Krajobrazna osnova Grada Zagreba – prostorno planski alat ...hdka.hr/wordpress/wp-content/uploads/2011/04/Krajobrazna-osnova-Grada... · krajobraza (tipologija krajobraza –

PROSTORNO PLANSKI ALAT ZA ODRŽIVI RAZVITAK

Mr. sc. Vesna Košćak Miočić-Stošić, Mr. sc. Biserka Dumbović Bilušić, Dr. sc. Vladimir Kušan 3. KONGRES HRVATSKIH ARHITEKATASplit, Podstrana, 25. - 27. studenog 2010. godine

METODA KARAKTERIZACIJE KRAJOBRAZA

HDKA-Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata,Javna ustanova “Maksimir’”Međunarodna manifestacija: “Travanj-mjesec krajobrazne arhitekture”,Park Maksimir, 17. travnja 2011.

Autori:Mr.sc. Vesna Koščak Miočić-Stošić

Mr.sc. Biserka Dumbović BilušićDr. sc. Vladimir Kušan

Krajobrazna osnova Grada Zagreba– prostorno planski alat za održivi

razvitak




Naručitelj: Grad ZagrebGRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA

STUDIJA:Krajobrazna osnova grada Zagreba

1 fazaStrateške smjernice


Stručna podloga izrađena u okviru izrade Strategije razvitka Zagreba “ZAGREB PLAN”




Usvojena i Republika Hrvatska je potpisala u Firenci, 2000, objavljena u NN No. 12/02,Stupila na snagu u Hrvatskoj 1 ožujka 2004, objavljeno u NN No. 11/04 Neodgovarajući prijevod: European landscape convention

Zakon o potvrđivanju o Konvencije o europskim krajobrazimaZakon o potvrđivanju o Europske konvencije o krajobrazu

Prvi međunarodni dokument specifično o krajobrazu.Cilj ove Konvencije je promovirati instrumente za:• zaštitu svih krajobraza (tipologija krajobraza – Krajobrazna osnova), • upravljanje krajobrazom i• krajobrazno planiranje te organizirati Europsku suradnju o pitanjima krajobraza.

Odnosi se na cjelokupno područje i obuhvaća prirodna, ruralna, gradska i prigradska područjaKrajobraz doprinosi stvaranju lokalnih kultura i osnovna je sastavnica europske prirodne i kulturnebaštine, doprinoseći dobrobiti čovjeka i jačanju europskog identitetaKrajobraz važan dio kvalitete života ljudi gdje god živjeliKvaliteta i raznolikost europskih krajobraza čini zajedničko bogatstvo te da je važno surađivati u svrhu njegove zaštite, upravljanja i planiranja

Europska konvencija o krajobrazimaEuropean Landscape Convention


http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2002/144.htm�

http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2004/112.htm�





Članak 5 – OPĆE MJERESvaka se stranka obvezuje: • da će krajobraze zakonom priznati kao bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti

zajedničke kulturne i prirodne baštine, te temelj identiteta područja;• da će uspostaviti i provoditi krajobrazne politike koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, upravljanje i

planiranje, donošenjem posebnih mjera određenih člankom 6.;• da će uspostaviti postupke sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti te drugih strana koje su

zainteresirane za određivanje i provedbu krajobraznih politika navedenih u stavku b. ovoga članka;• da će ugraditi krajobraz u svoje politike regionalnog i urbanističkog planiranja te u svoje politike u

vezi s kulturom, zaštitom okoliša, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u svedruge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz.

(Firenca 2000)

Članak 6. – POSEBNE MJEREE. Provedba• Svaka se stranka obvezuje da će u svrhu učinkovitosti krajobraznih politika uspostaviti instrumente s

ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza.HDKA-Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata,Javna ustanova “Maksimir’”Međunarodna manifestacija: “Travanj-mjesec krajobrazne arhitekture”,Park Maksimir, 17. travnja 2011.





