KRATAK PRIRUNIK ZA OSNOVNA VREMENA U ENGLESKOM JEZIKU

Napomena: Ovaj prirunik je napisan za one koji dovoljno poznaju engleski jezik i ele da usavre svoje postojee znanje i one kojima je stalo da taj jezik stvarno naue sa razumevanjem!

Uvod

Sama sutina i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoni glagoli! Bez njih je nemogue zamisliti engleski jezik i pravilno izraavanje. Za nae ljude je glavni problem kod pomonih taj to oni imaju dvostruku ulogu zbog toga to su ne samo pomoni, nego su i glavni glagoli. Upravo po tome se razlikuju od svih drugih glagola u engleskom jeziku.

Osnovni pomoni glagoli koje najee susreemo i od kojih se obrazuju engleska vremena su glagoli biti, initi i imati. Ova tri pomona i glavna glagola (zavisno od situacije) u ali nazivam crna trojka zato to su to be, to do i to have zadali mnogo muke naim studentima i uenicima. Najporaznije u celoj toj zapanjujuoj prii o crnoj trojci je injenica da tako prosta stvar, kao to su pomenuti pomoni glagoli, nikada nije objanjena naim ljudima na odgovarajui nain. tavie, ovi glagoli su stalan izvor osujeenosti, oseanja straha i nesigurnosti u naem pristupu engleskom jeziku i nepoznanica koju kao da niko nije umeo, znao ili hteo da nam razjasni. A re je o prilino prostoj stvari koja e, kada bude objanjena, verovatno izazvati veliki oseaj olakanja i zahvalnosti to se obian ovek poput mene dosetio ovih praktinih uputstava za savlaivanje osnovne engleske gramatike.

Sutina engleskog jezika Engleski jezik je satkan od vremena bez kojih se ne moe zamisliti ni najprostiji izraz u tom jeziku. Meusobna isprepletanost i igra vremena su neretko izvor velikog stresa i strepnje kod naih ljudi, naroito kada je re o vremenima koja ne postoje u naem jeziku kao to je, na primer, Present Progressive Tense (ili Present Continuous Tense). Naime, u naem jeziku sadanje vreme je sadanje vreme i u naoj svesti ne postoji razlika u tome kako izraavamo radnju koja se trenutno dogaa ili radnju koja se redovno dogaa i redovno ponavlja u razliitim vremenskim intervalima. Ve na tom primeru vidimo da se sutina engleskog jezika u nekim aspektima bitno razlikuje od onoga na ta smo navikli u naem maternjem jeziku. Svako vreme u engleskom jeziku ima svoje specifine uslove za izraavanje i dodeljene pomone glagole bez kojih je nemogue bilo ta izrei. Vremena, odnosno radnje u vremenu, ne mogu se izraziti bez glagola, to nam je jasno i u naem jeziku. Ali ono to nam nikada nije i nee biti jasno dok konano ne shvatimo kako to funkcionie u engleskom, to je injenica da moramo da nauimo da smisleno razlikujemo engleske glagole umesto to bubamo tabele i tablice koje nam na kraju nita ne pomau i iz kojih nikada ne nauimo da govorimo engleski jezik sa razumevanjem i samopouzdanjem. Oduvek sam svim mojim studentima i uenicima zabranjivao da mi kao papagaji ponavljaju napamet nauene tablice i ablone bilo kog glagola i da mi izverglaju promenu glagola po zamenicama. Engleski jezik, kao i svaki drugi, mora da se ui prirodno i uz shvatanje nekih

osnovnih postulata i principa. Uenje tablica i tabela, na ta nas je uvek navodio na neinventivni kolski sistem, ne doprinosi bilo kakvom smislenom savladavanju jezika. Pri tome ne elim da umanjim ni ulogu dosadnih predavaa koji nisu umeli da se spuste na nivo svojih studenata i aka. Takvim predavaima je izgleda jedino bilo od koristi da pred svojim acima i studentima stoje kao autoritet koji poznaje jezik, ali ne ume da ga adekvatno prenese onima koji taj jezik moraju da savladaju. Svima koji predaju engleski jezik mogu samo da

poruim da je njihov talenat za ovaj jezik ostao beskoristan za nae studente i ake. Zato? Zato to nisu uspeli da se prvo stave u ulogu svojih studenata i aka kojima je maternji jezik sprski i koji, usled toga, nisu mogli da jasno razumeju sve one odlike engleske gramatike koje

su nepojmljive naem oveku same od sebe, nego ih je potrebno objasniti prostim srpskim jezikom!

Kao neko ko je proao kroz pakao pokuavanja da shvati, naui i savlada englesku gramatiku, a kasnije dobio izazov da je objasni drugima, shvatio sam zato se u mojoj svesti i svesti mnogih od nas stvorio mentalni blok, pa i otpor prema engleskom jeziku. Ne, dragi

moji itaoci, niti ste vi glupi niti ste nesposobni da nauite taj jednostavan jezik! On je prost da ne moe biti prostiji. Problem je u tome to nikada nije bilo nikoga da vam taj jezik adekvatno objasni. Stoga, hrabrno napred u uenje engleskog jezika. Duboko verujem da svako od vas moe da savlada makar ovu osnovnu gramatiku i da uz pomo iste komunicira na jednostavnom nivou sa drugima. Da to ne verujem nikada se ne bih latio pisanja ovakvog

kratkog prirunika.

