Koraci u istraivanju

1.korak: Identificirati temu (podruje interesa)Problem u praksi Moe li se neto poboljati ili promijeniti na bolje?Kontekst Odgojno obrazovni procesUinci ( ciljevi, rezultati)

2.korak: Osmisliti pitanja koja valja istraiti1. Intuicija 2. Zdrav razum3. Vlastita inspiracijaNeto mi je sumnjivo!Izvori ideja za istraivalako pitanje Radoznalost Promatranje Provjera (sebe,teorije,tuih stavova i tvrdnji) Stereotipi u radu odgajatelja

7 naina kojima moete potaknuti svoju intuiciju prema formulaciji pitanja/teme za istraivanje u praksi:1. tvrdnje,izreke,uvjerenja2. vlastito ponaanje3. konflikti4. zapaanja ponaanja drugih5. uzroci nekog ponaanja 6. sumnja7. vlastite barijere

Zdrav razum i teorija Praktino pitanje zahtjeva i teorijsku utemeljenost Zato?

Formiranje primjenjenog pitanja (hipoteza) Fokus je specifian i konkretan Konstrukcije su mjerljive Mora implicirati primjenu

3.korak: precizirati pitanja koja se mogu istraitiRazumijevanje KONTEKSTA Koga se tie Tko je ukljuen koji institucionalni imbenici mogu pomoi- Identificiranje POTREBA sudionika intervjui, Dogovori promatranje - Pojanjenje koncepcijskog okviraIstraivanje: Moe li prostor djelovati kao trei odgajatelj?4.Korak: Izvori i ogranienja Prije izrade projekta ili plana istraivanja treba razmisliti o : Vrste podataka Tehnika potpora Vrijeme Pomo Fondovi

5.korak - Izbor oblika istraivanja Refleksivna praksa Primjenjeno istraivanje Kvalitativno istraivanje Akcijsko istraivanje Akcijsko istraivanje samoprocjena odgajatelja Klasino akcijsko istraivanje (sudjeluje vie istraivaa praktiara, unapreivanje prakse na institucionalnoj razini)

6.korak izrada plana istraivanjaI. Odabir uzorka Statistiko uzimanje uzorka na bazi vjerojatnosti sluajan izbor Vea populacija Nestatistiko uzimanje uzorka na bazi prosuivanja Na bazi znanja koje istraiva ima o populaciji Svrhovito uzorkovanje Ciljani odabir uzorka koristi se kod kvalitativnih i primjenjenih istraivanja T r e b a m o: Detaljan pregled ciljeva ciljana populacija, veliina uzorka popis osoba, naini prikupljanja podataka, analiziranja i biljeenja

II. Konstrukcije koje se mogu izmjeriti Djeja iskustva Ponaanje Inteligencija,znanje, samopotovanje,samopouzdanje Odnosi u skupini Primjer: Procesno usmjeren pristup Moemo li mjeriti dogaanja u procesu? Luevenske skale Dobrobit Kada je zadovoljeno mentalno zdravlje i sigurnost djece? Ukljuenost Kada znamo da dolazimo do razine dubokog uenja

III. Metode prikupljanja podataka Neformalni izvori promatranja

Kako smanjiti subjektivnost neformalnih izvora?

Kako treba opisati djetetovo ponaanje ?primjerDora nije sposobna preuzeti odgovornost Problem to smo zahtjevali ? U emu je podbacila? Kako pomoi Dori da naui preuzeti odgovornost?

Predloak 4-a-2: Neka rjeenja upotrijebljena u promatranju Predloak 4-c: to ukljuuje korisno promatranje? Predloak 4-d: est formalnih tehnika prikupljanja podataka Kontrolne liste obrasci,instrumenti praenja..... Anegdotske biljeke kratki zapis situacije ili ponaanja zabiljeen po sjeanju/dnevna zapaanja) Videosnimke, audio zapisi i fotografije Tlocrti grupiranje djece,kretanje,interesi Intervjui s djecom Djeji crtei razgovor s djetetomDeskriptivno narativne biljeke Smjernice:Priprema - organizacijski kontekstBiljeenje - to je dijete uinilo,- to ga je navelo na aktivnost,- fiziki,vremenski, pedagoki kontekstOblik izvjeaIme i prezime odgajatelja

Datum i vrijeme

Mjesto promatranja

Cilj promatranja

ifra djeteta, dob i spol

Zapisivanje Komentari Nova pitanja Stvaranje novih hipotezaPromatranje video snimki - Voenje diskursa

IV. Analiza podataka

A. Definicija tema: Popiite i svojim rijeima definirajte etiri li vie tema za koje mislite da su najvanije s obzirom na dijete koje prouavate. Od vas se ne oekuje da izmislite neke nove, jedinstvene teme, ali vas molimo da objasnite zbog ega ste upotrijebili teme za koje ste se odluili b: Teme vezane uz dijete koje prouavate Ukljuite samo one teme za koje imate dovoljan broj podataka, budui da to jedino ima smisla. Vae teme ili kategorije bi trebale obuhvatiti dijete u cjelini i trebale bi se odnositi na aspekte njegovog tjelesnog, emocionalnog, spoznajnog i socijalnog funkcioniranja.B. Saetak uzoraka o ponaanju: Obraujui jednu po jednu temu, paljivo razmislite o slici koja se o djetetu javlja iz odreene grupe podataka. Potraite uzorke ponaanja u svakoj od kategorija. Isto tako, potraite i izuzetke, odnosno odstupanja u tim uzorcima. to vam ovakvo grupiranja podatka o ponaanju govori o djetetu i njegovom ponaanju? Komentar koji ete izvesti bit e usko vezan uz broj primjera koji potkrjepljuju odreenu temu. Saeci o uzorcima ponaanja su vrlo konkretni, budui da se od vas trai da se drite opisivanja uzoraka unutar podataka, a ne da traite razloge tim uzorcima. Saeci bi trebali biti kratki (jedan do dva kratka odlomka u svakoj od tema). Pazite da ukljuite specifine primjere iz deskriptivno-narativnih biljeki, a nakon svakog uzorka ponaanja kojeg opiete biste u zagradama trebali navesti datum i oznaku biljeke ili anegdote u kojoj ste uoili ovo ponaanje. Nudimo vam jedan od primjera: Kad se razina aktivnosti i buke u uionici poveaju, Anton reagira povlaenjem iz grupe. To sam uoila tijekom sata glazbenog odgoja, u opservaciji od 2. prosinca, kad je uiteljica donijela ritmike instrumente za svako dijete, kad je Anton napustio grupu i sam sjeo pokraj prozora. Isto sam uoila i 6. studenog, za vrijeme dramske igre, kad je Anton "glumio" oca i kad su "bebe" poele "plakati" i traiti njegovu panju. (4. veljae, prilikom igre u kolskom dvoritu; 13. prosinca, kad su se graevine od kocaka poele ruiti; anegdota: 10. studeni, roendanska proslava).

Slaganje cjeline precizirali ste svoje istraivalako pitanje, identificirali ste konstrukcije koje se mogu mjeriti odredili ste izvore i ogranienja odabrali ste oblik istraivanja i odredili uzorak, odabrali ste metode prikupljanja podataka Odredili ste nain analiziranja svojih podataka