kr, ~.~uda,, .... i beni k

God. L AlBENO(, 29. lipnja 1930.

RIMOKATOLIČKA CRI{V A · l

Jaaknt, sin 8CJijt, dolao je na av,li~t, da po raTi ne!l'F6u pno_ga griJehe, da span ooviečanetvo. ToJ nni je bio namijenjen NJe~rov bo­f'tnsll n.ulr, Nftgov fivi primjer, te aredatva miJCJeti. Ito ih fe ustanovio, da mofemo poatetl dionfci NJegovih De1zmjemih sa!!laga.

No Njepov boravs~ na zemlfi bio je kratak. Zato je utemeljio dru~tvo, Qokvu. Nloj je oatavio avoj nauk. da ,. wva, brani i tomati - do konca nijela. ls11krd je uttmeljio Crkvu, all ae ova imala raširiti po svijetu. Zato je odabrao pomagate i naslfed­nike - 1postole: .Idite po svemu nijetu, 11čite 11e n'arode, kntea

ih. .. • Crkva Je sa~rleno dJ'llitvo i kao

!akva freba .ia ima vidlfivu glavu a to je sv. Petar i njegovi zakoniti uasfjednici - Pape. Crkva jp, velika obitflj, a obitelji je glaTa otac. Ta· him je b'o optenilo drian ve~ od početka Petrov Dadied!l ;k: r im!'ki bfa\up i zato baš n·azvan Papa -Otac. Isus sam nazivlje Crkvu kraljev­mom Božjim na zemlji, ali kraJjev­atvo treba da ima kralja. U Starom Zavjetu Bog je bio kralj izabranoga naroda, ali u Saalu dao mu je i -.Jdljivoga krsljs. Tako je i Isukrst JJevidljivi krvlj katoličke Crkve, ali Papa je Isukrstov zaehJpnik, to jest ~dJjivi kralj. . Iz ovoga slijedi:

l. Papa je poglavica sv. Crkve, kojemu je od njezina utemeljitelja oprediieliena slulba, da upravlja avom Crkvom: .Pali ovce moje, pasi janjce moje"; da sam, nepokolebivu netoj vjeri, kriiept drage i čuva ih od zablude, jer je Isukrst rekao sve­tom Pttru: .Ja sam molio zn te, da tvoja vjera ne popasti... a ti, kad

ustreba, utvrdi svoju brsču.". 2. Ne mde da bude nego jedna

prava Crkva, i to ona, kojoj je na čelu sv. Otac Papa, a ta Crkva ne mo.ie da bude naclonalna, to jest

crkva Jednoga naroda, nego opk­ojta. katolitka za sve narode, kao majka, kot n ob11bvs~a mnogo ai· nova.

3. Inkrst Je atemeltio Crkvu u z11metka, a spoatolima je povjerio zada&., da je lire i nzvilu naprama onome. Ito su od Njfga tuli l vidjeli.

Sav nnk Isusov nije u sv. evanđelju p(1pisan, nrgo se •ačavao i u pre­

daji. To mač!, da 1u apostoli mnogo toga čuH i vidjeli i prema tome da­lje ndill i pripovijedali avojfm u!e­nicima, nl •ljednicima i prvim kr· U9nima.

4. Crva u J&metlru bfla je kao JI'Do florulfce, koJe 1e Ima razviti i uzrasti u veUko stablo. Stoga nije imsla u početku ni osobitih zakona, ni nzviJenoga bcgoslažia, jer nije imala ni crkna. ni o1t11 ra ni svega one g društvenog f bofloelalno~ astroj­atn, što je moglo dom tell: ll:aenij~, Irad dođu vjernici, kad se raširi po svijf'lu. Onda ~e se ne to potanje odrediti prama broju. prilikama itd.

5. Crkvi j!\ dao laakrat vlast, da to mole činiti, jer je vlast, ilo ja je primio od Ocn, predao apostolima, a napose Petru, kome je predao klJu~v".

Crkvu dakle i njE zina Pogla vicu. treba !lalati, kako treba slušati u državi kralja, " obitelji oca, u dru­ši~ 11lavara. A tko će pamehm za­nijtkati kralju, oca. glavaru pravo, da stvara potrebite uredbe i naredbe za napredsk tijf•Ja, kojim rav!la ?

Ovo sa zakoniti zaklfučci ne sa­mo za sn kopa kršćan ina, nrgo i za svakoaa razboritog čovi E> ka.

