Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
kr, ~.~uda,, .... i beni k
God. L AlBENO(, 29. lipnja 1930.
RIMOKATOLIČKA CRI{V A · l
Jaaknt, sin 8CJijt, dolao je na av,li~t, da po raTi ne!l'F6u pno_ga griJehe, da span ooviečanetvo. ToJ nni je bio namijenjen NJe~rov bof'tnsll n.ulr, Nftgov fivi primjer, te aredatva miJCJeti. Ito ih fe ustanovio, da mofemo poatetl dionfci NJegovih De1zmjemih sa!!laga.
No Njepov boravs~ na zemlfi bio je kratak. Zato je utemeljio dru~tvo, Qokvu. Nloj je oatavio avoj nauk. da ,. wva, brani i tomati - do konca nijela. ls11krd je uttmeljio Crkvu, all ae ova imala raširiti po svijetu. Zato je odabrao pomagate i naslfednike - 1postole: .Idite po svemu nijetu, 11čite 11e n'arode, kntea
ih. .. • Crkva Je sa~rleno dJ'llitvo i kao
!akva freba .ia ima vidlfivu glavu a to je sv. Petar i njegovi zakoniti uasfjednici - Pape. Crkva jp, velika obitflj, a obitelji je glaTa otac. Ta· him je b'o optenilo drian ve~ od početka Petrov Dadied!l ;k: r im!'ki bfa\up i zato baš n·azvan Papa -Otac. Isus sam nazivlje Crkvu kraljevmom Božjim na zemlji, ali kraJjevatvo treba da ima kralja. U Starom Zavjetu Bog je bio kralj izabranoga naroda, ali u Saalu dao mu je i -.Jdljivoga krsljs. Tako je i Isukrst JJevidljivi krvlj katoličke Crkve, ali Papa je Isukrstov zaehJpnik, to jest ~dJjivi kralj. . Iz ovoga slijedi:
l. Papa je poglavica sv. Crkve, kojemu je od njezina utemeljitelja oprediieliena slulba, da upravlja avom Crkvom: .Pali ovce moje, pasi janjce moje"; da sam, nepokolebivu netoj vjeri, kriiept drage i čuva ih od zablude, jer je Isukrst rekao svetom Pttru: .Ja sam molio zn te, da tvoja vjera ne popasti... a ti, kad
ustreba, utvrdi svoju brsču.". 2. Ne mde da bude nego jedna
prava Crkva, i to ona, kojoj je na čelu sv. Otac Papa, a ta Crkva ne mo.ie da bude naclonalna, to jest
crkva Jednoga naroda, nego opkojta. katolitka za sve narode, kao majka, kot n ob11bvs~a mnogo ai· nova.
3. Inkrst Je atemeltio Crkvu u z11metka, a spoatolima je povjerio zada&., da je lire i nzvilu naprama onome. Ito su od Njfga tuli l vidjeli.
Sav nnk Isusov nije u sv. evanđelju p(1pisan, nrgo se •ačavao i u pre
daji. To mač!, da 1u apostoli mnogo toga čuH i vidjeli i prema tome dalje ndill i pripovijedali avojfm u!enicima, nl •ljednicima i prvim kr· U9nima.
4. Crva u J&metlru bfla je kao JI'Do florulfce, koJe 1e Ima razviti i uzrasti u veUko stablo. Stoga nije imsla u početku ni osobitih zakona, ni nzviJenoga bcgoslažia, jer nije imala ni crkna. ni o1t11 ra ni svega one g društvenog f bofloelalno~ astrojatn, što je moglo dom tell: ll:aenij~, Irad dođu vjernici, kad se raširi po svijf'lu. Onda ~e se ne to potanje odrediti prama broju. prilikama itd.
5. Crkvi j!\ dao laakrat vlast, da to mole činiti, jer je vlast, ilo ja je primio od Ocn, predao apostolima, a napose Petru, kome je predao klJu~v".
Crkvu dakle i njE zina Pogla vicu. treba !lalati, kako treba slušati u državi kralja, " obitelji oca, u druši~ 11lavara. A tko će pamehm zanijtkati kralju, oca. glavaru pravo, da stvara potrebite uredbe i naredbe za napredsk tijf•Ja, kojim rav!la ?
