Tematsko izvješće Koordinacija odgovora na katastrofe izvan EU-a u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu bila je uglavnom djelotvorna

HR 2016. BR. 33

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxInternetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print ISBN 978-92-872-6610-1 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/837939 QJ-AB-16-034-HR-CPDF ISBN 978-92-872-6627-9 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/6291 QJ-AB-16-034-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-6624-8 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/06217 QJ-AB-16-034-HR-E

© Europska unija, 2016.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija 1. i 2. mora se zatražiti dopuštenje izravno od nositelja autorskih prava.

Koordinacija odgovora na katastrofe izvan EU-a u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu bila je uglavnom djelotvorna

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)

Tematsko izvješće

HR 2016. BR. 33

02Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna proračunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće kojem je na čelu član Suda Karel Pinxten i koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju je predvodio član Suda Hans Gustaf Wessberg, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Peter Eklund, ataše u njegovu uredu Emmanuel-Douglas Hellinakis, glavna rukovoditeljica Sabine Hiernaux-Fritsch, voditelj radnog zadatka Michiel Sweerts te revizori Mirko Iaconisi, Kristina Maksinen i Dirk Neumeister.

Slijeva nadesno: M. Iaconisi, D. Neumeister, E.-D. Hellinakis, H. G. Wessberg, K. Maksinen, M. Sweerts, P. Eklund.

03Sadržaj

Odlomak

Kratice i pokrate

I. – VII. Sažetak

1. – 11. Uvod

1. – 2. Osnovne informacije

3. – 4. Pravni okvir

5. – 9. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

10. – 11. Financiranje UCPM-a

12. – 16. Opseg revizije i revizijski pristup

17. – 71. Opažanja

17. – 48. Komisija je upotrijebila uspostavljene koordinacijske strukture, no neke je alate mogla dodatno iskoristiti

17. – 19. Komisija je pravodobno aktivirala mehanizam za pružanje odgovora na hitne situacije, no boljom primjenom faze predupozorenja mogla je dobiti dodatno vrijeme za mobilizaciju resursa

20. – 27. Timovi civilne zaštite EU-a olakšali su koordinaciju na terenu, no bilo je nedostataka u procesu njihova odabira i izvješćivanju s terena

28. – 33. Iako je uporaba dobrovoljnog fonda još bila ograničena u vrijeme kriza obuhvaćenih ispitivanjem, Komisija je imala aktivnu ulogu u proširenju područja njegove uporabe

34. – 37. Delegacije EU-a pružile su znatnu potporu timovima civilne zaštite EU-a

38. – 40. Komisija je upotrijebila postojeću terensku mrežu GU-a ECHO, no mogla je težiti postizanju veće sinergije u području civilne zaštite

41. – 46. Komisija je poštovala vodeću ulogu Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja (UN OCHA) i uspostavila je fleksibilne koordinacijske strukture u skladu s općim ustrojem koji je postavio UN

47. – 48. Komisija je poduzela korake kako bi se zajamčio neometan prijelaz na fazu oporavka

04Sadržaj

49. – 69. Komisija je uspostavila okvir za prikupljanje, širenje i razmjenu informacija, no ima prostora za poboljšanje izvješćivanja

49. – 54. Komunikacijska platforma Komisije CECIS koristan je alat za dijeljenje informacija, ali potrebna su dodatna poboljšanja kako bi se pojačao njezin učinak

55. – 57. Informacijski proizvodi i karte dijelili su se u velikom opsegu i postoje naznake da su bili korisni

58. – 60. Komisija je organizirala integrativne sastanke kojima se nastojalo promicati razmjenu informacija s tijelima EU-a i usklađenost u pružanju pomoći

61. – 66. Radna skupina za ebolu djelovala je kao forum za razmjenu informacija te je time povećala vrijednost odgovora na hitne situacije, no trebalo ju je uspostaviti ranije

67. – 69. Komisija se ne koristi svim informacijama koje joj stoje na raspolaganju za izvješćivanje o svojoj ukupnoj uspješnosti i ukupnoj uspješnosti UCPM-a

70. – 74. Zaključci i preporuke

Prilog I. — Aktiviranje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu pri katastrofama izvan Unije

Prilog II. — Mehanizam Unije za civilnu zaštitu – odnos među dionicima na dan 31. kolovoza 2016.

Prilog III. — Pregled triju katastrofa obuhvaćenih ispitivanjem

Prilog IV. — Raspoređivanje epidemiologa EU-a u Gvineju

Prilog V. — Kronologija događaja u vezi s izbijanjem bolesti uzrokovane virusom ebole u razdoblju 2014. – 2015.

Odgovor Komisije

05Kratice i pokrate

BiH: Bosna i Hercegovina

CECIS: Zajednički komunikacijski i informacijski sustav za hitne situacije

ECDC: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti

ERCC: Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije

ESVD: Europska služba za vanjsko djelovanje

EUCP: Koordinacija i procjena civilne zaštite u EU-u (tim)

EUD: Delegacija Europske unije

EUFOR: Snage Europske unije

FPI: Služba za instrumente vanjske politike

GOARN: Globalna mreža za upozorenje i odgovor na izbijanje bolesti

GU DEVCO: Glavna uprava za razvoj i suradnju

GU ECHO: Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (ECHO)

GU NEAR: Glavna uprava za politiku susjedstva i pregovore o proširenju

GU SANTE: Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane

HSC: Odbor za zdravstvenu sigurnost

MSF: Médecins sans Frontières (Liječnici bez granica)

OCHA: Ured za koordinaciju humanitarnih pitanja

OSOCC: Koordinacijski operativni centar na terenu

SZO: Svjetska zdravstvena organizacija

UCPM: Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

UNDAC: Sustav Ujedinjenih naroda za procjenu katastrofa i koordinaciju

WFP: Svjetski program za hranu

06Sažetak

IKatastrofe se mogu dogoditi na bilo kojem mjestu, u bilo kojem trenutku. Bez obzira na to je li riječ o prirodnim katastrofama ili katastrofama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, one mogu imati znatan učinak na ljude, okoliš i gospodarstvo. Kada se dogodi katastrofa, mora se brzo reagirati. Dobrim upravljanjem katastrofama spašavaju se ljudski životi, a djelotvorna koordinacija među različitim dionicima ključna je za uspješnu pripremu i odgovor na katastrofe.

IIMehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM, engl. Union Civil Protection Mechanism) osnovan je radi promicanja brze i djelotvorne operativne suradnje među nacionalnim službama za civilnu zaštitu. Ima dva glavna cilja. Prvo, usmjeren je na jačanje suradnje između Unije i država koje sudjeluju u UCPM-u (države članice EU-a i šest zemalja koje nisu članice EU-a). Drugo, usmjeren je na olakšavanje koordinacije u području civilne zaštite kako bi se pobolj-šala djelotvornost sustava za prevenciju katastrofa te za pripremu i odgovor na katastrofe.

IIIMehanizmom upravlja Europska komisija. Ispitali smo je li Komisija bila djelotvorna u primjeni UCPM-a za olak-šavanje koordinacije odgovora na katastrofe izvan Unije. Razmotrili smo aktiviranje UCPM-a pri odgovoru na tri nedavne međunarodne katastrofe: poplave u Bosni i Hercegovini (2014.), izbijanje virusa ebole u zapadnoj Africi (2014. – 2016.) i potres u Nepalu (2015.).

IVZaključili smo da je Komisija od početka 2014. uglavnom bila djelotvorna u olakšavanju koordinacije odgovora na katastrofe izvan Unije.

VU svakoj od triju katastrofa koje smo ispitali UCPM je pravodobno aktiviran, a timovi civilne zaštite EU-a (timovi EUCP-a) olakšali su koordinaciju na terenu s timovima država sudionica. Uloga Komisije u olakšavanju koordinacije ojačana je širokom distribucijom informacijskih proizvoda. Koordinacija među službama Komisije, kao i s drugim tijelima EU-a i tijelima izvan EU-a bila je integrativna. Komisija je usto poštovala opću vodeću ulogu UN-a i poduzela korake kako bi se zajamčio neometan prijelaz na fazu oporavka.

07Sažetak

VINe dovodeći u pitanje svoj opći zaključak, utvrdili smo niz područja u kojima ima prostora za daljnja poboljšanja: moguće uštede vremena tijekom ranih faza odgovora na katastrofe, CECIS (komunikacijska i informacijska platforma Komisije), koordinacija i sinergije na terenu, financijski i administrativni mehanizmi Komisije i ECDC-a za opsežno raspoređivanje epidemiologa u okviru UCPM-a i izvješćivanje o uspješnosti UCPM-a.

VIIStoga Komisiji preporučujemo da:

(a) utvrdi načine za dobivanje dodatnog vremena tijekom faze predupozorenja te tijekom odabira i raspoređivanja timova EUCP-a;

(b) razvije funkcije CECIS-a kako bi se poboljšao pregled zatražene i pružene pomoći radi boljeg praćenja prioriteta i povećanja pristupačnosti korisnicima;

(c) ojača koordinaciju na terenu poboljšanjem izvješćivanja za koje su zaduženi timovi EUCP-a, iskorištavanjem prisutnosti terenske mreže stručnjaka GU-a ECHO te dodatnim uključivanjem delegacija EU-a;

(d) procijeni, zajedno s ECDC-om, moguće izmjene koje su potrebne za jačanje mehanizama za raspoređivanje stručnjaka ECDC-a izvan Unije primjenom UCPM-a;

(e) poboljša izvješćivanje automatizacijom izrade statističkih podataka i pokazatelja, čime će se ojačati odgovornost.

08Uvod

Osnovne informacije

01 Katastrofe se mogu dogoditi na bilo kojem mjestu, u bilo kojem trenut-ku. Bez obzira na to je li riječ o prirodnim katastrofama ili katastrofama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, one mogu imati znatan učinak na ljude, okoliš i  gospodarstvo. Prema jednoj procjeni, od 1994. do 2013. dogodile su se 6873  prirodne katastrofe diljem svijeta, koje su odnijele 1,35 milijuna života, tj. u prosjeku oko 68 000 života godišnje1. Prema procjeni UN-a katastrofe u  razdoblju 2005. – 2015. dovele su do gospodarskih gubitaka u visini od 1,3  bilijuna američkih dolara2.

02 Kada se dogodi katastrofa, pojedinci, zajednice, vlade te međunarodne organi-zacije i donatori moraju djelovati vrlo brzo. Dobrim upravljanjem katastrofama3 spašavaju se ljudski životi, a djelotvorna koordinacija među različitim dionicima ključna je za uspješnu pripremu i odgovor na krize i katastrofe.

Pravni okvir

03 Ovlasti EU-a u području civilne zaštite sadržane su u članku 196. Ugovora o funk-cioniranju Europske unije, u kojem se navodi da bi Unija u svojem djelovanju trebala nastojati promicati brzu i djelotvornu operativnu suradnju unutar Unije među nacionalnim službama za civilnu zaštitu, kao i usklađenost međunarodnog djelovanja u području civilne zaštite.

04 Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) osnovan je 2001. Sadašnji pravni okvir utvrđen je Odlukom br. 1313/2013, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. (u daljnjem tekstu: Odluka)4. Mehanizam ima dva glavna cilja. Prvo, usmjeren je na jačanje suradnje između Unije i država sudionica5. Drugo, usmjeren je na olakša-vanje koordinacije u području civilne zaštite kako bi se poboljšala djelotvornost sustava za prevenciju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem te za pripremu i odgovor na katastrofe.

1 Centre for Research on the Epidemiology of Disasters, „The Human Cost of Natural Disasters 2015: A global perspective” (Centar za istraživanje epidemiologije katastrofa, „Ljudska cijena prirodnih katastrofa 2015.: globalna perspektiva”), 2015.

2 Procjene Okvira za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija 2015. – 2030.

3 Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca definira ga kao organiziranje i upravljanje resursima i odgovornostima za rješavanje svih aspekata humanitarne i civilne zaštite u hitnim situacijama, posebno u pogledu otpornosti (ublažavanje, prevencija i pripravnost), odgovora (pomoć i početni oporavak) i oporavka (rehabilitacija i rekonstrukcija) radi smanjivanja učinka katastrofa.

4 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

5 Sve države članice EU-a te Norveška, Island, Crna Gora, Srbija, bivša jugoslavenska Republika Makedonija i Turska. Komisija ih naziva „državama sudionicama” i taj se izraz upotrebljava u preostalom dijelu ovog izvješća.

09Uvod

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

05 UCPM je u nadležnosti Glavne uprave Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (GU ECHO). Srž tog mehanizma čini Koordinacijski centar za odgo-vor na hitne situacije (ERCC). ERCC je operativan u svakom trenutku i ima sobu za krizne situacije koja djeluje 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. U okviru svojih ključnih operativnih uloga ERCC djeluje kao platforma Komisije i EU-a za praćenje kriza i koordinaciju te kao komunikacijsko čvorište među državama sudionicama, pogođenim državama i raspoređenim stručnjacima na terenu, razvija i distribuira informacijske proizvode te olakšava suradnju među operacijama civilne zaštite i humanitarne pomoći. Potpora tim funkcijama pruža se mrežnom aplikacijom za upozoravanje i obavješćivanje CECIS (Zajednički komunikacijski i informacijski sustav za hitne situacije)6.

6 Odgovornost Komisije za upravljanje CECIS-om utvrđena je u članku 8. Odluke.

7 Procjenom učinka priloženom zakonodavnom prijedlogu Odluke o uspostavi UCPM-a (radni dokument službi Komisije o procjeni učinka – pregled regulatornog okvira za područje civilne zaštite iz 2011. godine, prateći dokument Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i uspostavi financijskog instrumenta za civilnu zaštitu za razdoblje 2014. – 2020., SEC(2011) 1632 završna verzija, 20.12.2011.) utvrđen je niz nedostataka u kapacitetu EU-a za odgovor na katastrofe koji bi se trebali riješiti novim zakonodavstvom.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije

Foto

grafi

ja 1

.