Kol)ko je dakle opako. t<' liko je lado govoriti, da se ne valja poko­ravati zakonima, što ih je sv. Crkva izdala, jer da o tome nema v i~ta u evanđelju. Ludo je nijekati pobdne ustanove, k<'jima je početak vf'Ć od apost(lla, te ih držshu sveti Oci i nslveći svrci.

Sve ono, što se tokom vij~ ll:ova

BroJ 3.

pomalo a Crli:Yi uvelo, to je livot, koji se razvfo u ovom ,.gordičnom zrnu•, a knll:va ne nalazimo kod onih, koji se ofcijepiie od Crkve.

No ito pametni razume kap na­ravna posljedicu i razvitak, Ito ka­tolici vjeruju, to krivovjerci i od­metpici niječu, da oprsvdaju svoje zablude l djela nojib strasti.

,.

Zanimive brojke Izdlo je drugo poboljiano iz­

danje veoma zanimivoga •. A.tlcu Hierarchicu&" vlč. o. Strei t-a. U njemu &e njemačkom toč­no!lću i strpljlvo!lću velikim tablama prlkasuje saddojl po­ložaj katoličke Zapadne i Isto• čne Crkve, Iz njega crpim ove Ria voe savremene podatke:

U Fr a n e D s k o j je više tisuća avećenfka poginulo u ratu. U nekim bi~l.. .. pijamtt sn. du.šobrižničke prilike tulne, ali se u m nogim biskupijama uzorno i !ilavo radi, da se popravi ovo stanje. U Parizu je dobro pro­viđeno: jer ima 1369 svećenika. U Francuskoj ie bilo ~od. 1913. 56.546 svećenika, dok ih je danas samo 48.753.

U Š p a n j o ls k o i je dobro. Prije rata bilo je 30.430 1većenika, dok fb je ct.ao811 33.060. Ima 865 m-uikib samostana sa 6.826 redov-nika, dok je ~aručnica Hristovih (redovnica) 41 790 u 3.389 samosta­na. Redovnice su iza rala do sada podigle preko tisuću novih kuča.

U E n g l e s k o j je god. 1913. bilo 2.296 svećenika i 1,706A99 kato­lika. Danas Eagteska broji 2,055.860 katolika ~a 2.665 sve~enika i 1.46J redovnika. U Irsko j ie 830 sveće­

nika. U N j e m a č k o j veo ma je utje­

šan znatni p orast svPćen'lt va. Ko ln je prije rala brojio 2.1 81 svećenika,

a sada ima ih 2.592. Freibo.r~ j e imao 1.370 svečenika, a R&~a ih ima 1.!>58. Miincben je im no 1.217, a sada 1.423. I. t. d.

Sja jan ie n:•or t>d ak ka to!. Crkve 11 Sjev. Americi. U s :~> d i n j e n im

ltraua :L

Drža vama prije rata bilo ie oko 15 milijuna katolika, a sada ih je preko 19 1/ 1 milijuna. God. 1913. svjetovnih nećenika bilo je 13.273, a sada ih je 18 368. Redovnika je god. 1913. bilo 4.272, a sada ih je 7.358. Redov­nica je prije rata bilo 73.000, a sada ih je mnogo više. U Kanadi bllo je prije rata 2.916.:i3<1 k-atolika sa 3.208 svećenika i 1.258 redovnika. Sada ih je 3,789.390 sa 5.010 sve· &nika i 1.677 redovnika.

U julnoj Americi katolicizam ta· kođer napreduje. U Ekvatoru ima aada 502 svećenika, a prije rata ih je bilo 443. U Kol um bi ji ima 225 svećenika više negoli ih je bilo prije rata. Katolici su u Brazilu narasli za 6 milijuna, tako da ih je sada 26,675.000.

O misi jama drugi pul Isusovo proročanstvo: "Ja sam s

vama do konca svijeta" -lijepo pot­vrđlliu i ove zanimive brojke o dnev­nom tako li jepom napretku naše svete katoličke i apostolske Crkve. jofe

Tko je P-apa? m.

