Kostanjica - prirodno i kulturno nasljedje

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Izdavaci: EXPEDITIOArhitektonski fakultet u PodgoriciKao osnova za ovu publikaciju korišćena je „Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Kostanjice“ čiji je obrađivač Arhitektonski fakultet u Podgorici, a koja je rađena za potrebe Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog projekta Kostanjice.

Citation preview

lostonj|coIzdavai: EXPEDITIOArhitektonski fakultet u Podgorici loo osnovo zo ovu uol|loc|ju lot|eno je 5tuJ|jo zot|tetoJ|teljslo nosljeo lostonj|ce |j| je ooto|vo Ath|teltonsl|lolultet u PoJot|c|, o lojo je toeno zo otteoe lzmjeno |Jouno 0etoljno utoon|st|lo tojelto lostonj|ce.Autori/ke: dr Ilija LaloeviAleksandra KapetanoviBiljana GligoriJelena FranoviFotografje i crtei:EXPEDITIO, Radni timDizajn:EXPEDITIO Donatori:Ministarstvo turizma i zatite ivotne sredineRockefeller Brothers Fundtampa:Studio Mouse, PodgoricaTira:500 primjeraka 2009 EXPEDITIO www.expeditio.orgSadrajPolazite 3 Kostanjica - uvod 4Prirodni uslovi i pejzane karakteristike5Formiranje i razvoj naselja 7Kulturni pejza 13 uma kestena i lovora 14Terasasti vrtovi 14Mrea starih pjeakih staza 15Grupacije kua tradicionalne arhitekture15Obala16Elementi parternog ureenja 17Zelenilo17Voda19Vizure, sagledavanja20Graditeljsko nasljee 21Grupacije tradicionalne arhitekture 22Karakteristike stambene arhitekture 24Materijali i konstrukcije25Enterijeri i eksterijeri 28Upotreba tradicionalnih materijala 29Pojedinani objekti i grupacije31Sakralna arhitektura 32Crkva Sv. Ivana 32Crkva Sv. Gospoe 33Stambena arhitektura 34Stambene cjeline Todorovia, Banovina 34Grupacija Brkovi, Banovina 35Grupacija Vulovi 36Stambena cjelina Dabovia, Knez Bogdan 37Stambena cjelina Dabovia, Na Pristan 38Kua kap. Bogdana Dabovia 38Grupacija Dabovia 39Turska kua 40Kue Dabovia, Matovina 41Kua Todorovi 42uzova kua 43Kua uia 43elina 44Gornja Kostanjica - Selo 45Arheoloki lokalitet 46Izvori, bibliografja 47Mapa Kostanjice 4823lostonj|coKao osnova za publikaciju koriena je Studija zatite graditeljskog nasljea Kostanjice. Studija, iji je naruilac bila Optina Kotor, raena je za potrebe Izmjena i dopuna Detaljnog urbanistikog plana Kostanjice.Nosilac izrade studije je Arhitektonski fakultet u Podgorici. Rukovodilac radnog tima bio je Doc. dr Ilija Laloevi, dipl. in. arh, konzervator-savjetnik, a saradnice Aleksandra Kapetanovi, dipl. in. arh, konzervatorka i Biljana Gligori, dipl. in. arh. iz NVO EXPEDITIO i Jelena Franovi, dipl. in. pejza. arh.Tokom rada na pripremi Studije zatite graditeljskog nasljea Kostanjice prikupljen je i obraen veoma zanimljiv materijal o ovom do sada malo prouavanom naselju Boke Kotorske. Smatrajui da sadraj ove zanimljive studije ne treba da ostane dostupan samo malom broju strunjaka koji realizuju urbanistiki projekat Kostanjice, eljeli smo da putem publikacije promoviemo vrijednosti i kulturni pejza Kostanjice iroj javnosti. Projektom Kostanjica - Promovisanje pejzaa (prirodnog i kulturnog nasljea) Boke Kotorske EXPEDITIO je aplicirao na konkursu Ministarstva turizma i zatite ivotne sredine za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2008. godinu, na kome je odobren dio sredstava. Ostatak sredstava obezbijedio je Rockefeller Brothers Fond u okviru trogodinjeg projekta za jaanje institucionalnog kapaciteta EXPEDITIO i dalji aktivan doprinost sprovoenju Strategije odrivog razvoja Crne Gore.PolaziteU izuzetnim prirodnim uslovima Bokokotorskog zaliva, zahvaljujui njegovom geografskom poloaju i pod uticajem istorijskih tokova, ljudska ruka je u kontinuitetu stvarala svojevrsna kulturna dobra, uklapajui ih sa izuzetnim senzibilitetom u prirodu rubom Zaliva. Na taj nain stvorena je harmoninasimbioza prirode i graditeljskog nasljea jedinstveni kulturni pejza. Upravo zbog izuzetne univerzalne vrijednosti tog kulturnog pejzaa podruje Kotora je upisano na Listu svjetskog nasljea.Kao polazite za Studiju graditeljskog nasljea Kostanjice koriteni su savremeni meunarodni principi i smjernice na polju zatite kulturnog nasljea, gdje se pod proirenim pojmom kulturnog i graditeljskog nasljea ne podrazumijevaju samo pojedinani objekti, ve i urbane i ruralne cjeline i kompletan predio - kulturni pejza koji odraava meusobno dejstvo ljudi i prirode u sprezi sa nematerijalnim nasljeem.Polazei od tog proirenog poimanja koncepta nasljea proizilazi da i zot|to | oonovo noseljooJtozum|jevo |s|t|vonje t|toJn|h tesutso | no|no|voto loj| on| nuJe. uhz|lom sm|slu ono moto JovoJ| touno o toev|nslom lonJu loj| teJstovljoJ|o lultutno nosljeo, ol| svoj lovn| oslonoc motoJo noe u |stto|vonju | oonov| lultutno teJjelo loj|oJtozum|jevo slu onttooen|h tomjeno olol|ne |, u oJnosu no noselje | luu, je tvotev|no v|e teJo. 7el Jovoenjem lultutno teJjelo u vezu so t|toJnom oJloom | onol|zom njeov|h ttonslotmoc|jo ltoz |stot|ju moue je no tov| no|n oc|jen|t| znoojsvelol|lo nosljeo | ullju|t| o u sovtemen| |vot. Osnovna jedinica posmatranja u analizi prostora nije samo graditeljsko nasljee i naselje nego je to i njegova neposredna okolina, kao i cjelokupna teritorija koja naselju pripada i koja je pod njegovim uticajem. Polazi se od prirodnih predispozicija terena i karakteristika ekosistema i graditeljsko nasljee se posmatra kao cjelovit sistem i dio ukupnog kulturnog pejzaa u kome pojedinane graevine pripadaju cjelini vieg reda. Nekontrolisan i neadekvatan razvoj moe dovesti do trajnog gubitka vrijednosti, ne samo Kostanjice, ve i cijelog UNESCO-vog podruja. Iz tog razloga neophodno je integrisati principe zatite kulturnog pejzaa u politike razvoja i proces planiranja.45lostonj|coi lovora, kaskadni terasasti vrtovi sa obradivim povrinama i vonjacima (na kojima su se jo u 15. vijeku nalazili vinogradi opatije Sv. ora i perakih porodica) i grupacije tradicionalne arhitekture utkane u ovaj pejza. Ovakav karakteristian kulturni pejza predstavlja identitet Kostanjice, i doprinosi raznolikosti i bogatstvu podruja Boke.Prirodni uslovi i pejzane karakteristikesputaju prema obali, irina primorja varira. Najvea je na njegovim krajnjim dijelovima, u podrujima Boke Kotorske i Ulcinja, gdje dostie oko 10 km, dok u sredinjem dijelu, na potezu od Budve do Barskog polja, ne prelazi 2 km.Boka Kotorska se sastoji od vie suenja i proirenja. Od ulaznih vrata, izmeu poluostrva Lutice i Rta Otro, irine 1500 do 2950 m, pa do Kotora, reaju se Hercegnovski zaliv, Kumborski tjesnac, Tivatski zaliv, tjesnac Verige (irok 340 m), Morinjsko-risanski i Kotorski zaliv. Dvauporedna brdska niza, koja se pruaju izmeu mora i visokog planinskog zalea, ine poluostrvo Lutica (585 m) i njen nastavak, preko ulaza u Boku - Otro (65 m) i Kobila (454 m). Izgraeni su preteno od krenjaka i dolomita gornje krede, kao i Vrmac (712 m). Naselje Kostanjica smjeteno je na padinama koje predstavljaju nastavak Vrmca, sa druge strane tjesnaca Verige u podruju Devesilja (775 m). One su izgraene od mezozojskih krenjaka, ronaca, brea i dolomita. Obale Zaliva izgraene od krenjaka su strme, a one izgraene od fia, blago nagnute, postepeno tonu pod more. Dno Zaliva, preteno na dubini 30-40 m, nagnuto je prema izlazu na otvoreno more. Sloeni oblik zaliva Boke Kotorske formiran je vjerovatno u miocenu i pliocenu, kada je ovdje bilo kopno, denudacijom i fuvijalnom erozijom na fiu, a intenzivnim korozionim procesima na dodiru fia i krenjaka, jer je tek poslije pleistocena morski nivo porastao oko 100 m.Naselje Kostanjica nalazi se u Bokokotorskom zalivu i ime je dobilo po umama kestena tj. kostanja, kako se na lokalnom dijalektu kesten naziva. Kostanjica Kostanjica se nalazi u okviru Prirodnog i kulturno-istorijskog podruja Kotora, koje je od 1979. godine upisano na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljea.Najvea vrijednost Kostanjice jeste njen sauvani kulturni pejza koji ine jedinstvena uma kestena Crnogorsko primorje se prostire podnojem visokih planinskih masiva Orjena (1895 m), Lovena (1749 m), Sutormana (1175 m) i Rumije (1595 m), od Sutorine, zapadno od Herceg Novog, do rijeke Bojane. Zbog blizine planinskog vijenca, ije se strane strmo 67lostonj|coPejza Bokokotorskog zaliva je, s obzirom na reprezentativnost i impresivnost pejzaa u cjelini, izdvojen kao jedinstvni pejzani tip. Tu se cjelokupni prostor, sa neposrednim zaleem, odlikuje izrazitim, jasno uoljivim strukturnim elementima koji mu daju poseban pejzani identitet. Specifne i raznolike prirodne vrijednosti (orografske karakteristike, karakteristike autohtone vegetacije) i vrijedno graditeljsko naslijee meusobno se proimaju, uz obilje detalja (alohtona fora), ineijedinstvenu - harmoninu cjelinu.Podruje Kostanjice pripada