© EU/ECHO/Ezequiel Scagnetti, 2015.

06 Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije dopuna je ERCC-a: riječ je o „do-brovoljnom fondu” u kojem su udruženi resursi koje su države sudionice unapri-jed izdvojile za pružanje odgovora na katastrofe i koji se nalaze u stanju priprav-nosti te se mogu upotrijebiti samo na poziv Komisije. Dobrovoljni fond jedna je od brojnih inovacija uvedenih novom Odlukom radi uklanjanja nedostataka iz prethodnog mehanizma7. Fondom se ponajprije nastoji pomoći u postizanju sljedećih ciljeva: prelasku s reaktivne i ad hoc koordinacije na unaprijed planira-ni, prethodno zadani i predvidivi sustav te isplativom utvrđivanju i uklanjanju kritičnih nedostataka u kapacitetu za odgovor na katastrofe. Dobrovoljni fond objašnjen je u okviru 1.

10Uvod

Okv

ir 1

. Objašnjenje dobrovoljnog fonda

Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije (ili „dobrovoljni fond”) objedinjuje brojne timove za pomoć, stručnjake i opremu iz niza država članica EU-a. Ta se sredstva drže u pripravnosti i stavljaju na raspolaganje misijama civilne zaštite EU-a diljem svijeta čim se za to ukaže potreba.

Od pokretanja fonda u listopadu 2014. deset je država izdvojilo svoje resurse za odgovor, tj. „kapacitete”, u fond. Registrirano je 35 jedinica za odgovor (tj. modula), primjerice timovi za „potragu i spašavanje u grado-vima”, specijalizirani resursi za medicinsku evakuaciju zračnim putem, oprema za pročišćavanje vode, crpne jedinice velikog kapaciteta te timovi za gašenje šumskih požara. Trenutačno se registriraju dodatni resursi država članica.

Države koje sudjeluju u fondu mogu se koristiti financijskom potporom EU-a kako bi unaprijedile ponuđena nacionalna sredstva za odgovor, isplatile troškove certifikacije i osposobljavanja te pokrile i do 85 % troškova povezanih s prijevozom timova i sredstava u područja pogođena katastrofom.

Razvoj dobrovoljnog fonda (samo registrirani moduli – stanje 20. lipnja 2016.)

Broj

regi

strir

anih

mod

ula

Veličina dobrovoljnog fonda

Moduli u postupku registracije

Moduli registriranii dodani u fond

2. tromj. 2016.

1. tromj. 2016.

4. tromj. 2015.

3. tromj. 2015.

2. tromj. 2015.

1. tromj. 2015.

4. tromj.2014.

40

35

30

25

20

15

10

5

0

353432

2927

43

Izvor: Europska komisija; analiza koju je obavio Sud.

11Uvod

07 UCPM se može aktivirati na temelju zahtjeva za pomoć iz pogođenih zemalja ili na zahtjev UN-a8. Može se aktivirati i na zahtjev određene države članice EU-a radi potpore u pružanju konzularne pomoći građanima EU-a pogođenima katastrofom izvan Unije.

08 Aktivnostima prevencije, pripravnosti i odgovora pružaju se rješenja za (mogu-će) katastrofe unutar EU-a, no mehanizam se može aktivirati i za pružanje od-govora na katastrofe izvan Unije. Zapravo, od 224 zahtjeva za pomoć upućena u razdoblju 2002. – 2015., njih 63 % odnosilo se na katastrofe izvan EU-a, kako je prikazano na slici 1. Način djelovanja UCPM-a prikazan je u prilogu I.

8 Zahtjev za pomoć od 2014. godine mogu podnijeti i organizacije u sklopu UN-a te druge specijalizirane međunarodne organizacije: Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) i Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW).

Slik

a 1. Zahtjevi za pomoć u okviru UCPM-a (unutar i izvan EU-a)

Izvor: Europska komisija.

Unutarnji

Vanjski

2015.2014.2013.2012.2011.2010.2009.2008.2007.2006.2005.2004.2003.2002.

30

25

20

15

10

5

0

121312

13

14

1718

168

9

6

42

74

84

11104

10861

537

09 Države sudionice zadržavaju primarnu odgovornost u području civilne zaštite i određuju razinu pomoći na koju će se obvezati pri odgovoru na katastrofe te ko-liki će se dio te pomoći pružati u okviru UCPM-a. Komisija ne zapovijeda timovi-ma, modulima ni drugim sredstvima država sudionica i nema kontrolu nad njima te se oni raspoređuju na dobrovoljnoj osnovi. Umjesto toga, uloga je EU-a pružiti potporu državama sudionicama u jačanju prevencije katastrofa, pripravnosti i odgovora olakšavanjem suradnje i koordinacije. Pregled odnosa unutar UCPM-a prikazan je u prilogu II.

12Uvod

Financiranje UCPM-a

10 Godišnja odobrena proračunska sredstva za UCPM u razdoblju 2014. – 2016. prikazana su na slici 2. Za djelovanje mehanizma izdvojen je iznos od oko 50 mili-juna eura godišnje, a približno jedna trećina tog iznosa namijenjena je intervenci-jama u trećim zemljama. To obuhvaća sufinanciranje sredstvima EU-a za operacije prijevoza modula u pogođene zemlje. Troškove djelovanja timova civilne zaštite, kao i sredstava za civilnu zaštitu, snose države sudionice.

11 Komisija će 2017. godine provesti privremenu evaluaciju (međuevaluaciju) provedbe Odluke.

Slik

a 2. Izvršenje proračuna UCPM-a u razdoblju 2014. – 2016.

(u m

ilijun

ima e

ura)

Prevencija katastrofa i pripravnost unutar Unije

Prevencija katastrofa i pripravnost u trećim zemljama

Intervencije u okviru odgovora unutar Unije

Intervencije u okviru odgovora u trećim zemljama

2016.2015.2014.

60

50

40

30

20

10

0

12,0114,911,4

1 2016.: proračunski iznosi.

Izvor: Europska komisija; analiza koju je obavio Sud.

13Opseg revizije i revizijski pristup

12 Revizijom se nastojalo procijeniti je li Komisija bila djelotvorna u olakšavanju ko-ordinacije odgovora na katastrofe izvan Unije od uspostave UCPM-a 2014. godi-ne. To je ponajprije obuhvatilo olakšavanje koordinacije s državama sudionicama, drugim institucijama i agencijama EU-a, UN-om, pogođenim državama i drugim relevantnim dionicima. Razmotrili smo kako je ta koordinacija provedena u okviru postojećih struktura i procesa te smo ispitali prikupljanje, širenje i razmjenu infor-macija sa svim navedenim dionicima.

13 Revizijske kriterije utvrdili smo na temelju odredaba Odluke (vidi odlomak 4.). Opsegom revizije nismo obuhvatili aktivnosti prevencije i pripravnosti, djelotvor-nost samih intervencija ni izradu mehanizma.

14 Za detaljno ispitivanje odabrali smo tri međunarodne katastrofe pri kojima je bio aktiviran UCPM9. Odabir se temeljio na nizu kriterija, uključujući vrstu i opseg katastrofe, ulogu UCPM-a, veličinu odgovora EU-a i  geografsku rasprostranjenost. Obuhvatili smo sljedeće katastrofe: poplave u Bosni i  Hercegovini (svibanj 2014.), izbijanje bolesti uzrokovane virusom ebole u zapadnoj Africi ( ožujak 2014. –  siječanj 2016.) i potres u Nepalu (25. travnja 2015.). Detaljan pregled katastrofa obuhvaćenih ispitivanjem prikazan je u prilogu III.

15 Revizija je obavljena od prosinca 2015. do svibnja 2016. Sastali smo se s  predstavnicima Europske komisije10, Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), uključujući delegaciju EU-a (EUD) pri UN-u u Ženevi, i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Osim toga, sastali smo se s predstavnicima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA), Svjetske zdravstvene organizacija (SZO), Svjetskog programa za hranu (WFP) i Liječnika bez granica (MSF). Tijekom terenskog posjeta Bosni i Hercegovini (BiH) sastali smo se s  osobljem ureda posebnog predstavnika EUD-a/EU-a, snaga Europske unije (EUFOR), Programa UN-a za razvoj te s predstavnicima tijela vlasti na nacionalnoj, entitetskoj, kantonalnoj i općinskoj razini uključenih u odgovor na poplave, kao i s predstavnicima Crvenog križa BiH.

9 U razdoblju 2014. – 2015. upućena su 25 zahtjeva za pomoć izvan Unije. Odabrane tri katastrofe ubrajaju se među najveće odgovore za koje je bila potrebna znatna koordinacija.

10 Predstavnici iz glavnih uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (ECHO), zdravlje i sigurnost hrane (SANTE), međunarodnu suradnju i razvoj (DEVCO) te susjedstvo i pregovore o proširenju (NEAR).

14Opseg revizije i revizijski pristup

16 Naš se rad ponajprije temeljio na pregledu dokumenata koje su dostavili Europska komisija i ESVD. Revizori su imali pristup CECIS-u. Upitnikom na koji je odgovorilo 11 država sudionica prikupili smo gledišta korisnika o  mehanizmu i odgovorima na tri navedene krize. Sudjelovali smo i na konferenciji koju je Ko-misija organizirala u Luxembourgu u listopadu 2015. o stečenim iskustvima u vezi s izbijanjem ebole te na informativnom sastanku o pripremama za medicinske evakuacije (tzv. Medevac) luksemburške zračne službe spašavanja u veljači 2016.

15Opažanja

Komisija je upotrijebila uspostavljene koordinacijske strukture, no neke je alate mogla dodatno iskoristiti

Komisija je pravodobno aktivirala mehanizam za pružanje odgovora na hitne situacije, no boljom primjenom faze predupozorenja mogla je dobiti dodatno vrijeme za mobilizaciju resursa

17 Kada Komisija primi zahtjev za pomoć, mora o tome obavijestiti države sudionice što je prije moguće11. U sve tri navedene katastrofe Komisija je pravodobno obja-vila zahtjev te je time ispunila svoju obvezu neodgodivog obavješćivanja država sudionica.

18 Koordinirani odgovor EU-a na katastrofe službeno počinje aktiviranjem mehanizma nakon primitka zahtjeva za pomoć. Međutim, i prije podnošenja takvog zahtjeva mogu postojati znaci neposredne prijetnje od izbijanja kata-strofe. Prije aktiviranja mehanizma Komisija može, ali nije obvezna, pokrenuti hitnu situaciju u CECIS-u u tzv. „načinu predupozorenja”. Time se državama sudionicama omogućuje da mobiliziraju svoja sredstva prije mogućeg aktiviranja mehanizma. Način predupozorenja primijenjen je u sve tri katastrofe. Kad je riječ o poplavama u Bosni i Hercegovini (koje se mogu smatrati katastrofom „sporog nastanka”), ozbiljnost prijetnje već je bila jasna kad je stanje prirodne katastro-fe bilo objavljeno na lokalnoj razini. Međutim, način predupozorenja pokrenut je jedan dan kasnije, samo četiri sata prije službenog aktiviranja mehanizma. Ranijim pokretanjem načina predupozorenja moglo se dobiti dodatno vrijeme za mobilizaciju resursa.

19 Komisija nije vodila pisanu evidenciju o svim neformalnim kontaktima s  državama sudionicama koje imaju bliske veze s pogođenim zemljama i dobro poznaju prilike u njima. Takvom evidencijom omogućilo bi se praćenje prijašnjih slučajeva aktiviranja, što bi moglo pomoći u razvoju sustavnog pristupa, uz uštedu dragocjenog vremena u fazi aktiviranja i dobru pokrivenost država sudionica koje se nalaze u povoljnom položaju za pružanje pomoći pogođenoj zemlji.

11 Članak 16. stavak 3. točka (a) podtočka (i) Odluke.

16Opažanja

Timovi civilne zaštite EU-a olakšali su koordinaciju na terenu, no bilo je nedostataka u procesu njihova odabira i izvješćivanju s terena

20 Kad postoji potreba za koordinacijom EU-a na terenu nakon što subjekt koji je uputio zahtjev za pomoć prihvati ponude za pomoć država sudionica, Komi-sija bi trebala sastaviti tim EU-a za koordinaciju i procjenu civilne zaštite (tim EUCP-a) koji bi se odmah trebao rasporediti u pogođenu zemlju12. Cilj je tog tima koordinirati rad različitih timova i modula država sudionica na terenu13, pružati tehničke savjete i olakšati koordinaciju s pogođenom zemljom. Kako je prikaza-no u  prilogu I., timove odabire Komisija iz redova stručnjaka koje su predložile države sudionice, a svakom timu dodjeljuje se časnik za vezu kojeg raspoređuje Komisija.

21 Kad je riječ o katastrofama izvan Unije, raspoređivanje timova EUCP-a ne ovisi o odobrenju zemlje koja traži pomoć /pogođene zemlje. ERCC-u stoga nije za-branjeno slati državama sudionicama zahtjeve za predlaganje stručnjaka od-mah nakon primitka zahtjeva za pomoć. U slučaju Nepala i Bosne i  Hercegovine postojale su rane naznake da je riječ o velikim katastrofama te da će stoga koordinacija EU-a najvjerojatnije biti potrebna. Međutim, kako je prikazano na slici 3. i slici 4., od primitka službenog zahtjeva za pomoć do podnošenja zahtje-va u CECIS-u za predlaganje stručnjaka za prvi tim protekla su 21,4 sata u slučaju Bosne i Hercegovine, odnosno 22,8 sati u slučaju Nepala.