Papa je začetnik svega moralnog dobra, što se vrši po svijetu. Vatikan s Papon je ono oiivljujuće i rasvijeUju­juće središte, ono sunce na zemlji, koie rasvjetljuje svolim svijetlim zra­kama svijet evanđelskim naukama,

Pisma malodušnima Dragi Pero;

Zadnji si put kazao, da opazas, kako kod mnogih dobrih katolika pada srčanost, kada vide kako pro· tivnici navaljuju na našu crkvu i vjeru.

Meni to nije ništa neobično. Ja sam listaju6i knjig11 zgoda i nezgoda katoličke crkve, t. j. njezinu povijest, naišao i na burnije doba ne~o je naše i na borbe krvavije nego ih danas crkva vodi - a sve ih je crkva nadvladala. "Ona je vidjela ­ka!e povjesničar Macaalej (po vjeri protestant) - kako oko nje ni~u

carstva i države, pak ~e ona vidjeti, kako ih i nestaju ... " A to zato jer je kat. crkva djelo božjih ruku, a ne čovječjih, Ovo je pak najglavnije, dragj Pero, i ovo nemoj nikada za­boraviti.

KA 'l' O LIK

k()je daie srčanost . slabi6ima, p()ti~e kukavice i nemar11e. tješi ome, k()ji se b()re i trpe. Oa je onaj, koJi na­dahnjuje radnike na raznim polJima ljudskoga materijalnog i dulevnoa rada. Opstoje li djela bra, djela pre· garauja, djela !rtve, a da ib Pa~ta nije •tvorio, pomagao· ili barem odo­brio 'l

Papa je onaj, koji ulijeva stlal(a i ufanje onima, koji su klonalil Ne· ' ma mučenika, da ga on nije prosla· vio; nema pravedne borbe, da je on nije oja~ao.

On je onaj dobri otac, koji nu zove na pravi krlćanski tivot. On je onaj, koji utvrđuje vjernike, kad raskoli i krivovjerstva uvađaja ru· dor i smutnju među krš~an'llri

puk. Na njeg.,v glu ti!Ju6e i tisu6e mladi6a ostavljaju milu otadžbinu i rodnu grudu, da kao I<J11sovi apostoli pođu do zadtlje grat1ice svijeta, ta­mo, gdje vlada vje~lli led polarwh krajeva ili nesnoma vrućina afrikan­skog& pijeska. da nose svijetlost i život evanđelja, pl()doaoln() sjeme vjere i kreposti.

• . Eto ovC\ je slufba nasljednika

Petrova na zemlji. Zato je shvat­ljivo, zdto svi vjernici i narodi gle­daju u Papimtvu sunce, koje daje svijetu krepostlo .življenje i najbolju civilizaciju. Toj katoličkoj civilizaciji i mi Hrvali moramo sve zahvaliti. Papa je bio onaj, koji nam je po-

• Malodušni krš6ani vide, gdje se

navaljoie na crkvo i na vjer11 i nA. Boga. Cini im se u njihovoj bojazlli, da će propasti i crkva i Bog i vj era. Takvih imade, dragi Pero, i u tvo­joj okolini.

Njima ću danas napomenuti gro­zote francuske revolucije i nepravde, koje su crkvi nanesene i vidjet će,

da je doista ni vrata paklena ne mo~u nadvladati.

Francuska je revolucija buknula 1789. u Parizo. Uzroke ti ue ću na· vađati sada. O njima sam ti govorio, dragi p.,ro, nedavno. - Ulica je u­zela vlast u ruke. Isplivale sa na površinu osobe ne uvijek najsvjetlije prošlosti.

Revolucionarci srušili su prijesto, a onda udarili i na crkvu, pak čak

i na samoga Boga.

slao benedlklince, koli su nat aveU u kr1111 evropske kulture jol u IX. vijeio. KatCJUčioj Crkvi amo za· hvalni, Ato amo po biskupima i re­dovnicima dobili uz vjersko-moralna pouku i avu umno naobrazbu, od pučke škole do najvile. Papi amo . dužw zahvalnost, što amo u užasnoJ borbi aa OsmanUjama aa~ovaU avoje katoličanstvo i svoje hrvatstvo. jo{~

Tko uvijek pobjeđuje? u.