eumediteranskom tipu pejzaa. Kostanjica je preteno prekrivena kestenovim umama. One se pruaju od obale, pa do oko 200 m nadmorske visine. S obzirom na specifne crte kestenovih uma Boke Kotorske, a koje se odnose na njihov mezoflniji i skioflniji karakter i izrazito uee zimzelenih elemenata, one su oznaene kao asocijacija LauroCastanetum sativae (asocijacija lovora i kestena). Ove ume, kao i cijela Kostanjica se nalaze na padinama eksponiranim sjeveru. Nagib terenase kree od 10 do 45, to utie na smanjenje insolacije i ublaavanje ljetne sue. Prvi, najvii sprat asocijacije LauroCastanetum sativae, izgraen je od vrste Costoneo sot|vo (kesten), koja je prema tome i edifkator zajednice. U prvom spratu je vidno uee i leJete hel|x (brljan). Drugi sprat pripada bunovima sa preko 20 vrsta. Najvanije biljke u njemu su ltox|nusotnus (jasen), loutus noo|l|s (lovor), 1un|etus ox|ceJtus(kleka) itd. Sprat zeljastih biljaka je izgraen od niza zimzelenih, listopadnih, zeljastih i drvenastih biljaka. Znaajnije su kuscus oculeotus (veprovina), leJetohel|x (brljan), 0octyl|s lometoto (trava jeevica), kososemetv|tens (rua), Asotous ocut|lol|us (paroga). U donjoj zoni Kostanjice, uz morsku obalu, teren koji se kultivisao oformljen je u obliku terasastih vrtova sa podzidima. U ovoj zoni nalaze se bogati zasadi agruma, masline, kamelije, mimoze, bogumile, hortenzije, protkani elementima tradicionalnog ureenja terena i arhitekture. Naselje Kostanjica ine odvojene grupacije kua utkane u ovaj pejza. One prate konfguraciju terena i nalaze se u gornjoj i obalnoj zoni.Formiranje i razvoj naseljaNa osnovu slojeva graditeljskog nasljea moe sesagledati, kao i dalje istraivati, kontinuitet razvojaovog podruja od antikog perioda, kada je u jednom dijelu Kostanjice postojala stambena cjelina ili ak mogue i naselje; preko perioda u kome su se napodruju Kostanjice nalazili znaajni vinogradi i posjedi opatije Sv. ora i perakih porodica; turskog perioda, u kome nastaju utvrene turske kue naobali i kula u gornjem selu; mletakog perioda, kada dolazi do najveeg razvoja naselja i izgradnjestambenih grupacija uz obalu; austrougarskog perioda, u kome nastaju veliki infrastrukturni zahvati kao to je probijanje obalnog puta i gradnjavelike bistijerne, i na kraju savremenog doba kojekarakterie ubrzani razvoj.Najstariji rekognoscirani tragovi naselja Kostanjice mogu se vezati za nedavno pronaene arheoloke nalaze u blizini ua Morinjske rijeke. Radi se o arheolokim ostacima mozaikog poda graevine iz antikog perioda u blizini magistralnog puta Risan-Herceg Novi, na lokalitetu Naluka, koji svjedoe o kontinuitetu naselja na ovom prostoru, poev od antike do danas.Naalost, dio ovog nalaza nesumnjivo je svojevremeno naruenprolaskom saobraajnice.Nedavno otkriveni mozaik ukazuje na mogunostveeg antikog naselja na ovom podruju o emu je i ranije bilo izvjesnih pretpostavki koje bi trebalo arheoloki provjeriti, pogotovo kada se ima na umu blizina antikog grada Risna. Dio obale gdje je pronaen mozaik mogao je predstavljati posjed sa stambenim zgradama na veoma pogodnoj lokaciji, s obzirom na izvore slatke vode u Morinjskoj rijeci i obradivo polje na njenom uu. Kostanjica je u srednjem vijeku, po svemu sudei, predstavljala vie privredno nego stambeno podruje. Benediktinski manastir iz 9. vijeka naostrvu Sv. ore, izmeu Perasta i Kostanjice, imao je brojne posjede u okolini, te je gotovo izvjesno da su se i na podruju Kostanjice od najstarijih vremenanalazila manastirska imanja. Na osnovu sauvanih izvora sa sigurnou se moe utvrditi da se u Kostanjici u 15. vijeku nalaze vinogradi, koji su u posjedu perakih porodica i opatije Sv. ora. Novak Dobrikovi iz Perasta daje 89lostonj|cojo 1440. godine opatiji Sv. ora cijelo svoje imanje: uz luu s vttov|mo u Petostu | zemlj|te s lestenj|lom |v|notoJ u 5tol|vu, Joje | v|notoJ u lostonj|c| . U 15. vijeku Peratani grade crkvu Gospe od krpjela na vjetakom ostrvu, koja postaje jedno od navanijih svetilita u Boki. Peratani su ovu crkvu ne samo sagradili, ve je i odravali novcem i opskrbljavali svojim vlastitim dobrima. Tako se svetilitu daruju i zemlje i kue, koje su Peratani imali u mnogim djelovima Boke, pa i u Kostanjici. Poetkom 17. vijeka svetilite Gospe od krpjela imalo je posjedeu Kostanjici na mjestu Otri Kami . I danas se sauvao naziv lokaliteta Gospino koji se nalazi u istonom dijelu Kostanjice, u blizini Turskih Veriga, a koji je kao takav i naznaen na katastarskim planovima iz 30-ih godina 19. vijeka i sa poetka 20. vijeka.Stanovanje kmetovskih i zemljoradnikih porodicabilo je zastupljeno u gornjim dijelovima naselja, u brdu, dok su se na obali, zbog nesigurnih vremena, uglavnom nalazili ekonomski i pomoni objekti vezani za obradu zemlje i ribarstvo. Ova situacija se zadrala praktino sve do konanog osloboenja ovih dijelova od Turaka u periodu od 1684. do 1687. godine. O postojanju i razvoju ovog gornjeg dijela Kostanjice govore kako ostaci graditeljskog nasljea u toj zoni tako i podaci sa starih katastarskih planova. Centralna grupacija u gornjem dijelu Kostanjice bila je Selo, u kojoj su se po predanju mjetana u kasnijem periodu nalazile kola i pekara. Uz Selo, na otprilike istoj nadmorskoj visini od oko 100 m, nalazile su se i grupacije elina, Kraljenica, Todorovi, kao i grupacija Brkovi koja se nalazi jo visoije . Nijesu nam poznati sakralni objekti ovog podruja iz starijeg perioda. Stanovnitvo Kostanjice je u to vrijeme svoje vjerske potrebe zadovoljavalo u dvijemacrkvama u Morinju, crkvi sv. Tripuna na obali i crkvi sv. Jovana na Svrku, koje su, po svemu sudei, imale srednjovjekovno porijeklo. Starija crkva sv. Jovana na Svrkuje vjerovatno podignuta u 14. vijeku a poruena u zemljotresu 1667. godine. Dananjacrkva Sv. Jovana odignuta je poetkom 18. vijeka i ini se da je znatno manjih gabarita od starije, to ide u prilog injenici da je starija crkva bila saborna i sluila vjernicima ireg podruja, pa i Kostanjice, o emu ima indicija u literaturi. Crkva sv. Tripuna je izvorno bila veoma mala graevina i ona je svojevremeno ustupljena katolikom ivlju Kostanjice.Uslovi za zadovoljavanje vjerskih potreba u samoj Kostanjici stekli su se relativno kasno. Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kostanjici sagraena je u 19. vijeku. Nakienovi za godinu izgradnje navodi 1851, a Milinovi gradnju vezuje za drugu polovinu 19. vijeka i graditelje brau urie iz Mokrina. Pravoslavna crkva izgraena je jo kasnije. Po navodima Milinovia, kompleks crkve Sv. Gospoe sagraen je 1925. godine, a groblje prethodne 1924. godine. Oba sakralnakompleksa posjeduju znaajne ambijentalne, ali relativno skromne spomenike vrijednosti.Vrijeme preteno turske vlasti u Kostanjici traje dva vijeka, od pada Herceg Novog i Risna 1483. godine, do osloboenja Risna od Turaka 1684. godine,kada poinje mletaki period. Arhitektura turskog perioda nije do sada bila predmet posebne panje, iako postoji jaka lokalna tradicija o turskim kuama i ardacima (kule). Kompleks zemljita kakvo je polje na uu Morinjske rijeke moralo je biti korieno u turskom feudalnom sistemu. Osnovni preduslov za formiranje i funkcionisanje naselja otomanskog perioda bilo je prisustvo tekue vode, koji je u sluaju Morinja i Kostanjice (makar njenog dijela uz Morinjsku rijeku) svakako bio kvalitetno zadovoljen.Sauvalo se lokalno predanje da su na prostoru Kostanjice postojale etiri velike i utvrene turske kue, a peta utvrena kula bila je u vrh kostanjikog sela.Pretpostavlja se da su ove utvrene turske kue koje su se nalazile u obalnom dijelu i kula u gornjem kostanjikom selu bile povezane sa turskim utvrenjem na Verigama, formirajui tako odbrambeni sistem. Turski vojnici i glavari su dobijali bolja imanja i kue, ili gradili nove na strateki, ali i za stanovanje, pogodnim lokacijama na morskoj obali. Kao turske kue u Kostanjici prepoznate su uzova kula u Naluci, kua Todorovia, turska kua i kua na Banovini. Po predanju, prostrana uzova kulau Naluci pripadala je turskom obaninu iz okoline Trebinja, koji ju je sagradio zahvaljujui naenom blagu. U blizini kue Todorovia su dva lokaliteta Raka i Begov kamen za koje se vezuju legende o sukobu lokalnog stanovnitva sa Turcima. U blizini ove kue, po predanju, pronanaen je i tunel koji je 1011lostonj|coimao odbrambenu funkciju, a koji se vezuje za turski period. Kua koja je danas u Kostanjici poznata kao turska kua ima sauvan opus, karakteristian za lokalno tursko graditeljstvo, koji se odlikuje priklesanim nepravilnim kamenim blokovima, loim slogom i drugim nepravilnostima zidanja. Na Banovini se, po predanju, nalazila etvrta turska kua, koja je pripadala Turinu arku Baliji, koji je poginuo u blizini kue u sukobu sa perakim