KPP ISTRAŽIVAČKI

7/28/2019 KPP ISTRAIVAKI

1/21

PRAVNI FAKULTET

SVEUILITE U RIJECI

Dravni ovjetnik kao subjekt

pojednostavljenih oblika postupanja

u kaznenim stvarima

(istraivaki seminarski ra)

Rijeka, 2010.


2/21

I

Sadraj:

UVOD ....................................................................................................................................................... II

1.DRAVNI ODVJETNIK ............................................................................................................................ 2

1.1. Opdenito o ravnom ovjetnitvu .............................................................................................. 2

1.2. Ustrojstvo, nalenost, prava i unosti ravnog ovjetnika..................................................... 3

1.3. Dravni ovjetnik ravno tijelo ili stranka?.............................................................................. 4

2. Dravni ovjetnik prema novom zakonu o kazenenom postupku................................................... 5

2.1. Sud i njegova uloga ....................................................................................................................... 5

2.2. Skradeni postupak ........................................................................................................................ 5

2.3. Postupovni poloaj ravnog ovjetnika...................................................................................... 6

3. Pravni poloaj i ovlasti ravnog ovjetnika u rugim zakonoavstvima ........................................... 8

3.1 Njemaka ....................................................................................................................................... 8

3.2 Francuska ....................................................................................................................................... 9

3.3 Austrija ........................................................................................................................................ 10

3.4 Italija ............................................................................................................................................ 10

4. Usporeba ovlasti ravnog ovjetnika prema Zakonu o kaznenom postupku iz 1997. i 2008. ...... 12

5. Primjer sudske prakse ....................................................................................................................... 14

ZAKLJUAK............................................................................................................................................. 17

PRAVNI IZVORI I LITERATURA ................................................................................................................ 18


3/21

II

UVOD

U ovom istraivakom seminaru obraiti du sve u vezi ravnog

ovjetnika poevi o pojma i govoredi o ravnom ogovorniku iz hrvatskih

pravnih zakonika i statuta. Potom du se osvrnuti na njegove ovlasti unosti i

nalenost te govoriti o ravnom ovjetniku kao stranci i kao ravnom tijelu.

Stupanjem na snagu novog Zakona o kaznenom postupku u Republici Hrvatskoj

poloaj ravnog ovjetnika u mnogome se promijenio sa obzirom na njegovu

samostalnost ovlasti, ali i ogovornosti te pojaani terenski ra koji mu sesaa preoreen o poetka kaznenog progona. Navesti du i poloaje

ravnog ovjetnitva u nekim europskim zemljama koje se meusobno

razlikuju jena o ruge iako imaju poneke sline ili ak ista pravna pravila koja

ureuju poloaj njihovog ravnog ovjetnika. Usporebom ZKP/97 te ZKP/08

moe se uoiti mnogo razlika koje su reformiranje nabolje radi boljeg i

efikasnijeg postupanja ravnog ovjetnitva u buudnosti.


4/21

2

1.DRAVNI ODVJETNIK

1.1. Openito o dravnom odvjetnitvuDravno ovjetnitvo je ravno tijelo koje je samostalno i neovisno i ovlateno je na

postupanje protiv poinitelja kaznenih i rugih kanjivih ijela, pouzimati pravne ranje rai

zatite imovine Republike Hrvatske te ponositi pravna srestva za zatitu Ustava i zakona.1

On je uvar i zatitnik Republike Hrvatske i njenog pravnog poretka.

Ime ravni ovjetnik na poruju Hrvatske nalazimo ved u 13. stoljedu u

Korulanskom statutu iz 1214. goine (almatinsko statutarno pravo) u kojem se govori o

etiri odvjetnika2 .. koji su uni na osnovi prisege istraivati i braniti prava i interese

Komune i nastupati pre Kurijom protiv svih zloinaca i klevetnika osim protiv krvnihsronika i rugoga i blieg stupnja...I moraju obiti za nagrau eseti io svih stvari koje j e

stekla Komuna...3No izraz ovjetnik/ogovornik nalazimo i u primorskom pravu onosno

u Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine gdje se taj izraz upotrebljava za zastupnika pred

suom. Ovjetnik i ogovornik upotrebljavani su kao sinonimi jer osim to je imao ovlasti

napaati i tuiti u ime kraljevskog vora bio je i ogovoran voru za svoja neuspjena

postupanja. U lanku 54. Vinoolskog zakonika govori se o naplati ravnih ovjetnika koji za

vede sporove nisu mogli uzeti vie o 10 solina, a za manje 5. Jo se spominje i kmet kao

osoba nieg stalea nije mogla biti ogovornik plemenita onosno plemida niti obratno bez

dozvole dvora.4

1Zakon o ravnom ovjetnitvu Narone novine, 76/2009, 153/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, l. 2.,

st.1.

2 Krstulovid, A. Uloga ravnog ovjetnika u suvremenom prethonom postupku : s posebnim osvrtom na

praktinu primjenu l.174. st.4. ZKP na poruju Opdinskog ravnog ovjetnitva u Splitu. // Hrvatski ljetopisza kazneno pravo i praksu. 11(2004),1, str. 83. 3 Gl. XXVIII. starije i gl. XXXI. novije reakcije Koruulanskog statuta; Korulanski status, Statut graa i otoka

Korule iz 1214. goine, (prijevo A. Cvitanovid), Zagreb Korula, MCMI XXXVII.