Jedva svršile krvava progonstft, kaci li nastaje pogibelj 11 krilu ta111e Crkve. Oholi avećenik Arije stade ii­rili krivovjerstvo: nijeću.ći samo bo· žanatvo bukrstovo. Mnogo je zla do­nijelo Crkvi to krivovjerdvo, a auli)· go se raširilo pomoća svjetovne vla­sti. jer su ga pomagali carevi, koji 111

i sami bili prlstaše Arije vi· ,t Biskupi sll bili proganjami i tjerani iz svojih gradova. svećenici zlostavljani, jer 111

krivovjerci bili himbeni i z\obnl Ipak, dok je sv. Jerolim bolD() uzdi­sao, da ie sav svijet zaražen tim. krivovjerstvom, ono je ipak svršilo i propalo. C•kva ga je os11dila u ni· cejskom saboro, stvorila mnoge za­kone, protuma6ila pravi naok i iza· šia slavodobitna iz kllinje.

l čeUe te pojavljuju krivovjerci: biskup Nestorije i Eutih, pak Dona­titti, Pehgija11c~ Maniheji, i mmoštJđ drugih u svojoj oholosti kušajo, da

Najžalosnije je to, da au im pri tome bili pri rocl i svećenici, a i po gdjekoji biskap, koji se izaevjerile svoj oj uzvišenoj sl11!bi.

Takvi svećenici pokaWi su u~l­niti neku vrst narodne crkve, u kojoJ glava crkve, sv. Otac Papa, ne bi imao vlasti. Dakako, da je to revo­lucionnrcima dc·bro došlo.

Glavari revolucije počeli su udarati na sv. vjeru. Bjesnili au proti njoj baš đavolskom mr!tljOm. Upotrebili su ava sredstva : i porqu, i silo pak i samu smrt.

Najviše su išli za time, da u d11· šama katolika ubijA vjeru u svećen­stvo. Stoga su ih izvrgavali svakoja­kom ruglu.

Zatim su posegnuli za crkvenim imanjem. Opljačkali crkve, pokraU sv. posuđe i sve što se nama, dragi Pero, danas jeli kosa na najpogrd:

a. -reU lX. ll· lre­l tlt

od

~o~

BroJ •.

oHeoai" c:tado Kristovo, nli kolovođe propadaju, često svršavaju damom amr6a. koju vjernicisma.traju ka1nom BolJom, a Crkva ae t1pel ojača. pro­~il6ena bwom.

Carigradski dvor jo čeato poma· aao k.rivovjerce uvedavli onu politi­ku, Ito ae obično nulvlje oezaropa• pizmom, a to je, da je dr!ava htje· la biti nad Crkvom. h ti j u61, da Cr­kva alu!i driavi u nJezine svrhe, dok je car htio. da Papa bude njegovo oruđe. U tom boju stradali su mno-

111 bilk.upi i neki Pape, all je na koncu pobijedila Crkva.

I divlji narodi zadadole mnogo iada avetoj Crkvi, aH ili uzmakole ili se podlofiše Grkvi primi dl sveti krst

Naši dopisi Posvetenje nadfupske crkve u

Tijesnu U nedjelju 22. juna varoš Tijesno do­

!ivjela je rijetko katoličko slavlje, pri kojem se najljepše oč itovala duboka religioznost onoga pučanstva i njegova ljubav i odanost katoličkoj Crkvi i svome biskupu. Toga dana obavilo st1 posvećenje nad!upslte ~rkve. Odavna je crkva sagrađena, ali nije posvećeno, pa Je bila želja onoga pučan· stva, da lijepa crkva sv. Duha, koja je na· trag mjeseci bila ukusno obojadisana i ob· novljena, bade također i posvećena.

Presvlj. biskup u subotu popodne bio je srdačno dočekan pri dolasku n Tijesno od svećenstva dekanata. općinskog upravi· teljstva i od vrijedne glazbe te ogromnoga mnoštva vjernika. Funkcija je počela već u 10 sati uveče, naime bdijenje pred (:rkvom, pri kojem se Izmijenilo gotovo

nije načine obesčastili Presv. Oltar­ski sakramenat. Zapalili svete knjige i svete b~l ; ine, u vodu pobacali mnolla tj elesa svetih.

Ali to nij e dost~ bilo. dragi Pe­ro, onim be1božnicima. Kad su vi­djeli, da ne ide lako i da narod još jače vjerulP. svoju vjeru. po čeli su pro~onima. Dakoko, dn su bili prvi na udaro. svećen ici. Zabranili so im noaiti svećeničke b !lljioe. U ime bratstva, jednakosti i slodode z:otva­Tali ih u· tamnice i tu ih umorili kao u Parizu jedan dan prrko 300 svt ćenika, 2 biskupa i l nadbiskupa.