Slik

a 3. Kronologija odabira stručnjaka EUCP-a – Bosna i Hercegovina

Izvor: Europski revizorski sud.

12 Članak 16. stavak 3. točka (a) podtočka (ii) Odluke.

13 COM(2010) 600 završna verzija od 26. listopada 2010. „Za učinkovitiju europsku reakciju na katastrofe: uloga civilne zaštite i humanitarne pomoći”. Module mogu činiti sredstva za civilnu zaštitu ili ljudski resursi, ili njihova kombinacija.

6,415,921,44,152,6

sati

rok za ponude

zahtjev za stručnjake

zahtjev za pomoć

prihvaćanjepredupo-zorenje

poplave

100806040200

Vrijeme od podnošenja zahtjeva za pomoć do imenovanja tima EUCP-a: 1 dan i 19 sati

17Opažanja Sl

ika 

4. Kronologija odabira stručnjaka EUCP-a – Nepal

Izvor: Europski revizorski sud.

5,021,822,84,88,4

Vrijeme od podnošenja zahtjeva za pomoć do imenovanja tima EUCP-a: 2 dana i 2 sata

sati

prihvaćanjerok za ponude

zahtjev za pomoć

predupo-zorenje

zahtjev za stručnjake

potres

706050403020100

22 Zahtjevi za predlaganje stručnjaka šalju se preko CECIS-a, a rok se utvrđuje od slučaja do slučaja. Duljina roka razlikovala se: u Bosni i Hercegovini rok je određen na 15,9 sati (katastrofa sporog nastanka) nakon podnošenja zahtjeva za predlaga-nje stručnjaka, a u Nepalu na 21,8 sati (iznenadna katastrofa). Revizori nisu utvrdili dokaze o postojanju unutarnjih standarda u tom pogledu.

23 Nakon roka za predlaganje stručnjaka bilo je potrebno još 5 do 6 sati za njihov odabir i sastavljanje timova. Iako se zakonodavstvom utvrđuju visoki kriteriji za odabir stručnjaka, Sud je utvrdio da nije bio primijenjen unaprijed zadani pristup kako bi se odredile potrebne vrste stručnjaka i broj stručnjaka za svaku vrstu. Osim toga, nismo utvrdili dokaze o postojanju unaprijed zadanih kriterija u obliku kontrolnih popisa koji bi se primjenjivali tijekom procesa odabira svake pojedine vrste stručnjaka. Nepostojanje jasnih kriterija odabira konstatirano je u jednoj evaluaciji iz prosinca 2014.14, u kojoj se preporučuje uporaba „profila stručnjaka pri odabiru timova civilne zaštite”.

24 Unaprijed zadanim, standardnim sastavom tima na temelju vrste katastrofe i regi-je Komisija bi mogla uštedjeti dragocjeno vrijeme prije nego što pošalje početni zahtjev za predlaganje stručnjaka. Proces odabira iz redova predloženih kandi-data koji bi uslijedio mogao bi se ubrzati s pomoću preciznih kontrolnih popisa, čak i u vrijeme niskog kapaciteta u ERCC-u (npr. noćne smjene, vikendi). Takvim bi se procesom omogućila i izrada užeg popisa mogućih članova tima prije isteka konačnog roka za predlaganje stručnjaka.

14 ICF International, „Ex-post evaluation of Civil Protection Financial Instrument and Community Civil Protection Mechanism (recast) 2007. – 2013.” (Ex post evaluacija financijskog instrumenta za civilnu zaštitu i mehanizma Zajednice za civilnu zaštitu) (preinaka) 2007. – 2013.), završno izvješće, 16. prosinca 2014.

18Opažanja

25 Ne provodi se evaluacija uspješnosti stručnjaka. Iako evaluacija stručnjaka koje su predložile države sudionice može biti osjetljivo pitanje, primjenom strukturi-ranog pristupa evaluaciji i dokumentiranjem uspješnosti stručnjaka moglo bi se uštedjeti vrijeme tijekom postupka odabira. Primjer takvog procesa može se vi-djeti u misijama za promatranje izbora (EOM) koje financira EU15, gdje promatrači iz država članica redovito provode uzajamne evaluacije kako bi „vodili evidenciju o svojoj profesionalnoj uspješnosti i pojedinačnom ponašanju tijekom misija EU-a za promatranje izbora radi daljnjeg olakšavanja i poboljšanja procesa odabira koji provode države članice i Europska komisija”16.

26 Komisija bi trebala podupirati zajedničke procjene potreba sudjelovanjem stručnjaka EUCP-a i/ili pružati savjete o neophodnoj pomoći u skladu s potreba-ma17. Kada subjekt koji je zatražio pomoć (pogođena država ili tijelo UN-a) izrazi određene potrebe, ERCC se brine da se s pomoću CECIS-a o tome obavijeste sve države sudionice. Također postoje jasni dokazi koji pokazuju da su članovi timova EUCP-a sudjelovali u različitim postupcima procjene na terenu. U slučajevima u kojima su članovi timova EUPC-a integrirani u timove UNDAC-a u sklopu Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (UN OCHA), kao što je bilo u Nepalu, zajedničke procjene obično izrađuje UN. Međutim, takvom integracijom nena-mjerno se ograničava mogućnost utvrđivanja pojedinačnog doprinosa EU-a tim procjenama (vidi također odlomke 41. – 45.).

15 Europski instrument za demokraciju i ljudska prava.

16 Guidelines for EU Election Observer Evaluation (Smjernice za evaluaciju promatrača EU-a pri izborima) (Služba za instrumente vanjske politike 4), str. 1., prvi stavak.

17 Članak 16. stavak 3. točka (a) podtočke (ii) i (v) te članak 16. stavak 3. točka (b).

Stručnjaci EU-a u posjetu bolnici u Katmanduu nakon potresa

Foto

grafi

ja 2

.

© EU/ECHO/Pierre Prakash, 2015.

19Opažanja

27 Čak i kad koordinacija EU-a nije bila u potpunosti integrirana s  koordinacijom  UN-a, kao što je bilo u Bosni i Hercegovini, utvrdili smo samo ograničene dokaze o uzročnoj vezi između procjena potreba koje su na terenu proveli članovi timova EUCP-a i posebnih popisa potreba proslijeđenih državama sudionicama. Kvaliteta izvješćivanja razlikovala se među timovima EUCP-a, ali naglasak je uglavnom bio na razmjeni informacija te na planiranim i dovršenim aktivnostima. U dnevnim izvješćima nedostajali su posebni odjeljci posvećeni utvrđivanju i usmjerenom praćenju potreba.

Iako je uporaba dobrovoljnog fonda još bila ograničena u vrijeme kriza obuhvaćenih ispitivanjem, Komisija je imala aktivnu ulogu u proširenju područja njegove uporabe

Uporaba dobrovoljnog fonda bila je ograničena u vrijeme kriza obuhvaćenih ispitivanjem

28 Obveze Komisije prema državama sudionicama uključuju iznošenje pravodobnih preporuka na temelju potreba na terenu te upućivanje zahtjeva državama sudionicama da rasporede posebne resurse18. Kako bi mogla iznijeti relevantne preporuke za raspoređivanje resursa, Komisija treba imati saznanja o resursima koji su na raspolaganju za trenutačno raspoređivanje.

29 U vrijeme katastrofa obuhvaćenih ispitivanjem u dobrovoljnom je fondu bio registriran tek vrlo ograničen broj sredstava. Slijedom toga, Komisija općenito nije bila u mogućnosti iznijeti preporuke za raspoređivanje resursa ili zatražiti od država sudionica da rasporede kapacitete iz dobrovoljnog fonda.

30 U listopadu 2015., godinu dana nakon pokretanja dobrovoljnog fonda, u njemu je bilo registrirano tek nekoliko modula. Države sudionice koje su sudjelovale u ispitivanju navele su da glavni razlog sporog razvoja fonda leži u velikom administrativnom opterećenju u vezi s registracijom i certifikacijom jedinica/modula za odgovor, pri čemu u nekim slučajevima to može uključivati i dodatne administrativne mjere na nacionalnoj razini.

18 Članak 16. stavak 3. točka (b) Odluke.

20Opažanja

Komisija je imala aktivnu ulogu u proširenju kapaciteta dobrovoljnog fonda

31 U vrijeme izbijanja ebole nekoliko dionika naglasilo je potrebu za službom za medicinsku evakuaciju medicinskog osoblja i humanitarnih djelatnika na terenu. Pravnim okvirom19 propisana je samo općenita služba za „medicinsku evakuaciju žrtava katastrofa iz zraka”20, a nije predviđena posebno prilagođena služba za evakuaciju (potencijalno) zaraženih članova medicinskog osoblja i humanitar-nih djelatnika. Komisija je ipak preuzela aktivnu ulogu, poticanjem fleksibilnog pristupa i zalaganjem da se u dobrovoljni fond uključe dodatni kapaciteti. Iako je SZO bila jedini subjekt ovlašten za upućivanje zahtjeva za medicinske evakuacije (tzv. „Medevac”), ERCC je imao važnu ulogu središnjeg tijela te je u različitim fa-zama procesa medicinske evakuacije pružao odgovore na pitanja dionika (SZO-a, država sudionica, agencija UN-a, NVO-ova itd.) i odlučivao o uporabi zrakoplova iz dobrovoljnog fonda. Koordinacija i suradnja potrebne za razvoj tih kapaciteta opisane su u odlomku 66.

32 Kao izravni odgovor na nedostatak medicinskog osoblja tijekom izbijanja ebole, Komisija je uspostavila zdravstvenu jedinicu EU-a kao novu sastavnicu u okviru dobrovoljnog fonda radi mobiliziranja medicinskih stručnjaka i stručnjaka za jav-no zdravlje te timova za operacije pripravnosti ili odgovora unutar ili izvan EU-a21.

33 ECDC je dao važan doprinos odgovoru EU-a na izbijanje ebole svojim „brzim pro-cjenama rizika” i koordinacijom raspoređivanja epidemioloških stručnjaka ECDC-a i država članica u pogođenu regiju (međutim, to se uglavnom dogodilo nakon što je dosegnut najveći broj slučajeva, kako je prikazano u prilogu IV.). Uredba o osnivanju ECDC-a22 ne sprečava ga da rasporedi epidemiologe u zemlje izvan EU-a. Međutim, postojeći financijski i administrativni aranžmani u okviru ECDC-a, kao i između Komisije i ECDC-a, nisu pogodni za raspoređivanje izvan EU-a u velikom opsegu, posebice u sklopu UCPM-a. ECDC ne raspolaže ključnim oso-bljem i procesima za potporu održivom raspoređivanju, a budući da je u okviru svojih ovlasti prvenstveno usmjeren na prijetnje kojima može biti izložen EU, nisu dostupna posebna proračunska sredstva za potporu takvih operacija izvan Unije. U nedostatku posebnog mehanizma EU-a za raspoređivanje epidemiologa, stručnjaci su raspoređivani u okviru Globalne mreže SZO-a za upozorenje i odgo-vor na izbijanje bolesti. Međutim, u skladu s odredbama kojima se uređuje takvo raspoređivanje primjenjuju se ograničenja u pogledu informiranja i stručnjaci nisu mogli podnositi izvješća izravno ECDC-u i Komisiji.

19 Provedbena odluka Komisije 2014/762/EU od 16. listopada 2014. o utvrđivanju pravila za provedbu Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i o stavljanju izvan snage odluka Komisije 2004/277/EZ, Euratom i 2007/606/EZ, Euratom (SL L 320, 6.11.2014., str. 1.).

20 Prilog II. točka 10. Provedbenoj odluci.

21 Ta je sastavnica operativna od početka 2016., a u svibnju 2016. mobiliziran je tim u kojem su sudjelovali epidemiolozi ECDC-a kako bi se odgovorilo na izbijanje žute groznice u Africi.

22 Uredba (EZ) br. 851/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (SL L 142, 30.4.2004., str. 1.).

21Opažanja

Delegacije EU-a pružile su znatnu potporu timovima civilne zaštite EU-a

34 Delegacija EU-a (EUD) u pogođenoj državi ima obvezu pružati logističku potporu timovima EUCP-a, koji se, zauzvrat, trebaju povezati s EUD-om23. U svim kriza-ma obuhvaćenima ispitivanjem EUD je pružio, u okviru raspoloživih kapaciteta, znatnu potporu u pogledu logistike, sigurnosne zaštite, olakšavanja sastanaka s lokalnim tijelima, savjeta i usluga prevođenja pri suradnji s lokalnim osobljem24.

35 Revizori su utvrdili dokaze o djelotvornoj suradnji između stručnjaka EUCP-a i EUD-a. Timovi EUCP-a redovito su dijelili informacije s osobljem EUD-a. Timovi EUCP-a koristili su se prostorijama EUD-a kao bazom za svoje operacije i u njima su održavali redovite koordinacijske sastanke.

36 Nacionalna tijela u Bosni i Hercegovini zatražila su od misije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike „EUFOR Althea” pružanje potpore za prvi odgo-vor. Komisija je od samog početka uključila EUFOR u koordinacijske sastanke koje je organizirao ERCC, što je omogućilo EUFOR-u da pruži informacije o mjerama koje je poduzeo. Koordinaciju na terenu između tima EUCP-a i EUFOR-a u prvom je redu olakšavao ured EUD-a / posebnog predstavnika EU-a, koji je usto koordi-nirao aktivnosti različitih dionika EU-a i misija država članica. U tom je kontekstu tim EUCP-a primio izravnu pomoć EUFOR-a koji je omogućio uporabu helikoptera za izvođenje procjene stanja iz zraka i terenski posjet.