DOSADAŠNJA ISKUSTVA:

1. KRAJOLIK – Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, 1999.g.Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje,Zagreb.,

2. UNDP HRVATSKA – Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na Dalmatinskoj obali - COAST: Inventarizacija i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti na demonstracijskim područjima, 2008. Program Ujedinjenih naroda za razvoj/United Nation Development Programme (UNDP), Global Environment Facility (GEF) u suradnji sMinistarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

3. KRAJOBRAZNA OSNOVA GRADA ZAGREBA, 2010., Grad Zagreb,Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj, treba omogućiti da se u okviru izrade Strategije razvitka Grada Zagreba – ZAGREBPLANA, osiguraju metode za zaštitu posebnosti krajobraza

PROVEDBA U HRVATSKOJ






EUROPSKA ISKUSTVA





ODRŽIVI RAZVITAKOdrživi razvitak je razvitak koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija (Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske).

KRAJOBRAZ- određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika ( Europska konvencija o krajobrazima, 2000)

IDENTITETKombinirajući oboje fizičko podrijetlo i kulturne slojeve koje je ostavilo prisustvo čovjeka u krajobrazima, često stvarani tisućljećima, krajobrazi reflektiraju živuću sintezu ljudi i mjesta, vitalni su za lokalni i nacionalni identitet. Krajobrazi, njihov karakter i kvaliteta, pomažu u određenju slike područja. Oni su dinamična ostavština ljudskih života. (Wikipedia)

KARAKTER KRAJOBRAZA- ono što neko područje čini posebnim- definira se kao “uočljiv, prepoznatljiv i dosljedan uzorak elemenata, bilo prirodnih (tlo, reljef) i /ili od čovjeka

stvorenih (na primjer naselja i gospodarski razvijena područja) u krajobrazu koji čine jedan krajobraz različitim od drugog, čineći ga boljim ili lošijim

- karakter krajobraza je važan jer informirane i odgovorne odluke, o upravljaju i planiranju budućih održivih krajobraza, možemo donositi samo ako obraćamo dovoljno pažnje njihovom postojećem karakteru.

- razumijevajući po čemu se mjesta razlikuju možemo također osigurati skladno uključivanje budućeg razvoja, na način da isti usklađen s lokacijom i doprinosi okolišnim, socijalnim i ekonomskim ciljevima (Natural England)





SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA RH

PROSTORNI PLANOVI KRAJOBRAZNA OSNOVATipologija krajobraza

KRAJOBRAZNE JEDINICE

Državna razina Strategija i Program prostornog uređenja Krajobrazna osnova RH Krajobrazne regije

Regionalna razina Županijski prostorni planovi Krajobrazna osnova županije Opći tipovi krajobraza

Lokalna razina Prostorni planovi gradova i općina Krajobrazna osnova grada/općine

Tipovi krajobraza

Urbanistički plan uređenja Krajobrazna osnova dijela grada Podtipovi krajobraza

Detaljni plan uređenja Krajobrazna osnova naselja Krajobrazni uzorci


KRAJOLIK – Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, 1999.g.

Strategija prostornog uređenja RH, 1997. predviđa uspostavu Krajobrazne osnove Hrvatske, kao prostorno planske podloge integralne zaštite prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora i identiteta krajobraza.

Takva podloga omogućava:• određivanje područja zajedničkih obilježja• njihovo vrednovanje• oblikovanje preporuka, smjernica i mjera za zaštitu karaktera krajobraza.

Krajobrazna osnova će se koristiti pri izradi dokumenata prostornog uređenja(država, županija, gradova/općina) kao i stručnih podloga i studija podobnosti smještaja i/ili utjecaja na okoliš, objekata ili graditeljskih zahvata u prostoru.