Ovo sa zakoniti zaklfučci ne samo za sn kopa kršćan ina, nrgo i za svakoaa razboritog čovi E> ka.
Kol)ko je dakle opako. t<' liko je lado govoriti, da se ne valja pokoravati zakonima, što ih je sv. Crkva izdala, jer da o tome nema v i~ta u evanđelju. Ludo je nijekati pobdne ustanove, k<'jima je početak vf'Ć od apost(lla, te ih držshu sveti Oci i nslveći svrci.
Sve ono, što se tokom vij~ ll:ova
BroJ 3.
pomalo a Crli:Yi uvelo, to je livot, koji se razvfo u ovom ,.gordičnom zrnu•, a knll:va ne nalazimo kod onih, koji se ofcijepiie od Crkve.
No ito pametni razume kap naravna posljedicu i razvitak, Ito katolici vjeruju, to krivovjerci i odmetpici niječu, da oprsvdaju svoje zablude l djela nojib strasti.
,.
Zanimive brojke Izdlo je drugo poboljiano iz
danje veoma zanimivoga •. A.tlcu Hierarchicu&" vlč. o. Strei t-a. U njemu &e njemačkom točno!lću i strpljlvo!lću velikim tablama prlkasuje saddojl položaj katoličke Zapadne i Isto• čne Crkve, Iz njega crpim ove Ria voe savremene podatke:
U Fr a n e D s k o j je više tisuća avećenfka poginulo u ratu. U nekim bi~l.. .. pijamtt sn. du.šobrižničke prilike tulne, ali se u m nogim biskupijama uzorno i !ilavo radi, da se popravi ovo stanje. U Parizu je dobro proviđeno: jer ima 1369 svećenika. U Francuskoj ie bilo ~od. 1913. 56.546 svećenika, dok ih je danas samo 48.753.
U Š p a n j o ls k o i je dobro. Prije rata bilo je 30.430 1većenika, dok fb je ct.ao811 33.060. Ima 865 m-uikib samostana sa 6.826 redov-nika, dok je ~aručnica Hristovih (redovnica) 41 790 u 3.389 samostana. Redovnice su iza rala do sada podigle preko tisuću novih kuča.
U E n g l e s k o j je god. 1913. bilo 2.296 svećenika i 1,706A99 katolika. Danas Eagteska broji 2,055.860 katolika ~a 2.665 sve~enika i 1.46J redovnika. U Irsko j ie 830 sveće
nika. U N j e m a č k o j veo ma je utje
šan znatni p orast svPćen'lt va. Ko ln je prije rala brojio 2.1 81 svećenika,
a sada ima ih 2.592. Freibo.r~ j e imao 1.370 svečenika, a R&~a ih ima 1.!>58. Miincben je im no 1.217, a sada 1.423. I. t. d.
Sja jan ie n:•or t>d ak ka to!. Crkve 11 Sjev. Americi. U s :~> d i n j e n im
ltraua :L
Drža vama prije rata bilo ie oko 15 milijuna katolika, a sada ih je preko 19 1/ 1 milijuna. God. 1913. svjetovnih nećenika bilo je 13.273, a sada ih je 18 368. Redovnika je god. 1913. bilo 4.272, a sada ih je 7.358. Redovnica je prije rata bilo 73.000, a sada ih je mnogo više. U Kanadi bllo je prije rata 2.916.:i3<1 k-atolika sa 3.208 svećenika i 1.258 redovnika. Sada ih je 3,789.390 sa 5.010 sve· &nika i 1.677 redovnika.
U julnoj Americi katolicizam ta· kođer napreduje. U Ekvatoru ima aada 502 svećenika, a prije rata ih je bilo 443. U Kol um bi ji ima 225 svećenika više negoli ih je bilo prije rata. Katolici su u Brazilu narasli za 6 milijuna, tako da ih je sada 26,675.000.
O misi jama drugi pul Isusovo proročanstvo: "Ja sam s
vama do konca svijeta" -lijepo potvrđlliu i ove zanimive brojke o dnevnom tako li jepom napretku naše svete katoličke i apostolske Crkve. jofe
Tko je P-apa? m.