37 Razina osviještenosti o kapacitetima koje UCPM može ponuditi i o tome kako bi pogođene zemlje trebale zatražiti pomoć razlikovala se među EUD-ima u po-gođenim zemljama. U EUD-ima ne postoje posebne „kontaktne točke za civil-nu zaštitu”. Iako je EUD u BiH imao prethodnih iskustava u vezi s aktiviranjem Mehanizma, osviještenost EUD-a o mogućnostima koje nudi UCPM u zemljama pogođenima izbijanjem ebole bila je ograničena na početku krize unatoč obavi-jesti koju je dostavio GU ECHO 2012. godine25. Na sastanku Odbora za sigurnost zdravlja u kolovozu 2014. GU ECHO obavijestio je države članice da je poduzeo inicijativu za ostvarivanje kontakta s pogođenim zemljama, no nismo mogli dobi-ti izravne dokaze o proaktivnim koracima koje je poduzela Komisija, ni izravno ni preko ESVD-a, kako bi potakla pogođene zemlje da zatraže aktiviranje.

23 Članak 16. stavak 5. Odluke.

24 U Nepalu, dva mjeseca prije izbijanja potresa, voditelj delegacije EU-a upozorio je na nedostatnu razinu pripravnosti EUD-a u slučaju najgoreg mogućeg ishoda. Iako je razmjer katastrofe bio vrlo ozbiljan, bio je manje ozbiljan od razmjera predviđenog najgorim mogućim ishodom te je stoga EUD mogao pružiti potrebnu potporu timu EUCP-a.

25 Komisija je 2012. i krajem 2014. poslala obavijesti voditeljima delegacija EU-a s objašnjenjem načina djelovanja UCPM-a i načina na koji pogođene zemlje mogu zatražiti pomoć.

22Opažanja

26 Članak 16. stavak 11. Odluke.

27 Članak 16. stavak 2. Odluke. Obveza u pogledu integracije koordinacije primjenjuje se samo u vezi s UN OCHA-om, a ne i drugim organizacijama UN-a.

28 Nacrt operativnih smjernica za suradnju na terenu između timova civilne zaštite EU-a i timova UNDAC-a: Odbor za civilnu zaštitu, Razmjena informacija o tekućim aktivnostima, 21. i 22. listopada 2009.

Komisija je upotrijebila postojeću terensku mrežu GU-a ECHO, no mogla je težiti postizanju veće sinergije u području civilne zaštite

38 Nakon aktiviranja mehanizma Komisija bi trebala težiti postizanju veće sinergije između UCPM-a i drugih instrumenata EU-a, posebno u pogledu humanitarne pomoći EU-a26. Pravilima za provedbu Odluke Komisije sinergije se ne uređuju izričito i Komisija nije utvrdila praktične korake potrebne za ostvarivanje sinergija. Analizom triju navedenih katastrofa utvrdili smo napore uložene u koordinaciju i povezivanje s drugim instrumentima, posebno u pogledu humanitarne i razvoj-ne pomoći, no uglavnom je bila riječ o aktivnostima koje su se poduzimale na ad hoc osnovi.

39 U sva tri ispitana slučaja stručnjaci iz terenske mreže GU-a ECHO bili su raspore-đeni na terenu istodobno s timovima i modulima EUCP-a te su pružali informacije ERCC-u i sudjelovali na koordinacijskim sastancima. Na taj je način Komisija dobro iskoristila postojeću mrežu pri svojem sveukupnom odgovoru.

40 Međutim, moguće sinergije između područja civilne zaštite i humanitarne po-moći nisu u potpunosti iskorištene. Osoblje iz terenske mreže GU-a ECHO čine stručnjaci iz sustava humanitarne pomoći UN-a, no oni obično nisu posebno osposobljeni u pitanjima civilne zaštite. U izvješću o iskustvu stečenom u Nepalu Komisija prihvaća da bi se „civilna zaštita pri procjenama mogla više/brže koristiti partnerskom mrežom u području humanitarne pomoći”.

Komisija je poštovala vodeću ulogu Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja (UN OCHA) i uspostavila je fleksibilne koordinacijske strukture u skladu s općim ustrojem koji je postavio UN

41 Prema pravnom okviru koordinacijske aktivnosti Komisije trebale bi se u pot-punosti integrirati u sveukupna koordinacijska nastojanja Ureda UN-a za koordi-naciju humanitarnih pitanja (UN OCHA), uz poštovanje vodeće uloge tog Ureda27. Iako „potpuna integracija” nije dodatno definirana, u nacrtu operativnih smjerni-ca za suradnju na terenu između timova EUCP-a i timova UNDAC-a navode se tri područja u kojima je „potpuna integracija moguća i poželjna”: procjena, koordi-nacija i upravljanje informacijama28.

23Opažanja

42 Stupanj integracije u sustav UN-a u praksi obuhvaća širok raspon aktivnosti. Može biti riječ o zajedničkim misijama EU-a/UNDAC-a za izvođenje procjena, integra-ciji timova EUCP-a u koordinacijski operativni centar na terenu (OSOCC) koji je uspostavio UNDAC, usporednim timovima EU-a i timovima UNDAC-a, a moguće je da se tim UNDAC-a uopće ne uspostavi, tj. ne postoji „univerzalni” pristup. U kojoj će se mjeri timovi EUCP-a uklopiti u sveukupnu koordinacijsku strukturu uvelike ovisi o kontekstu: što je veći doprinos EU-a operacijama spašavanja, to je veća potreba za snažnom koordinacijskom ulogom EU-a.

43 To se pokazuje u slučaju triju katastrofa obuhvaćenih ispitivanjem, gdje su uspo-stavljene vrlo raznolike koordinacijske strukture s UN-om. U Bosni i Hercegovini nije uspostavljen tim UNDAC-a te su rezidentni koordinator UN-a i voditelj dele-gacije EU-a/EUSR-a postigli neslužbeni dogovor da timu EUCP-a dodijele zadaću koordinacije pomoći koja je pristizala u području civilne zaštite. Istodobno je EU poštovao vodeću ulogu UN-a u pogledu koordinacije humanitarne pomoći koja se odvijala u okviru „sustava klastera”29 koji je uspostavljen Programom UN-a za razvoj u Bosni i Hercegovini. U Nepalu su timovi EUCP-a bili integrirani u struk-turu OSOCC-a i sustav klastera koje je uspostavio UN. Tijekom izbijanja ebole stručnjaci EU-a bili su raspoređeni u timove UNDAC-a kao pridruženi članovi. Iako su se ti slučajevi razlikovali, Sud je utvrdio da je Komisija u sva tri slučaja poštova-la vodeću ulogu UN-a.

44 Zbog integracije stručnjaka EUCP-a u strukturu OSOCC-a koju je UN uspostavio u Nepalu bilo nam je teško utvrditi precizan i zaseban doprinos EU-a sveuku-pnim koordinacijskim naporima i njegovu dodanu vrijednost. Iako je u izvješćima o aktivnostima tima EUCP-a naglašen redoviti kontakt s modulima raspoređenima u okviru UCPM-a te iako su tim izvješćima ERCC-u i državama sudionicama pruže-ne informacije iz prve ruke, koordinacija među modulima uglavnom se obavljala u okviru sustava UN-a (npr. dodjela operativnih područja ili konkretnih zadaća).

45 Premda se časnici za vezu i stručnjaci EUCP-a iz regionalnih mehanizama poput UCPM-a mogu rasporediti u OSOCC-e koje uspostavlja UN, njihovom integracijom „regionalne organizacije ne dobivaju dovoljnu osnovu za olakšavanje operativ-ne koordinacije svojim članovima”30. UN je stoga 2016. godine Komisiji povjerio zadaću da preciznije definira posebnu ulogu regionalnih koordinacijskih mehani-zama u sklopu operacija OSOCC-a. Time se nastoji poboljšati operativnu koordi-naciju među vlastitim članovima, pri čemu bi se omogućile uspješnije zajedničke analize stanja i procjene potreba31.

29 Klasteri su skupine koje čine humanitarne organizacije iz UN-a i izvan UN-a u svakom od glavnih sektora humanitarnog djelovanja, npr. voda, zdravlje. Osnivaju se kad u sektoru postoje jasne humanitarne potrebe, odnosno kad unutar sektora postoje brojni dionici i kad je nacionalnim tijelima potrebna potpora pri koordinaciji.

30 GU ECHO, 2016., „A new role for regional coordination mechanisms in the framework of the OSOCC” (Nova uloga regionalnih koordinacijskih mehanizama u okviru OSOCC-a), dokument za raspravu na skupu Humanitarian Networks and Partnership Week (Tjedan humanitarnih mreža i partnerstva), Ženeva, 2. – 5. veljače.

31 Ibid.

24Opažanja

46 Suradnja se uvelike temelji na visokoj razini povjerenja te osobni odnosi igraju važnu ulogu. Međutim, Komisija je potvrdila potrebu za formaliziranjem svo-jega odnosa s Uredom UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (UN OCHA) i  drugim agencijama UN-a radi jačanja suradnje i koordinacije u mjerama priprav-nosti i  odgovora na katastrofe. Komisija je od 2015. potpisala službene sporazu-me o  suradnji s  Uredom UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (UN OCHA) i  Svjetskim programom za hranu (WFP), a planira se potpisivanje sporazuma sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Komisija je poduzela korake kako bi se zajamčio neometan prijelaz na fazu oporavka

47 Pred kraj katastrofe, u završnoj fazi odgovora u području civilne zaštite, Komisija ima obvezu olakšati postizanje neometane primopredaje među svim relevan-tnim dionicima32. U tom su cilju održani sastanci u vezi s primopredajom u sve tri navedene katastrofe radi jamčenja neometanog prijelaza na humanitarnu pomoć / daljnja ulaganja (vidi okvir 2.).

48 U sve tri katastrofe UN, Svjetska banka i Europska komisija obavile su zajedničku procjenu potreba nakon katastrofe. Nakon poplava u Bosni i Hercegovini ERCC je aktivno sudjelovao u odabiru stručnjaka za procjenu potreba u pogledu oporav-ka i proveo je pripremnu misiju u vezi s tim. Osim toga, GU ECHO blisko je surađi-vao s GU-om NEAR ususret međunarodnoj donatorskoj konferenciji za BiH koja je održana u srpnju 2014.

32 Članak 16. stavak 3. točka (e) Odluke.

Okv

ir 2

. Koordinacija prijelaza na fazu oporavka u Bosni i Hercegovini

Austrijski modul za pročišćavanje vode u Posavskom kantonu u Bosni i Hercegovini može poslužiti kao primjer temeljite primopredaje. Tijekom završne faze dostavljanja pomoći tim EUCP-a dogovorio je u suradnji s lokal-nom radnom skupinom, u kojoj su sudjelovali predstavnici lokalnih tijela vlasti, dobavljača vode, međunarod-nih timova i nekoliko NVO-ova, strategiju za osiguranje vode za piće sve dok se dovoljan broj izvora ne ispita i, po potrebi, pročisti. To je dovelo do potrebe da austrijski tim produlji svoj boravak za još dva mjeseca. Njihov veliki kapacitet omogućio je postupno povlačenje drugih timova, a također je zajamčio povezivanje radne skupine s nacionalnim klasterom WASH33, pod vodstvom UNICEF-a.

33 WASH (engl. water, sanitation, hygiene): voda, sanitarne usluge i higijena.

25Opažanja

34 Europski informacijski sustav za odgovor na hitne situacije i katastrofe. EDRIS je mrežni informacijski sustav koji služi za utvrđivanje doprinosa EU-a u vidu humanitarne pomoći. EDRIS nije dio UCPM-a.

Komisija je uspostavila okvir za prikupljanje, širenje i razmjenu informacija, no ima prostora za poboljšanje izvješćivanja

Komunikacijska platforma Komisije CECIS koristan je alat za dijeljenje informacija, ali potrebna su dodatna poboljšanja kako bi se pojačao njezin učinak

49 Dijeljenje informacija čini srž UCPM-a i ima ključnu ulogu u djelotvornoj koor-dinaciji. Dijeljenje informacija olakšano je zahvaljujući CECIS-u, ključnom ko-munikacijskom alatu ERCC-a. Riječ je o središnjoj platformi za objavu ažuriranja o hitnim situacijama tijekom njihova razvoja, distribuciju informacijskih proizvo-da i izradu pregleda o zatraženoj, ponuđenoj, prihvaćenoj ili odbijenoj pomoći.

50 Pregled pomoći ključna je funkcija CECIS-a pri odgovoru na katastrofu. Države sudionice izričito su naglasile da cijene tu funkciju. Međutim, utvrdili smo da ima prostora za njezino poboljšanje, i u načinu prikaza i u učinkovitosti izrade pregle-da. Na primjer, iako aplikacija nudi sažeti pregled zahtjeva i ponuda, ne prikazu-je ukupan broj prihvaćenih ponuda i nepodmirenih potreba po zahtjevu, a ne prikazuje ni status zahtjeva. Zahtjeve kojima je udovoljeno potrebno je razlikovati od zahtjeva za koje se još očekuju ponude, no takve se informacije mogu dobi-ti samo ručno. To je težak zadatak kad postoji velik broj zahtjeva. Zbog takvih ograničenja sažeti pregled težak je za čitanje, a narušava se i sposobnost ERCC-a da državama sudionicama osigura središnji pregled u stvarnom vremenu. Države sudionice potvrdile su da je to bitno ograničenje.