4Vinodoski zakon, nakladnik Narodne novine, 1995, str, 95., 96.


5/21

3

1.2. Ustrojstvo, nadlenost, prava i dunosti dravnog odvjetnikaU suvremenom kaznenom pravosuu nuno je a je funkcija kaznenog progona

odvojena od funkcije sudstva, a a u isto vrijeme bue u rukama ravnog tijela koje de

funkciju progona obavljati ex officio kada se ispune zakonom propisani uvjeti.5

To se danas

postie sa institucijom ravnog ovjetnika. Dravno ovjetnitvo svoje ovlasti obavlja na

osnovi Ustava, zakona, meunaronih ugovora te rugih propisa koji su oneseni sklano

Ustavu, zakonu i meunaronim ugovorima.Organizaciju ravnog ovjetnitva u RH prema

Zakonu o poruijma i sjeitima ravnih ovjetnitava (NN 84/11) ini 15 upanijskih i 34

opdinskih ravnih ovjetnitava te Dravno ovjetnitvo Republike Hrvatske.

Dravno ovjetnitvo Republike Hrvatske (DORH) ustanovljeno je za cijelo poruje

Republike Hrvatske i ustrojava se na opdinsko ravno ovjetnitvo i upanijsko ravnoovjetnitvo. Opdinska ravna ovjetnitva poreena su upanijskim, a upanijska su

poreena DORH-u.6U sastavu ravnog ovjetnitva nalazi se i Ure za suzbijanje korupcije

i organiziranog kriminala (USKOK) kao posebno tijelo ravnog ovjetnitva. Ured poduzima

kazneni progon za kaznena jela iz poruja korupcije i organiziranog kriminaliteta. Glavni

ravni ovjetnik, kojeg imenuje Hrvatski sabor na prijelog Vlae uz prethono miljenje

Odbora za pravosue Sabora, imenuje glavne ravne ovjetnike na razini upanija i opdina

na vrijeme na koje je i on imenovan4 goine. Oni zajeno sa njihovim zamjenicima uivaju

materijalni imunitet za izraeno pravno miljenje u premetu koji im je ojeljen. 7 Sukob

nalenosti izmeu ravnih ovjetnika rjeava onaj ravni ovjetnik koji je neposreno

vii.8

Temeljno pravo i glavna unost svakog ravnog ovjetnika jest progoniti svakog

poinitelja za kazneno jelo za koje se progoni po slubenoj unosti. Prava i unosti

propisana su lanku 38., st. 2. u tokama 1- 13 Zakona o kaznenom postupku. On ujedno i

pokrede i posebne postupke.9Uz jelovanje ravnog ovjetnika moemo vezati va naela:

oficijelnosti i legaliteta. Prema naelu oficijelnosti postupakza kazneno jelo pokrede ravni

ovjetnik neovisno o volji otedene osobe ok po naelu legaliteta on de pouzeti kazneni

5Krstulovid, A., op. cit., str. 83.

6Zakon o ravnom ovjetnitvu Narone novine, 76/2009, 153/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, l. 8. i 9.

7Krstulovid, A., op.cit, str. 84. 85.

8Paviid, B. i suranici, Kazneno postupovno pravo, Rijeka, 2011., str. 106.9Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, 152/2008., 76/2009., 80/2011.


6/21

4

progon samo ako su ispunjeni zakonski uvjeti za gonjenje (iznimka je naelo oportuniteta ili

svrsihodnosti kaznenog progona).10

1.3. Dravni odvjetnik dravno tijelo ili stranka?Zapravo oboje. Dravni ovjetnik je ravno tijelo koje progoni poinitelje kaznenih

ijela po slubenoj unosti onosno kaa se za to ispune zakonom propisani uvijeti. On je u

prethodnom postupku dominus litis odnosno gospodar prethodnog postupka. On

samostalno oluuje o kaznenoj prijavi, priprema optunicu, provoi izvie (njegova uloga u

izvidima je kontrola i usmjerivanje policijskih djelatnosti prije kaznenog postupka) i izvodi

dokazne radnje. On obavlja kazneni progon u javnom interesu i ne samo a zapoinje progon

nego i alje porava progon. Iz svega proizlazi da je on prema redarstvenim vlastima,

rugim ravnim tijelima i pravnim osobama ima poloaj ravnog tijela jer je pravnom

snagom i ovlastima izna njih te ima pravo o njih zahtijevati oreene ranje.11

No pre suom on je samo postupovna stranka i ima jenaka prava kao to ima i

ruga strana (okrivljenik) prema naelu jenakosti oruja. Iako je ta jenakost oruja u

praksi zapravo neravnopravna raznim naelima se pokuava okrivljenikov poloaj pojaati

pre ravnim ovjetnikom. Dravni ovjetnik kao stranka ima stanovita procesna prava

(pravo ponositi prijeloge i zahtjeve koje de su prihvatiti ako su utemeljeni i u sklau sa

zakonom).

10

Paviid, B. i suranici, op. cit., str. 107. 11Krstulovid, A., op.cit, str. 92.