hajducima.Mogue je i da u okviru drugih kompleksa na obali i u zaleu postoje arhitektonski oblici iz turskog vremena, naroito karakteristine turske kule (ardaci), jednoelijske graevine pravougaone osnove, sa rezervoarom za vodu (bistijernom) u prizemlju ili neposrednoj blizini kule. Vrijeme mletake vlasti u Kostanjici obuhvata period od 1684. do 1797. godine, iako je vjerovatno da su neki njeni djelovi, posebno strateki znaajno podruje Veriga, a moda i posjedi opatije sv. ora, i u toku turskog perioda u kraim ili duim periodima pripadali Veneciji. Poznato je da je to vrijeme intenzivnog naseljavanja ovih krajeva, porodicama iz Crne Gore i Hercegovine.Za njihove zasluge prilikom oslobaanja sjevernog dijela Boke (od Risna do Herceg Novog) Mletaka republika dodjeljuje Peratanima posjede u tom podruju, ukljuujui i Kostanjicu. Peratani su imali imanja u priobalnom dijelu Kostanjice, kao i na brdu, koja su uglavnom pripadali perakoj crkvi Sv. Krsta.Mletaki period karakterie opti privredni uspon, zasnovan na razvoju pomorstva i trgovine, i zahvaljujui kojem se i Kostanjica ubrzano razvija. Pored gradnje po zateenoj matrici u viim zonama,za ovaj period je karakteristian znaajniji razvoj dijela naselja na obali. Razvijaju se grupacije kua u centralnoj zoni Kostanjice, kao to su Vulovi i Todorovi,blie obali u odnosu na ve postojee u gornjoj zoni. Uz samu obalu razvijaju se grupacije Dabovia, Banovina i Knez Bogdan .Pogodnosti Kostanjice za razvoj poljoprivrede su se koristile za gajenje maslina, vinove loze, agrumai drugog raznovrsnogvoa. Naroito intenzivno bilo je gajenje kestena (lokalno kostanj) iji su se plodovi skupljali i prodavali, a izuzetno kvalitetno drvo koristilo u graditeljstvu.Za vrijeme francuske i austrougarske vladavineBokom, Kostanjica se nalazi u okviru Perake optine. Katastarski plan iz 1837. godine prikazuje veinu 1213lostonj|coKostanjica predstavlja ambijentalno naselje u autentinom pejzau. Grupacije kua prate konfguraciju terena i nalaze se na prostoru koji je oformljen u obliku terasastih vrtova sa podzidima. Na ovom prostoru su ouvani detalji tradicionalnog ureenja terena i arhitekture (stepenice, podzidi, mee, bunari, bistijerne), sa bogatim zasadima agruma, masline, kamelije, mimoze, bogumile, hortenzije.Znaajan kvalitet Kostanjice jeste njen pejza u kojem se proimaju oblici iskonske samonikle prirodeikulturni pejza kao rezultat vievjekovnih ljudskih aktivnosti.Klimatski uslovi i sjeverna ekspozicija utiu na plodnost zemljita, to doprinosi da u Kostanjici postoji veliki asortiman biljaka. Jo od srednjeg vijeka na podruju Kostanjice nalazili su se vinogradi, maslinjaci i dr. opatije Sv. ora i kasnije posjedi perakih porodica, to govori, prije svega, o prirodnim vrijednostima i potencijalima prostora Kostanjice. Prirodne vrijednosti Kostanjice predstavljaju i njen najvei potencijal. One su i bile razlog specifnog korienja terena (vinogradi, vonjaci, ...) i razvoja naselja, koji su uticali da se oformi specifan kulturni pejza. Specifno korienje zemljita tokom vijekova oblikovalo je kulturni pejza iji su najvrijedniji slojevi:uma kestena i lovora, kroz koju prolazi mrea starih pjeakih staza i nalaze se pomoni objekti u suvoziduTerasasti vrtovi sa obradivim povrinama i vonjacima, sa podzidima od lokalnog kamena Mrea starih pjeakih staza Obala sa pristanitima i mandraima Grupacije kua tradicionalne arhitekture u obalnoj i gornjoj zoniElementi ureenja terena (poploanje, podzidi, stepenita, pergola sa lozom - odrina, kamena klupa - piuo)Tradicionalno zelenilo u vrtovima i dvoritima (agrumi, maslina, loza, cvijee, ...) Elementi tradicionalnog naina snabdijevanja vodom (rezervoar za kinicu -bistijerna, bunar -pouo)Ovakav karakteristian kulturni pejza predstavlja identitet Kostanjice, i doprinosi raznolikosti i bogatstvu podruja Boke.Kulturni pejza kua koje i sada postoje. Kako period od pada Mletake republike (1797) do tridesetih godina 19. vijeka nije bio drutveno i ekonomski povoljan, teko da je tokom njega moglo doi do znaajnije graditeljske djelatnosti. Tako posredno zakljuujemo da su pomenute graevine uglavnom nastale u mletakom periodu, to trebaispitati putem detaljnijih istraivanja, snimanja i analiza, mada su ove analize oteane odsustvom istorijske dokumentacije i stilskih elemenata na fasadama. Vaan izvor za prouavanje razvoja Kostanjice predstavljaju indikacione skice (raene kao osnove za katastarske planove) iz prve polovine 19. vijeka. Te indikacione skice, koje su raene najvjerovatnije 1837. godine, prikazuju stanje koje je naslijeeno iz mletakog, pa i turskog i srednjovjekovnogvremena i obuhvata prve decenije austrijske vlasti, koje nisu donijele bitnije graditeljske intervencije. Sljedei vaan dokument je katastarski plan raen 1901. godine, u kome su unijete promjene nastale od 1837. godine, kao i relevantne planirane intervencije, u prvom redu trasa priobalnog austrougarskogputa.Uporeivanjem podataka sa indikacionih skica iz prve polovine 19. vijeka i katastarskih planova sa poetka 20. vijeka sa postojeom situacijom na terenu moe se zakljuiti kako se odvijao razvoj Kostanjice tokom posljednja dva vijeka. Znaajno je napomenuti da su, neodvojivo od same arhitekture i urbanistike matrice u strukturi naselja, veoma vani prikazi slobodnih prostora: dvorita, vrtovi, obradiva imanja, terasaste parcele i dr, to predstavlja komponente novoustanovljenog termina kulturni pejza.Kao i kod drugih priobalnih naselja Boke Kotorske, velike promjene u strukturi Kostanjice deavaju se poetkom 20. vijeka kada se na obali trasira nova kolska saobraajnica. Njome je poremeen autentini odnos naselja prema moru, koje je do tada bilo glavna saobraajnica.Tokom 20. vijeka dolo je do raseljavanja stanovnika i to u nekoliko navrata. Nakon propasti bokekog pomorstva velika ekonomska kriza uzrokovala je masovno iseljavanje u Ameriku poetkom vijeka. Izvjesno poboljanje ekonomske situacije izmeu dva rata nastupilo je intenzivnijim zapoljavanjem u Tivatskom arsenalu. U pogledu migracija Drugi svjetski ratpredstavlja svojevrsnu prekretnicu, jer izaziva promjene koje stanovnike Kostanjice usmjeravaju ka veim centrima, kako u okviru Boke Kotorske (Tivat, Kotor, Herceg Novi), tako i ire.1415lostonj|couma kestena i lovoraU gornjoj zoni Kostanjice prua se uma kestena i lovora. Iako je ovo zona posebnih prirodnih vrijednosti, ona ne predstavlja primjer netaknute prirode. uma je takoe bila izloena uticajima ovjekovih aktivnosti, prije svega jer se intenzivnokoristila plodovi kestena su se sakupljali, lovorovo lie se bralo, a kestenovo drvo se koristilo za izradu meuspratnih konstrukcija, okvira vrata i prozora, stolarije. Takoe, kroz zonu ume su protkani i konkretni graditeljski slojevi: mrea starih pjeakihstaza, pojedinani pomoni objekti kao i pojedinegrupacije kua. uma se u odreenim zonama proima sa terasastim obradivim parcelama.Terasasti vrtovi Dio Kostanjice izmeu ume i obale ini plodni teren u nagibu koji je formiran u obliku karakteristinih kaskadnih terasastih vrtova sa kamenim podzidima. To je obradivo zemljite na kojem se nalaze vonjaci i bate. Podzidi terasastih vrtova i ograde parcela (mee) su raeni od lokalnog kamena. Podzidi i mee su uvijek raeni u suvozidu, od grubo priklesanog kamena. Za Kostanjicu je karakteristian ploasti kamen, koji se pojavljuje jo na samo par mjesta u Boki. Mnogi podzidi i mee u Kostanjici su graeni od tog ploastog kamena.Mrea starih pjeakih stazaNa cijeloj teritoriji naselja Kostanjice, a posebno u gornjoj zoni, kroz prodruje na kojem se nalaze uma kestena i lovora, kao i terasasti vrtovi sa obradivim zemljitem i vonjacima, prolazi mrea pjeakihstaza. Ova mrea povezuje razdvojene grupacije naselja, ili grupacije sa obradivim zemljitem i umom. Podune staze prate izohipse terena, dok su poprene rijeene u obliku stepenita, koje je raeno od lokalnog kamena. Dio mree je bila i staza koja se pruala uz samu obalu, cijelom duinom naselja. Na trasi ove staze je poetkom 20. vijeka izgraen obalini put, a kasnije i magistralni.Grupacije kua tradicionalne arhitektureU pejza Kostanjice utkane su grupacije kua tradicionalne arhitekture. Najstarije grupacije kua nastale su u gornjoj zoni. To su grupacije Selo, elina, Kraljenica i Todorovi.Grupacija Brkovi nalazi se jo visoije od ovih grupacija. Kasnije su kue poele da se grade blie obali, tako da u neposrednoj blizini obale postoje grupacije Vulovi i Todorovi, a uz samu obalu grupacije Dabovia, Banovina i Knez Bogdan.1617lostonj|coObalaObalu Kostanjice karakteriu meusobno razdvojene tradicionalne stambene cjeline izmeu kojih se nalaze iri neizgraeni prostori. Kao neodvojivi dio ovih tradicionalnih grupacija isped kua su se