Papa je začetnik svega moralnog dobra, što se vrši po svijetu. Vatikan s Papon je ono oiivljujuće i rasvijeUjujuće središte, ono sunce na zemlji, koie rasvjetljuje svolim svijetlim zrakama svijet evanđelskim naukama,
Pisma malodušnima Dragi Pero;
Zadnji si put kazao, da opazas, kako kod mnogih dobrih katolika pada srčanost, kada vide kako pro· tivnici navaljuju na našu crkvu i vjeru.
Meni to nije ništa neobično. Ja sam listaju6i knjig11 zgoda i nezgoda katoličke crkve, t. j. njezinu povijest, naišao i na burnije doba ne~o je naše i na borbe krvavije nego ih danas crkva vodi - a sve ih je crkva nadvladala. "Ona je vidjela ka!e povjesničar Macaalej (po vjeri protestant) - kako oko nje ni~u
carstva i države, pak ~e ona vidjeti, kako ih i nestaju ... " A to zato jer je kat. crkva djelo božjih ruku, a ne čovječjih, Ovo je pak najglavnije, dragj Pero, i ovo nemoj nikada zaboraviti.
KA 'l' O LIK
k()je daie srčanost . slabi6ima, p()ti~e kukavice i nemar11e. tješi ome, k()ji se b()re i trpe. Oa je onaj, koJi nadahnjuje radnike na raznim polJima ljudskoga materijalnog i dulevnoa rada. Opstoje li djela bra, djela pre· garauja, djela !rtve, a da ib Pa~ta nije •tvorio, pomagao· ili barem odobrio 'l
Papa je onaj, koji ulijeva stlal(a i ufanje onima, koji su klonalil Ne· ' ma mučenika, da ga on nije prosla· vio; nema pravedne borbe, da je on nije oja~ao.
On je onaj dobri otac, koji nu zove na pravi krlćanski tivot. On je onaj, koji utvrđuje vjernike, kad raskoli i krivovjerstva uvađaja ru· dor i smutnju među krš~an'llri
puk. Na njeg.,v glu ti!Ju6e i tisu6e mladi6a ostavljaju milu otadžbinu i rodnu grudu, da kao I<J11sovi apostoli pođu do zadtlje grat1ice svijeta, tamo, gdje vlada vje~lli led polarwh krajeva ili nesnoma vrućina afrikanskog& pijeska. da nose svijetlost i život evanđelja, pl()doaoln() sjeme vjere i kreposti.
• . Eto ovC\ je slufba nasljednika
Petrova na zemlji. Zato je shvatljivo, zdto svi vjernici i narodi gledaju u Papimtvu sunce, koje daje svijetu krepostlo .življenje i najbolju civilizaciju. Toj katoličkoj civilizaciji i mi Hrvali moramo sve zahvaliti. Papa je bio onaj, koji nam je po-
• Malodušni krš6ani vide, gdje se
navaljoie na crkvo i na vjer11 i nA. Boga. Cini im se u njihovoj bojazlli, da će propasti i crkva i Bog i vj era. Takvih imade, dragi Pero, i u tvojoj okolini.
Njima ću danas napomenuti grozote francuske revolucije i nepravde, koje su crkvi nanesene i vidjet će,
da je doista ni vrata paklena ne mo~u nadvladati.
Francuska je revolucija buknula 1789. u Parizo. Uzroke ti ue ću na· vađati sada. O njima sam ti govorio, dragi p.,ro, nedavno. - Ulica je uzela vlast u ruke. Isplivale sa na površinu osobe ne uvijek najsvjetlije prošlosti.
Revolucionarci srušili su prijesto, a onda udarili i na crkvu, pak čak
i na samoga Boga.
slao benedlklince, koli su nat aveU u kr1111 evropske kulture jol u IX. vijeio. KatCJUčioj Crkvi amo za· hvalni, Ato amo po biskupima i redovnicima dobili uz vjersko-moralna pouku i avu umno naobrazbu, od pučke škole do najvile. Papi amo . dužw zahvalnost, što amo u užasnoJ borbi aa OsmanUjama aa~ovaU avoje katoličanstvo i svoje hrvatstvo. jo{~
Tko uvijek pobjeđuje? u.