Razlozi izrade

OBAVEZE:- iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske - iz Zakona o potvrđivanju Europske konvencije o krajobrazima

POTREBE:- karakterizacija, analiza i vrednovanje krajobraza- zaštita, upravljanje i planiranje

CILJEVI:- prepoznati opće krajobrazne tipove i izvršiti ocjenu osjetljivosti i značaja - analizirati pritiske te izraditi strateške smjernice za očuvanje karaktera krajobraza

ZADACI:- ukazati na raznolikost i značaj identificiranih općih krajobraznih tipova - izraditi strateške smjernice kako bi se u okviru Strategije razvitka Grada Zagreba osigurale metode za zaštitu

njihovih posebnosti

Ciljevi i zadaci

STUDIJA: KRAJOBRAZNA OSNOVA GRADA ZAGREBA

1. faza - Strateške smjernce





Pristup i metodologija

Odabrana metodologija je kombinacija metodologije izrade projekta

Europski krajobrazi / Landscapes of Europe (LANMAP2) i

engleskog pristupa provjerenog u metodama:

Landscape Character Assessment; Historic Landscape Characterisation i Urban Characterisation,

a modificirana s obzirom na specifičnosti područja obuhvata, vremenska i ostala ograničenja, namjenu i cilj izrade Studije te buduće korištenje izrađenih podataka.





1. DEFINIRANJE OPSEGA ZADATKA (ciljevi, mjerilo, ulazni podaci, resursi)

Mjerilo 1 : 100 000

Ulazni podaci: - kartografija iz PPGZ,

GUP-a Zagreba, GUP-a Sesveta

(IZVOR: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada)

- baza podataka OIKON-a- digitalizacija

Tehnika:- GIS


Obuhvat:





OBLIKOVANJE KRAJOBRAZA

FIZIČKI UTJECAJI:

Klima

Reljef

Geologija i tlo

Hidrologija

Korištenje zemljišta

POVIJESNI UTJECAJI

PRITISCI I PROMJENE






2. PRIPREMA ULAZNIH PODATAKA






2. PRIPREMA ULAZNIH PODATAKA - POVIJESNI RAZVOJ GRADA


18. st

19. stHDKA-Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata,Javna ustanova “Maksimir’”Međunarodna manifestacija: “Travanj-mjesec krajobrazne arhitekture”,Park Maksimir, 17. travnja 2011.




3. KARAKTERIZACIJA KRAJOBRAZA (opći krajobrazni tipovi/područja)


Krajobrazni tipovi/područja





4. OPIS OPĆIH KRAJOBRAZNIH PODRUČJA

Ključne karakteristike:

klimatske karakteristike

geološke karakteristike

reljefne karakteristike

hidrološke karakteristike

vegetacijske karakteristike

karakteristike izgrađenog područja

vizualne karakteristike

Karakterizacija:

Vizualni karakter

Povijesni karakter

Ekološki karakter

Pritisci






5. VREDNOVANJE KRAJOBRAZNIH PODRUČJA I PRIJEDLOG MJERA ZA ZAŠTITU KRAJOBRAZA

VREDNOVANJE:

Stanje krajobraza

Jačina karaktera

Negativna obilježja

Krajobrazna vrijednost

Vizualna osjetljivost

Opća osjetljivost

6. REZULTATI

Strategija i zadaci upravljanja

Preporuke za planiranje

Posebni zadaci upravljanja






I razina kategorizacije - KRAJOBRAZNE REGIJE

2. PANONSKA KRAJOBRAZNA REGIJA

kontinentalna klima s toplim ljetima i hladnim zimamanalazi se na aluviju Save Savska nizina je najrasprostranjeniji element reljefa područje šume hrasta lužnjaka i običnog graba mozaik površina različitog korištenja (poljodjelskih kultura i različitih tipova

livada i pašnjaka) izražena urbanizacija

1. SUBPANONSKA KRAJOBRAZNA REGIJA

hladnija kontinentalna klima (gorska klima)od 350 m nv do preko 1000 m geološki vrlo raznoliko područje različita, uglavnom automorfna tla najistaknutiji reljefni oblik šireg područja obrastao je prirodnim šumama