7/21

5

2. Dravni odvjetnik prema novom zakonu o kazenenom postupku

U javnosti postoji stav a je (kazneno) pravosue u Republici Hrvatskoj jedna od

vanijih prepreka za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. U novom Zakonu o kaznenom

postupku reforimiran je prethodni postupk ukidanjem sudske i uvoenjem

ravnoovjetnikeistrage ime se u hrvatsko kazneno postupovno pravo uvodi razlikovanje

kaznenog progona i sudskog kaznenog postupka. Reformirana je i istraga kojom se razdvaja

funkcija prikupljanja podataka za optubu, koje sada provoi ravni ovjetnik, o

oluivanja u prethodnom (i kasnijem) postupku, to je pravo i unost suca istrage.12

2.1. Sud i njegova uloga

Sud postaje sreite oluivanja u kaznenom postupku, a njegova prava i unosti

suda se mijenjaju. Uvodi se sudac istrage kao tijelo suda koje donosi odluke o zahvatima u

prava i slobode u prethodnom postupku13

(kojeg voi ravni ovjetnik)14. Vie nema

istranog suca kojem je unost bila prikupljati podatke kako bi se postupak protiv oreene

osobe mogao pokrenuti. On sada u prethodnom postupku od luuje o pravima i sloboama,

opravanosti upudivanja premeta u glavni staij i obavlja ruge zaade. Time se sud

transformirao u neutralnog, tredeg subjekta koji oluuje o pravima i slobodama, tijeku

postupka i predmetu postupka. Su prestaje biti neprijatelj okrivljenika, on je arbitar u

sporu kojega ved u toj fazi voe vije suprotstavljene stranke: ravni ovjetnik i

okrivljenik.15

2.2. Skraeni postupakPostoje dva oblika kaznenog postupka: reoviti i skradeni. Prvi je previen za najtea

kaznena djela i oreena sloena kaznena jela nabrojena u posebnom katalogu. Redoviti

postupak mnogo je sloeniji i traje mnogo ue nego skradeni (osim za najtea kaznena jela

za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora - omoguduje se ubrzano postupanje).

12Paviid, B. Novi hrvatski zakon o kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazenno pravo i praksu. vol. 15, br.

2/2008, str. 512., 515.13

loc. cit.14Vidi infra, str.

15Paviid, B., op. cit. str. 537.


8/21

6

Skradeni postupak previen je za laka kaznena djela. Ureen je kao bra, jednostavnija

procedura od redovitog postupka. Ureenje pojenostavljenih, ubrzanih, procedura jedna je

o najvanijih zajenikih znaajki suvremenih europskih postupaka. Sada je u skradeni

postupak u hrvatskom kaznenopostupovnom zakonodavstvu skladu s mnogim europskimsustavima kaznenog postupka (odnosi na tradicionalne, ali i na novije izvore kaznenog

postupka). Prema pravilima skradenog postupka postupa se u predmetima kaznenih djela iz

nalenosti opdinskog sua to znai a su previene za postupanje u najvedem broju

predmeta.

U skradenom postupku postoje vije vrste optunih akata: optunica i privatna tuba

o kojima nedu govoriti u ovome rau. Novost u skradenom postupku je a ravni ovjetnik

uvijek prisustvuje raspravi ime ih hrvatske prakse nestaje pojam suca tuitelja koji je

mogao istaknuti prigovor ako ravni ovjetnik ne bi bio prisutan raspravi.16

2.3. Postupovni poloaj dravnog odvjetnika

Dravni ovjetnik moe u zakonom propisanim sluajevima17 odbaciti kaznenu prijavu

ili oustati o kaznenog progona, iako postoji osnovana sumnja a je poinjeno kazneno

jelo za koje se progoni po slubenoj unosti i za koje je propisana novana kazna ili kazna

zatvora do pet godina.18

Dravni ovjetnik pokrede, usmjerava i voi istragu. Judicijalizirana

istraga koju voi istrani suac gotovo a vie niti ne postoji. U nekim ravama nastoji se

razdvojitii funkcija istraivanja (povjerava ravnom ovjetniku i rugim tijelima koja mu

pomau) i oluivanja (ka je rije o zahvatima u prava i sloboe ta uloga preputena je

sudu) u prethodnom postupku.19

Dravni ovjetnik postaje dominus litis prethodnog postupka20 - svakom radnjom

moe zahvatiti prava i slobode graana, a ujedno mora i uspostaviti jasan i oreen nadzor

suda koji mu nalaze provedbu tih mjera i ocjenjuje valjanost njegovih radnji. On, nadalje, ima

pravo i unost prikupljanja poataka za optuivanje i u tom okviru istrane ovlasti te voi

16Paviid B., op. cit., str. 517., 521.

17Zakon o ravnom ovjetnitvu Narone novine, 76/2009, 153/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, l. 60.

st. 2. i 3.

18

Zakon o kaznenom postupku, Narone novine, 152/2008, 76/2009, 80/2011, l. 212 19Paviid B., op. cit., str. 535-536.