51 Dodatan je problem vođenje evidencije o svim doprinosima u naravi i financij-skim doprinosima pri višeslojnim krizama (poput izbijanja ebole), gdje se pomoć u području civilne zaštite često preklapa s humanitarnom pomoći. U izvješću o stečenom iskustvu u vezi s izbijanjem ebole Komisija je naglasila nedostat-ke EDRIS-a34 i navela neposredne mjere koje su poduzete kako bi se ublažili ti nedostatci. Komisija je u travnju 2016. omogućila poveznicu u stvarnom vremenu između EDRIS-a i CECIS-a radi pružanja objedinjenog pregleda pomoći u područ-ju civilne zaštite i humanitarne pomoći. Ta funkcija nije bila dostupna u vrijeme revizije te nismo bili u mogućnosti procijeniti njezinu korisnost.

26Opažanja

52 Nemogućnost pristupa CECIS-u s pomoću mobilnih uređaja važno je ograničenje timovima EUCP-a raspoređenima na terenu. Pojednostavnjenim pristupom (samo za čitanje) sažetom pregledu zahtjeva i ponuda (vidi odlomak 50.) omogućio bi se potpuni pregled prihvaćenih i otvorenih ponuda EU-a te bi se timovima stvorili uvjeti za dodatno olakšanje koordinacije na terenu.

53 Poruke koje razmjenjuju ERCC i države sudionice (tijekom katastrofe mogu se razmijeniti stotine takvih poruka) moguće je filtrirati u dnevniku CECIS-a samo uz poteškoće. Analizom dnevnika utvrdili smo da se ne pravi razlika između opera-tivnih poruka i administrativne komunikacije35, zbog čega brzo praćenje važnih operativnih pitanja može biti otežano. Unutarnjom revizijom CECIS-a koju je Komisija obavila 2012. godine naglašena je nedovoljna uporaba sustava filtriranja, posebno u slučaju država sudionica, i preporučeno je da se provede kampanja za podizanje razine osviještenosti usmjerena na dežurne službenike ERCC-a i države sudionice. Unatoč činjenici da je takva kampanja provedena, stanje se uglavnom nije promijenilo.

54 Trenutačni postupak za unos zahtjeva za potporu prijevoza u velikom se dijelu obavlja ručno i stoga oduzima mnogo vremena i ERCC-u i državama sudionicama. Time se stvara nepotrebno administrativno opterećenje, posebice u kontekstu početka krize. Korisne informacije o isporuci pomoći (vrijeme polaska, vrijeme dolaska itd.) nisu unesene u bazu podataka CECIS-a i dostupne su samo u obras-cima na papiru te ih informacijski sustav ne može iskoristiti za izradu izvješća i pregleda prijevoza.

Informacijski proizvodi i karte razmjenjivali su se u velikom opsegu i postoje naznake da su bili korisni

55 Komisija bi trebala razmjenjivati procjene i analize sa svim relevantnim partneri-ma36. U sve tri katastrofe obuhvaćene ispitivanjem utvrdili smo dovoljne dokaze da je Komisija razmjenjivala procjene i analize s državama sudionicama redo-vitom objavom poruka u vezi sa civilnom zaštitom, izvješća o stanju i novosti o krizama u CECIS-u.

35 Na primjer, istodobno postoji nekoliko vrsta komunikacije: važne operativne poruke (poput zahtjeva za pomoć ili relevantnih logističkih informacija), administrativna komunikacija (poput zahtjeva za sufinanciranje prijevoza i bespovratna sredstva), izvješća i zapisnici sa sastanaka.

36 Članak 16. stavak 3. točka (a) podtočka (iii) Odluke.

27Opažanja

56 Služba Komisije za upravljanje hitnim situacijama u okviru programa Copernicus, koja pruža geoprostorne informacije na temelju satelitskog daljinskog istraživa-nja, bila je aktivirana u sve tri navedene katastrofe. Izrada karata bila je koordini-rana sa službom UN-a za kartiranje UNOSAT37 i revizori nisu utvrdili dokaze da je došlo do udvostručavanja napora. Kartama izrađenima u okviru sustava Coper-nicus moglo se pristupiti na javno dostupnim internetskim stranicama programa Copernicus38.

57 Za svaku od katastrofa obuhvaćenih ispitivanjem izrađen je velik broj karata, no teško je utvrditi dokumentirane dokaze o relevantnosti tih karata u vrijeme pružanja odgovora na katastrofe. Revizori su ipak utvrdili jedan slučaj u kojem je karta izrađena u okviru programa Copernicus dala izravan doprinos procesu odlučivanja tijekom poplava u Bosni i Hercegovini (vidi okvir 3.).

Komisija je organizirala integrativne sastanke kojima se nastojalo promicati razmjenu informacija s tijelima EU-a i usklađenost u pružanju pomoći

58 Od Komisije se očekuje da svoje procjene i analize ne dijeli samo s partnerima u području civilne zaštite već i s ESVD-om kako bi se time zajamčila usklađenost između operacija civilne zaštite i sveukupnih odnosa Unije s pogođenom ze-mljom39. Komisija također može poduzeti dodatne ili dopunske mjere potpore kako bi se zajamčila usklađenost u pružanju pomoći40. U sve tri katastrofe obu-hvaćene ispitivanjem GU ECHO organizirao je sastanke za koordinaciju među službama za sve relevantne GU-ove, agencije EU-a i ESVD41, pri čemu je ERCC poslužio kao središnja platforma za sazivanje sastanaka. Pribavili smo dokaze koji daju naznake da su ti sastanci bili integrativni i da se njima nastojalo smanjiti rizik od preklapanja/udvostručavanja napora pri odgovoru EU-a na katastrofe.

37 Raspolažemo dokazima o dijalogu između UNOSAT-a i ERCC-a i utvrdili smo da te dvije službe imaju uzajamni pristup alatima svake službe.

38 http://emergency.copernicus.eu/mapping/.

39 Članak 16. stavak 3. točka (a) podtočka (iii) i članak 16. stavak 4. Odluke.

40 Članak 16. stavak 8. Odluke.

41 BiH: GU NEAR i EUFOR; Ebola: GU DEVCO, GU FPI, GU SANTE, GU MOVE, GU RTD, ECDC, Eurocontrol; Nepal: GU DEVCO i GU FPI.

Okv

ir 3

. Karta izrađena u okviru programa Copernicus doprinijela je poboljšanom odlučivanju u Bosni i Hercegovini

Općina Odžak, u Posavskom kantonu u sjevernoj Bosni i Hercegovini, bila je u svibnju 2014. teško pogođena poplavama do kojih je došlo izlijevanjem rijeke Save. Danski tim, smješten u Modriči, bio je 26. svibnja 2014. spreman za isisavanje vode u posebno teško poplavljenom dijelu Odžaka. Nakon što je u kasnijoj fazi uz pot-poru lokalnih inženjera i danskih tehničkih stručnjaka ponovno uspostavljena lokalna crpna postaja, danski i njemački timovi zajedno su procijenili područje s pomoću karata izrađenih u okviru programa Copernicus, tj. službe EU-a za kartiranje. Karte je dostavio koordinacijski operativni centar EU-a na terenu, smješten na nogometnom stadionu u Orašju. Karte su poslužile za utvrđivanje dubine blata i stanja zemljišta ispod blata. Zaključeno je da sigurnost neće biti ugrožena ako se jednostavno kopa dublje i pusti vodu da isteče u zemlju, umjesto da se odabere mogućnost isisavanja, za koju je potrebno mnogo više vremena. Osim toga, kopanjem se otklonila potreba za premještanjem vode nakon isisavanja. Bez takve karte tim ne bi mogao pravilno proci-jeniti stanje i najvjerojatnije ne bi preuzeo rizik kopanja umjesto isisavanja.

28Opažanja

42 Zajednička istraživačka misija GU-a ECHO i ESVD-a u Nepalu preporučila je 2013. godine plan pripravnosti EU-a za jačanje koordinacije u pogledu konzularnih pitanja (ta je preporuka ponovno naglašena u misiji praćenja 2014. godine). Iako je takva proaktivna posebna misija primjer dobre prakse, plan pripravnosti nije izrađen.

59 Komisija je od samog početka analiziranih kriza uključila ESVD (i središnji ured i EUD-e) u koordinacijske sastanke i redovitu razmjenu informacija. ERCC je zapravo bio u kontaktu s ESVD-om i prije svakog službenog aktiviranja UCPM-a. Ni u jednoj od katastrofa obuhvaćenih ispitivanjem države članice nisu zatražile aktiviranje UCPM-a za dobivanje potpore civilne zaštite u vezi s konzularnom pomoći. Međutim, u slučaju Nepala ESVD je aktivirao svoj internetski konzularni alat (CoOL) kako bi dijelio informacije s državama članicama i ERCC-om. GU ECHO uglavnom je dostavljao ESVD-u informacije o letovima koje su se temeljile na pregledima iz CECIS-a42.

60 Koordinacija i suradnja među službama Komisije u cjelini se dobro odvijala. GU DEVCO pokazao je fleksibilnost u pružanju rane dodatne humanitarne po-moći GU-u ECHO tijekom izbijanja ebole preraspodjelom financijskih sredstava iz pričuve B EDF-a, kao i brzim raspoređivanjem svojih mobilnih laboratorija za kemijska, biološka, radiološka i nuklearna ispitivanja (CBRN). Osim toga, GU ECHO i GU DEVCO tijesno su koordinirali svoje aktivnosti u vezi s konferencijom na viso-koj razini u ožujku 2015. tijekom izbijanja ebole.

Radna skupina za ebolu djelovala je kao forum za razmjenu informacija te je time povećala vrijednost odgovora na hitne situacije, no trebalo ju je uspostaviti ranije

61 Izbijanje ebole u zapadnoj Africi bilo je s gledišta UCPM-a netipična katastrofa. Reakcija Komisije i agencija EU-a na početna izvješća o izbijanju ebole bila je brza: ECDC je odaslao svoju prvu brzu procjenu rizika u vezi s izbijanjem ebole u ožuj-ku 2014., europski mobilni laboratorij raspoređen je u regiju u travnju, Odbor za zdravlje i sigurnost raspravljao je o izbijanju ebole nekoliko puta od travnja do kolovoza 2014., a financijska sredstva brzo su mobilizirana za ključne partnere GU-a ECHO. Međutim, pri početnom odgovoru izostao je strateški pristup i nije donesena odluka o tome tko bi trebao imati vodeću ulogu. Nakon eskalacije krize i proglasa SZO-a od 8. kolovoza2014. da je riječ o javnozdravstvenom događaju od međunarodne važnosti (PHEIC) organizirani su koordinacijski sastanci, no oni često nisu bili usmjereni na rezultate te su im nedostajale jasne točke u pogledu mjera koje bi trebalo poduzeti i praćenju provedbe tih mjera.

29Opažanja

62 Približno šest tjedana nakon što je Europsko vijeće na sastanku 30. kolovoza 2014. pozvalo na povećanu koordinaciju i donošenje sveobuhvatnog okvira za odgo-vor, uspostavljena je u listopadu 2014. radna skupina za ebolu. Ta je skupina obli-kovana tijekom rujna, a u tjednima nakon toga pretrpjela je brojne izmjene. Sve se to događalo nekoliko mjeseci nakon početnog izbijanja ebole. Na kraju listopa-da Europsko vijeće imenovalo je povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama koordinatorom EU-a za ebolu radi pružanja političke koordinacije.

63 Koordinator je odigrao važnu ulogu u skretanju pozornosti država članica na kritične mjere i potporu potrebnu za povećanje opsega odgovora (npr. organi-ziranjem zajedničkog posjeta zapadnoj Africi u listopadu 2014. te sastancima na visokoj razini i donatorskom konferencijom u Bruxellesu u ožujku 2015.). Kako je prikazano u prilogu V., iako su to bile potrebne aktivnosti, uslijedile su nakon što je već dosegnut najveći broj slučajeva bolesti.

64 Uspostavu radne skupine za ebolu, koja je djelovala u okviru ERCC-a, pozdravili su svi dionici kao važan korak u jačanju koordinacije i razvoju odgovora EU-a. Ovlasti radne skupine za ebolu bile su operativne prirode i uključivale su jamče-nje komplementarnosti i utvrđivanje sinergija. Njezin je pristup bio integrativan: na sastancima radne skupine za ebolu, uz službe Komisije, sudjelovali su ESVD, agencije EU-a, tajništvo Vijeća i države članice (uključujući pojedine nacionalne koordinatore za ebolu), predstavnici SZO-a, OCHA-e, WFP-a, IHP-a43 te nekoliko NVO-ova aktivnih na prvoj crti odgovora. Brojni dionici naglasili su posebnu važnost ažuriranih izvješća o stanju u stvarnom vremenu koja su dostavljali EUD-i i predstavnici terenske mreže GU-a ECHO. Utvrdili smo da je radna skupina za ebolu prvenstveno služila kao platforma za razmjenu informacija, a ne kao tijelo za donošenje odluka.

65 Unatoč nekim nedostatcima u upravljanju informacijama (preopterećenje infor-macijama, neažurirani popisi za distribuciju u nekim slučajevima), radna skupina za ebolu doprinijela je jamčenju veće koordinacije i usklađenijeg pružanja odgo-vora. To se može ilustrirati s pomoću sljedeća tri slučaja:

(a) Tijekom rasprava na sastancima radne skupine za ebolu pokazalo se da su za kraj listopada 2014. bile predviđene dvije zasebne terenske misije: misija ESVD-a i misija Komisije (GU ECHO, GU DEVCO, GU SANCO i GU FPI). Izradom zajedničkog izvješća o misiji poduzeti su koraci kako bi se smanjio rizik od preklapanja i udvostručavanja napora.