Neki su svećenici isp11stUi dušu u najJll'oznijim mukama. Tako u Jll'&du Lyon·u je razbješnje na masa naroda uhvatila jedno~ svećenika i kidala mu meso na živo. U gradu Rbeim !lU su pred gradskim vijećem svetog kanonika Aleksandra polagano p ekli, da mu muke budu veće. Ova­kvih bih ti slučajeva, dragi Pero, mogao mno~o nabrojiti,

(Svršit će ae).

KATOLIK

eljelo selo te se uz asistenciju svećenika pjevala pred svetim moćima jutrnja.

Presvlj . blskno je onoga dana na ol· vorenn ujutro n 6 satl rekao sv. Mlau te je podijelio prvu sv. prlčest djeci. Preko sv. Mise glazba je udarala vl!e pobo!nlb ko· mada. U 7 sati započeo je velebni obred posvete, koji je obavio preiVIj. biskup nz podvorba svećenika l klerika. Narod Je pobolno pratio svete obrede. ltojl su na· dasve ganutljivi. Iza posvete slijedila je svečana Misa, kofu je otpjevao o starosla· venskom jeziku vlč. don Toma Perina w: asistencija preavij. biskupa. Iza evanđelja presvlj. biskup blagoslovio je klerlčko o­djela sjemenl§tarca Ivana Ćaberlce te je zatim progovorio narodu. Riječi preavlj. biskupa bile so nadahnute toplinom pa· stlrskoga srca i profete ljubavlju za spas duša. Uza svu silnu vrućinu narod je u prekrcatoj crkvi pratio propovijed svoga ptstlra neobičnom pomnjom l ganućmn.

Popodne pnrobrod .Kozjak" doveo je lijepi broj Izletnika iz Šibenika, koj i su ta· kođer došli, da w:veličaju slavlje Tijesna. U crkvi je vlč. žnpnik održao shodan go­vor te je zahvalio presvlj. bisknou l sve· ćenstvn na sudjelovanju ovoj katoličkoj svečano~ti.

Mora se istakunti, da je Opći\la u Tl· jesnu sa svoje strane uložila svu brigu i dala svu svoju pomoć, da nva rijetka reli· giozna svečanost asnije što ljep!le l bude očitovanje duboke katol ičke svijesti onoga pučanstva. 2upuik don Toma Perina za· sln!uje svaku pohva u, što je orl(anlzlrao ovo crkveno slavlje. Prisulnik

tu v aJmo stid i pristoJnost 1 Počelo je doba kupanja, pak smatramo

svojom dužnošću, da upozorimo vlas ti i opomenemo roditelje. Prošlih godina bilo je s mnogo strana ili bolje sa straoe pri· stojnlh osoba prigovora, tako da m aogl nl· jesu htjeli ni ići na Jadrija na kupanje baš zbog povređenoga stida i pristojnostL

Kabine bl morale biti odijeljeno za muške, a odijeljeno za ženske, te da se ne može od jednih preći k drugima. Nadzor muške strane neka bude povjeren muškom čuvaru, a ženske čuvarici. Djeca ispod 15 godina ne bi smjela biti pripu§tena na kn· panje nego samo n pratnji rodltelja ili koje odrasle osobe.

Ne bi se smjelo dopu§tati, da se itko svlači na otvorenu. Imalo bi se paziti, da odijelo za kupanje bude pris.tojno, a ne bl se smjelo dozvoljavati, da se u kupališnom odijelu kreću 010be po bifeta ili bez raz• like spola sunčaju l šetaju po šumici. To je naprosto sramota t sablazan, te ubija stid u odraslima l dječici.

Vlast bi mora ln strolto nod tlm paziti 1

PORUKA UPRAVE. Evo šaljemo ndim prijateljima već treći broj .Katolika• i prildemo l!ek za pretplatu. Nekima srno poslali i više lstisaka. Da možemo ko­nal!no odrediti uakladd, molimo, da nam se javi, koliko se istisaka želi; a tko ne može rasprodati, neka nam vrati preostale istiske.

o

&trua 8.