20Vidi supra, str. 4, bilj. 1.2


9/21

7

istragu, prikuplja podatke i obavlja druge poslove u prethodnom postupku. Takav je poloaj

ravnog ovjetnika, najblii s akuzatornom strukturom kaznenog postupka. On prema

prethono iznesenim ovlastima, unostima i pravima ima najmanje dvije funkcije: nadzor

nad djelovanjem policije i briga za zatitu ljuskih prava.Dravni ovjetnik postaje ex lege operativni postupovni subjekt i u glavnom stadiju

raspravi (prije, glavna rasprava) zastupa optubu i prestavlja protivnika okrivljenika o

poetka postupanja u svezi s kaznenim jelom.Dravni ovjetnik moe naloiti i pritvor kao

prvu i kratkotrajnu mjeru liavanja slobode zamjenjuje zaravanje prema novom Zakonu o

kazenom postupku. Pritvor koji nalae ravni odvjetnik moe trajati najve 48 sati.21

Dravni ovjetnik glavni je subjekt faze postupanja i za voenje prethonog postupka

mu nije potrebna odluka suda. Vie nema juicijalizirane istrage.22 Sve izvie ravni

ovjetnik moe provoiti sam ili ih moe naloiti policiji , ali moe prije poetka postupka

zahtijevati od suca istrage poduzimanje posebnih dokaznih radnji. Glavni ravni odvjetnik

prema naelu svrsihonosti/oportuniteta postupa za teka kaznena jela organiziranog

kriminaliteta prema Zakonu o USKOK-u. l. 212. Postupanje prema oportunitetu za laka

kaznena jela ureeno je u skradenom postupku.

Dravni ovjetnik takoer provoi i istragu, a moe pouzimati i dokazne radnje sam

ili nalogom povjeriti provoenje ranji istraitelju. Istraga zapoinje nalogom ravnog

odvjetnika. Cilj je da dokazne radnje koje provoi istraitelj ravni ovjetnik nadzire

odnosno da se sve istrage provode u odgovornosti ravnog ovjetnika. On ne samo da

rukovodi istragom nego ima izravnu nalogodavnu (i stegovnu), vlast na istraiteljskom, tj.

suskom ili kriminalistikom policijom.23

21

Paviid B., op. cit., str. 542.22Vidi supra, op cit.

23Paviid B., op. cit., str. 558-559.


10/21

8

3. Pravni poloaj i ovlasti dravnog odvjetnika u drugim zakonodavstvimaKazneno zakonoavstvo se razlikuje o rave o rave u kojima ravni ovjetnik

predstavlja samo izvrnu vlast, u nekima samo pravosunu, a u tredima postoje mjeavine

obje varijante. Brojnim reformama kaznenih postupaka u mnogim zemljama kontinentalnog

pravnog kruga ravni ovjetnik posjtaje ominus litis prethonog postupka i dobiva mnoga

veda i ira ovlatenja u postupanju.24U ravama gje je prihvadeno stajalite a je ravno

ovjetnivo io izvrne vlasti taa de se u toj zemlji institucija ravnog ovjetnitva

normirati tako a de ovlasti vlae i ministra pravosua prema ravnom ovjetniku biti vede,

a samostalnost i neovisno ravno ovjetnitva manja. Ako prevlaa shvadanje a je ravno

ovjetnitvo u vedoj mjeri io subene vlasti, ona de se prihvatiti zakonska rjeenja kojima

se postie veda neovisnot ravnog odvjetnika. Kao primjer u Hrvatskoj su ovlasti vlade iministra pravosua prema ravnom ovjetniku veoma male, a takvo rjeenje jaa

samostalnost i neovisnost ravnog ovjetnitva u rau, a slabi ogovornost vlae i ministra

pravosua za funkcioniranje ravnog ovjetnitva.25

3.1 Njemaka

U Njemakoj, ravno ovjetnitvo se smatra ijelom izvrne vlasti i onje ministarpravosua ima pravo nazora ravnog ovjetnika i avanja obveznih naputaka. Njemaka

oktrina istie a je ravno ovjetnitvo tijelo i pravosune vlasti zbog toga to u

njemakom kaznenom postupku ravni ovjetnik nije stranka, njegov zaatak nije samo

teretiti okrivljenika ved je uan a kazneni suac bue, pravean i objektivan i a mu

pomogne pri onoenju ispravne oluke u konkretnom sluaju.26 No oni nemaju suaki

status ved se smatraju ravnim slubenicima.27

Dravni ovjetnik u njemakom prethonom postupku, koji se sastoji od samo jedne

faze istrage,jest vrlo ominantna figura. On informacije ili prijave koje primi o graana

24Krstulovid, A., op.cit, str. 82.25

Ljubanovid, V. Aktualna pitanja ravnog ovjetnitva. // Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 4(1997),2, str. 507.26

Ljubanovid, V., loc. cit.

27Muhvid, D. Porebeni prikaz pravnog poloaja ravnog ovjetnitva s posebnim osvrtom na pravni poloaj

Dravnog ovjetnitva u Republici Hrvatskoj. // Pravni vjesnik : tromjeseni glasnik za pravne i rutveno -humanistike znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku. 25(2009),2, str.129 -145.