43 Međunarodno humanitarno partnerstvo (IHP) mreža je koju čini sedam europskih agencija za upravljanje hitnim situacijama. Države članice IHP-a također su države sudionice UCPM-a, no na sastancima radne skupine za ebolu one su predstavljale svoje aktivnosti kao članice IHP-a.

30Opažanja

(b) GU SANTE dostavljao je Odboru za zdravlje i sigurnost informacije razmije-njene u okviru radne skupine, a te su informacije također olakšale planiranje i osmišljavanje radionica koje su organizirali GU SANTE i GU ECHO (npr. o pita-njima sigurnosti i kontrole te o europskoj zdravstvenoj jedinici).

(c) Osoblje ECDC-a i epidemiolozi obuhvaćeni programima ECDC-a za stipendira-nje bili su raspoređeni u okviru Globalne mreže SZO-a za upozorenje i odgo-vor na izbijanje bolesti (GOARN) kako bi se pružila potpora epidemiološkim istragama na lokalnoj razini, uključujući otkrivanje slučajeva i praćenje kon-takata. Iako se smatra da se suradnja epidemiologa i SZO-a u cjelini odvijala dobro, ECDC je izvijestio radnu skupinu za ebolu da su se raspoređeni struč-njaci suočavali sa znatnim logističkim poteškoćama. Slijedom toga, GU ECHO pokrenuo je misiju radi utvrđivanja načina za poboljšanje potpore timovima.

66 Činjenica da se tijekom izbijanja ebole nije jamčila medicinska evakuacija (tzv. Medevac) za (potencijalno) zaražene međunarodne zdravstvene i humanitarne djelatnike odvratila je neke pojedince od prihvaćanja raspoređivanja u regiju. Suradnja GU-a ECHO, GU-a SANTE i SZO-a unutar radne skupine za ebolu i izvan nje radi uspostave sustava EU-a za medicinsku evakuaciju primjer je djelotvorne koordinacije, no za to je bilo potrebno mnogo vremena uzimajući u obzir hitnost i ključnu važnost takve potrebe (vidi okvir 4.).

Okv

ir 4

. Razvoj sustava EU-a za medicinsku evakuaciju bio je složena i dugotrajna radnja

Liječnici bez granica (MFS) naglasili su u kolovozu 2014. neodgodivu potrebu za medicinskim evakuacijama humanitarnih i zdravstvenih djelatnika, a to su učinili i Ujedinjeni narodi u rujnu 2014.44 GU ECHO tijesno je surađivao s GU-om SANTE i SZO-om na razvoju standardnih operativnih postupaka za sustav EU-a za medi-cinsku evakuaciju, a Odbor za zdravlje i sigurnost odobrio je te postupke 14. listopada. Komisija je istodobno razgledala način prijevoza (zrakoplovima) i u civilnom/komercijalnom45 području i u vojnom području46. Nakon što Komisija nije uspjela privoljeti države sudionice da se obvežu staviti na raspolaganje civilna sredstva za potrebe medicinske evakuacije, GU ECHO službeno je zatražio 5. rujna 2014. od ESVD-a da aktivira skupinu EU-a za planiranje prijevoza (EUMPC) kako bi se pronašlo rješenje koje bi uključivalo uporabu vojnih sredstava. Unatoč tijesnoj suradnji GU-a ECHO i EUMPC-a, spremnost država članica za uporabu vojnih sredstava bila je vrlo ograničena. Nedostatak prethodnih iskustava u tom području, nepostojanje gotovih tehničkih rješenja te vrijeme potrebno za prilagodbu i registraciju sredstava bili su dodatna ozbiljna prepreka pravodobnom pru-žanju usluge. Sustav EU-a za medicinsku evakuaciju bio je dovršen kad je Luksemburg izdvojio dva zrakoplova u dobrovoljni fond te je taj sustav bio dostupan od sredine veljače 2015.

44 Liječnici bez granica (MSF) izričito su naglasili 11. kolovoza 2014. neodgodivu potrebu za medicinskim evakuacijama, a Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (UN OCHA) poslao je 1. rujna 2014. zahtjev u vezi s kapacitetima za medicinsku evakuaciju ERCC-u i NATO-u.

45 Iako su države članice mogle obavljati medicinske evakuacije na bilateralnoj osnovi, a Komisiji je bila dostupna komercijalna mogućnost, to se nije smatralo dovoljnim.

46 Ta se mogućnost može aktivirati službenim zahtjevom koji upućuje GU ECHO kad se potrebe u određenoj krizi ne mogu zadovoljiti civilnim alternativama (vojna rješenja bi u načelu uvijek trebala biti posljednje sredstvo).

31Opažanja

Komisija se ne koristi svim informacijama koje joj stoje na raspolaganju za izvješćivanje o svojoj ukupnoj uspješnosti i ukupnoj uspješnosti UCPM-a

67 U planovima upravljanja i izvješćima o radu GU-a ECHO Komisija je utvrdila jedan pokazatelj koji se odnosi na fazu odgovora na katastrofu47, tj., konkretnije, na pravodobnost odgovora. Taj pokazatelj, međutim, obuhvaća sastavnice izvan kontrole Komisije48. Time se Komisiji otežava utvrđivanje vlastite uspješnosti.

68 Podatci o uspješnosti ne bilježe se u CECIS-u, glavnom komunikacijskom alatu UCPM-a, na automatizirani, strukturirani način, zbog čega se utvrđivanje poda-taka o uspješnosti obavlja ručno i oduzima mnogo vremena. Budući da je skup podataka koji sustav može automatski iskoristiti ograničen, CECIS ne omogućuje izradu detaljnih izvješća ili upravljačkih informacija o operativnoj učinkovitosti ra-zličitih koraka u okviru odgovora na hitne situacije, bez obzira jesu li ti koraci pod izravnom kontrolom Komisije. Brojne države sudionice navele su da bi željele da se CECIS-om u većoj mjeri mogu izrađivati objedinjene informacije o uspješnosti.

69 Izostankom kvantitativnih statističkih podataka o uspješnosti, npr. o pravodob-nosti ili o neriješenim zahtjevima za koje se još očekuju ponude, Komisiji i država-ma sudionicama uskraćuju se bitne informacije za mjerenje uspješnosti UCPM-a i njegovoj dodanoj vrijednosti, koja bi mogla pomoći u tome da dionici nastave s još snažnijim prihvaćanjem mehanizma.

47 Prvi pokazatelj rezultata: prosječna brzina intervencija u okviru UCPM-a (od prihvaćanja ponude do raspoređivanja).

48 Na primjer, resursi koje su države sudionice stavile na raspolaganje ili nominiranje stručnjaka iz država sudionica.

32Zaključci i preporuke

70 Zaključili smo da je Komisija od početka 2014. uglavnom bila djelotvorna u olak-šavanju koordinacije odgovora na katastrofe izvan Unije. Našu opću procjenu po-tvrdile su sve države sudionice koje su odgovorile na naš upitnik. One su izrazile zadovoljstvo ulogom koju je Komisija imala u olakšanju koordinacije.

71 U svakoj od triju katastrofa koje smo ispitali Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) pravodobno je aktiviran (vidi odlomke 17. – 19.), a timovi civilne zaštite EU-a (timovi EUCP-a) olakšali su koordinaciju na terenu s timovima država sudionica (vidi odlomke 26. i 27.). Uloga Komisije u olakšavanju koordinacije ojačana je širokom distribucijom informacijskih proizvoda, koji su smatrani korisnima (vidi odlomke 55. – 57.).

72 Komisija je primijenila integrativni pristup koordinaciji među vlasti-tim službama, kao i s drugim tijelima EU-a i izvan EU-a (vidi odlom-ke 34. – 37 i  odlomke 58. – 66.). Iako se razina integriranja koordinacijskih ak-tivnosti EU-a u  sustav UN-a razlikovala od katastrofe do katastrofe, zaključili smo da je Komisija poštovala opću vodeću ulogu UN-a (vidi odlomke 41. – 46.) Koordinacijska uloga Komisije nastavila se do završne faze odgovora i Komisija je poduzela korake za jamčenje neometanog prijelaza na fazu oporavka (vidi odlomke 47. i 48.).

73 Važna novina u zakonodavstvu kojim se uspostavlja UCPM bio je razvoj europ-skog kapaciteta za odgovor na hitne situacije (ili „dobrovoljnog fonda”) kojim se utvrđuju unaprijed izdvojeni resursi za odgovor. Razvoj dobrovoljnog fonda bio je spor, tj. Komisija nije bila u mogućnosti preporučiti raspoređivanje po-sebnih sredstava pri odgovoru na katastrofe koje smo ispitali. Komisija je, ipak, odigrala važnu ulogu u proširenju opsega fonda kad je to bilo potrebno (vidi odlomke 28. – 32.).

33Zaključci i preporuke

74 Ne dovodeći u pitanje svoj opći zaključak, utvrdili smo niz područja u kojima ima prostora za daljnja poboljšanja. Komisija bi mogla dobiti dodatno vrijeme tijekom faze predupozorenja te tijekom odabira i raspoređivanja timova EUCP-a (vidi odlomke 20. – 25.). Brojne funkcije CECIS-a, komunikacijske i informacijske platforme Komisije, mogle bi se dodatno poboljšati (vidi odlomke 49. – 54.). Ima prostora za daljnje poboljšanje koordinacije na terenu, a moglo bi se težiti većoj sinergiji između operacija civilne zaštite i operacija humanitarne pomoći (vidi odlomke 38. – 40.). Financijski i administrativni mehanizmi Komisije i ECDC-a nisu bili pogodni za opsežno raspoređivanje epidemiologa u okviru UCPM-a tijekom krize u vezi s ebolom (vidi odlomak 33.). Na kraju, Komisija bi mogla poboljšati izvješćivanje o uspješnosti UCPM-a (vidi odlomke 67. – 69.). Kako bi se poduzele mjere u vezi s tim pitanjima, iznosimo sljedećih pet preporuka.

1. preporuka – Dobivanje vremena u kritičnim, ranim fazama odgovora

Komisija bi trebala:

(a) ranije pokrenuti fazu predupozorenja u CECIS-u za katastrofe sporog nastan-ka (čim se pokažu prvi pokazatelji učinka i/ili potreba) kako bi se državama sudionicama omogućilo da mobiliziraju resurse prije aktiviranja UCPM-a;

(b) nakon primitka zahtjeva za pomoć odmah poslati zahtjeve za predlaganje stručnjaka ako se može očekivati da će biti potreban opsežan odgovor država sudionica na katastrofe velikih razmjera;

(c) utvrditi načine za ubrzanje odabira i raspoređivanja timova EUCP-a te pozvati države sudionice da u suradnji s Komisijom osmisle sustav evaluacija uspješ-nosti koje bi uzajamno obavljali stručnjaci te organizirati sastanke za raz-mjenu povratnih informacija nakon misija između timova i središnjeg ureda Komisije;

(d) razviti pisanu evidenciju o svim kontaktima s državama sudionicama koje imaju bliske veze s pogođenom zemljom i koje stoga mogu biti u povoljnom položaju za pružanje pomoći.

Ciljni rok provedbe: kraj prve polovice 2017.

34Zaključci i preporuke

2. preporuka – Poboljšanje funkcija CECIS-a

Kako bi se poboljšao pregled zatražene i pružene pomoći, u cilju boljeg praćenja prioriteta i povećanja pristupačnosti korisnicima, Komisija bi trebala preoblikovati brojne ključne funkcije u CECIS-u, uključujući:

(a) automatizaciju analize razlike u broju podnesenih i ispunjenih zahtjeva te uvođenje mogućnosti razvrstavanja;

(b) pružanje pojednostavnjene verzije sažetog pregleda zahtjeva i ponuda u stvarnom vremenu, za potrebe timova EUCP-a na terenu;

(c) automatizaciju tijeka rada u pogledu zahtjeva za potporu prijevoza kako bi se omogućio brži sveobuhvatni postupak te izrada statističkih podataka i pre-gleda u stvarnom vremenu;

(d) poduzimanje daljnjih koraka za djelotvorno filtriranje operativnih i admini-strativnih poruka te utvrđivanje mjera za jačanje uporabe te funkcije.

Ciljni rok provedbe:Sporazum o uvjetima i akcijski plan s dionicima: kraj prve polovice 2017.Javna nabava, provedba i ispitivanje: kraj 2018.

3. preporuka – Jačanje koordinacije i mogućih sinergija na terenu

Komisija bi trebala:

(a) poboljšati izvješćivanje s terena koje obavljaju timovi EUCP-a zahtijevanjem preciznijih opisa provedenih procjena potreba i usmjerenog praćenja podu-zetih mjera u vezi s utvrđenim potrebama;

(b) utvrditi na koji bi se način terenska mreža GU-a ECHO mogla dodatno isko-ristiti za potporu općeg djelovanja timova EUCP-a te posebno za procjene stanja i potreba;

(c) utvrditi dodatne mogućnosti za jačanje uzajamnog znanja među pružatelji-ma usluga civilne zaštite i humanitarne pomoći, uključujući one koji djeluju u sustavu klastera UN-a;

(d) odrediti „kontaktne točke za civilnu zaštitu” u sklopu nacionalnih i regio-nalnih ureda terenske mreže GU-a ECHO te, u suradnji s ESVD-om, odrediti „kontaktne točke za civilnu zaštitu” i među osobljem delegacija EU-a u ugro-ženim zemljama. Osoblje tih kontaktnih točaka prolazilo bi redovito osposo-bljavanje u vezi s razvojnim promjena u okviru UCPM-a i postupcima njegova aktiviranja.

Ciljni rok provedbe: kraj 2017.