Jedva svršile krvava progonstft, kaci li nastaje pogibelj 11 krilu ta111e Crkve. Oholi avećenik Arije stade iirili krivovjerstvo: nijeću.ći samo bo· žanatvo bukrstovo. Mnogo je zla donijelo Crkvi to krivovjerdvo, a auli)· go se raširilo pomoća svjetovne vlasti. jer su ga pomagali carevi, koji 111
i sami bili prlstaše Arije vi· ,t Biskupi sll bili proganjami i tjerani iz svojih gradova. svećenici zlostavljani, jer 111
krivovjerci bili himbeni i z\obnl Ipak, dok je sv. Jerolim bolD() uzdisao, da ie sav svijet zaražen tim. krivovjerstvom, ono je ipak svršilo i propalo. C•kva ga je os11dila u ni· cejskom saboro, stvorila mnoge zakone, protuma6ila pravi naok i iza· šia slavodobitna iz kllinje.
l čeUe te pojavljuju krivovjerci: biskup Nestorije i Eutih, pak Donatitti, Pehgija11c~ Maniheji, i mmoštJđ drugih u svojoj oholosti kušajo, da
Najžalosnije je to, da au im pri tome bili pri rocl i svećenici, a i po gdjekoji biskap, koji se izaevjerile svoj oj uzvišenoj sl11!bi.
Takvi svećenici pokaWi su u~lniti neku vrst narodne crkve, u kojoJ glava crkve, sv. Otac Papa, ne bi imao vlasti. Dakako, da je to revolucionnrcima dc·bro došlo.
Glavari revolucije počeli su udarati na sv. vjeru. Bjesnili au proti njoj baš đavolskom mr!tljOm. Upotrebili su ava sredstva : i porqu, i silo pak i samu smrt.
Najviše su išli za time, da u d11· šama katolika ubijA vjeru u svećenstvo. Stoga su ih izvrgavali svakojakom ruglu.
Zatim su posegnuli za crkvenim imanjem. Opljačkali crkve, pokraU sv. posuđe i sve što se nama, dragi Pero, danas jeli kosa na najpogrd:
a. -reU lX. ll· lrel tlt
od
~o~
BroJ •.
oHeoai" c:tado Kristovo, nli kolovođe propadaju, često svršavaju damom amr6a. koju vjernicisma.traju ka1nom BolJom, a Crkva ae t1pel ojača. pro~il6ena bwom.
Carigradski dvor jo čeato poma· aao k.rivovjerce uvedavli onu politiku, Ito ae obično nulvlje oezaropa• pizmom, a to je, da je dr!ava htje· la biti nad Crkvom. h ti j u61, da Crkva alu!i driavi u nJezine svrhe, dok je car htio. da Papa bude njegovo oruđe. U tom boju stradali su mno-
111 bilk.upi i neki Pape, all je na koncu pobijedila Crkva.
I divlji narodi zadadole mnogo iada avetoj Crkvi, aH ili uzmakole ili se podlofiše Grkvi primi dl sveti krst
Naši dopisi Posvetenje nadfupske crkve u
Tijesnu U nedjelju 22. juna varoš Tijesno do
!ivjela je rijetko katoličko slavlje, pri kojem se najljepše oč itovala duboka religioznost onoga pučanstva i njegova ljubav i odanost katoličkoj Crkvi i svome biskupu. Toga dana obavilo st1 posvećenje nad!upslte ~rkve. Odavna je crkva sagrađena, ali nije posvećeno, pa Je bila želja onoga pučan· stva, da lijepa crkva sv. Duha, koja je na· trag mjeseci bila ukusno obojadisana i ob· novljena, bade također i posvećena.
Presvlj. biskup u subotu popodne bio je srdačno dočekan pri dolasku n Tijesno od svećenstva dekanata. općinskog upravi· teljstva i od vrijedne glazbe te ogromnoga mnoštva vjernika. Funkcija je počela već u 10 sati uveče, naime bdijenje pred (:rkvom, pri kojem se Izmijenilo gotovo
nije načine obesčastili Presv. Oltarski sakramenat. Zapalili svete knjige i svete b~l ; ine, u vodu pobacali mnolla tj elesa svetih.
Ali to nij e dost~ bilo. dragi Pero, onim be1božnicima. Kad su vidjeli, da ne ide lako i da narod još jače vjerulP. svoju vjeru. po čeli su pro~onima. Dakoko, dn su bili prvi na udaro. svećen ici. Zabranili so im noaiti svećeničke b !lljioe. U ime bratstva, jednakosti i slodode z:otvaTali ih u· tamnice i tu ih umorili kao u Parizu jedan dan prrko 300 svt ćenika, 2 biskupa i l nadbiskupa.
