Kotorska tvrdava

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/13/2019 Kotorska tvrdava

    1/3

    Kotorska tvrava

    Od davnina je Boka Kotorska predstavljala strateki vaan geografski region.

    Njena tri prostrana, meusobno povezana zaliva (Hercegnovski, Tivatski i Kotorski)ine jednu od najboljih prirodnih luka na svijetu.

    Kroz prolaz izmeu rta Otro poluostrva Prevlake i rta Mirite ulazi se u hercegnovskizaliv. Poloaj Herceg Novog je takav da nije direktno ugroen sa otvorenog mora, ada uspjeno kontrolie ulaz u zaliv. Na strateki povoljnom poloaju neposredno iznadutvrenog grada nalazi se tvrava panjola.

    Iz istorijskih izvora znamo da su u Kumboru, na rtu Vrbanj, izmeu Hercegnovskog iTivatskog zaliva i na ostrvu Stradioti (Sv. Marko) u Tivatskom zalivu postojalautvrenja vana za kontrolu prilaza Kotoru. Pomenuti, svakako manji, fortifikacionipunktovi do sada nisu arheoloki istraeni.

    Na Verigama, mjestu gdje je zaliv najui od najstarijih vremena je bila kontrolnataka ulaza u Kotorski bazen. Ovdje su Mleani oko crkve Gospe od Anela podiglimalo utvrenje, koje je bilo vano naroito tokom perioda turske dominacijesjevernom obalom Boke. Verige su bile istureni fortifikacioni punkt Perasta, koji je,iako okruen sa svih strana turskom teritorijom, bio presudan za odbranu plovnogputa za Kotor.

    Zapadno od Perasta, ulazei dublje u zaliv nalazi se Risanije je utvrenje dominiralogradom i kontrolisalo prilazne puteve koji su vodili iz stare Crne Gore i Hercegovinedo gradske luke i trnice. Sauvani su samo skromni ostaci utvrenja iz vremena odilirske do mletake dominacije.

    Kotor, najvaniji grad i uporite Boke, nalazi se u podnoju brda sv. Ivan na stratekiveoma povoljnoj aluvijalnoj zaravni, izmeu rijeke kurde, mora i izvora Gurdi. Oddavnina je jaki utvreni grad, koji iako praktino izolovan u dnu zaliva i dva vijekaokruen sa svih strana otomanskom teritorijom, nikada nije pao Turcima u ruke.

    Kopnena predstraa i istureni punkt Kotora bilo je i utvrenje Trojica, koje je poredobezbjeenja od nadiranja Turaka iz Grblja i Crne Gore, omoguavalo snabdijevanjegrada u sluaju blokade na Kumboru i Verigama.

    Pored ve pomenutih utvrenja postoje i manji utvreni punktovi: kule, tvrave,lazareti, utvrene crkve i palate. Situacija u Boki Kotorskoj bila je toliko nestabilna da je svaka stambena paak i sakralna graevina morala da bude sagraenavrsto, saminimalnim brojem otvora, naroito u prizemlju, sa metalnim reetkama,pukarnicama i dr.

  • 8/13/2019 Kotorska tvrdava

    2/3

    Period austrougarske vlasti, naroito druga polovina 19. vijeka, obiljeena jesmanjenim znaajem pomenutih, posebno priobalnih utvrenja. Tada se u graninompojasu prema Knjaevini Crnoj Gori, na podru ju Krivoija, Gornjeg Orahovca,Grblja i Pobora grade brojna savremena artiljerijska utvrenja. Zbog blizinecrnogorske granice u ovom periodu je i Kotorska tvrava ostala u funkciji, naroitonjeni dijelovi na brdu, to se odrazilo na izvjesne adaptacije, ali i njenu boljuouvanost.

    Kotor i Herceg Novi su jedini utvreni gradovi u pravom smislu rijei. itavo gradskopodru je je okrueno kontinualnim sistemom fortifikacija, gradskim bedemommjestimino ojaanim kulama i bastionima, ve prema razvoju oruja, ratne vjetine iekonomskim mogunostima.

    Manji gradovi Perast i Risan nikada nisu smogli snage da izgrade kontinualne gradskebedeme. Njihov odbrambeni sistem zasnivao se na izdvojenom fortifikacionompunktu na dominantnoj lokaciji manje ili vie udaljenoj od grada i izvjesnom brojusamostalnih manjih odbrambenih graevina-kula.

    Kotorska tvrava

    U nesigurnim vremenima nastanka Kotora, topografski uslovi su bili odluujui faktorza izbor poloaja grada, njegov urbani razvoj i opstanak. Najstarije utvrenje -gradina moglo se jo od ilirskih vremena nalaziti na vrhu brda sv. Ivana. Do sada

    nisu pronaeni tragovi utvrenja rimskog naselja, koje je izvjesno postojalo napodru ju dananjeg grada, bilo pod nazivom Catarum ili Acruvium. Ipak, postojanjeantikog utvrenja u velikoj mjeri je izvjesno. Sam poloaj grada svjedoi o potrebiutvrivanja, a Acruvium koji je najvjerovatnije rimski prethodnik vizantijskog Kotora(Dekaderon) ima status utvrenog grada (oppidum civium Romanorum).

    Doseljavanjem Slovena tokom 7. i 8. vijeka zavreni su veliki pokreti naroda u ovimkrajevima. Oni su relativno brzo okupirali teritoriju neposredno uz gradske zidine, aliunutar grada rimski uticaj je preovladavao sve do 10. vijeka, a njegova kultura iznatno kasnije.

    Prve vijesti o Kotoru poslije doseljavanja Slovena donosi Konstantin Porfirogenit. Ponjemu su Saraceni 867. godine zapalili donji grad Kotor. Ovo posredno upuuje da je tada postojao i gornji grad, tj. tvrava u brdu Sv. Ivan.injenica da Saraceni nisuuspjeli da osvoje tvravu sugerie da je ona ve tada posjedovala znaajneodbrambene vrijednosti.

    Ekonomski prosperitet nemanjikog perioda (1168-1371), kada je grad kao glavnaizvozna luka srednjovjekovne Srbije ubirao znaajna sredstva, bio je preduslov zaradikalnu rekonstrukciju odnosno izgradnju fortifikacionih objekata i trasaija sedispozicija u velikoj mjeri podudara sa dananjom.

  • 8/13/2019 Kotorska tvrdava

    3/3

    Poslije pada srpske srednjovjekovne drave, nastupio je buran periodestih smjenadominacija, ukljuujui i period nezavisnosti. Kotor se nakon brojnih molbi uspio1420. godine staviti pod mletaku zatitu. Mleani su postepeno suavali privilegijekoje su priznali Kotoru prilikom predaje, a grad je u privrednom smislu nazadovao,ali je u stratekom pogledu dobijao na znaaju, to je za posljedicu imalo poveanointeresovanje za gradska utvrenja.

    Poslije mletakog perioda nastupio je austrijski, odnosno austrougarski period (1814-1918) tokom koga je Kotorska tvrava jo bila u funkciji, a nakon toga jepermanentno zaputena i izloena propadanju.

    Tek je zemljotres 1979. godine, pored velikih teta koje je nanio gradu, dao podstrekistraivanju, projektovanju, a donekle i zatiti i revitalizaciji gradskih fortifikacija. Utom smislu najmanje je uraeno u dijelu tvrave u brdu, gdje su interes zaprouavanje i prezentaciju kao i ideje za revitalizaciju neto prisutniji u posljednjihdesetak godina