gradila pristanita ponte, koja su istovremeno sluila i kao zaklon za barke mandrai. Uz ponte su esto i povrine za izvlaenje barki tiraduri. Prolaskom obalnog puta poetkom 20. vijeka, a kasnije i magistralnog, mnoge ponte i mandrai su odsjeeni od grupacija kojima su pripadali. Uz ove manje ponte i mandrae, koji su pripadali pojedinim porodicama ili bratstvima, u Kostanjici se nalazi i veliko pristanitena lokalitetu Na Pristan koje je vjerovatno bilo glavno pristanite za Kostanjicu. Takoe, u blizini ovog pristanita, ispod crkve Sv. Ivana, je i velikojavno pristanite mulo koje je raeno 50-ih godina 20. vijeka. Danas se u obalnom dijelu Kostanjice moe identifkovati vie tradicionalnih oblika ureenja prostora:Ponte i mandrai, ostali u sklopu stambenih cjelina sa donje strane magistralnog putaPonte i mandrai koji su ranije pripadali kuama koje se sada nalaze sa gornje strane magistralnog putaVeliko pristanite na lokalitetu Na Pristan koje je bilo glavno pristanite za KostanjicuVeliko javno pristanite mulo koje je raeno 50-ih godina 20. vijeka Pjeani djelovi obale manje plaeElementi parternog ureenja Dvorite je najee poploano kamenim ploama. U nekim sluajevima to su fno klesane ploe i slog sa pravilnim spojnicama ili su priklesane ploe nepravilnog sloga. U 20. vijeku umjesto kamenih ploa se esto postavlja beton.I drugi elementi dvorita podzidi, ograde, stepeniteraeni su od kamena. To je uvijek lokalni, esto ploasti, kamen.Ispred kue, prislonjena uz glavnu fasadu, najee se nalazi pergola sa lozom -odrina. Odrina je izvorno bila raena od kamenih stubova i/ili drvenih greda, a u novije vrijeme od metalnih profla. Naslonjena na kuu, odrina sa vinovom lozom ili nekom drugom puzavicom (otthenoc|ssus, oouo|nv|lleo, w|stet|o ...) daje osjeaj udobnosti boravka u vanjskom prostoru, u vrelim ljetnim danima. Jedan primjer sa drvenom konstrukcijom jo postoji sauvan u Kostanjici.Ispred kue, uz glavnu fasadu, nalazi se esto kamena klupa (piuo). Nekada se i nii ogradni zidovi, npr. oko bistijerne, koriste kao klupe.ZeleniloSve do druge polovine 20. vijeka stanovnici Kostanjice su ivjeli u velikoj mjeri od uzgajanja i prodaje kestena -kostanja (berba kestena je bila u periodu 1819lostonj|cood 5.oktobra do 5. novembra svake godine, i tada su svi stanovnici uestvovali i ili u kostanje), masline, lovorike, treanja, agruma - narandi, limuna, duda (murve).Cvijee u Kostanjici veoma dobro uspijeva. Kamelija je ovdje donijeta iz Stoliva sredinom 20. vijeka, pa se u mnogim dvoritima kostanjikih kua nalaze velika i lijepa stabla kamelije. Neki mjetani na terasastim vrtovima imaju manje rasadnike za cvijee.Po prii mjetana, u poreenju sa drugim mjestima u Boki, voe iz Kostanjice najranije sazrijeva (npr. trenje iz Kostanjice su se pojavljivale ve 1. maja na kotorskoj pijaci).U drugoj polovini 20. vijeka u Kostanjici je postojala suara, u kojoj je suen list lovora za potrebe fabrike Ljekobilje koja se nalazila u Risnu. I danas u Kostanjici postoji manja, privatna mini-uljara u kojoj se prerauju list lovora, pelin i smilje za potrebe farmaceutske industrije.U Kostanjici je zelenilo tako orjentisano da se u prednjem vrtu nalazi vinova loza kao pokriva pergole i dekorativne vrste cvijea. U zadnjem vrtu su stabla agruma, maslina itd. Sadnja autohtonog zelenila ne ogleda se samo u originalnosti, ve i u isplativosti, utedi pri odravanju i edukativnosti, ime se od zaborava uva nasljee prolih vremena. VodaU Kostanjici nema izvora osim Morinjske rijeke, tako da se snabdijevanje vodom obezbjeivalo preko bunara ili bistijerni. U obalnoj zoni Kostanjice na vie mjesta postoje bunari - pouli. Oni se nalaze ili u dvoritu ispred kue, ili su uz pjeaku stazu koja je vodila do odreene visoije grupacije. Bunar ima grlo obzidano kamenom.Mnoge kue u Kostanjici, posebno u centralnoj i visoijim zonama, ali neke i u obalnoj zoni, imaju posebno graene rezervoare za sakupljanje vode kinice - bistijerne. Bistijerne mogu da se grade:ispred kue, ispod terasa ije povrine slue istovremeno i za sakupljanje vodepored kue, kada povrine iznad bistijerne slue za sakupljanje vode, ali istovremeno i kao terasa (postoji primjer u gornjoj zoni Kostanjice kada se uz ovakvu bistijernu nalazi i pomoni objekat pokriven jednovodnim krovom sa kamenim ploama tako da ta povrina takoe slui za sakupljanje vode)iza kue, kada se povrina iznad bistijerne moe koristiti kao terasa i u ovom sluaju voda se sakuplja sa te povrine, kao i sa krova kueispod kue, u okviru gabarita (direktno zahvatanje vode iz prizemlja)U centralnom dijelu Kostanjice, izmeu obalnog puta i crkve Sv. Ivana, nalazi se veliki rezervoar za vodu - 2021lostonj|cozajednika bistijerna, koja je izgraena za vrijeme austrougarske vladavine, vjerovatno poetkom 20. vijeka. Ova bistijerna sastoji se od tri velike povrine za sakupljanje vode, rezervoara ispod tih povrina i platoa sa esmom, do kojeg se dolazi stepenitem. Vizure, sagledavanjaAmbijentalne i pejzane vrijednosti Kostanjice su znaajne kako za samo naselje, kvalitet prostora i kvalitet ivota u njemu, tako i za cijelo podruje Boke Kotorske tj. Kotorsko-Risanskog zaliva - podruja od izuzetne univerzalne vrijednosti koje se nalazi na UNESCO-voj Listi svjetskog nasljea.Karakteristine vizuelne, kao i prostorne, cjeline Kostanjice su: Prirodni okvir uma kestena i lovoraKulturni pejza koji ine terasasti vrtovi sa vinogradima i vonjacima Manje grupacije kua od lokalnog kamena.Kostanjica je, kao i druga naselja u Boki, izloena sagledavanjima iz raznih pravaca i okolnih mjesta na suprotnoj obali Zaliva, od Perasta do Risna. Kostanjica predstavlja prirodni vizuelni okvir perakim ostrvima Sv. ore i Gospa od krpjela. Ova dva ostrva su meu najvrijednijim kulturnim dobrima zatienog podruja, i jedan od simbola Boke Kotorske. Iz tog razloga naruavanjem pejzanih karakteristika Kostanjice ne bi se naruile samo njene vrijednosti ve i jedna od najatraktivnijihvizura Boke. I iz same Kostanjice se prua jedna od ljepih vizura Zaliva pogled na grad Perast i ostrva Sv. ore i Gospa od krpjela u prvom planu i, kao kontrast, masiv impresivnih Dobrotskih strana u pozadini.Graditeljsko nasljeeKako sistematska arheoloka istraivanja na prostoru Kostanjice nisu raena,ne moemo izvriti prepozn-avanje najstarijih faza graditeljstva na ovom prostoru. Meutim, nedavni nalazi mozaikog poda graevine iz antikog perioda govore o kontinuitetu naselja naovom prostoru, i svjedoe da je onbio nastanjen jo od najstarijih vremena. Nalazi ukazuju na mogunostantikog naselja na ovom podruju, s obzirom na blizina antikog grada Risna, a dio obale gdje je pronaen mozaik mogao je predstavljati posjed sa stambenim zgradama. Terasasti vrtovi spadaju u najstariji sloj kulturnog nasljea. Kako iz istorijskih izvora imamo podatke da su se na podruju Kostanjice jo u 15. vijeku nalazili vinogradi, teren je vjerovatno jo ranije bio kultivisan i oformljen u obliku kaskadnih parcela sa podzidima terasastim vrtovima. Elementi kulturnog pejzaa svjedoanstvo su istorije i ovjekove aktivnosti na ovom prostoru. Do ostataka srednjovjekovnih profanih graevina moglo bi se doi putem istraivanja minornih ostataka nekih starijih ruevina i lokaliteta. Ipak, kako se ovdje radi o primitivnim stambenim objektima zemljoradnika i stoara u tehnici suvomee, ne mogu se oekivati ostaci arhitekture dovoljno karakteristini da bi se izvrila makar i priblina datacija. Stari nazivi za pojedine dijelove naselja i toponimimogu pomoi da se makar u irokim grubim potezima lociraju dijelovi prvobitnog sklopa, u prvom redu zaseoci, kompleksi obradive zemlje, uma, putevi i sl. Zajednika karakteristika ovih naselja je da su u izboru lokacije odbrambeni motivi imali izuzetnu ulogu. Vremena opte nesigurnosti, iji je najznaajniji izvor bila morska obala, prouzrokovala su izdignutijelokacije ovih grupacija nezatienih zidinama.Razvoj grupacija profane arhitekture priobalnog dijela naselja vezan je za poetak razvoja pomorstva i trgovine nakon osloboenja od Turaka krajem 17. vijeka. Meutim, i u vrijeme turske vladavine na ovom podruju postojale su utvrene kue na obali, kao i u gornjoj zoni Kostanjice. Po sauvanom predanju u obalnom dijelu su postojale etiri kue, koje se mogu i rekognoscirati. Krajem 17. vijeka uz ove rijetke starije turske kue nastaje itav niz kua namijen-jenih stanovanju i trgovini. Jedan broj ovih kua pred-stavljao je nadgradnju ranijih prizemnih pomonih objekata i skladita, to se moe sagledati na njihovim fasadama. U istom tradicionalnom graditeljskom maniru nastajali su i objekti tokom 19. i poetkom 20. vijeka.Zajednika svojstva svih ovih objekata su vrstoa, jednostavnost, funkcionalnost i utilitarnost svakog elementa i cjeline. To su karakteristike kua i bogati-jih vlasnika, koji su imali mogunosti i da ih stilski obli-kuju, ali se radije zadravao tradicionalni racionalni koncept gradnje. Najvei broj starih stambenih zgrada Kostanjice pripada tipu tradicionalne kamene kue kakva je podizana vjekovima bez veih promjena i uglavnom bez stilskih elemenata. 