Neki su svećenici isp11stUi dušu u najJll'oznijim mukama. Tako u Jll'&du Lyon·u je razbješnje na masa naroda uhvatila jedno~ svećenika i kidala mu meso na živo. U gradu Rbeim !lU su pred gradskim vijećem svetog kanonika Aleksandra polagano p ekli, da mu muke budu veće. Ovakvih bih ti slučajeva, dragi Pero, mogao mno~o nabrojiti,
(Svršit će ae).
KATOLIK
eljelo selo te se uz asistenciju svećenika pjevala pred svetim moćima jutrnja.
Presvlj . blskno je onoga dana na ol· vorenn ujutro n 6 satl rekao sv. Mlau te je podijelio prvu sv. prlčest djeci. Preko sv. Mise glazba je udarala vl!e pobo!nlb ko· mada. U 7 sati započeo je velebni obred posvete, koji je obavio preiVIj. biskup nz podvorba svećenika l klerika. Narod Je pobolno pratio svete obrede. ltojl su na· dasve ganutljivi. Iza posvete slijedila je svečana Misa, kofu je otpjevao o starosla· venskom jeziku vlč. don Toma Perina w: asistencija preavij. biskupa. Iza evanđelja presvlj. biskup blagoslovio je klerlčko odjela sjemenl§tarca Ivana Ćaberlce te je zatim progovorio narodu. Riječi preavlj. biskupa bile so nadahnute toplinom pa· stlrskoga srca i profete ljubavlju za spas duša. Uza svu silnu vrućinu narod je u prekrcatoj crkvi pratio propovijed svoga ptstlra neobičnom pomnjom l ganućmn.
Popodne pnrobrod .Kozjak" doveo je lijepi broj Izletnika iz Šibenika, koj i su ta· kođer došli, da w:veličaju slavlje Tijesna. U crkvi je vlč. žnpnik održao shodan govor te je zahvalio presvlj. bisknou l sve· ćenstvn na sudjelovanju ovoj katoličkoj svečano~ti.
Mora se istakunti, da je Opći\la u Tl· jesnu sa svoje strane uložila svu brigu i dala svu svoju pomoć, da nva rijetka reli· giozna svečanost asnije što ljep!le l bude očitovanje duboke katol ičke svijesti onoga pučanstva. 2upuik don Toma Perina za· sln!uje svaku pohva u, što je orl(anlzlrao ovo crkveno slavlje. Prisulnik
tu v aJmo stid i pristoJnost 1 Počelo je doba kupanja, pak smatramo
svojom dužnošću, da upozorimo vlas ti i opomenemo roditelje. Prošlih godina bilo je s mnogo strana ili bolje sa straoe pri· stojnlh osoba prigovora, tako da m aogl nl· jesu htjeli ni ići na Jadrija na kupanje baš zbog povređenoga stida i pristojnostL
Kabine bl morale biti odijeljeno za muške, a odijeljeno za ženske, te da se ne može od jednih preći k drugima. Nadzor muške strane neka bude povjeren muškom čuvaru, a ženske čuvarici. Djeca ispod 15 godina ne bi smjela biti pripu§tena na kn· panje nego samo n pratnji rodltelja ili koje odrasle osobe.
Ne bi se smjelo dopu§tati, da se itko svlači na otvorenu. Imalo bi se paziti, da odijelo za kupanje bude pris.tojno, a ne bl se smjelo dozvoljavati, da se u kupališnom odijelu kreću 010be po bifeta ili bez raz• like spola sunčaju l šetaju po šumici. To je naprosto sramota t sablazan, te ubija stid u odraslima l dječici.
Vlast bi mora ln strolto nod tlm paziti 1
PORUKA UPRAVE. Evo šaljemo ndim prijateljima već treći broj .Katolika• i prildemo l!ek za pretplatu. Nekima srno poslali i više lstisaka. Da možemo konal!no odrediti uakladd, molimo, da nam se javi, koliko se istisaka želi; a tko ne može rasprodati, neka nam vrati preostale istiske.
o
&trua 8.