35Zaključci i preporuke

4. preporuka – Razmatranje mogućih izmjena mehanizama za raspoređivanje epidemiologa

U slučaju da se EU odluči rasporediti epidemiologe u okviru UCPM-a pri odgo-voru na buduće hitne situacije sa zdravstvenim posljedicama velikih razmjera izvan Unije, a uzimajući u obzir vodeću ulogu koju u tom pogledu ima SZO, Komisija i ECDC trebali bi zajedno razmotriti moguće izmjene postojećih admini-strativnih i financijskih aranžmana kojima bi se moglo olakšati brzo i fleksibilno raspoređivanje.

Ciljni rok provedbe: početak 2018.

5. preporuka – Jačanje odgovornosti poboljšanim izvješćivanjem

Kako bi sebi i državama sudionicama osigurala informacije kojima bi se dodatno mogli povećati uspješnost, dodana vrijednost i prihvaćanje UCPM-a, Komisija bi trebala:

(a) odrediti ključne pokazatelje uspješnosti u pogledu sastavnica odgovora koji su pod njezinom kontrolom i za koje se može smatrati odgovornom;

(b) osmisliti automatiziranu izradu statističkih podataka i izvješća na temelju po-dataka CECIS-a kako bi se odgovori mogli usporediti s različitim slučajevima aktiviranja te utvrditi područja za poboljšanje UCPM-a.

Ciljni rok provedbe:Određivanje ključnih pokazatelja uspješnosti: kraj prve polovice 2017.Izrada statističkih podataka i izvješća: kraj 2018. (vidi 2. preporuku)

Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Karel PINXTEN, na sastanku održanom u Luxembourgu 8. studenoga 2016.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner LEHNE predsjednik

36Prilozi

Aktiviranje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu pri katastrofama izvan Unije

Prilo

g I.

ELi k

odan

ikuk

aits

e m

ehha

nism

i akt

ivee

rim

ine

välja

spoo

l ELi

toim

uvat

e ka

tast

roofi

de p

uhul

Zaht

jev

za p

omoć

.Za

htje

v za

pom

oć m

ože

posl

ati:

– po

gođe

na d

ržav

a–

međ

unar

odna

org

aniz

acija

(UN

, OPC

W, I

FRC,

IOM

)Za

htje

v za

pom

oć o

bičn

o sa

drža

va p

očet

anpo

pis

potr

eba.

Sluč

ajev

i akt

ivir

anja

meh

aniz

ma

Od

2002

. god

ine

Meh

aniz

am U

nije

za

civi

lnu

zašt

itu a

ktiv

iran

je

229*

put

a u

nači

nu „Z

ahtje

v za

pom

oć”,

veći

nom

za

kata

stro

fe

izva

n EU

-a.

[*pod

atci

iz s

tude

noga

201

5.]

Uku

pan

broj

akt

ivir

anja

Geo

graf

ski r

aspo

red

Prije

voz

UCP

M n

udi s

ljede

ća r

ješe

nja:

– su

finan

cira

nje

prije

vozn

ih t

rošk

ova

(p

o st

opi o

d 55

%)

– ud

ruži

vanj

e pr

ijevo

znih

sre

dsta

va–

uslu

ge p

osre

dnik

a EU

-a

za p

rijev

oz.

Dob

rovo

ljni f

ond

Drž

ave

sudi

onic

e m

ogu

izdv

ojiti

mod

ule

u do

brov

oljn

i fon

d na

razd

oblje

od

2 go

dine

teos

tvar

iti k

oris

t od:

– su

finan

cira

nja

troš

kova

pril

agod

be–

finan

cira

nja

troš

kova

cer

tifika

cije

– po

veća

ne s

tope

sufi

nanc

iranj

a pr

ijevo

za

(85

%)

Stru

čnja

ci iz

pod

ručj

a ci

viln

eza

štit

eSt

ručn

jake

iz p

odru

čja

civi

lne

zašt

ite p

redl

ažu

drža

vesu

dion

ice,

a n

jihov

oda

bir,

info

rmira

nje

i ras

pore

điva

nje

obav

lja E

RCC.

St

ručn

jaci

mog

u či

niti

tim E

UCP

-a il

i mog

u bi

ti in

tegr

irani

unu

tar

timov

a U

ND

AC-a

ka

o pr

idru

ženi

čla

novi

.

Tim

EU

CP-a

Tim

ove

EUCP

-a m

ogu

čini

ti ča

snik

za

vezu

ERC

C-a

i nek

olik

o st

ručn

jaka

iz p

odru

čja

civi

lne

zašt

ite iz

drž

ava

sudi

onic

a. U

mog

uće

zada

će t

ima

EUCP

-a u

braj

aju

se:

– ko

ordi

naci

ja m

odul

a EU

-a n

a te

renu

– pr

ocje

na p

otre

ba–

logi

stič

ka p

otpo

ra

Sred

stva

/mod

uli

Stru

čnja

ci

Izbi

janj

eka

tast

rofe

!

ERCC

akt

ivir

a U

CPM

Drž

ave

sudi

onic

edo

stav

ljaju

pon

udu

mod

ula

i sre

dsta

va u

CEC

IS.

U C

ECIS

-u s

e ob

javl

juju

deta

ljne

potr

ebe

i ček

aju

se p

onud

e.

Zaht

jev

za p

omoć

Podn

osit

elj z

ahtj

eva

prih

vaća

ili o

dbija

pon

ude.

Za p

rihv

aćen

epo

nude

/tim

ove

mož

e bi

tior

gani

zira

n pr

ijevo

z.

Mod

uli i

tim

ovi r

aspo

ređu

ju s

e u

pogo

đenu

zem

lju.U

CEC

IS-u

se

pokr

eće

pozi

v za

str

učnj

ake

izpo

druč

ja c

iviln

e za

štit

e.

ERCC

oda

bire

str

učnj

ake

koje

su

pred

loži

le d

ržav

esu

dion

ice.

Stru

čnja

ci m

ogu

čini

ti t

imEU

CP-a

ili m

ogu

biti

dio

tim

a U

ND

AC-a

.

Drž

ave

sudi

onic

edo

stav

ljaju

svo

j pri

jedl

ogst

ručn

jaka

u C

ECIS

.

izva

n EU

-a

unut

ar E

U-a

Prać

enje

Pred

upoz

oren

je

Zaht

jev

za p

omoć

229

113 37

34 %

66 %

CV

Izvo

r: Eu

rops

ki re

vizo

rski

sud

.

37Prilozi

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu – odnos među dionicima na dan 31. kolovoza 2016.

Prilo

g II.

ELi k

odan

ikuk

aits

e m

ehha

nism

– o

sale

jate

üle

sand

ed

nude

pos

ebno

stru

čno

znan

je Sine

rgije

s dr

ugim

inst

rum

entim

aEU

-a

GU

 HO

ME

[…]

razm

jena

info

rmac

ija

– ko

ordi

naci

ja h

uman

itarn

ih a

ktiv

nost

i– 

razm

jena

info

rmac

ija

[…]

OXF

AM

MSF

Međ

unar

odna

zdra

vstv

ena j

edin

ica

IFRC IOM

Svje

tska

ban

ka

Međ

unar

odne

org

aniz

acije

razm

jena

info

rmac

ija

koor

dini

rapr

istiz

anje

pom

oći E

U-a

– ko

ordi

naci

ja– 

uzaj

amno

up

ozor

avan

je– 

razm

jena

izvj

ešća

– po

dnos

i zah

tjev

za p

omoć

– po

dnos

i zah

tjev

za

stru

čnja

ke z

a tim

U

ND

AC-a

podu

piru

oper

acije

G

U-a

 ECH

O

Hum

anita

rni p

artn

eri

(NVO

-ovi

/OCD

-ovi

)

Drž

ave

sudi

onic

e

Del

egac

ije E

U-a

nude

izvj

ešća

i kar

te

GU

SA

NTE

OCH

A*

Org

aniz

acije

UN

-a

– po

dnos

i zah

tjev

za p

omoć

– pr

ihva

ća/o

dbija

pon

ude GU

ECH

O– 

podn

osi z

ahtje

v za

mod

ule

i s

truč

njak

e– 

pozi

va n

a ra

spor

eđiv

anje

mod

ula

dost

avlja

ju p

onud

e za

mod

ule

i str

učnj

ake

Pogo

đena

zem

ljapr

ovod

epr

ihva

ćene

pon

ude

JRC

GU

MO

VE

Soba

za

kriz

nesi

tuac

ije

EUM

PC

GU

DEV

CO

ERCC

ESVD

razm

jena

info

rmac

ija

* gl

avni

dio

nik

iz ta

jniš

tva 

UN

-a**

Međ

unar

odna

org

aniz

acija

za

mig

raci

je p

osta

la je

prid

ruže

nom

org

aniz

acijo

m U

N-a

16.

 rujn

a 20

16

WPFSZ

O

Euro

pska

kom

isija

Izvo

r: Eu

rops

ki re

vizo

rski

sud

.

38Prilozi

Prilo

g III

. Pregled triju katastrofa obuhvaćenih ispitivanjem

Ebola u zapadnoj Africi Potres u Nepalu Poplave u Bosni i Hercegovini

Vrsta krize epidemija potres poplave/klizišta

Početak ožujak 2014. 25. travnja 2015. 13. – 15. svibnja 2014.

Trajanje potpore na terenu 22 mjeseca ~ 3 tjedna ~ 2,5 tjedana

Pogođeno stanovništvo > 28 000 slučajeva infekcije> 11 200 smrtnih slučajeva

800 000 pogođenih osoba8 700 smrtnih slučajeva2 200 ozlijeđenih osoba

3 000 000 pogođenih osoba76 smrtnih slučajeva

Učinak krizeRazorne posljedice za sigurnost, zdravlje i gospodarstvo cjelokupne regije.

Nekoliko uništenih sela.> 510 000 uništenih kuća> 286 767 oštećenih kuća

Stotine tisuća ljudi ostalo je bez svojih sredstava za život i oštećena je ključna infrastruktura.

Subjekt koji je zatražio aktiviranje UCPM-a

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preko UN OCHA-e nepalske vlasti ministarstvo sigurnosti Bosne

i Hercegovine

Datum aktiviranja UCPM-a 14. kolovoza 2014. 26. travnja 2015. 17. svibnja 2014.

Države sudionice UCPM-a koje su sudjelovale u odgovoru

14 17 19

Uloga UN-aOdgovor je predvodio SZO, a potporu su mu pružali UNMEER, EU, SAD, UK, FR.Sudjelovao je tim UNDAC-a.

Sudjelovao je tim UNDAC-a i aktiviran je sustav klastera UN-a.

Nije bilo tima UNDAC-a, a sustav klastera nije službeno aktiviran, ali djelovale su njima slične strukture.

Glavni međunarodni dionici

SZO, UNMEER, radna skupina EU-a za ebolu (glavnina: GU ECHO, GU DEVCO, GU SANCO, GU MOVE, ECDC, ESVD), SAD, UK, FR, MSF, drugi NVO-ovi i bilateralni donatori.

Ujedinjeni narodi (OCHA, UNDAC, UNICEF, WFP) Relief International, bilateralni donatori, NVO-ovi.

UN, Svjetska banka, bilateralni donato-ri, Crveni križ, EUFOR, NVO-ovi.

Raspoređeni tim EUCP-a

4 stručnjaka EU-a iz područja civilne zaštite (kao članovi tima UNDAC-a),1 regionalni koordinator za logistiku GU-a ECHO

3 časnika za vezu  ERCC-a, 10  stručnjaka EU-a iz područja civilne zaštite

2 časnika za vezu ERCC-a,10 stručnjaka EU-a iz područja civilne zaštite, 1 tehnički asistent GU-a ECHO

Pomoć ponuđena u okviru UCPM-a

• pomoć u hrani, kompleti za medi-cinsku pomoć itd.

• deke i klor • mobilni laboratoriji, centri za

liječenje • sanitetska vozila i poljske bolnice • logistička potpora, zračni prijevoz,

mornarički brodovi • medicinska evakuacija

• timovi za potragu i spašavanje; privremene nastambe

• moduli za pročišćavanje vode • medicinski timovi • šatori, deke, vreće za spavanje,

skloništa

• crpke za vodu • jedinice za pročišćavanje vode • vreće s pijeskom • pomoć u hrani • helikopteri, plovila za spašavanje • šatori, deke, grijalice, ručnici

39Prilozi Pr

ilog 

IV. Raspoređivanje epidemiologa EU-a u Gvineju

Izvo

ri: S

ZO, E

CDC

, Eur

opsk

i rev

izor

ski s

ud.

02468101214161820

050100

150

200

250

300

Prosječan broj epidemiologa na terenu

Broj potvrđenih slučajeva ebole (izvor: SZO)

Kale

ndar

ski t

jeda

n

Gvin

eja

– br

oj sl

učaj

eva

ebol

e u

uspo

redb

i s b

roje

m e

pide

mio

loga

na

tere

nu

Sluča

jevi e

bole

Epide

miol

ozi n

a ter

enu

2014.-T112014.-T122014.-T132014.-T142014.-T152014.-T162014.-T172014.-T182014.-T192014.-T202014.-T212014.-T222014.-T232014.-T242014.-T252014.-T262014.-T272014.-T282014.-T292014.-T302014.-T312014.-T322014.-T332014.-T342014.-T352014.-T362014.-T372014.-T382014.-T392014.-T402014.-T412014.-T422014.-T432014.-T442014.-T452014.-T462014.-T472014.-T482014.-T492014.-T522015.-T022015.-T032015.-T042015.-T052015.-T082015.-T092015.-T102015.-T112015.-T132015.-T142015.-T152015.-T162015.-T172015.-T182015.-T192015.-T202015.-T212015.-T222015.-T232015.-T242015.-T252015.-T262015.-T272015.-T282015.-T292015.-T302015.-T312015.-T322015.-T332015.-T342015.-T362015.-T382015.-T402015.-T412015.-T422015.-T522015.-T53

40Prilozi

Prilo

g V. Kronologija događaja u vezi s izbijanjem bolesti uzrokovane virusom ebole

u  razdoblju 2014. – 2015.