Razne vijesti Značajne riječi bana dra Sltovfća. Prevr·

čući lbtove naiJao sam u .Hrvatskoj Stra!!" na dopis iz slavonskoga sela. U tom dopis11 čitam l ove značajne riječi sveuč. protesora l baua sav~ke banovine dra J. Šilovlća: •Čovjek nije niti može bili 1retan, ko/t ne D/erufe- Ja, Va! ban, ne stidim •e nl­kada i nigdje pođi u hram Boijf, da prl­gnem koljeno pred VeličailslDom Božjim•. Ovako naš priznati učenjak. Dakako da se 1 ovakvim mišljenjem ne mogu složiti mnogi naši .napredni i slobodoumni" žutokljuncl, koji su već proučili nekoliko godišta bol­varskih liberalDih novina ... l dosta. Pona­vlja se dakle ona poznata rečenica: Prava učenost dovodi k Bogu, a poluučenost od­vodi od Boga; jer Je učenost ponizna, a poluučenost l plltkoća ohola. • Stražar 1 otoka.

Darovi uadžupskoj crkvi u Tijesnu. Prigooom posvećenja ove uadžup. crkve Ana S ar e ž. Stipe iz Šibenika darovala Je pet oltarnjaka od fine bijele tole. Isto tako bivša nnduč iteljlca n Tijesnu gđ1ca Anka P a n t zauzela se i lijepo Izradila oltarnjak za glavo! žrtvenik. Također vrijedna uči·

telj ica n Tijesnu gđa Rod l ć izradila je prekrasne čipke za kratku sveć. bijelu ba· ljinu l poklonila našoj crkvi. -Na lijepom daru ovim plemenitim osobama harao za­hvaljuje Uprava nadžup. crkve u Ti· j es n u .

Socijalne bilješke Socijalno pit nje n llirem smislu je

skup bolesti, koje danas vladaju n ljudskom društvu, kojih prouča vamo uzroke i tra!lmo im lij ekove. l naš uarod boluje već dosta teško, jer ga po gradovima tišti pomanj­kanje stanoV-L l skupoća. OJatle prolstlču mnoge droge nevolje, koie silno škode in­timnosti, svetosti i zdravlju !eniJOenoga života i veza. Po selima: ekonomska kriza, iseljlvanje i opet nezaposlenost Sve to tišti seljački narod.

Crkva nam pokaz.uje i pruža lijek tome u vršeojn svih vjerskih dužnosti, koje čine čovjeka kreposnim, te u stručnoj (staleškoj) o.-ganlzacljl, da pomoću nje lakše jedan drugome pomognemo.

Naše knjige Mourret-Dujmovlć: Papinstvo. (Saraje­

vo. Hrvat. Tiskara. 20 Dio.) O Popi i o Papio.stvn nikada dosta l Vlč. Mourret a 160 ~traoica daje nam lijepu sliku o Pa­pinstvo i Rimu; Papinstvo i Crkvi ; Papi i civilizaciji. Predmet je lijepo obrađen l čita ga se oduševljenjem. - Hrvati katolici će još većim oduševljenjem čitati knjiga vlč. Kocijanića : Pape i hrvatski narod, koja jo oad;>puoa ove knjige Mourretn. Ne­ma dobra kod Hrvata i kod drugih naroda, a da im Pape nijesu lJili izvor i ognjište. Stoga bi svaki noš inteligentan čovjek mo­rao da pročita obe ove knjige. Tada bi uistinu razumio, što je Papinstvo svijetu.

jofe.

/

-

. " ~-~~~n&~4~-----~~~----~~==~~~~~K~A~TQ~I~JK~----~~----~======~~======- Jb.l8.

'V f !l

Iz Katoličkoga SibeniKa . ( . o pouuvan,Ja vjeronauka u narodnim mala prpceslja aa Presvetim Iz Nove Crkve