Razne vijesti Značajne riječi bana dra Sltovfća. Prevr·
čući lbtove naiJao sam u .Hrvatskoj Stra!!" na dopis iz slavonskoga sela. U tom dopis11 čitam l ove značajne riječi sveuč. protesora l baua sav~ke banovine dra J. Šilovlća: •Čovjek nije niti može bili 1retan, ko/t ne D/erufe- Ja, Va! ban, ne stidim •e nlkada i nigdje pođi u hram Boijf, da prlgnem koljeno pred VeličailslDom Božjim•. Ovako naš priznati učenjak. Dakako da se 1 ovakvim mišljenjem ne mogu složiti mnogi naši .napredni i slobodoumni" žutokljuncl, koji su već proučili nekoliko godišta bolvarskih liberalDih novina ... l dosta. Ponavlja se dakle ona poznata rečenica: Prava učenost dovodi k Bogu, a poluučenost odvodi od Boga; jer Je učenost ponizna, a poluučenost l plltkoća ohola. • Stražar 1 otoka.
Darovi uadžupskoj crkvi u Tijesnu. Prigooom posvećenja ove uadžup. crkve Ana S ar e ž. Stipe iz Šibenika darovala Je pet oltarnjaka od fine bijele tole. Isto tako bivša nnduč iteljlca n Tijesnu gđ1ca Anka P a n t zauzela se i lijepo Izradila oltarnjak za glavo! žrtvenik. Također vrijedna uči·
telj ica n Tijesnu gđa Rod l ć izradila je prekrasne čipke za kratku sveć. bijelu ba· ljinu l poklonila našoj crkvi. -Na lijepom daru ovim plemenitim osobama harao zahvaljuje Uprava nadžup. crkve u Ti· j es n u .
Socijalne bilješke Socijalno pit nje n llirem smislu je
skup bolesti, koje danas vladaju n ljudskom društvu, kojih prouča vamo uzroke i tra!lmo im lij ekove. l naš uarod boluje već dosta teško, jer ga po gradovima tišti pomanjkanje stanoV-L l skupoća. OJatle prolstlču mnoge droge nevolje, koie silno škode intimnosti, svetosti i zdravlju !eniJOenoga života i veza. Po selima: ekonomska kriza, iseljlvanje i opet nezaposlenost Sve to tišti seljački narod.
Crkva nam pokaz.uje i pruža lijek tome u vršeojn svih vjerskih dužnosti, koje čine čovjeka kreposnim, te u stručnoj (staleškoj) o.-ganlzacljl, da pomoću nje lakše jedan drugome pomognemo.
Naše knjige Mourret-Dujmovlć: Papinstvo. (Saraje
vo. Hrvat. Tiskara. 20 Dio.) O Popi i o Papio.stvn nikada dosta l Vlč. Mourret a 160 ~traoica daje nam lijepu sliku o Papinstvo i Rimu; Papinstvo i Crkvi ; Papi i civilizaciji. Predmet je lijepo obrađen l čita ga se oduševljenjem. - Hrvati katolici će još većim oduševljenjem čitati knjiga vlč. Kocijanića : Pape i hrvatski narod, koja jo oad;>puoa ove knjige Mourretn. Nema dobra kod Hrvata i kod drugih naroda, a da im Pape nijesu lJili izvor i ognjište. Stoga bi svaki noš inteligentan čovjek morao da pročita obe ove knjige. Tada bi uistinu razumio, što je Papinstvo svijetu.
jofe.
/
-
. " ~-~~~n&~4~-----~~~----~~==~~~~~K~A~TQ~I~JK~----~~----~======~~======- Jb.l8.