0

500

1 000

1 500

2 000

T11T12T13T14T15T16T17T18T19T20T21T22T23T24T25T26T27T28T29T30T31T32T33T34T35T36T37T38T39T40T41T42T43T44T45T46T47T48T49T50T51T52T01T02T03T04T05T06T07T08T09T10T11T12T13T14T15T16T17T18T19T20T21T22T23T24T25T26T27T28T29T30T31T32T33T34T35T36T37T38T39

Luks

embu

rški z

rakop

lovi z

a med

icins

ke ev

akua

cije s

prem

ni su

za op

erativ

nu up

orab

uPr

va m

edici

nska

evak

uacij

a s po

moć

u sred

stava

iz do

brov

oljno

g fon

da

Imen

ovan

je no

ve Eu

rops

ke ko

misi

jeIm

enov

anje

koor

dinat

ora E

U-a z

a ebo

luZa

jednič

ka m

isija

povje

renik

a u po

gođe

nim ze

mlja

ma

Uspo

stava

radn

e sku

pine z

a ebo

luOd

obren

je sta

ndard

nog o

perat

ivnog

postu

pka z

a med

icins

ke ev

akua

cije u

 EU-u

Potp

isiva

nje m

emora

ndum

a o ra

zumi

jevan

ju sa

SAD-

om za

Phoe

nix

Uspo

stava

 UNM

EER-

a

OCHA

upuć

uje za

htjev

EUCP

-u za

med

icins

ketim

ove i

med

icins

ku ev

akua

ciju

ECDC

rasp

oređ

uje pr

vog e

pidem

iološ

kog

stru

čnjak

a (u s

klopu

 GOA

RN-a

)

SZO

prog

lašav

a epid

emiju

za ja

vnoz

drav

stven

i dog

ađaj

od m

eđun

arod

ne va

žnos

ti

Aktiv

iranj

e UCP

M-a

MSF

prog

lašav

a da j

e izb

ijanj

e ebo

leizv

an ko

ntro

leRa

spor

eđiva

nje p

rvog

mob

ilnog

labo

rato

rija E

U-a

(EM

Lab)

Prvi

koord

inacij

ski

sasta

nak o

eboli

pod

vods

tvom

GU-a

 ECHO

Rasp

oređ

ivanj

e BE L

aba i

z dob

rovo

ljnog

fond

a

Drug

a misi

ja plo

vila „

Kare

l Doo

rman

”

Prva

med

icins

ka ev

akua

cija s

pom

oću P

hoen

ixa

Luks

embu

rg za

počin

je pr

ilago

dbu d

va zr

akop

lova z

a med

icins

ke ev

akua

cije E

U-a

Prvo

rasp

oređ

ivanj

e oso

blja E

CDC-

a

Prva

misi

ja plo

vila „

Kare

l Doo

rman

”

2014

.20

15.

Broj

potv

rđen

ih slu

čajev

a ebo

le tje

dno

Pom

ični p

rosje

k za 3

 tjed

na (b

roj p

otvrđ

enih

sluča

jeva e

bole

tjedn

o)M

eđun

arod

ni do

gađa

jOd

govo

r EU-

a

Izvo

ri: S

ZO, E

urop

ska

kom

isija

, Eur

opsk

i rev

izor

ski s

ud.

41Odgovori Komisije

Sažetak

VI.Komisija pozdravlja konstruktivan pristup Suda koji je predložio mogućnosti za poboljšanja. Izvješće sadrži pra-gmatične preporuke koje će, kad budu provedene, poboljšati doprinos Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM) kapacitetu država sudionica i osiguravanju spašavanja i pružanja pomoći ljudima u nevolji.

VII.Komisija prihvaća sve preporuke.

Uvod

Okvir 1. – Kako funkcionira dobrovoljni fondOd 1. listopada 2016. države članice prijavile su ili su u postupku prijavljivanja ukupno 78 kapaciteta u Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije (dalje u tekstu „dobrovoljni fond”).

Kapacitete za odgovor na hitne situacije prijavile su Belgija, Češka, Francuska, Finska, Danska, Njemačka, Grčka, Ita-lija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska. Kapaciteti iz dobrovolj-nog fonda do sada su upotrijebljeni osam puta, uključujući odgovor na ebolu i na izbijanje epidemije žute groznice 2016., šumske požare unutar država članica EU-a, pomoć Ekvadoru nakon potresa 2016. i Haitiju nakon uragana Matthew (2016.).

U tim su operacijama bili uključeni: jedinice za pročišćavanje vode, avioni za gašenje požara, laboratoriji u sustavu javnog zdravstva i mobilni laboratoriji te timovi za tehničku pomoć i podršku. Te operacije pokazuju dodanu vrijed-nost dobrovoljnog fonda i nagovještavaju da će se kapaciteti iz njega u budućnosti upotrebljavati sve češće.

Napomene

18Komisija je u 2016. počela upotrebljavati rano upozoravanje za slučajeve u kojima se utvrde ili predvide takvi znakovi, pri čemu osobito razmišlja o slanju ranog upozorenja u slučajevima u kojima se u Globalnom sustavu za upozoravanje i koordinaciju u slučaju katastrofa (GDACS) pojavi crveni signal (koji potvrđuje mogućnost humani-tarnih posljedica). Rano je upozoravanje od tada upotrijebljeno više od 12 puta. Primjerice u slučaju potresa u Ekva-doru (travanj 2016., iznenadna katastrofa) rano upozoravanje aktivirano je gotovo 2 sata prije poziva UN-a na slanje stručnjaka i 16 sati prije nego što je pogođena zemlja zatražila pomoć. Za vrijeme uragana Matthew na Haitiju (listo-pad 2016., metereološka pojava/prirodna katastrofa sporijeg nastanka), rano je upozoravanje također aktivirano jedan i pol dan prije nego što je pogođena zemlja zatražila pomoć.

21Taj je pristup primijenjen i u slučaju potresa u Ekvadoru (travanj 2016.), kad su zemlje sudionice obaviještene o sla-nju Tima civilne zaštite Europske unije (EUCPT) dva sata prije nego što je slanje spasilačke ekipe ponuđeno i ponuda prihvaćena.

Odgovori Komisije 42

Zajednički odgovor na odlomke 23. i 24.Odbor za civilnu zaštitu (CPC) osnovao je posebnu Skupinu za strategiju osposobljavanja u svrhu rasprave o profi-lima stručnjaka EUCPT-a i njihovim funkcijama unutar timova. Sa CPC-om je, međutim, dogovoreno da će Komisija u prvoj polovici 2017. iznijeti drugi prijedlog o mogućnosti da se u dobrovoljni fond prijavljuju kategorije stručnjaka umjesto da se stručnjake prijavljuje poimence.

25U novom ciklusu osposobljavanja koji je započeo u svibnju 2016. Komisija je počela primjenjivati načelo da na kraju tečaja treneri ocjenjuju kandidate EUCPT-a i da kandidati dobivaju pojedinačne povratne imformacije. Osim toga, nacionalni koordinator za osposobljavanje može zatražiti da mu se dostavi ocjena određenog stručnjaka iste nacionalnosti.

29Nakon znatnog povećanja unaprijed planiranih sredstava u 2016. očekuje se da će se korištenje dobrovoljnog fonda u budućnosti znatno povećati. Međutim postoje i nesrazmjeri i Komisija će tijekom idućih mjeseci donijeti izvješće o nedostacima u kapacitetima u dobrovoljnom fondu.

38Komisija je na temelju nedavnih iskustava Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC) poduprla postupno uvođenje uske koordinacije i suradnje između EUCP-a i instrumenata za humanitarnu pomoć. Akteri Komisije uključeni i u civilnu zaštitu i u humanitarnu pomoć, uključujući one na terenu, na regionalnim su semina-rima i seminarima u sjedištu raspravljali, među ostalim, o različitim formalnim mehanizmima.

40Na primjer, zahvaljujući poboljšanoj suradnji i koordinaciji između Tima civilne zaštite Europske unije (EUCPT) i terenske mreže za humanitarnu pomoć, za vrijeme nedavne aktivacije Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM) zbog uragana Matthew na Haitiju (listopad 2016.) većinu nedostataka u pokrivanju potreba identificirala je Komi-sijina vlastita mreža za humanitarnu pomoć. Međutim i Komisija je mišljenja da je potrebno uspostaviti sustavniju komunikaciju s kolegama u uredima Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (ECHO) na terenu i kole-gama u delegacijama EU-a.

50Kako je Komisija već navela da bi funkcija „pregled pomoći” trebala biti preoblikovana u bliskoj suradnji s korisni-cima, Odbor za civilnu zaštitu na svojem je 12. sastanku (lipanj 2016.) odlučio sazvati sastanak upravljačke skupine Zajedničkog sustava za komunikaciju i informiranje u slučaju nesreća (CECIS) kako bi se pozabavila tim pitanjima i riješila ih.

51U CECIS-u sada postoji veza u stvarnom vremenu sa Informacijskim sustavom Europske komisije za reakciju Europe na katastrofe (EDRIS). Sve mjere poduzete u kontekstu neke krizne situacije, na temelju zajedničkog nazivnika, sada se mogu prikazati na istom zaslonu za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć. Ta funkcija EDRIS-a aktivirana je već u 2016.

Odgovori Komisije 43

52Iako je sigurnost CECIS-a za države sudionice stvarna i trajna briga, u Nacrtu programa rada civilne zaštite za 2017. navedeno je da će se razmotriti mogućnost razvoja sučelja za web-usluge ili web-stranice kako bi se informacije iz CECIS-a slale drugim informacijskim alatima ERCC-a, kao što je portal ERCC-a za intervencije na terenu.

53Kako je Komisija već navela da bi CECIS-ovu evidenciju trebalo preoblikovati u bliskoj suradnji s korisnicima, Odbor za civilnu zaštitu na svojem je 12. sastanku (lipanj 2016.) odlučio sazvati sastanak upravljačke skupine CECIS-a kako bi se pozabavila tim pitanjima i riješila ih.

54U Nacrtu programa rada u području civilne zaštite za 2017. predviđeno je da će se u sustavu CECIS aktivirati brži postupak za transport i skratiti administrativna procedura za zahtjeve za potporu.

66Bili su potrebni znatni napori kako bi se uspostavio funkcionalan i siguran postupak evakuacije u kojem su uzeti u obzir medicinske i logističke potrebe pacijenta, sigurnost zrakoplova i pilota te kapacitet medicinskog subjekta koji će pacijenta primiti.

Zajednički odgovor na odlomke 67. – 69.Komisija prima nalaze na znanje i u cijelosti će iskoristiti preporuke za rješavanje pitanja, dodatno uz već planirane mjere za poboljšanje funkcionalnosti i uspješnosti CECIS-a u idućih nekoliko godina.

Zaključci i preporuke

73Prijavljivanje kapaciteta u dobrovoljni fond znatno se povećalo u drugoj polovini 2016. Na dan 1. listopada 2016. bilo je prijavljeno ili je bio u tijeku postupak prijavljivanja ukupno 78 kapaciteta.

74Komisija pozdravlja konstruktivan pristup Suda koji je predložio mogućnosti za poboljšanja. Izvješće sadržava pra-gmatične preporuke koje će, kad budu provedene, poboljšati doprinos UCPM-a kapacitetu zemalja sudionica, kao i osiguravanju spašavanja i pružanja pomoći ljudima u nevolji. Osim toga Komisija će iskoristiti novine u zakonodav-stvu o osnivanju UCPM-a kako bi se korištenje resursa povećalo kad je to potrebno.

1. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

Odgovori Komisije 44

2. preporukaKomisija prihvaća preporuku. Za idućih nekoliko godina planiraju se znatne izmjene kako bi se poboljšala funkcio-nalnost CECIS-a u različitim domenama. Tim će se točkama pozabaviti Upravljačka skupina / Skupina korisnika kako bi odredile svoje prioritete.

3. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

4. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

5. preporukaKomisija prihvaća preporuku.

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Događaj Datum

Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 24.11.2015.

Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija) 28.9.2016.

Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka 8.11.2016.

Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima 7.12.2016.

Katastrofe se mogu dogoditi na bilo kojem mjestu, u bilo kojem trenutku. Kada se dogodi katastrofa, bez obzira na to je li riječ o prirodnoj katastrofi ili katastrofi uzrokovanoj ljudskim djelovanjem, mora se brzo reagirati. Dobrim upravljanjem katastrofama spašavaju se ljudski životi, a djelotvorna koordinacija među različitim dionicima ključna je za uspješan odgovor. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM, engl. Union Civil Protection Mechanism) osnovan je radi promicanja brze i djelotvorne operativne suradnje među nacionalnim službama za civilnu zaštitu, pri čemu Europska komisija ima važnu ulogu olakšavanja koordinacije. Ispitali smo je li Komisija bila djelotvorna u olakšavanju koordinacije u okviru UCPM-a tijekom triju nedavnih međunarodnih katastrofa: poplava u Bosni i Hercegovini (2014.), izbijanja virusa ebole u zapadnoj Africi (2014. – 2016.) i potresa u Nepalu (2015.). Zaključili smo da je Komisija od početka 2014. uglavnom bila djelotvorna u obavljanju svoje koordinacijske uloge. Iznijeli smo niz preporuka kako bismo pomogli u daljnjem poboljšanju djelovanja UCPM-a tijekom faze odgovora.

EUROPSKIREVIZORSKISUD