2223lostonj|coU Kostanjici se mogu izdvojiti tri karakteristine zone u kojima se javljaju stambene grupacije razliitog karaktera: obalna, centralna i gornja.Primjeri stambene arhitekture koji se javljaju u ovim zonama imaju mnoge zajednike elemente, ali se po odreenim karakteristikama i razlikuju.Obalna zonaStambene cjeline koje se nalaze u obalnoj zoni imaju sljedee elemente:- kua, niz ili grupacija, u neposrednoj blizini obale koja svojom orijentacijom prati liniju obale - prednje poploano dvorite ispred kue - avlija-ponta sa mandraem koja se nastavlja na dvorite-kaskadni terasasti vrtovi sa obradivim povrinama i vonjacima iza kue, prema brdu.Iza posjeda koji su pripadali jednoj stambenoj cjelini nastavlja se ili druga grupacija tj. stambena cjelina, ili uma kestena, a ponegdje i stjenoviti teren koji je korien za vaenje kamena (pentar).Prolaskom priobalne saobraajnice poetkom 20. vijeka, a kasnije i magistralnog puta 60-ih godina 20. vijeka struktura tipine stambene cjeline je izmijenjena. Danas razlikujemo vie tipova:a. Stambene cjeline kod kojih je kua ostala sa donje strane magistralnog puta. Njihove parcele se danas sastoje od kue, prednjeg dvorita i ponte sa mandraem.b.Stambene cjeline kod kojih je magistralni put proao neposredno ispred fasade kue tj. preko dvorita, tako da se danas kue nalaze direktno uz put. Ove cjeline imaju sauvane terasaste vrtove sa zadnje strane.c. Stambene cjeline kod kojih je magistralni put proao ispred dvorita (moda preko ponte ili preko nasutog terena). Ove cjeline imaju kue koje su malo povuene u odnosu na magistralu i sauvano prednje dvorite, kao i u veini sluajeva makar djelimino sauvane terasaste vrtove sa zadnje strane.Kue u obalnom dijelu su najee troetane, imaju prizemlje (konobu), sprat i tavanski prostor tj. potkrovlje. Izduene su osnove, kojom prate liniju obale. Krov je dvovodan, esto asimetrian, tako da je zadnja strana visoija to omoguava bolje korienje potkrovlja. U nivou potkrovlja, na zadnjoj fasadi, javljaju se manji prozorski otvori.U zavisnosti od nagiba terena i udaljenosti od obale ove kue su u nekim sluajevima sa zadnje strane ukopane u teren. Ulazi u kuu se najee nalaze sa prednje strane u nivou prizemlja i sa zadnje strane sa terase u nivou sprata.Ranije su uz kue postojali i prizemni pomoni objekti Grupacije tradicionalne arhitekture- magacini koju su kasnije esto nadograivani i transformisani u stambene jedinice.Grupacije u ovoj obalnoj zoni Kostanjice su Naluka, Dabovii, Na pristan, Knez Bogdan i Banovina.Centralna zonaCentralna zona Kostanjice, izmeu obale i brda, predstavlja plodni teren u nagibu. Parcela na kojoj se nalaze kue je formirana u obliku karakteristinih kaskadnih terasastih vrtova sa kamenim podzidima. To je obradivo zemljite na kojem se nalaze vonjaci i bate. Kue, nizovi kua ili grupacije, postavljeni su najee na rubnoj zoni tog obradivog terena. Kaskadne terase sa obradivim povrinama i vonjacima, najee su oko i iza kue, prema brdu, sve do zone na kojima se nalazi kestenova uma ili stijene, koje su koriene za vaenje kamena. Kue, nizovi kua ili grupacije su postavljeni tako da prate teren. Stambene cjeline su izduene pravougaone osnove, duom stranom prate izohipse terena, i sa zadnje strane su najee ukopane u teren.Ispred kue, ili stambenog niza, nalazi se poploanodvorite. Dvorite je nekada natkriveno pergolom sa lozom (odrinom). Od obale do grupacija koje su u centralnoj zoni ili visoije u brdu vode staze sa kamenim stepenitem. Ove staze su ograene niim zidovima (meama) od lokalnog kamena, zidanim bez maltera u suvo. I kameno stepenite je graeno od lokalnog kamena ploastog oblika. Grupacije u ovoj centralnoj zoni Kostanjice su: Vuloviii grupacija Todorovi na Banovini.Gornja zonaStambene cjeline koje se javljaju u gornjoj zoni Kostanjice dosta su sline onima u centralnoj zoni. Kue i grupacije su postavljene tako da potuju odnos prema terenu i obradivom zemljitu.Razlika je to su objekti koji se javljaju u ovoj zoni ee prizemni, i to se pojavljuje vei broj pomonih objekata koji su zidani u suvomei.Najstarije grupacije kua nastale su u ovoj zoni. To su bili Gornja Kostanjica Selo, elina, Kraljenica, Todorovi i Brkovi, od kojih su danas sauvani jedino ostaciSela i elina.

2425lostonj|coKarakteristike stambene arhitekturePrimjeri stambene arhitekture u Kostanjici mogu se klasifkovati kao:- prizemna kua, koja ima samo jednu etau i tavanski prostor-spratna kua, koja ima prizemlje, sprat i potkrovljetj. tavanski prostor, i koja moe da bude samostalna ili u nizu, kao cjelina sastavljena od vie stambenih jedinica.Kod prizemnih kua jedna etaa se koristila za sve stambene prostorije. Kuhinja i druge pomone prostorije najee su se nalazile u posebnim objektima koji su dograivani uz kuu ili u njenoj blizini. Prizemne kue esto obrazuju nizove i vee grupacije. Tavanski prostor se nije koristio za stanovanje, ve kao ostava ili skladite.Kod spratne kue prizemlje se, po pravilu, nije koristilo za stanovanje. U prizemlju se nalazila konoba koja je sluila kao ostava za radni materijal, skladitenje hrane i vina. Na spratu su se nalazile sobe, a u tavanskom prostoru najee kuhinja. U novije vrijeme kuhinja se kod spratnih tradicionalnih objekata izmijeta sa potkrovlja u prizemlje, ili u pomoni objekat koji je dograivan u okviru stambene cjeline.Da bi tavanski prostor i kuhinja dobili dovoljno svjetla esto se postavljaju v|J|on|ce sa zadnje strane kue, ili je krov asimetrian, pa se sa zadnje strane postavlja red manjih otvora. Tavanski prostor se u kasnijim fazama poinje koristiti i za stanovanje. Ovaj oblik se posebno razvija kod bogatijih kua tipa oloc|n koje nastaju po uzoru na karatkteristinu organizaciju palata Boke. One imaju potkrovlje u vidu centralno postavljene vidionice - belvedera sa dva otvora, a na spratu se nalazi centralno postavljeni salon. Uz osnovnu stambenu zgradu ili cjelinu esto se nalaze i pomoni tj. ekonomski objekti u kojima se skladitio radni materijal, konzervirala hrana (suara), i sl. Ovi pomoni objekti su najee prizemni, u starije vrijeme raeni od kamena u suvozidu, ali kasnije i u malteru, sa jednovodnim ili dvovodnim krovom pokrivenim kanalicom ili, ee, kamenim ploama. Materijali i konstrukcijeSve tradicionalne kue su zidane od kamena. Kamen je krenjak, najee se koristio lokalni, bilo iz same Kostanjice (ploasti) ili iz okolnih naselja (Strp, Lipci), gdje se mogao vaditi u obliku pravilnijih kvadera vee visine, koji se vie cijenio, naroito na glavnim fasadama.Zidovi su se radili od klesanih ili priklesanihkamenih blokova. Za Kostanjicu je karakteristina upotreba kamenih ploa koje se veoma lako mogu nai u lokalnim kamenolomima. Zidovi su graeni 2627lostonj|cona tradicionalan nain, karakteristian za kamenu arhitekturu jadranskog podruja, i krakih podruja uopte. Zid se sastoji od dva lica, unutranjeg i spoljanjeg, izmeu kojih je ispuna od sitnijeg kamena (sovrnja, lat. sauornam). Kao vezivo za zidanje koristio se najee kreni malter, dok su neki pomoni objekti raeni u suvozidu.Meuspratne tavanice su po pravilu drvene. Grede su najee raene od kestenovog drveta, koje je veoma kvalitetno, a kojeg u Kostanjici ima dovoljno. Pod u prizemlju je poploan kamenim ploama. Podovi na spratovima su raeni od drvenih dasaka.Krovna konstrukcija je po pravilu drvena. Krov je pokriven ili kanalicom ili kamenim ploama. Vjerovatno je u starije vrijeme veina kua bila pokrivana kamenim ploama. To moemo zakljuiti na osnovu brojnih ostataka u gornjoj zoni, pa i ostataka pokrivaa od kamenih ploa na jednoj kui u donjoj zoni Kostanjice, uz obalu.Oblik i proporcije vrata i prozora su karakteristini za tradicionalnu kamenu arhitekturu. Na podruju Kostanjice ti otvori su mogli biti: - bez okvira- sa okvirima tj. pragovima od lokalnog kamena- sa pragovima od korulanskog kamena- sa okvirima od kestenovog drvetaOkviri otvora od korulanskog ili lokalnog kamena ponekad su bili okreeni bijelo, posebno u ruralnim dijelovima naselja, prvenstveno iz sanitarnih razloga. Kod prozora 18. i 19. vijeka pojavljuje se proflisani nadprozorni vijenac. Sredinom 20. vijeka su raeni okviri od armiranog betona. Na nekim pomonim objektima postoje i okviri raeni od kestenovog drveta. To su najee nadvratnegrede. Takoe, i na stambenim cjelinama, na manjim prozorima u potkrovlju, postoje i kompletni prozorski okviri od kestenovog