'V f !l
Iz Katoličkoga SibeniKa . ( . o pouuvan,Ja vjeronauka u narodnim mala prpceslja aa Presvetim Iz Nove Crkve
llrolama. U ned}eljo, 22. l mj., prigodom nz prilično učešće pobo!noga naroda. oglasa osnovnih škola u Šibenika, kojim Blagdan Presv. Src:a Isusova. U petak ae ppozorujn r~dltelji, da se pri nplslvaoln 27 t. mj., na blagdan Presv. Srca, bit će svoje djrce n prvi razred1lzjave, da ll.ele, jutrom u 6 s: pontiflkalna sv. Misa n crkvi da njihovu dje~n poučava u nnuku vjere sv. Lovre, gdje se cljeloRa mjeseca obnlja nećen\k m u'čJtelj, č~tala se po svim crkva- pobofnost l gdje će toga dana čitav dao mn preko sluzba BoŽJe sl!Jede~a napomeqa biti izlofeno Svetotajstvo, a popodne n vjernlcJma, poslana. od BIR~nps~o~n Ordl- Stolnlcl od 7 do 8 s. bit će sot klanjanja, nar!Jeto : • Upozorufu se stoga .vJernici, da te će pre!lvij. biakup Izmoliti pomirnu mo-s a m a Crkva ima pravo i dut~ost, kofu !e litvu i dati blagoslov sa Presvetim.- U neprfm(la od svoga boia~skog utem~l/lle,'Ja djelju 29• t. mj. 0 6 s. popodne Iz crkve laukrsta - po rl/ačima· ·~ođlte, uclte ave sv. Ln v re uputit će se svečana procesija u narode!• - da poučav{! VJeronauk. Stoga čast Presv. Srca Isusova. 1 e d i n o 1Vt~enici. koji im af u vla1t od Crkve, moflu poučavati vjeronauk u lkolama i n lt k o drugi•.
l
Pna sv. prlčest muške i !enske o~nov-ne škole sv. Frane odr!ala se prema već nafavljenom programu. Bio je uprav dirljiv prizor, kad je lijepa četa od 180. što dječake što djevojčica, sva u bjelini Ispunila elJelo sredinu prostrane crkve sv, Frane. Crkva je bila Iskićena, kao za najveće svetkovine. f dok sn crkvom odmijevall zvonki i radosni zvuci nabo!nlh pjesama posel>no~a :tbora starijih učenica, srca su malih sretnika sjoln plamenom ljubavi i mirisala nedu!nošću svome JJebeskome Gostu. Napokon kucnu i najlJepši čas. Presvij, blekup prlknzao je veličinu čo'la l opisao prvoprlčesnlrima sreću, kojo Ih saclo čeka, a ullm som podlj.,Uo sv. prlćest djeci l velikom broju roditeljn, koji su došli, da s dJecom svojom podijele n11jveću radost. Iza sv. Mise obavilo su djeca obnovu krsnoga zavjeta. - Zntim je slijedio drugi dio proslave sa bogatim zajutarkom, koji je bio priređen u školskim prostorijama. U sre· dioi svojih vrijednih DHSt!lvnika l nostovnica, s kojima su ~e i fotografirali, zsdrbše se djrcn dogo vremena. Ve!~ lje je bllo vn. liko. Sa sviju onih mlndlh lica sjala je neo bl ču a srrća. Napokon na gro đeni slo tk išimo vrotlše se ruzdrsflooi svojim kućam11. - Poslij e podne iza sv. blago•lova primili su prvopričesnici za usponH'DU lijepe slike. - l tako je prošao iedan li;Ppi dno, koji će zastnlno ostaviti duboki trag u onim Devlnlm dušama.
Tjelovska procesija, Na Tijelovo održala se procesija, koja je - kao l ona na sv. Antuna - bila sjajna manifestacija našega katolll'kogn grada. Dirljivo je bilo vidJeti pobožnost onih, koji su bili u procesiji, i vjeru Onih, koji sn je pratili sa strane. Na procesiji su uz brojnu školsku djecu, razne bratovmne, Krl!ore l Križnrice, .šibensku Glazbu", redovnice l cjelokupno svećenstvo očestvovole i sve vlasti, te dva odreda vojske, n Svetotajstvo je nosio sam presvlj. biskup, koji je dao blagoslov na trima postajama i pred stolnicom. - U nedjelju, 22. t. mj., blln je također lijepa
Pobo.fnost 15 subota. U sobo!o, 28. l mj., :1 crkvi sv. Domlnilra, počinJe pmlljela l ja ko raširen'a po bo! nost 16 ·subota n pripravu svečanosti }{raljlce sv. Ruzori!u za po,~tiJ(nuće milosti. ~o trom o 6 q. je sv. Mha, preko koje ,će slijediti zajednička sv. p;rlče.o•t. Popodne u 7 1
/ 1 rut.arij, propovijed l svečani blagoslov.
Oltenski dnevnfk "Morgen" javlja o muževnom nastupu ženevskih katolika, koji pod vodstvom sjajno uređi v s nog dnevni !la • Courir de Ge· neve" tvt•re obrazovanu i sviiesnu katoljčk~ frontu, koj& u odlučnom. čs"u zoa da pqkaže svoje uvjerenje također i na dlelu.