llrolama. U ned}eljo, 22. l mj., prigodom nz prilično učešće pobo!noga naroda. oglasa osnovnih škola u Šibenika, kojim Blagdan Presv. Src:a Isusova. U petak ae ppozorujn r~dltelji, da se pri nplslvaoln 27 t. mj., na blagdan Presv. Srca, bit će svoje djrce n prvi razred1lzjave, da ll.ele, jutrom u 6 s: pontiflkalna sv. Misa n crkvi da njihovu dje~n poučava u nnuku vjere sv. Lovre, gdje se cljeloRa mjeseca obnlja nećen\k m u'čJtelj, č~tala se po svim crkva- pobofnost l gdje će toga dana čitav dao mn preko sluzba BoŽJe sl!Jede~a napomeqa biti izlofeno Svetotajstvo, a popodne n vjernlcJma, poslana. od BIR~nps~o~n Ordl- Stolnlcl od 7 do 8 s. bit će sot klanjanja, nar!Jeto : • Upozorufu se stoga .vJernici, da te će pre!lvij. biakup Izmoliti pomirnu mo-s a m a Crkva ima pravo i dut~ost, kofu !e litvu i dati blagoslov sa Presvetim.- U ne­prfm(la od svoga boia~skog utem~l/lle,'Ja djelju 29• t. mj. 0 6 s. popodne Iz crkve laukrsta - po rl/ačima· ·~ođlte, uclte ave sv. Ln v re uputit će se svečana procesija u narode!• - da poučav{! VJeronauk. Stoga čast Presv. Srca Isusova. 1 e d i n o 1Vt~enici. koji im af u vla1t od Crkve, moflu poučavati vjeronauk u lkolama i n lt k o drugi•.

l

Pna sv. prlčest muške i !enske o~nov-ne škole sv. Frane odr!ala se prema već nafavljenom programu. Bio je uprav dirljiv prizor, kad je lijepa četa od 180. što dje­čake što djevojčica, sva u bjelini Ispunila elJelo sredinu prostrane crkve sv, Frane. Crkva je bila Iskićena, kao za najveće svetkovine. f dok sn crkvom odmijevall zvonki i radosni zvuci nabo!nlh pjesama posel>no~a :tbora starijih učenica, srca su malih sretnika sjoln plamenom ljubavi i mirisala nedu!nošću svome JJebeskome Go­stu. Napokon kucnu i najlJepši čas. Presvij, blekup prlknzao je veličinu čo'la l opisao prvoprlčesnlrima sreću, kojo Ih saclo čeka, a ullm som podlj.,Uo sv. prlćest djeci l ve­likom broju roditeljn, koji su došli, da s dJecom svojom podijele n11jveću radost. Iza sv. Mise obavilo su djeca obnovu krsno­ga zavjeta. - Zntim je slijedio drugi dio proslave sa bogatim zajutarkom, koji je bio priređen u školskim prostorijama. U sre· dioi svojih vrijednih DHSt!lvnika l nostovni­ca, s kojima su ~e i fotografirali, zsdrbše se djrcn dogo vremena. Ve!~ lje je bllo vn. liko. Sa sviju onih mlndlh lica sjala je neo bl ču a srrća. Napokon na gro đeni slo tk i­šimo vrotlše se ruzdrsflooi svojim kućam11. - Poslij e podne iza sv. blago•lova primili su prvopričesnici za usponH'DU lijepe slike. - l tako je prošao iedan li;Ppi dno, koji će zastnlno ostaviti duboki trag u onim Devlnlm dušama.

Tjelovska procesija, Na Tijelovo odr­žala se procesija, koja je - kao l ona na sv. Antuna - bila sjajna manifestacija našega katolll'kogn grada. Dirljivo je bilo vidJeti pobožnost onih, koji su bili u pro­cesiji, i vjeru Onih, koji sn je pratili sa strane. Na procesiji su uz brojnu školsku djecu, razne bratovmne, Krl!ore l Križnrice, .ši­bensku Glazbu", redovnice l cjelokupno svećenstvo očestvovole i sve vlasti, te dva odreda vojske, n Svetotajstvo je nosio sam presvlj. biskup, koji je dao blagoslov na trima postajama i pred stolnicom. - U nedjelju, 22. t. mj., blln je također lijepa

Pobo.fnost 15 subota. U sobo!o, 28. l mj., :1 crkvi sv. Domlnilra, počinJe pmlljela l ja ko raširen'a po bo! nost 16 ·subota n pri­pravu svečanosti }{raljlce sv. Ruzori!u za po,~tiJ(nuće milosti. ~o trom o 6 q. je sv. Mha, preko koje ,će slijediti zajednička sv. p;rl­če.o•t. Popodne u 7 1

/ 1 rut.arij, propovijed l svečani blagoslov.

Oltenski dnevnfk "Morgen" javlja o muževnom nastupu ženevskih ka­tolika, koji pod vodstvom sjajno uređi v s nog dnevni !la • Courir de Ge· neve" tvt•re obrazovanu i sviiesnu katoljčk~ frontu, koj& u odlučnom. čs"u zoa da pqkaže svoje uvjerenje također i na dlelu.