II razina kategorizacije - Opći tipovi krajobraza

OPĆI TIPOVI KRAJOBRAZA1.1. gorsko-brdski prirodni krajobraz1.2. brdsko-brežuljkasti ruralno-urbani

krajobraz2.1. nizinski urbani krajobraz2.2. nizinski riječni krajobraz2.3. nizinski ruralni krajobraz2.4. brežuljkasti ruralni krajobraz





III. razina kategorizacije - Tipovi krajobraza

1.1.1. gorski šumski krajobraz1.1.2. brdski šumski krajobraz1.2.1. brdski ruralni krajobraz1.2.2. brežuljkasti urbani semi-urbani krajobraz1.2.3. brežuljkasti urbani centralni krajobraz1.2.4. brežuljkasti urbani povijesni krajobraz1.2.5. brežuljkasti ruralno-urbani krajobraz1.2.6. brežuljkasti ruralni krajobraz2.1.1. nizinski urbani semi-centralni krajobraz2.1.2. nizinski urbani povijesni centralni krajobraz2.1.3. nizinski urbani centralni krajobraz2.1.4. nizinski urbani suburbani krajobraz2.2.1. riječni doprirodni periferni krajobraz2.2.2. riječni urbani suburbani krajobraz2.2.3. riječni urbani semi-centralni krajobraz2.2.4. riječni urbani centralni krajobraz2.3.1. brežuljkasti semi-ruralni krajobraz2.3.2. nizinski ruralno-urbani poljoprivredni krajobraz2.3.3. nizinski ruralni poljoprivredni krajobraz2.3.3. nizinski ruralni poljoprivredni krajobraz2.3.4. nizinski ruralni šumski krajobraz2.3.4. nizinski ruralni šumski krajobraz2.3.5. nizinski semi-ruralni krajobraz2.4.1. nizinski ruralni šumski krajobraz2.4.2. brežuljkasti ruralni šumski krajobraz





1.1.Gorsko-brdski prirodni krajobraz Medvednicegorska i brdska klimajasno izražen središnji greben, brojni poprečni grebeni veće izražajnosti, duboke potočne doline strmi i nepristupačni, gustom šumom obrasli obroncibrojni Medvednički potoci čine hidrografsku specifičnost područja Zagrebaglavnina izvire iznad 750 m, u gornjem toku bujičnog su karaktera, izrazita dominantnost šume kao prirodnog površinskog pokrova bogatstvo biljnih vrsta i divljih životinjskih svojtiu području nema većih poljoprivrednih površina osim livadnih i travnjačkih površinamanji broj turističkih i sportskih objekata smještenih na istaknutim, uglavnom vizualno eksponiranim lokacijama vršnog dijelaizgrađeni objekti: slobodno stojeće zgrade hotela i planinarskih domova, lječilišta, sakralne građevine, cijelo kraobrazno područje je izrazito vizualno izloženo iz bliže i šire okolice,

1.1.1. gorski šumski krajobraz

1.1.2. brdski šumski krajobraz KRAJOBRAZNA PODRUČJA:1.1.1. Gorski šumski krajobraz Medvednice

OPĆE KRAJOBRAZNO PODRUČJE

1.1.2 Brdski šumski krajobraz Medvednice


Podtipovi:1.1.2 a Brdski šumski krajobraz južne i zapadne Medvednice1.1.2 b Brdski šumski krajobraz istočne Medvednice




PRITISCI

povećana potreba za turističko-rekreacijskim korištenjem (vršni dio Zagrebačke gore) – obnova starih zapuštenih ugostiteljskih objekata te gradnja novih,

intenziviranje kolnog prometa prema vrhu Medvednice, povećana potreba za pješačkim površinamapovećana potreba za postavljanjem telekomunikacijskih tornjevau rubnim dijelovima smanjenje kompaktnosti i homogenosti šumskog područja zbog širenja stambenih

područja (Kraljevec, Baćun, Deščevec) linearno širenje naselja uzduž potočnih dolina (Gornje Vrapče, Kašina)