Tako je nedavno sociisliati,čoi list "Le Trava.il" velikim nadovima objavio poziv na predavanje slobodnopa mislioca Borulota. koje se imalo držDti u gradskoj vije~nici. "Govornik će u svome govoru dokazat', da nema Bof{a" - tako je pisao .Le Travail". Kako je predavani(! bilo vaj llvljeno bo javno. to su katolilBra omlndimlra druiitv3 u svim gradskim !upama među ljudin1a organizovala veliku protuskupšlinu. Već sat prije predavanja čekalo je silno mnoštvo, oko 5000 ljudi, pred ll'&dskom vijećnicom. Kad je to mnoštvd htjelo da uniđe u dvoranu, koja je za toliko mnoštvo dakako bila premalena, to je policija sva koga pojedinog pretražili i pitala, da li je član kakvoga katoličkog društva. Svakoga, koji je na pitanje od~·ovorio jasno, polici' a je odmah odstran ila. Stoga je oko 4 000 ljudi moralo ostati vani pred gradskom vij ećni-
~aše priredbe Zabava .,Zore•. Na Tljf'lovo, 19. t. mj..
Hrv kat. !ensko prosvj. drqltvo "Zora• u dvorani .Kat. Doma• prlredJlo Je veom.a uspjelu znbavu. koju je svojom prlsutuo§tu počastio t presvij. biskup dr J. Mileta. Davale se se tri komedije: ,.Beapla.tQa ulazu~ ea"~ ,.Potjera" l "Fotognfka". Svi, koji ~a prisustvovali zabavi, otišli so s nje potpa• no ~adovollnl. jer su mlade dlletnntice bal doijerano odlgrnf~ svoje ul~ge, a l komadi - osobi dva zadnja - su bill veoma zgodni. pak je bilo smiJeha izobila.
Zla štampa Je gora oc1 potara l poplave:
p~l, da tl se ne qvp~e pod kri»•. dufe, Jer &!e pokupiti pakleni barač r ostaviti pusto garište, uniAtitf u ajof mir l zadovoljstvo l satrti vjeru u Boga.
BJeži od zle §tampe kao od oajvećega neprijatelja!
com. Međutim, dok fe bo"ohulnfk Borulot u svome sat l po trajaJa6eJD govoru nastojao, da sa starim i otrcaohn te već po sto puta po.bJjenim frazomn doknže. da nema Boga. dotle .ie vani cijelo OTrO mnoštvo od 4.000 ljudi pjevalo vjerske pjesme i kleče6i molih• vjerovanje. U d vo rani pak: iza BoruJota prijavio se za riječ kanonik Clavel, koji je sjajno pobijaonje~on navode i tvrdnje. Slobodomislioci su ga pokušali prekidati. No bili sa zoprii f' čenl od Vl ćine ka toli· čkoga &lušateljstva, kojemu je ipak bilo uspjelo, ds se avuče u dvoranu. Katolici su zatim zapjevali pozna tu pjesm~J.: ,.Je suis Chretien (katolik: som)• te su jzašli na tr~. gdje s11
skupa s onim mnoštvom od 4.000, ito je vani čekalo, oduševlJeno klicali: "Živio Krist Krali•, ,.Živio Papa", .živjelo nde svećenstvo•. Nato au se mirno razišli.
TaJ dan ženevski katolici zastalno ne će tako lako zaboraviti. Bila je to veličanstvena manifestacija Bogu i katoličkoj Crkvi i svećenstvu vjernoga naroda.
tivieti poJteno, drugoga ne vrijeđati, dati svakomu svoje l
U lp ian
"KATOLIX• lzl&:U nail tjedan. - Pretplata godiiDJe Dtn 30.- lla lDoum•~vo 4voatruo. - Ogla.al pu Juu·o6UoJ tulfl. - Vlamlk l odgovorni ure4DJk: ••eo. JOSO FELIOUJOVIĆJ, Šlbelll.k, ulloa av. MartlD&, - A4reaa ure4nJ.It•• l aprave: ltlbell!k, PoU. prettnao 17. - štampa: Pu6lla 'I'tallara, Bra6a llata6l6 pk. Patra, pre4atavnllt Vjek. ibta6U~
o