Protjerati kroz cjevovod čistač radi uklanjanja vode i izvaditi ga iz cjevovoda.

Za slanje čistača treba osigurati dovoljnu količinu komprimiranog zraka uz dovoljno visok tlak ,

koji će kroz dionicu moći ispred sebe tjerati čistač sa prosječnom brzinom od 1,5 m/sek.

2. Protjerati niz od 3 čistača kroz cjevovod i zatim čistače izvaditi.

3. Protjerati drugi niz od 3 čistača.

4. Ukoliko nije sva voda istjerana iz cjevovoda, može se vršiti i daljnje protjerivanje čistača kroz

cjevovod.

Ispitivač je odgovoran i za sprečavanje zamrzavanja vode u cjevovodu za vrijeme hidrostatičkog tlačnog ispitivanja.

Iz svih ureñaja kao i tijela ventila treba ispustiti vodu, da ne doñe do smrzavanja.

Ispitivanje na nepropusnost kompletnog plinovoda

Nakon ispitivanja cjevovoda na čvrstoću i pošto se odstrani sva voda, potrebno je izvršiti montažu svih mjernih instrumenata i ureñaja koji nisu bili montirani za vrijeme tlačne probe.

Nakon toga se ispituje cjevovod na nepropusnost, zrakom ili plinom i to sa maksimalnim radnim tlakom koji će biti u cjevovodu.

Vrijeme ovog ispitivanja je onoliko koliko je potrebno da se svi spojevi premažu sapunicom i pregledaju da ne dolazi do propuštanja.