drveta, to predstavlja izuzetak i specifnost na irem okolnom prostoru. U nivou potkrovlja, sa zadnje strane kua, sreemo manje prozore sa kamenim konzolama postavljenim na polovini njihove visine. Ove konzole su vjerovatno sluile da se na njih postavi daska na kojoj bi se zatim suilo voe, sir, i moda gajile biljke za zaine. Meutim, ovaj tip konzola je najee postavljan u nivou podprozornika, tako da je ovo rjeenje na sredini visine prozora specifno za Kostanjicu. Po navodima lokalnog stanovnitva, bilo je primjera gdje su slino bile rijeene konice koje su imale izlaz za pele (leto) u vidu malog otvora na fasadi kue, a konica se nalazila u nii, tako da joj se pristupalo iz prostorije u kui, to se relativno rijetko sretalo u okolnim naseljima.Stolarija na fasadi kue, kao i u enterijeru, drvena vrata i prozori sa kurima, su tradicionalno ofarbani bijelom uljanom bojom. Stepenite, kojim se ostvarivala komunikacija izmeu prizemlja i spratova u kui je po pravilu drveno.2829lostonj|coEnterijeri i eksterijeriZidovi u enterijeru, u stambenim prostorijama, su najee malterisani krenim malterom a potom bojani takoe rastvorom gaenog krea, dok su zidovi u konobama esto ostajali neobraeni, ali i tada farbani gaenim kreom iz sanitarnih razloga. U enterijerima jo ima sauvanih proflisanih drvenih vrata iz 19. i poetka 20. vijeka, tradicionalnio obraenih podova, tavanica i stepenita. Ipak, u Kostanjici nema sauvanih ostataka enterijera sa izrazitijim stilskim obiljejima i bogatijim mobilijarom. Po navodima mjetana, takva je bila kua na obali (izmeu dva velika pristanita, starog i novog) graena i opremljena u drugoj polovini 19. vijeka, ali je preivjela znaajne izmjene u toku najnovije obnove, kada je uklonjena autentina obrada i odnesen stilski namjetaj.U nekim kuama postoje kuhinje sa sauvanim ognjitem sa napom i kamenom sudoperom (kafom) uzidanom u prozor. U potkovlju jedne kue je sauvano i karakteristino rjeenje ognjita na podlozi koju je inio drveni okvir ispunjen pijeskom.Fasade najee nisu malterisane. Nekada su samo bone fasade, izloene vjetrovima koji nose kiu, bile malterisane crvenkastim hidraulinim malterom (kreni malter sa dodatkom mljevene opeke). Fasade su po pravilu fugovane kvalitetnim krenim malterom, koji najee nije popustio ni poslije par vjekova koji su protekli od gradnje i zapunjavanja spojnica. Stilska obrada fasada je veoma skromna i svodi se na uobiajeno proflisane kamene grede iznad otvora. Spoj zida i krova rijeen je jednostavnim kamenim ploama (kotali), a krovni pokriva je uglavnom od kanalice, samo izuzetno kod starijih primjera od kamenih ploa, a kod novijih rjeenja od falcovanog crijepa, (tzv. francuzica).Na nekim kuama postoje pukarnice i slini otvori i elementi (ostaci neke vrste primitivnih maikula) koji su sluili za odbranu.Upotreba lokalnih materijalaPosebnu vrijednost Kostanjice predstavlja jako izraene upotreba lokalnih materijala za gradnju objekata, ureenje parcela i terena.Od posebnog je znaaja ploasti kamen koji se, zahvaljujui strukturi stijena, nalazi u Kostanjici i vadi u manjim lokalnim kamenolomima pentarima. Jedan lokalitet u gornjem diielu Kostanjice je po tome i danas zadrao naziv Pentar. Od ovog lokalnog ploastog kamena se zidaju kue, pomoni objekti u suvozidu, stepenita, podzidi, mee, poploavaju dvorita. Objekti zidani od ploastog kamena u suvozidu su posebno vrijedni jer predstavljaju rijetkost za zatieno podruje Kotora. Takoe su specifne i kue pokrivene kamenim ploama, posebno one koje se nalaze u obalnoj zoni Kostanjice to je raritet za zatieno podruje Kotora.30lostonj|coDrugi pririodni materijal koji je, moda, i najznaajnij za karakter i identitet Kostanjice jeste drvo kestena ili kostanj, kako se u lokalnom dijalektu kae, drvo po kome je Kostanjica i dobila ime.A -Kestenova uma je jedan od osnovnih elemenate oblikovanja pejzaa KostanjiceB -Kesten je, kroz korienje i upotrebu plodova, imao znaajnu ekonomsku vrijednostC -Upotreba kestenovog drveta u graditeljstvu daje specifne karakteristike tradicionalnoj arhitekturi Kostanjice: Grede od kestenovog drveta se koriste zameuspratne konstrukcije Kestenovo drvo se koristi za izradu stolarije:vrata i prozora Posebno specifno samo za Kostanjicujeste upotreba kestenovog drveta za okvire prozora i vrata. U tradicionalnoj arhitekturi Boke okviri se rade od lokalnog ili korulanskog kamena. Upotreba kestenovog drveta na fasadama u Kostanjici svjedoi o kvalitetu ovog drveta.Pojedinani objekti i grupacije3233lostonj|coCrkva Sv. Ivana KrstiteljaKompleks crkve Sv. Ivana nalazi se u centralnoj zoni Kostanjice, na izdignutom platou u blizini obale. U okviru kompleksa se jo nalaze i parohijski dom tzv. kanonika sa zapadne strane crkve i kua sa sjeverne strane crkve na kojoj se nalazi ploa sa natpisom: FABRRIC.A.FATADALLA.FRATERNADABOVICH.IN.COSTAGNIZZA.1834Do kompleksa se dolazi irokim kamenim stepenitem sa zapadne strane. Ovo stepenite je dio jedne od starih pjeakih staza, i vodi do groblja koje se nalazi visoije iznad crkve, i dalje prema kostanjikom selu u gornjoj zoni. Sa istone strane kompleksa, poetkom 20. vijeka austrougarska vlast je sagradila veliku javnu bistijernu, a na obali ispod kompleksa je sredinom 20. vijeka izgraeno javno pristanite, ime je jo vie naglaen karakter ove zone oko crkve Sv. Ivana Krstitelja kao centra Kostanjice.Crkva sv. Ivana Krstitelja u Kostanjici sagraena je u 19. vijeku. Nakienovi za godinu izgradnje navodi 1851, a Milinovi gradnju vezuje za drugu polovinu 19. vijeka i graditelje brau urie iz Mokrina.Stanovnitvo Kostanjice je u ranom periodu svoje vjerske potrebe zadovoljavalo u dvijemacrkvama u Morinju, crkvi Sv. Tripuna na obali i crkvi Sv. Jovana na Svrku. Uslovi za zadovoljavanje vjerskih potreba u samoj Kostanjici stekli su se relativno kasno. Crkva Sv. Ivana Krstitelja sagradjena je u 19. vijeku. Crkva Sv. Ivana Krstitelja je jednobrodna graevina Sakralna arhitekturasa dva traveja i izduenom apsidom, polukruno zavrenom. Na glavnoj, zapadnoj, fasadi crkve se nalaze zvonik na preslicu, rozeta i ulazni portal. Ispod krovnog vijenca, na glavnoj fasadi i na apsidi, uraen je niz slijepih arkadica. Crkva Sv. GospoeCrkva Sv. Gospoe se nalazi u istonom dijelu Kostanjice, u blizini lokaliteta zvanog Banovina. Crkva sa grobljem se nalazi na ograenom platou, povuenom i izdugnutom u odnosu na morsku obalu. Kompleks crkve Sv. Gospoe nastao je u prvoj etvrtini 20. vijeka. Po navodima Milinovia, kompleks crkve Sv. Gospoe sagradjen je 1925. godine (groblje prethodne 1924. godine). Na katastarskom planu Kostanjice iz 1901. godine ucrtana je planirana crkva, kao i manja zgrada u jugozapadnom dijelu parcele. Danas ova zgrada ne postoji ve samo ostaci donjih dijelova zidova.Crkva ima osnovu u obliku krsta, sa polukrunom apsidom sa istone strane, i centralno postavljenu kupolu na osmostranom tamburu iznad kockastog postolja. Na glavnoj fasadi, sa zapadne strane se nalazi ulazni portal sa polukrunom lunetom u kojoj je predstava Bogorodice, i zvonik na preslicu.Statiko i seizmiko obezbjeenje crkve rijeeno je postavljanjem zatega. Zidovi u enterijeru crkve su malterisani. U unutranjosti se nalazi niski ikonostas. Crkva Sv. Gospoe predstavlja primjer sakralne arhitekture 20. vijeka, raene pod uticajima postvizantijskog koncepta prostora sa centralnom kupolom, kao i tradicionalnog crkvenog graditeljstva.3435lostonj|coGrupacija Brkovi, BanovinaStambena grupacija Brkovi se nalazi u istonom dijelu Kostanjice, na lokalitetu zvanom Banovina. Prolaskom obalnog puta poetkom 20. vijeka i magistralnog 60-ih godina 20. vijeka, grupacija je podijeljena, tako da se jedna kua nala sa donje, a druga sa gornje strane puta.Kua sa donje strane puta, vjerovatno, spada u par najstarijih kua u obalnoj zoni Kostanjice, i mogue da je jedna od etiri ooote | utvtene tutsle lue koje su po predanju postojale u Kostanjici u peri-odu turske vladavine (1483 -1684). Po predanju, na Banovini se nalazila jedna od etiri turske kue koja je pripadala arku Baliji koji je poginuo u njenoj blizini J|jele| meJon so etol|m hojJuc|mo. Kua je kasnije prela u vlasnitvo Brkovia, koji su iz gornjeg dijela Kostanjice, zaseoka Brkovi, preli na obalu.Druga kua Brkovia se nalazi sa gornje strane puta, na velikoj parceli sa kaskadnim terasastim vrtovima sa obradivim povrinama i vonjacima, iznad kojih se protee uma. Ovoj stambenoj cjelini pripadala je i velika ponta sa mandraem koja je prolaskom magis-tralnog puta odsjeena od kue. Kua je nastala iz vie faza. Najstariji je istoni dio kue, iza kojeg se u nivou prizemlja nalazi zasvedena prostorija, za koju se sauvalo predanje da je turski zatvor. Istoni dio kue je sruen prolaskom magistralnog