11/21

9

mora sam istraiti ili nazirati policijske izvie po njegovoj uputi. Da bi mogao jelotvornije

istraiti sluaj, ima pravo na upotrebu srestava prisile (uhidenje, pretraga, ouzimanje

premeta, provjera ientiteta). Uz to ravni ovjetnik moe primijeniti i prisilne mjere

osim oreivanja preventivnog zatvora okrivljenika i uzimanje asertorne zakletve svjeoka.Po zavretku istraivanja oluuje a li de nastaviti sa gonjenjem. Ima vrlo iroka ovlatenja:

moe obaciti kaznenu prijavu ili oustati od gonjenja. Za odustanak je potrebna privola

suda koju oni daju gotovo automatski.28

Dravni ovjetnik zapoinje kazneni progon,

usmjerava policijsko jelovanje, nalae oreene prisilne ranje, zastupa optubu i vri

ruge nalenosti koje su zakonom propisane.29Dravnog ovjetnika, u njemakoj literaturi,

smatra se najobjektivnijim organom vlasti na svijetu.

3.2 Francuska

Dravno ovjetnitvo u Francuskoj provoi prethonu istragu zajeno s pravosunom

policijom, pokrede slubenu istragu, osluuje o poizanju optunici, zastupa optubu na

glavnoj raspravi i povodom pravnih lijekova. Francuski sustav kaznenog postupka je vrlo

sloen.30 Francuska je zarala pojelu na (1) izvide, koje vodi sudska policija na zahtjev

ravnog ovjetnika ili po slubenoj unosti, a ravni ovjetnik samo nazire i usmjerava

policiju u rau i (2) istragu sa jakim istranim sucem. 31 Za najvedi broj kaznenih dijela

istraivanje se provoi u pravilu kao policijska istraga, a u sloenim istragama moe prekinuti

policijsku istragu i preloiti susko ispitivanje prema kojem istrani suac glumi etektiva

i on obavlja istraiteljsku funkciju, a cilj mu je utvriti sve injenice ( i na tetu i u korist) u

svezi s okrivljenikom.32

Za istragu odgovara istrani suac,a na javni tuitelj.33Slino kao i u

Njemakoj, ravno ovjetnitvo u Francuskoj je hijerarhijska organizacija sa ministrom

pravosua na elu koji je politiki ogovoran za ra ravnog ovjetnika.34Najvanija uloga

tuitelja Republike jest a prosui hode li pouzeti kazeneni progon ili ne. Za razliku od

njemakih, franskuski teoretiari smatraju ravnog ovjetnika strankom u kaznenom

28Krstulovid, A., op. cit., str. 94 -95.

29Bubalovid, T., Novi koncept i nova zakonska rjeenja u ZKP RH o 2008. g., Anali Pravnog fakulteta u Zenici

br.6, god. 3., str. 5.30

Muhvid, D., op. cit., str. 133.31

Krstulovid, A., op. cit., str. 98 -99.32

Bubalovid, T., op. cit. , str. 5-6.33Krstulovid, A., op. cit., str. 99.

34Muhvid, D., op. cit., str. 133.


12/21

10

postupku, ali ipak smatraju a njegov poloaj i ovlasti u postupku nisu izjenaeni sa

okrivljenikomobinom strankom.35

3.3 Austrija

Prema austrijskom pravu ministar pravousa ima pravo avati obvezne naputek

ravnom ovjetnitvu. Austrijski ministar pravosua u prakisi nareuje osutanak o

kaznenog progona i u politiki vrlo elikatnim sluajevima.36 Austrijski prethodni postupak u

osnovi ogovara francuskom moelu, s time a su prava ravnog ovjetnika ua nego u

Franskuskoj. Glavna zaada je ponoenje formalne optunice nakon to su policija i/ili

istrani suac sakupili za to potreban materijal. Istrani suac je glavno istrano tijelo, a

teite istraivanje je pomaknuto na policiju.37 Prema austrijskom Zakonu o kaznenom

postupku, suska istraga je ukinuta (uveena je ravnoovjetnika istraga)38, a prethodni

postupak pokrede i voi ravni ojventik u suranji s policijom. U prethonom postupku

sudac ima prvenstveno jamstvenu funkciju.39

3.4 ItalijaU prethonim zemljama ravno ovjetnitvo smatra se organom sui generis koji ima

karakterteristike i izvrne i pravosune vlasti, a u Italiji ono je samo io pravosua. Dravno

ovjetnitvo onje ima iskljuivu nalenost za pokretanje kaznenog postupka te ima

nadzorne ovlasti nad policijom u prethodnom postupku.40

Istraivanje sluaja i prikupljanje

okaza povjereni su ravnom ovjetniku koji je ominus litis istraivanja i po njegovim

je nadzorom posao pravosudne policije u kaznenoj stvari. Dravni ojetnik nije uvar

zakona i nije obavezan prikupljati okaze u korist okrivljenika on je po statusu izjenaen

35Muhvid, D., op. cit., str. 134.

36Ljubanovid, V., op. cit., str. 508..


38urevid, Z., Suska kontorla ravnoovjetnikog kaznenog progoan i istrage: porebenopravni i ustavni

aspekt // Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 17, br. 1/2010, str. 10.

39Bubalovid, T., op. cit., str. 5.