Tako je nedavno sociisliati,čoi list "Le Trava.il" velikim nadovima obja­vio poziv na predavanje slobodnopa mislioca Borulota. koje se imalo držDti u gradskoj vije~nici. "Govor­nik će u svome govoru dokazat', da nema Bof{a" - tako je pisao .Le Travail". Kako je predavani(! bilo vaj llvljeno bo javno. to su katoli­lBra omlndimlra druiitv3 u svim gradskim !upama među ljudin1a or­ganizovala veliku protuskupšlinu. Već sat prije predavanja čekalo je silno mnoštvo, oko 5000 ljudi, pred ll'&d­skom vijećnicom. Kad je to mnoštvd htjelo da uniđe u dvoranu, koja je za toliko mnoštvo dakako bila pre­malena, to je policija sva koga po­jedinog pretražili i pitala, da li je član kakvoga katoličkog društva. Svakoga, koji je na pitanje od~·ovo­rio jasno, polici' a je odmah odstra­n ila. Stoga je oko 4 000 ljudi moralo ostati vani pred gradskom vij ećni-

~aše priredbe Zabava .,Zore•. Na Tljf'lovo, 19. t. mj..

Hrv kat. !ensko prosvj. drqltvo "Zora• u dvorani .Kat. Doma• prlredJlo Je veom.a uspjelu znbavu. koju je svojom prlsutuo§tu počastio t presvij. biskup dr J. Mileta. Da­vale se se tri komedije: ,.Beapla.tQa ulazu~ ea"~ ,.Potjera" l "Fotognfka". Svi, koji ~a prisustvovali zabavi, otišli so s nje potpa• no ~adovollnl. jer su mlade dlletnntice bal doijerano odlgrnf~ svoje ul~ge, a l komadi - osobi dva zadnja - su bill veoma zgo­dni. pak je bilo smiJeha izobila.

Zla štampa Je gora oc1 potara l poplave:

p~l, da tl se ne qvp~e pod kri»•. dufe, Jer &!e pokupiti pakleni barač r ostaviti pusto garište, uniAtitf u ajof mir l zadovoljstvo l satrti vjeru u Boga.

BJeži od zle §tampe kao od oaj­većega neprijatelja!

com. Međutim, dok fe bo"ohulnfk Borulot u svome sat l po trajaJa6eJD govoru nastojao, da sa starim i otr­caohn te već po sto puta po.bJjenim frazomn doknže. da nema Boga. dotle .ie vani cijelo OTrO mnoštvo od 4.000 ljudi pjevalo vjerske pjesme i kleče6i molih• vjerovanje. U d vo rani pak: iza BoruJota prijavio se za riječ ka­nonik Clavel, koji je sjajno pobijao­nje~on navode i tvrdnje. Slobodo­mislioci su ga pokušali prekidati. No bili sa zoprii f' čenl od Vl ćine ka toli· čkoga &lušateljstva, kojemu je ipak bilo uspjelo, ds se avuče u dvoranu. Katolici su zatim zapjevali pozna tu pjesm~J.: ,.Je suis Chretien (katolik: som)• te su jzašli na tr~. gdje s11

skupa s onim mnoštvom od 4.000, ito je vani čekalo, oduševlJeno kli­cali: "Živio Krist Krali•, ,.Živio Pa­pa", .živjelo nde svećenstvo•. Nato au se mirno razišli.

TaJ dan ženevski katolici zastalno ne će tako lako zaboraviti. Bila je to veličanstvena manifestacija Bogu i katoličkoj Crkvi i svećenstvu vjer­noga naroda.

tivieti poJteno, drugoga ne vri­jeđati, dati svakomu svoje l

U lp ian

"KATOLIX• lzl&:U nail tjedan. - Pretplata godiiDJe Dtn 30.- lla lDoum•~vo 4voatruo. - Ogla.al pu Juu·o6UoJ tulfl. - Vlamlk l odgovorni ure4DJk: ••eo. JOSO FELIOUJOVIĆJ, Šlbelll.k, ulloa av. MartlD&, - A4reaa ure4nJ.It•• l aprave: ltlbell!k, PoU. prettnao 17. - štampa: Pu6lla 'I'tallara, Bra6a llata6l6 pk. Patra, pre4atavnllt Vjek. ibta6U~

o