puta. Stambena arhitekturaStambene cjeline Todorovia - na lokalitetu BanovinaStambene cjeline Todorovia se nalaze u istonom dijelu Kostanjice, u gornjoj zoni, na lokalitetu Banovina, uz pjeaku stazu sa kamenim stepenicima koja je vodila od obale do stare grupacije Todorovi koja se nalazila visoije u brdu (danas u ruevnom stanju). Teren na kome se nalaze i jedna i druga cjelina formiran je u obliku karakteristinih terasastih vrtova. sa obradivim povrinama i vonjacima, iznad kojih se protee uma.Blie obali je stambena cjelina koja se sastoji od tri kue u nizu nastale sukcesivno, najvjerovatnije u drugoj polovini 19. vijeka, ispred kojih je poploano dvorite sa odrinom i bistijernama. Niz kua je sauvan u izvornom obliku, sa originalnom konstrukcijom, ukljuujui posebno drvene tavanice,sa tradicionalnom stolarijom, i sauvanim elementima enterijera, kao to je ognjite u potkrovlju zapadnog dijela kue.Druga stambena cjelina, takoe oformljena u drugoj polovini 19. vijeka, se nalazi malo visoije. Ovoj stambenoj cjelini pripadaju glavna stambena zgrada, pomoni objekat u suvozidu sa bistijernom i novija kua iz 40-ih godina 20. vijeka koja nije dovrena. Posebnu arhitektonsku vrjednost ima pomoni objekat u suvozidu, pokriven kamenim ploama, sa nadvratnom gredom od kestenovog drveta, i sa bistijernom u koju se sakuplja voda i sakrova. U zapadnom dijelu glavne zgrade sauvan je izvorni enterijer sa ognjitem i napom.3637ploasti kamen za gradnju svih kua, podzida, mea, stepenica i sluio za poploanje dvorita. Ispred niza kua se nalazi podzidana poploana terasa. Teren ispod kua, sve do morske obale, je u obliku terasas-tih vrtova sa obradivim povrinama i vonjacima sa podzidima. Pored staze, u donjoj zoni neposredno uz obalu, nalazi se bunar. Grupacija se sastoji od niza kua koji prati izohipse terena. Kue su uglavnom prizemne, sa dvovod-nim krovom. Pored i iznad kua nalaze se i pomoni objekti, koji su uvijek prizemni, graeni u suvozidu, sa krovom na jednu ili dvije vode.strane zapadnog dijela niza, u nivou potkrovlja, nalaze se manji prozori sa kamenim konzolama postavljenim na polovini njihove visine.Stambena cjelina Dabovi predstavlja jednu od najkarakteristinijih tradicionalnih cjelina u obalnom dijelu Kostanjice.lostonj|coGrupacija VuloviGrupacija Vulovi nalazi se u istonom dijelu Kostanjice, u gornjoj zoni, na lokalitetu koji je po njoj i dobio ime Vulovii.Stambeni niz Vulovia, sa oko desetak objekata, nalazi se na austrougarskim indikacionim skicama iz 1837. godine, to znai da je bio oformljen ranije. Sve ove kue se nalaze i na katastarskom planu iz 1901. godine. Tokom druge polovine 20. vijeka dolo je do naputanja kua, tako da je danas znaajan dio grupa-cije sa zapadne strane djelimino ili potpuno uruen.Grupacija se nalazi na udaljenosti od oko 100 m od obale. Do grupacije se dolazi pjeakom stazom sa kamenim stepenicima koja vodi od obale u gornju zonu, do jo visoije grupacije Kralijenica koja je danas u ruevnom stanju. Niz kua grupacije Vulovi je sa zadnje strane prislonjen uz stijene. Te stijene su sluile kao kamenolom - pentar iz kojeg je vaen Stambena cjelina Dabovi - na lokalitetu Knez BogdanStambena cjelina Dabovi nalazi se u centralnom dijelu Kostanjice, neposredno uz magistralni put, na lokalitetu naznaenom kao Knez Bogdan u starim katastarskim mapama. Cjelina se sastoji od niza kua u obalnom dijelu, iza kojih se prema brdu protee parcela sa kaskadnim terasastim vrtovima. Ispred niza se nalazi prednje dvorite sa pontom i mandraem.Stambena cjelina Dabovi je nastala iz vie faza, irenjem i dogradnjom najstarije kue koja se nalazi u centralnom dijelu grupacije. Prolaskom priobalnog puta, poetkom 20. vijeka, ponta i madra su odsjeeni od ostatka cjeline.U dvoritu ispred zapadnog dijela niza se nalazi bunar pouo sa grlom obzidanim kamenom. Sa zadnje 3839Ovaj nizje nastao iz vie faza, sukcesivnim dogradn-jama i doziivanjima. Kue su u prvoj fazi vjerovatno imale samo prizemlje i sprat, dok su potkovlja sa vid-ionicama u zapadnom dijelu i dvije etae u istonom dijelu naknadno dozidane. Dvorite ispred istonog dijela niza ima sve elemente tradicionalog ureenja dvorita: poploano je kamenim ploama, ima kamenu klupu-piuo, pergolu sa lozom odrinu, autohtono zelenilo. U njemu se nalazi i bunar sa grlom od kamenih blokova.lostonj|coStambena cjelina Dabovi - na lokalitetu Na PristanStambena cjelina se nalazi u centralnom dijelu Kostanjice, ispod crkve Sv. Ivana, na lokalitetu zvanom Na Pristan, neposredno uz magistralni put. Na katastarskom planu sa poetka 20. vijeka vidi se da se ova cjelina nalazila sa donje strane obalne pjeake staze, neposredno uz veliki mandra sa istone strane. Obalni put koji je raen poetkom 20. vijeka, a zatim i magistralni put, proli su ispred ove cjeline, tako da se danas u njenom zadnjem dvoritu nalazi trasa starog obalnog puta.Kua je izduene pravougaone osnove, ima prizemlje, sprat i potkrovlje, i asimetrian dvovodan krov. U istonom dijelu naknadno je podignuta jo jedna etaa koja izgleda kao kula ili iroka ugaona vidionica. Kua je nastala iz vie faza. Objekat koji se vidi na starim katastarskim planovima vjerovatno je bio pomoni objekat koji je kasnije dograivan.Grupacija DaboviGrupacija Dabovi nalazi se u centralnom dijelu Kostanjice, na lokalitetu koji je na katastarskom planu iz 1901. godine naveden kao Dabovi. Istoni dio stambene cjeline Dabovi ini grupacija od tri kue koje se nalaze uz obalu, neposredno uz veliko pristanite, i parcela sa terasastim vrtovima. Posebnu arhitektonsku vrijednost ove cjeline ima starija kua u drugom redu. Ona je karakteristian prim-jer tradicionalne arhitekture sauvan u autentinom obliku. Ostaci krovnog pokrivaa od kamenih ploa su posebno znaajni, jer su jedini sauvani u obal-nom dijelu Kostanjice i svjedoe nam o izvornom nainu pokrivanja kua i u tom dijelu naselja. Portali od sastavljenih dovratnika takoe su jedan od karakteristinih elemenata starije tradicionalne arhi-tekture.Zapadni dio stambene cjeline Dabovi ini niz od tri kue sa prednjim dvoritem koje se nalaze uz obalu. Kua kap. Bogdana DaboviaKua kapetana Bogdana Dabovia, danas u vlasnitvu porodice Obradovi, takoe se nalazi na lokalitetu Na Pristan, meu par rijetkih kua sa donje strane magistralnog puta. Kua je nastala najvjerovatnije u drugoj polovini 19. vijeka. Prvobitno je to bio samo prizemni objekat, na koji je u slijedeoj fazi dozidan sprat sa etvorovodnim krovom. Tokom posljednje restauracije kua je dobila i potkrovlje, krov je preoblikovan u dvovodnii dodata je vidionica.4041lostonj|coTurska kuaKua, koja je u Kostanjici poznata kao Turska kua nalazi u centralnom dijelu Kostanjice, na lokalitetu koji je na katastarskom planu iz 1901.godine naveden kao Dabovi. Kua se nalazi uzobalu, i pretpostav-lja se da je jedna od najstarijih kua u obalnom dijelu Kostanjice.Kua je graena u vie faza, najvjerovatnije etiri, to se moe zakljuiti na osnovu tehnike zidanja i spojnica vidljivih na fasadama. Vjerovatno je prvobitno bila samo prizemna zgrada, koja je u drugoj fazi dobila potkrovlje, a u treoj sprat sa vidionicom. U etvrtoj fazi zona u kojoj se nalazila vidionica transformisana je u jo jednu etau, 60-ih godina 20. vijeka.Kua je zidana od lokalnog kamena, ploastog i kle-sanih kvadera razliite obrade, u zavisnosti od faze gradnje. Tehnika zidanja je u poreenju sa dru-gim kuama u Kostanjici znatno loija. To dodatno potvruje pretpostavku da je kua graena za vri-jeme turske vladavine u Kostanjici, s obzirom da su kue graene u tom periodu u Boki karakteristine po loijoj tehnici zidanja. U kui su sauvane drvene meuspratne tavanice i drveno unutranje stepenite.Turska kuaje najvjerovatnije jedna od najstarijih kua u obalnom dijelu Kostanjice, i svjedoi o konti-nuitetu postojanja naselja u obalnom dijelu i prije 17. vijeka, a takoe nam prua i znaajne informacije o periodu turske vladavine ovim prostorima.Kue Dabovia na lokalitetu MatovinaNa lokalitetu Matovina u centralnom dijelu Kostanjice nalaze se dvije kue Dabovia. Prva kua je tipa palacina, ima prizemlje, sprat i potkrovlje u vidu iroke centralno postavljene vidionice belvedera. Sa prednje strane, u irini kue, nalazi se poploano dvorite, ograeno visokim kamenim zidom. Sa zadnje strane, uz kuu je dozidana bistijerna.Kua je najvjerovatnije graena polovinom 19. vijeka. U enterijeru je sauvana izvorna organizacija prostora. Na spratu se nalazi centralno postavljeni salon, sa po dvije prostorije sa bonih strana. Ova organizacija prostora bila je karakteristina za skoro sve bogatije kue i palate Boke Kotorske, a nastala je po uzoru na venecijanski koncept quottto stonze, un solon. U potkrovlju se nalazila kuhinja i ognjite. Kua Dabovia sa terasastim