1.1.Gorsko-brdski prirodni krajobraz Medvednice

KRAJOBRAZNA I VIZUALNA OSJETLJIVOST:

velika vrijednost i vizualna izloženost šumskog pokrivača vršnog, uzdužnog i poprečnih grebenahomogenost i kontinuitet šumskog pokrova cijelog krajobraznog područjavelika vizualna izloženost strmih bočnih padina poprečnih grebena pokrivenih šumom – zaštita od erozijeekološki važna područja ravnomjerna distribucija turističkih sadržaja na cijelom području te obzirno lociranje i arhitektonsko

oblikovanje objekata





1.2. Brdsko-brežuljkasti mješoviti krajobraz Medvednice

KRAJOBRAZNA PODRUČJA :1.2.1. Brdski ruralni krajobraz jugoistočne Medvednice 1.2.2. Brežuljkasti semi-urbani krajobraz jugozapadne Medvednice1.2.3. Brežuljkasti urbani centralni krajobraz Zagreba1.2.4. Brežuljkasti urbani povijesni krajobraz Zagreba1.2.5. Brežuljkasti ruralno urbani krajobraz južne Medvednice1.2.6. Brežuljkasti ruralni krajobraz istočne Medvednice

1.2.1

1.2.2

1.2.5.

1.2.6.

Krajobrazna i vizualna osjetljivost velika ekološka vrijednost i vizualna izloženost šumskog pokrivača

vršnih dijelova poprečnih grebena veće homogene šumske površine centralnog urbanog dijela i

istočnih dijelova pribrežja velike krajobrazno-ekološke vrijednosti područja povijesnih seoskih jezgri s očuvanim uzorkom kulturnog

krajobraza smatraju se iznimnim kulturno-krajobraznim vrijednostima velike vizualne izloženosti i osjetljivosti





Vizuelna izloženostOsjetljivost

Osjetljivost zbog vizualne izloženosti





OsjetljivostOsjetljivost sa stanovišta zaštite prirodeOsjetljivost sa stanovišta zaštite kulturne baštine

UKUPNO





PritisciPlanirana gradnja

Planirana infrastruktura

Planirana vodogradnja

Intenzivna poljoprivreda





Ugroženost





Zaključci i preporuke1. REZULTATI Raznolikost krajobraznih tipova i područja Grada ZagrebaVrijednosti krajobraznih područja:vizualni, povijesni i ekološki karakterVizualna i krajobrazna osjetljivostPritisci na krajobrazni karakter

2. PREPORUKE I SMJERNICE ZA OČUVANJE KRAJOBRAZNOG KARAKTERA OPĆIH KRAJOBRAZNIH PODRUČJAOpće strateške smjernice i preporukeStrateški okvir upravljanja krajobrazomOkvir politike krajobraznog planiranja

3. PREPORUČENA PRIMJENA KRAJOBRAZNE OSNOVE GRADA ZAGREBA, I FAZA STRATEŠKE SMJERNICE

4. PREPORUKE ZA KRAJOBRAZNU POLITIKU I DALJNJE AKTIVNOSTIZahtjevi prema nacionalnoj planskoj politiciPraćenje krajobrazne politikeInicijative lokalnih zajednicaPreporuke za daljnje aktivnosti HDKA-Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata,Javna ustanova “Maksimir’”

Međunarodna manifestacija: “Travanj-mjesec krajobrazne arhitekture”,Park Maksimir, 17. travnja 2011.




Rezultati

OPĆI KRAJOBRAZNI TIPOVI/PODRUČJA





RezultatiSTRATEŠKI VAŽNA PODRUČJA ZELENOG SUSTAVA GRADA






HVALA NA PAŽNJI!

Documents

Krajobrazna osnova Grada Zagreba – prostorno planski alat ...hdka.hr/wordpress/wp-content/uploads/2011/04/Krajobrazna-osnova-Grada... · krajobraza (tipologija krajobraza –