Kopneni Promet

5/27/2018 Kopneni Promet

1/45

Kopneni promet


2/45

Cestovni zauzima najveupovrinusa najniim stupnjemfizikih zapreka; utjecaj na okoli; prosjena fleksibilnostdjelovanja (vozila se ne mogu kretati van prometnica);

visoki trokovi odravanja; usko vezani uz laku industriju;razvijanjem kontejnerizacije cestovni promet postajeneizostavna karika u lancu prijevoza tereta

eljeznikiprosjeanstupanj fizikihzapreka u odnosu natip lokomotiva i stupanj nagiba terena; teka industrija;

kontejnerizacija; najtei teret prevezen kopnom eljeznikakompozicija sa 23 000 tone ugljena


3/45

Morskikanali, rijeke, jezera, obale; visoki trokovigradnje infrastrukture; tekaindustrija

Zrani neogranien; duljina piste, klima, zranastrujanja, tercijarni i kvartarni sektor

Cjevovodi Kanada, od Alberte do Sarnie (plin,2,911 km); Transsibirski (nafta, od Zapadne Europedo istonogSibira9,344 km)

Telekomunikacije neograniene, bez zapreka,trenutaanprijenos podataka, visok troakizgradnjemree, kasnije niski trokovi, ograniavaju potrebuza kretanjem


4/45

Cjevovod na Aljaski, izgraen 1975. godine

Nafta, luka Valdez

1 300 km


5/45

New York - Boston

Nain prijevozaCijena (u jednom

pravcu)Vrijeme

LimoLiner

(luksuzni autobus)$69 4 sata

Acela (Amtrak

vlak)$99 3 sata

Greyhound

autobus$30 4 sata

Air Shuttle $128 1 sat (+ check in)


6/45

Prijevoz putnika s obzirom na tip prijevoza u

Japanu u razdoblju od 1950. do 1999. godine


7/45

Prednosti zajednikog prijevoza tereta i putnika

Visoki trokovi poetnih ulaganja

Nii trokovi odravanja

Isti pogon

Nedostatci zajednikog prijevoza tereta i putnika

Razliite lokacije

Razliita uestalost potranje Usklaivanje vremena

Ravnotea prometa

Pouzdanost

Zajednike prometnice esto prednost daju putnicima Razliite brzine kretanja

Mjere zatite


8/45

Razvoj cestovnog prometa


9/45

Cestovni prometvid prometa kojim se ljudi i roba s jednog na drugomjesto prebacuju cestovnim komunikacijama, pomou cestovnihvozila

Ceste dananjice prate pravce nastale prije vie stoljea Rimskocarstvo

Prve ceste slijedile su staze kojima se kretali nomadi Trgovina

Konj, magarac, deva

Do 3 000 g. Pr. K.prvi cestovni sustav u Mezopotamiji AsfaltBabilon, 625 g. Pr. Kr. Perzijsko carstvo2 300 km cesta, 5. st. Pr. Kr. Prvi vei cestovni sustav Rimsko carstvo, od 300 g. Pr. Kr., 150 000 km; mostovi, vijadukti, potporni zidovi, tuneli


10/45

Najstarija cesta izvedena kaldrmom sagraena je uIII. tisuljeu pr. Kr. u Babilonu

Izum kotaa izmeu 3500 i 3000 g. pr. Kr.

Kaldrmagornji sloj ceste (kolnik)graen odpravilno sloenih komada graevnog materijalapoloenih na podlogu

Karavanske ceste starog vijekajantarskaodBaltika do Sredozemlja,put svileod Kine doCrnog mora


11/45

Rimska cesta, izgraena oko 312. godine prije Krista


12/45

Put svile


13/45

Tek sa nastankom prvih modernih drava tijekom 17. st.grade se cestovni pravci

Francuska24 000 km, Royal Roads

Velika Britanijaprivatna ulaganja, 32 000 km,turnpikes, naplata cestarine


14/45

Gradnja makadama, Maryland, 1823.