13/21

11

sa sucem a ne sa ravnim slubenikom. Talijansko kazneno zakonodavstvo ne poznaje pravo

davanja eksternih i internih uputa.41

41Muhvid, D., op. cit., str. 138-139..


14/21

12

4. Usporedba ovlasti dravnog odvjetnika prema Zakonu o kaznenompostupku iz 1997. i 2008.42

Zakon o kaznenom postupku iz 2008. donio je mnoge reforme u vezi prethodnog

postupka, istrage, suskog nazora te svojstvima poloaju i procesnog poloaja ravnog

odvjetnika. Jena o najbitnijih promjena je to je ravni ovjetnik tim reformama pos tao

apsolutni gospoar (ominus litis) prethonog postupka. Suska kontrola njegove oluke,

o zapoinjanju i voenju kaznenog progona na inicijativu okrivljenika, nije previena.

Prema ZKP/97 kao i prema ZKP/08 radnje i mjere kojima se zadire u temeljna ljudska

prava oreuje su no ZKP/08 je oatno uveo i mehanizam naknane suske konvali dacije

prema kojem je ouzimanje ili ogranienje oreenih prava koja je oreio ravni ovjetnik

ili istraitelj polono naknanoj suskoj potvri. Razlika je i u kaznenom progonu i istrazi.ZKP/97 je kao svoje glavno obiljeje imao suski karakter kojim su se osiguravale

istrane funkcije suskom zatitom, a ujeno je i okrivljenik imao pravo albe na rjeenje

istranog suca u vezi istrage to je inilo vostupanjsku susku kontrolu. Nasuprot tome,

ZKP/08 ukia bilo kakvu mogudnost a okrivljenik uloialbu na kazneni progon ili istragu jer

on postaje dominus litis. Kazneni postupak zapoinje potvrivanjem optunice prema

ZKP/08, a prema ZKP/97 poinje onoenjem rjeenja o provoenju istrage.

Nadalje, u kaznenom progonu i istrazi ZKP/08 te u istrazi ZKP/97 se prikupljaju

formalni okazi koji se mogu koristiti na raspravi i su moe na njima temeljiti presuu to

znai a se na taj io postupka ne moe utjecati ved samo zacementirati aljnji

kaznenopravni poloaj okrivljenika.

Vrijeme trajanja prethodnog postupka prema ZKP/97 (istraga) moe trajati est

mjeseci ok prema ZKP/08 traje vostruko ue on traje est mjeseci, ali ga vii ravni

ovjetnik moe na prijelog ravnog ovjetnika u premetu prouljiti za jo oatnih est

mjeseci (a u posebno sloenim i tekim premetima i o 12 mjeseci).

Pritvor je prema ZKP/97 mogao trajtai u istraz i za kaznena djela do pet god zatvora

trim jeseca , za djela preko pet est mjeseci, a za premete u nalenosti USKOK-a mogao

se prouiti za est mjeseci ukupno godinu dana.

42urevid, Z., op. cit., str. 7-174.


15/21

13

Posebne izvidne mjere /posebne dokazne radnje kojima se duboko zadire u temeljan

ljuksa prava ZKP/97 je oputao njihovo trajanje maksimalno seam mjeseci prije poetka

istrage ok je prema ZKP/08 mogla trajati osamnaest mjeseci to je velika i bitna razlika.


16/21

14

5. Primjer sudske prakse

Ovim primjerom sudske prakse htio sam, iako u ovom rjeenju nije sreite suske

oluke, skrenuti pozornost na jenu o ovlasti ravnog ovjetnika. Ta ovlast bila bi

odustajanje ravnog ovjetnika od kaznenog progona nakon zavrene istrage u kojem se

preinauje rjeenje istranog suca. Potpuno je logino da onda i u sluajevima kada se

provodi istrana radnja, iako ne zavrava sudskom odlukom predvienom u l.123. st.1. ZKP-

a, a nakon toga je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavuprotiv okrivljenika, nuni izdaci

okrivljenika i nagrada branitelja takoer padaju na teret proraunskih sredstava, jer bi u

protivnom dolo do povrede jednog od osnovnih ustavnih naela koji je sadran i u

odredbama Zakona o kaznenom postupku, a to je jednakost svih graana pred Ustavom i

Zakonom.Iako je oluka onesena prema uzoru na stari ZKP prema kojem istranu ranjuprovoi istrani suac smatram a je obar primjer jene o ovlasti ravnog ovjetnika u

predpostupovnim radnjama.

Kir-263/03-9

Kv-119/07

R J E E N J E

upanijski sud u Karlovcu, u vijeu sastavljenom od sudaca ovog sudaJasminke Jerini Munjak, kao predsjednika vijea, Ivana Perkovia i MarijanaJanjca, kao lanova vijea, uz sudjelovanje zapisniara Mire Jaki, u kaznenom

predmetu protiv osum. N. ., zbog kaz. djela iz l.91. t.6. Kaznenog zakona, (NN110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05 i 71/06)) u

daljnjem tekstu KZ-a, odluujui o albi okrivljenika, protiv rjeenja istranog sucabr. Kir-263/03 i Kir-282/03-5 od dana 6. studenog 2007.g., na sjednici vijea odranoj

dana 6. listopada 2008.g.

r i j e i o j e:

Uvaava se alba okr. N. . te se preinauje rjeenje istranog suca br. Kir-263/03-4 i Kir-282/03-5 od dana 6.11.2007.g., te se odreuje naknada trokova

zastupanja osumnjienika N. . po branitelju M. J., odvj. u Klc., u iznosu od 3.965,00kuna, koje e mu se isplatiti po pravomonosti ovog rjeenja iz proraunskih sredstava

suda.