vrtovima jedna je od najljepih stambenih cjelina Kostanjice.Druga kuca Dabovica predstavlja karatkeristican primjer tradicionalne arhitekture, i nalazi se u sredini posjeda koji cine terasasti vrtovi sa podzidima, obradivim povrinama i vocnjacima. Kuca ima prizemlje, sprat, potkrovlje i dvovodan asimetrican krov, a gradena je u dvije faze. Ispred kuce se nalazi poplocano dvorite sa bistijernom, ogradeno kamenim zidom.Stambena cjelina Dabovic sa karakteristicnim elementima tradicionalne arhitekture, uredenja dvorita i parcele, i posebno terasastim vrtovima koji su sacuvali izvornu namjenu, jedna je od najboljih sacuvanih primjera organizacije tradicionalne stambene cjeline u centralnoj zoni Kostanjici.4243Na katastarskom planu iz prve polovine 19. vijeka ucrtana je kua sa bistijernom, pontom i madraem. Ispred kue, uz obalu, prolazila je obalna staza, a od nje vodi poprena staza do grupacije kua elina, koje se nalaze visoije u brdu, u gornjoj zoni Kostanjice. Poetkom 20. vijeka obalni put je proao neposredno iza kue. Do 30-ih godina 20. vijeka kua pripadala porodici Berberovi, a onda je prela u vlasnitvo Todorovia. Stambena cjelina Todorovia nalazi se na zaravnjenoj parceli. Ispred kue sa poploanim dvoritem se nalaze velika ponta i mandra, dok se iza kue nalazi bistijerna.lostonj|coKua TodoroviKua koja se danas nalazi u vlasnitvu porodice Todorovi nalazi se u zapadnom dijelu Kostanjice, u obalnoj zoni, u manjoj uvali sa zapadne strane uvale Naluka. Kua je jedna od rijetkih koja se, prolaskom obalnog puta poetkom 20. vijeka i magistralnog 60-ih godina 19. vijeka, nala sa donje strane te trase, tako da ima direktan izlaz na obalu. Kua vjerovatno spada u par najstarijih kua u obalnoj zoni Kostanjice, i mogue da je jedna od etiri turske kue, koje su po predanju postojale u Kostanjiciu periodu turske vladavine ovim dijelom Boke (1483 -1684). U blizini kue Todorovia su dva lokaliteta Raka i Begov kamen za koje se vezuju sauvane legende o sukobu lokalnog stanovnitva sa Turcima. U blizini ove kue, po predanju, pronanaen je i tunel koji je imao odbrembenu funkciju a koji se vezuje za turski period.uzova kuaKua koja se u izvorima navodi kao uzovo luo nalazi se u zapadnom dijelu Kostanjice, na lokalitetu Naluka, na desnoj obali rjeice Trn (koja je danas nazvana Rijeka) i pretpostavlja se da je jedna od najstarijih kua u obalnom dijelu Kostanjice. Postoji sauvano predanje da je kuu sagradio turski obanin uzo iz okoline Trebinja koji je sluajno doao do velikog blaga, nakon ega Joe u Nolulu | tu nosomoj oool| notov| tvtJu | vel|lu luu u lojoj se Joslotomooo tosoznot| uljon| ml|n | tomn|co so eljezn|m vtot|mo.uzova kua se nalazi uz samu obalu, i ima manje pristanite-pontu ispred. Kua je vjerovatno predstavljala tip manjeg palacina. Potkrovlje, na kojem su se ranije nalazile centralno postavljene vidionice, je u nekoj kasnijoj fazi preoblikovano, i sada kua ima dvovodan krov sa sljemenom upravnim na obalu.Kua uiaKua uia nalazi se u zapadnom dijelu Kostanjice, na lokalitetu Naluka. Stambena cjelina, koju ine kua sa manjim poploanim dvoritem i velikom parcelom do obale, nastala je najvjerovatnije u drugoj polovini 19. vijeka. Kua predstavlja karakteristian primjer tradicionalne arhitekture.U neposrednoj blizini kue, sa istone strane,pronaeni su arheoloki ostaci mozaikog poda graevine iz antikog perioda.4445lostonj|coelina elina je jedan od najbolje ouvanih zaselakaKostanjice. Nalazi se u zapadnom dijelu Kostanjice, u gornjoj zoni, na visini od oko 100 m iznad mora, i na udaljenosti od oko 250 m od obale. elina je pjeakim stazama bila povezana sa ostalim dijelovima Kostanjice. Dvije staze su je spajale sa obalom, sa Nalukom i kuom Todorovia, jednom od 4 kue iz turskog perioda, jedna staza iz eline je vodila do Sela - centralne grupacije Gornje Kostanjice, a jedna je spajala sa Morinjem. Gornja Kostanjica - SeloNajstarije grupacije kua u Kostanjici nastale su u gornjoj zoni. O postojanju i razvoju ovog gornjeg dijela Kostanjice govore nam kako ostaci graditeljskog nasljea u toj zoni tako i podaci sa starih katastarskih planova. Centralna grupacija u gornjem dijelu Kostanjice bila je Selo u kojoj su se, po predanju mjetana, u kasnijem periodu nalazile kola i pekara.elina se nalazi na grebenu - na istaknutom poloaju, orijentisanom u pravcu sjever-jug, sa kojeg se pruaju vizure na Perast, sa jedne strane i na Morinj, sa druge. Nalazi se u zoni okruenoj umom kestena. U neposrednoj blizini kua nalaze se terasasti vrtovi sa obradivim povrinama, zasaeni maslinama i drugim drveem. Grupacija elina je, kao i ostale grupacije u gornjoj zoni Kostanjice, vjerovatno nastala prije naselja u obalnoj zoni. Sama grupacija se razvijala i modifkovala kroz vrijeme. elinu ini grupacija od 6 objekata, 4 stambene kue i 2 pomona objekta. Cijela grupacija, i svi objekti pojedinano, prate liniju terena i orijentisani su u pravcu sjever-jug. Kue su uglavnom prizemne, samo jedna ima dvije etae. Krov na dvije kue je dvovodan, a na dvije, vjerovatno novije, etvorovodan. Uz kue se nalaze poploana dvorita, natkrivena odrinom, kao i bistijerne. Specifno za elinu je zidanje grla bistijerni od ploastog kamena.4647Izvori, bibliografjalostonj|coArheoloki lokalitetNedavno pronaeni arheoloki nalazi u blizini ua Morinjske rijeke, na lokalitetu Naluka, su najstariji rekognoscirani tragovi naselja Kostanjica. Radi se o arheolokim ostacima mozaikog poda graevine iz antikog perioda, u blizini magistralnog puta Risan-Herceg Novi, koji svjedoe o kontinuitetu naselja na ovom prostoru, poev od antike do danas.Naalost, dio ovog nalaza nesumnjivo je svojevremeno naruen prolaskom saobraajnice. Nedavno otkriveni mozaik ukazuje na mogunost veeg antikog naselja na ovom podruju, o emu je i ranije bilo izvjesnih pretpostavki koje bi trebalo arheoloki provjeriti, pogotovo kada se ima na umu blizina antikog grada Risna. Dio obale gdje je pronaen mozaik mogao je predstavljati posjed sa stambenim zgradama na veoma pogodnoj lokaciji s obzirom na izvore slatke vode u Morinjskoj rijeci i obradivo polje na njenom uu.Studije, istraivanja Studija zatite prirodnogi graditeljskognasljea Morinja, Regionalni zavodza zatituspomenika kulture Kotor, Kotor, 2008. Izvjetaj Regionalnogzavoda za zatituspomenika kulture Kotor onovootkrivenimmozaicima uMorinju, 2006. godine (|zvjest|oc|: v|lmolovoev|, otheolo| 1osm|nloCtutev|, sl|lot lonzetvototIzvori Katastarski planKostanjice iz 1901. godine, Direkcija za nekretnine Kotor, C.K. litografki katastalni zavod(ostonjuoJ|ne1901, temjetenooJ|ne1837 Austrougarske indikacione skice za katstarski planKostanjice iz 1837. Godine, Istorijski arhiv Kotor Izvodi iz austrougarskihindikacionihskica, Istorijski arhiv Kotor, kopije iz Arhiva uSplitu(ComuneCoston|zzoPtov|nc|o0olmoz|o, N.to21, C|tcoloCottoto, 0|st. censuo. k|sonoBibliografja piroMilinovi, Podaci oistoriji Morinja i okolnihmjesta, TuristikodrutvoMorinj, Morinj 1974. NikoLukovi, Boka Kotorska, Cetinje, 1953. Sava Nakienovi, Boka (Antropogeografska studija), Beograd, 1913. PavaoButorac, Razvitak i ustroj Perake opine, Perast, 1998. PavaoButorac, Kulturna povijest grada Perasta, Perast, 1999. piroMilinovi, PomorstvoMorinja, Kostanjice, Lipaca i Strpa, Godinjak Pomorskogmuzeja Kotor IX, Kotor 1960. MaksimZlokovi, piroMilinovi, Podaci oistoriji Morinja i okolnihmjesta, Godinjak omorskogmuzeja Kotor XXIII, Kotor 1975. piroMilinovi, Naluka, Godinjak omorskogmuzeja Kotor XXV, Kotor 1977. MilanZlokovi, Graanska arhitektura uBoki Kotorskoj udoba mletake vlasti, Spomenik CIII, SANU, Beograd, 1953 Vinkourovi, Okonstrukcijama kua odXVI dokonca XIX vijeka uKotorskomzalivui njihovimgraditeljima, Spomenik CIII, SANU, Beograd, 1953. M. Jankovi, Nova termoflna i eumediteranska zajednica pitomogkestena i lovora uBoki Kotorskoj i njena subasocijacija, Botaniki zavodi bata Prirodno matematikogfakulteta u Beogradui Institut za bioloka istraivanja, Beograd, 1966. GoranBoovi, Obnova kulturnogpredela uokolini Tivatskog zaliva, Boka 18, HercegNovi, 1986. CvitoFiskovi, Boka Kotorska uakvarelima Fedora Karascay-a iz prve polovice 19. stoljea, Spomenik SANUCXXVII, Beograd 1986.4849t.a. Stambene cjeline Todorovia, Banovinab. Grupacija Brkovic. Crkva Sv. Gospoed. Grupacija Vulovie. Stambena cjelina Dabovia na lokalitetu Knez Bogdanf. Stambena cjelina Dabovia na lokalitetu Na Pristang. Bistijerna iz austrougarskog periodah. Kompleks crkve Sv. Ivanai. Javno pristanite (mulo)j. Kua kap. Bogdana Daboviak. Staro glavno pristanitel. Grupacija Dabovim. Turska kuan. Kue Dabovia na lokalitetu Matovinao. Kua Todorovip. uzova kuar. Lokacija arheolokog nalaza i kua uias. elinat. Gornja Kostanjica - SeloMapa Kostanjice