15/45

Makadam

Kolnika konstrukcija nainjena od nekoliko slojeva drobljenogkamena i kamene sitnei razliitih veliina zrna bez upotrebeveznog sredstva

Poetkom 19. st., Engleska

John MacAdam

Gradio je ceste s kolnikom uzdignutim od okolnog terena,

niui slojeve kamenog materijala poevi s onim najveeg zrna(drenaa)

Povrh svega dolazila je kamena sitne kojom se kolnikporavnavao; slojevi se uvruju tijekom koritenja ceste


16/45


17/45

Cestarina

Vrsta maltarine (pristojba koju su ubirali feudalci, gradovi

i samostani za robu i vozila u prolazu prilikom stupanja na

njihovo zemljite) koja se ubirala na tzv. suhim maltama(sicca telonia) za razliku od malta na mostovima, skelama i

prijevozima (ius nauli)

Pretpostavlja se da je nastala kod Rimljana, ali je svoj puni

znaaj dosegnula u feudalnim odnosima srednjeg vijeka inovog vijeka


18/45

Pravci na kojima se naplaivala cestarina u Velikoj Britaniji, kraj 18. i poetak 19. st.

Od 1706. godine

Svako Udruenje je osnovano u svrhu odravanja jednog dijela odreenog cestovnogpravca

Naplata cestarine Turnpikepikeiljak

U razdoblju od 1750. do 1800. vrijeme putovanja od Londona do Edinburgasmanjeno je sa 12 na 4 dana

"flywagons izmjena konjskih zaprega

1836.32 500 km; nakon toga uslijedila je dominacija eljeznice

Izmijenjeno prema: D. Bogart (2004)"Turnpike Trusts and the TransportationRevolution in Eighteenth Century England",http://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdf
http://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdf


19/45

1794. poetak modernog cestovnog prometa prva potanska koijaizmeu Londona i Bristola, imala je tono odreen vozni red

Pojava automobilabeton, asfalt Prva autocestovna graevina u svijetu izgraena je u Italiji 1925.

Milano-Laghi

Prva u potpunosti dovrena autocesta u Njemakoj zavrena je 1931.na relaciji izmeu Klna i Bonna; 6.8.1932.putena u promet Kraftfahrtstraecesta za automobilski promet Cesta bez pjeakih prijelaza, samo za automobile i motocikle Do 1939. godine samo je Nizozemska imala plan izgradnje

autocestovne mree

SADHarrisburg-Pittsburgh1940., ve 1920-ih postoji vie kraihautocestovnih graevina Ujedinjeno kraljevstvoLondon-Birmingham1959. JapanMeishi, Kobe-Nagoya1965.


20/45

Automobil-Verkehrs- und bungs-Strae AVUSstaza zautrke, SZ od Berlina

Krug je konstruirao Njemaki autoklub 1907. godine

Zbog nedostatka novca projekt nije ostvaren

Krug je konano otvoren 1921. godine


21/45

Autocesta iroka prometnica namijenjena iskljuivomotornom prometu s odreenom najmanjom brzinom idoputenim velikim brzinama; ima dva kolnika od kojihsvaki sluisamo za jedan smjer vonje,a svaki kolnik imanajmanje dva traka za vonju(jedan za vonju,a drugi za

pretjecanje), uz koje je s vanjske strane trak zazaustavljanje s bankinom (boni trak) i meusobno suodvojeni zelenim pojasom

Trasa autoceste nalazi se izvan naselja, nema raskrija urazini, nema velikih uspona ni padova; ulazak i izlazak na

autocestu omoguuju putovi u obliku petlje; uz autocestepodignute su pumpne postaje, moteli, restauracije, servisi idr.

Motorway, freeway, autobahn


22/45

Roger Bacon1250. godine predvia pojavu prometnog sredstva kojebi pokretao motor

Leonadro da Vinci1500. godine izradio je nacrt za samopokretnakola

N. J. Cugnot1769. godine konstruirao je prvi automobil na parnipogon namijenjen potrebama topnitva; tri kotaa, jedan sprijeda, dvastraga. Motor se nalazio ispred prvog kotaa, mogao je povui 5 tonatereta, ali se morao zaustavljati svakih 12 do 15 minuta da bi se

postigla odgovarajua napetost pare; 5 km/h

1784. James Watt je zatraio patent za izradu parnog automobila kojinikad nije konstruirao

1. automobil na parni pogon u Engleskoj konstruirao je W. Murdoctri kotaa, jednocilindarski parni motor


23/45

U SAD-u prvi parni automobil konstruirao je O. Evans

1787. godine

Engleski parlament donosi odluku kojom se zabranjuje da

parni automobil razvija brzinu veu od 6 km/h, a 1831.donosi odluku da parni automobil po danu mora izvjesiti

crvenu zastavu, a po noi crveno svjetlo; visoke cestarine imostarine

Prvi motor s unutranjim sagorijevanjem konstruirao je J.