Obrazloenje

Rjeenjem istranog suca br. Kir-263/03-4 i Kir-282/03 od 6. studenog 2007g.odbijen je zahtjev za naknadu trokova zastupanja osumnjienika N. ., po branitelju

M. J., odvj. u Karlovcu.


17/21

15

Protiv ovog rjeenja albu je pravodobno izjavio osumnjienik po braniteljuM. J., odvj. u Klc., smatrajui da rjeenje nije zakonito i predlaui da izvanraspravno

vijee uvai njegovu albu, ukine pobijano rjeenje i dosudi mu traene trokovekaznenog postupka.

alba osumnjienika N. . je osnovana.

Upovodu zahtjeva osumnjienika po branitelju M. J., odvj. u Klc., za naknadutrokova zastupanja osumnjienika N. ., koji su nastali u povodu provoenja istraneradnje po prijedlogu upanijskog dravnog odvjetnika, istrani sudac je odluio kakozahtjev odvjetnika osumnjienika M. J., za naknadu trokova zastupanja nije osnovan,

jer da bi prema l.124. st.1. ZKP-a nagradu i nune izdatke branitelja bila duna platitizastupana osoba, bez obzira tko je prema odluci suda duan podmiriti trokove

kaznenog postupka. Trokovi pak koji se mogu odrediti na teret prorauna su oni izl.119. st.2. t.1.-6. ZKP-a, a pri tome ne i oni iz l.119. st.1. za poduzete istrane

radnje prije istrage.

Suprotno stajalitu istranog suca, branitelj osumnjienika u albi po ocjenisuda osnovano istie da je pobijanom odlukom dolo do pogrene primjene zakona,jer da mu se moraju priznati trokovi zastupanja po odvjetniku-branitelju i to bezobzira, to su trokovnikom obuhvaene istrane radnje prije istrage, jer je l.119.st.1. ZKP-a odreeno da trokovi kaznenog postupka jesu izdaci uinjeni u povodu

kaznenog postupka od njegovog pokretanja, do njegovog zavretka i izdaci zapoduzete istrane radnje prije istrage. U st.2. t.7. lanka 119. ZKP-a dalje stoji da

trokovi kaznenog postupka obuhvaaju nagradu i nune izdatke branitelja, a koje jekonkretno osumnjienik i imao u ovom postupku. Istrani sudac tono navodi kako je

u l.124. st.1. ZKP-a sadrana odredba kojom nagradu i nune izdatke branitelja iliopunomoenika plaa zastupana osoba bez obzira tko je prema odluci suda duanpodmiriti trokove kaznenog postupka, osim ako prema odredbama ovog zakona

nagrada i nuni izdaci branitelja padaju na teret proraunskih sredstava.

S tim u vezi u odredbi l.123. st.1. ZKP-a odreeno je da na teret proraunskihsredstava padaju trokovi kada se obustavi kazneni postupak ili kada se donese

presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili kojom se optuba odbija, a priemu se imaju u vidu trokovi kaznenog postupka iz l.119. st.2. t.1.-5. ZKP-a te

nuni izdaci okrivljenika i nuni izdaci i nagrada branitelja. Iako ovdje nije sluaj oobustavi kaznenog postupka u smislu ovog lanka, nuna je analogno primijeniti ovuodredbu i u sluajevima kada je voen postupak u svezi poduzetih istranih radnji, to

takoer ini trokove kaznenog postupka u smislu l.119. st.1. ZKP-a, jer su timlankom definirani kao trokovi kaznenog postupka i oni nastali u svezi poduzetihistranih radnji.

Potpuno je logino da onda i u sluajevima kada se provodi istrana radnja,iako ne zavrava sudskom odlukom predvienom u l.123. st.1. ZKP-a, a nakon toga

je dravni odvjetnik odbacio kaznenu prijavu protiv okrivljenika, nuni izdaciokrivljenika i nagrada branitelja takoer padaju na teret proraunskih sredstava, jer biu protivnom dolo do povrede jednog od osnovnih ustavnih naela koji je sadran i u

odredbama Zakona o kaznenom postupku, a to je jednakost svih graana predUstavom i Zakonom.

Zbog svega toga je nuno primjenom analognog tumaenja odredbe l.123.


18/21

16

st.1. ZKP-a prihvatiti osnovanim zahtjev osumnjienika za naknadu nunih izdatakazastupanja po branitelju, jer su i u povodu poduzetih istranih radnji konkretno

nesporno nastali trokovi osumnjienika provoenjem istranih radnji, a koji trokovisu definirani i obuhvaeni l.119. st.1. ZKP-a.

Zbog toga je valjalo prihvatiti albu osumnjienika, te je pobijano rjeenjevaljalo preinaiti i dosuditi osumnjieniku postavljeni troak, a koji je po njegovombranitelju postavljen sukladno tarifi br.3, 4, 45 i 50. o nagradama i naknadi trokova

za rad odvjetnika.

Zbog toga je rijeeno kao u izreci.

U Karlovcu, dana 6. listopada 2008.g.

ZAPISNIAR: PREDSJEDNIK VIJEA:Mira Jaki Jasminka Jerini Munjak

Dostavljeno:

1. Mario Jutt, odvj. u Klc.43

43upanijski su u Karlovcu, Kir-263/03-9, Kv-119/07, 6.10.2008., Istrani ojel, Istrani premet- razno,

pregledano 17.12.2011.


19/21

17

ZAKLJUAK

Dravni ovjetnik nije nova institucija u hrvatskom kaznenopravnom zakonoavstvu,

poznaje se jo o 13. stoljeda. Dravni ovjetnik ili ogovornik44 koji bi, kada bi se ispunjeni

zakonski uvjeti, ex officio pokretao postupke protiv osoba za koje se sumnja a su poinile

kazeno jelo vaan je institut kako bi se zatitila i ouvala imovina, ali i osobni integritet

otedenika.

Danas se ravni ovjetnik smatra ili izvrnim ili pravosunim tijelom gje ima vede ili

manje ovlasti, samostalnost i neovisnost u radu. Suvremen sustav pravila kaznenog postupka

smatra ravnog odvjetnika tijelom subene vlasti to mu aje veliku neovisnost i

samostalnost u svezi sa kaznenim predmetom.

Prema novom ZKP-u ravni ovjetnik vie nije pasivna figura ved je aktivna njegova

uloga u svezi sa kaznenim progonom, istragom - postaje nositelj procesa prikupljanja

podataka za optunicu. Moe nazirati i nalagati ranje kriminalistikoj policiji, istraitelju te

rugim pravnim osobama i upravnim tijelima. Moe oustati o kazenenog progona,

pomilovati pripanika zloinake organizacije u sklau sa zakonom i mnoge ruge ranje

napisane u ZKP- u i drugim posebnim zakonima.Tako da mogu konkludirati da je novi ravni ovjetnik ravno tijelo sa

specifinim poloajemima velike obveze i ogovornosti zajeno sa vedim novim ovlastima.

O njega se saa zahtjeva ulaganje velikog trua i ra kako bi mogao uspjenije i

objektivnnije djelovati iako mnogi smatraju da se funkcija kaznenog progona i funkcija

istraivanja ne moe uspjeno obavljati iz psiholokih razloga.45

44 Vidi supra, str. 2., bilj. 1.45Opirnije, Ljubanovid, V., op. cit. str. 512. i Krstulovid, A., str. 108-109.


20/21

18

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

Osnovna literatura:

1. Paviid, B. i suranici, Kazneno postupovno pravo, Rijeka, 2011.2. Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, 152/2008., 76/2009., 80/2011.3. Zakon o ravnom ovjetnitvu Narone novine, 76/2009, 153/2009, 116/2010,

145/2010, 57/2011

4. Paviid, B. Novi hrvatski zakon o kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazennopravo i praksu. vol. 15, br. 2/2008, str. 489.- 602.

Dopunska literatura:

1. Muhvid, D. Porebeni prikaz pravnog poloaja ravnog ovjetnitva s posebnimosvrtom na pravni poloaj Dravnog ovjetnitva u Republici Hrvatskoj. // Pravni

vjesnik : tromjeseni glasnikza pravne i rutveno-humanistike znanosti Pravnogfakulteta u Osijeku = dreimonatliche Zeitschrift fuer Rechts-und Sozialwissenschaften

Fakultet fuer Rechtswissenschaften Universitaet in Osijek = journal trimestriel des

sciences juridiques et sociales Faculte de droit Universite d\' Osijek = quarterly

journal of law and social sciences Law Faculty University of Osijek. 25(2009),2,

str.129-145.

2. Ljubanovid, V. Aktualna pitanja ravnog ovjetnitva. // Hrvatski ljetopis za kaznenopravo i praksu. 4(1997), 2, str. 507-516.

3. Krstulovid, A. Uloga ravnog ovjetnika u suvremenom prethonom postupku : sposebnim osvrtom na praktinu primjenu l.174. st.4. ZKP na poruju Opdinskog

ravnog ovjetnitva u Splitu. // Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu.

11(2004),1, str. 81-110.

4. Bubalovid, T. Novi koncept i nova zakonska rjeenja u ZKP RH o 2008. g., AnaliPravnog fakulteta u Zenici br.6, god. 3., str. 1- 19.


21/21

19

5. urevid, Z., Suska kontorla ravnoovjetnikog kaznenog progoan i istrage:poredbenopravni i ustavni aspekt // Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol.

17, br. 1/2010, str. 7-174.

6.

Vinodoski zakon, nakladnik Narodne novine, 1995, str, 95., 96.7. Gl. XXVIII. starije i gl. XXXI. novije reakcije Koruulanskog statuta; Korulanski status,

Statut graa i otoka Korule iz 1214. goine, (prijevo A. Cvitanovid), Zagreb

Korula, MCMI XXXVII

Documents

KPP ISTRAŽIVAČKI