J. Lenoir 1860. godineskupa i spora pokusna vonja N. Otto1867. godine konstruirao je etverotaktni plinski

motor


24/45

Daimler1885. godine konstruirao je petrolejski motorsmjeten u sredini kola

Benz1886. godine konstruirao je trokolicu s benzinskimmotorom koji je imao KS

Dunlop1890. godinegumene zranice

1893. godine u Francuskoj je uvedena prva registarska

ploica za automobil

AUTOMOBILIZACIJApojava i primjena automobila uprometu, vezano uz proizvodnju, kupnju i uporabu

automobila u svakodnevnom ivotu; izraava se brojemautomobila na 100 stanovnika neke drave


25/45

Dwight D. Eisenhower Nacional

System of Interstate and Defense

Highways 1941. Roosvelt; imenujeodbor koji je trebao utvrditi kolika je

potreba za gradnjom jednog takvog

sistema

1956.tono jeodreen nainfinanciranja; Federal-

Aid Highway Act

Do 2003.46,700 milja

Od 1954. do 2001. uloeno je 370 milijardi $


26/45

Autocestovna mrea SAD


27/45

Autocestovna mrea SAD u razdobljuod 1955. do 2010. godine


28/45

Prodaja automobila u SAD, 1931.

2010.


29/45

1919.na putovanje od Washingtona do San Francisca upuen jekonvoj vojnih kamiona kako bi utvrdili stupanj uinkovitosti cestovnemree u sluaju opasnosti. Putovanje je trajalo 62 dana

1941.predsjednik Franklin D. Roosevelt imenovao je Nacionalnimeuregionalni odbor za izgradnju autocestovne mree (National

Interregional Highway Committee) Financiranje je odobreno 1952. godine, ali izgradnja nije zapoela

zbog prevelikih sredstava koja je vlada trebala uloiti Prvo se grade pravci na kojima se naplaivala cestarina Predsjednik Eisenhower 1956. godine donosi zakon prema kojem e

drava osigurati financiranje gradnje autocestovne mree (Federal-AidHighway Act) 2005. godine46 800 milja "drive-in", "drive-through"


30/45

Cestovna prometna mrea u svijetu


31/45

Utjecaj cestovnog prometa na prostor

na 20% cestovne mree odvija se 60 do 80% prometa

Gustoa cestovne mree u zemljama lanicama grupe G7 1996. god.Razliito geografsko okruenje i stupanj motorizacijeIako SAD i Kanada imaju nizak stupanj gustoe cestovnih prometnih

mrea u usporedbi sa Japanom i Zapadnom Europom cestovni promet u timzemljama predstavlja najznaajniji vid prijevoza


32/45

Proizvodnja automobila u svijetu u razdoblju od

1965. do 2007. godine

80% automobila koristi se u razvijenim zemljama

gospodarska kriza, recesija

3440 miliona automobila godinje tijekom 90-ih

preko 40 miliona automobila godinje tijekom 2000-ih

550 miliona automobila 2001. godine, 100 miliona vie nego 1991.

12 osoba na 1 automobil

2003. godine samo u Kini prodano je preko 2 mil. automobila


33/45

Prilazna rampa prema mostu Nanpu, angaj

Most preko rijeke Huangpu

Vanost rijeke - navigacijska os


34/45

Proizvodnja bicikla u svijetu u odnosu na Kinu od

1950. do 2003. godine

10 milijuna

bicikliPeking,

2001. g.

95 do 100 mil. bicikli godinje1990-ih40% u Kini; 2000-ih60% bicikli na svijetu proizvedeno je u Kininajveiproizvoa i korisnikOd 1990. do 2002. g. u angaju udio koritenja bicikla u prijevozu opao je sa 70% na 17%2003. g. u Kini je zabranjeno koritenje bicikla na javnim ulicama promjena politike vladPorast koritenja bicikle u gradskom prometu Zapadna Europa

Odrivi oblik prijevoza


35/45

Udio vonje biciklom u odnosu na ostale vidoveprometa sredinom 1990-ih

biciklistike trake

mjesta predviena za parkiranje bicikla

reljef i klima


36/45

Rika u Indoneziji


37/45

Prema Zakonu o javnim cestama sve ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na:

Dravne cestepovezuju cjelokupan prostor Republike Hrvatskeukljuujui ga u europsku cestovnu mreu.

upanijske cestepovezuju naselja unutar upanije te povezuju prostor

upanije s mreom dravnih cesta Republike Hrvatske. Opinske cestepovezuju mjesta unutar opine povezujui ga dalje sa

upanijskim i dravnim cestama. Kao posebna kategorija izdvajaju se ostale cestena kojima se ne

odvija javni prostor ve ih iskljuivo koristi privatna osoba iliodreena gospodarska djelatnost u ijoj je nadlenosti i gospodarenjetim cestama (umske, vodoprivredne, vojne i privatne).


38/45

Cestovna vorita

Cestovna vorita su mjesta na kojima su dvije ili vie cesta(ulica) meusobno povezane. Na njima se kria, ispreplie,spaja ili razdvaja vie prometnih tokova. U cestovnoj mreivorita su glavne toke koje omoguuju funkcioniranjeitavoga prometnog sustava.

Pri izboru mjesta i naina rjeavanja vorita potrebno jesvaki sluaj podrobno prouiti, jer je nepravilno konstruiranovorite, osobito pri optereenijim cestama, opasnost za

sigurnost prometa.


39/45

U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog voritapripadaju:

Sigurnost vonjemoe se poveati pravilnim izborom oblikovanja krianja istandarda gradnje u ovisnosti o prometnom optereenju, rangu ceste,raunskoj brzini, kapacitetu, ekonominosti i sigurnosti vonje.

Kapacitetse odreuje prema broju vozila to u stanovitom vremenskomintervalu prolaze prometnim voritem. Proraun kapaciteta treba obaviti zaprometna vorita u istoj razini. Za vorita u vie razina mjerodavan jekapacitet u podruju izmjene trakova. Planirani kapacitet moe se usvojiti sa75% vrijednosti moguega kapaciteta.

Ekonominost prometnog voritaodreuje se trokovima gradnje,potrebnim prostorom, vrijednou zemljita, duljinom odsjeka vonje,

utrokom goriva, vremenom putovanja, trokovima odravanja itd. Pri projektiranju valja voditi rauna o estetskom izgleduprometnog vorita.

Pri voenju trase treba uzeti u obzir topografske i graevinske okolnosti,oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu.

Prometno vorite mora se uklopiti u ukupnu prometnu mreus time da sezadre osnovne znaajke prometnica.


40/45

Da bi prometno vorite imalo odreenu sigurnost pri protjecanjuprometnih tokova, pri projektiranju treba uzeti u obzir etiri osnovnanaela. To su:

vidljivost,

preglednost, prilagodljivost i

protonost.


41/45

Gustoa prometa

ukupan broj vozila to u jedinici vremena prou kroz promatranipopreni presjek ceste

Gustoa prometa moe se dobiti brojenjem vozila vizualno ilipomou posebnih ureaja (ureaj s fotoelijom ili nagaznimcrijevom).

Gustoa prometa je mjerilo za odreivanje stvarne iskoritenostipropusne moi na odreenoj cesti.


42/45

2006. gustoa autocestovnemree u EU 15 km/1000km2

Najvea gustoa 2006.

Nizozemska; 77 km/1000km2

2006. godine:

Njemaka 12 531 km panjolska 12 073 km

Francuska10 842 km


43/45


44/45

Broj poginulih u cestovnim prometnim nesreama na100 000 stanovnika

j i ij


45/45

Stupanj motorizacije na 1000

stanovnika

Documents

Kopneni Promet