Osnovni principi engleskog jezika

Osnovni princip koji ne mogu dovoljno da podvuem je sledei: engleski jezik se ne moe nauiti bubanjem tabela i tablica i papagajskim ponavljanjem onoga to je nabubano! Tabele i tablice treba da vam budu pred oima i da vam slue kao podsetnik dok ne postanu deo vaeg razumevanja i znanja. Ovaj prirunik nee biti ni od kakve koristi onima koji smatraju da je uenje tablica i biflanje istih put za uspenost u engleskom jeziku! Engleski glagoli su kljuni za pravilno izraavanje u engleskom jeziku. Engleski glagoli se, izmeu ostalog, dele na: 1) glavne glagole koji postoje i u naem jeziku: spavati, jesti, raditi, uiti; i 2) pomone glagole od kojih su najvaniji ovi u pomenutoj crnoj trojci: to be, to do i to have.

Koliko god da nam glavni glagoli ne predstavljaju problem toliko su pomoni glagoli u engleskom veliki izvor strepnje i frustracije. Zbog tih glagola su verovatno neki, ako ne i

mnogi, odustali od daljeg uenja ovog jezika. Zbog tih glagola su neki moda i zauvek omrznuli engleski jezik! Ali, kao to rekoh, samo hrabro napred, nije nita vaa krivica. Svo to zameateljstvo se lako moe razumeti uz malo pameti i odgovarajuih objanjenja. Pomoni glagol to be nekako i shvatamo poto postoji i u naem jeziku kao glagol biti, iako ga mi nikada ne upotrebljavamo u vremenu u kome ga upotrebljavaju ljudi sa engleskog

govornog podruja. Glagol to have obino ignoriemo budui da u naem jeziku to nikada nije pomoni glagol. Najgori lan crne trojke je glagol to do. Sa tim glagolom niko ne uspeva da se izbori iz prostog razloga to se uvek preutkuje njegova tajanstvena funkcija i nain na koji se on (ne)upotrebljava u svakodnevnom engleskom govoru. Osnovna engleska vremena se obrazuju uz pomo pomonih glagola: to be, to do i to have i svih ostalih glavnih glagola u engleskom jeziku. Taj princip nikada nemojte smetnuti

sa uma! Isto tako, jedanko bitan princip koji se nikada ne sme smetnuti sa uma kada je u

pitanju engleski jezik je injenica da pomoni glagoli UVEK dolaze ispred glavnih glagola! To je sasvim logino pravilo upravo zato to samo ime pomonih glagola izraava ono to oni ine oni pomau glavnim glagolima da iskau tano vreme kada se neka radnja dogodila: da li je to bilo u prolosti, sadanjosti, budunosti, u toku razgovora, nakon neke druge radnje, da li je prekinuto od strane neke druge radnje...

U prvi mah ova dungla vremena i isprepletanost radnji moe da uplai iskrenog studenta engleskog jezika. Ali ono to e ove studije makar da vam omogue, to je da se razjasne sve nedoumice koje nai ljudi nikada nisu imali od koga da naue budui da je na kolski sistem sterilan i nematovit, pa samim tim ne ume da prenese dinamino znanje i komunikaciju na engleskom jeziku.

Imajui ove principe na umu, pristupamo kratkoj analizi nekoliko osnovnih i najee korienih vremena u engleskom jeziku. Ostala vremena bie obraena nakon pregleda pomonih glagola zato to e tada biti mnogo lake obraditi svako vreme i pokazati nain na koje ono izraava radnje u engleskom jeziku.

SADANJE PROSTO VREME PRESENT SIMPLE TENSE

Pomoni glagol: to do (initi) koji ima razliite oblike za svako lice i uvek dolazi ispred svakog glavnog glagola.

Radnja: Uobiajena radnja koja se odigrava esto i/ili je tako ustaljena ili normalna da se o njoj uvek govori u sadanjem vremenu budui da je to jedini nain na koji ona moe da se izrazi.

Potekoe: Glavne smetnje na koje nailaze nai ljudi su pravljenje razlika izmeu ovog vremena i vremena koje izraava radnju koja se odigrava u trenutku kada o njoj govorimo. Drugu potekou, verovatno najveu u celokupnom engleskom jeziku, predstavlja razumevanje funkcionisanja glagola to do. Ova potekoa posebno dolazi do izraaja prilikom postavljanja pitanja u ovom vremenu -u tome se upravo krije sva tajanstvenost

pomonog glagola to do.

I work every day. (Radim svaki dan). Do I work every day? (Da li radim svaki dan?)

You work every day. (Radi svaki dan). Do you work every day? (Da li radi svaki dan?)

He workS every day. (On radi svaki dan). Does he/she/it work every day? (Da li on radi svaki

dan?)

She workS every day. Does she work every day?

It workS every day. Does it work every day?

We/You/They work every day. (Mi radimo/Vi (vie ljudi) radite/Oni/One rade svaki dan). Do we/you/they work every day?

PROLO VREME PAST SIMPLE TENSE

Pomoni glagol: to do, ali u svom prolom obliku did, to dodatno komplikuje njegovo razumevanje.

Radnja: Ovim vremenom izraava se neto to je uinjeno ili zavreno u prolosti.

Potekoe: Glavna potekoa je ponovo raskorak u izjavnim potvrdnim reenicama kojima se izraava neto to je uinjeno u prolosti, a potom dolazi pitanje u kome izranja famozno did!

I worked every day. (Radio sam svakog dana). Did I work every day?

You worked every day. (Radio/la si svakog dana). Did you work every day?

He worked every day. Did he/she/it work every day?

She cleaned the table yesterday. Did she clean the table yesterday?

It made a noise last night. Did it make a noise last night.

We worked every day. Did we work every day?

You (vie ljudi) walked in the park last summer. Did you walk in the park last summer?

They phoned their friends last night. Did they phone their friends last night?

PROSTO BUDUE VREME FUTURE TENSE

Ovo je zasigurno najprostije englesko vreme, pa emo sa njim odmah da zavrimo.

Pomoni glagol: to be (biti) u svom obliku za budue vreme koji je razliit za svako lice.

Radnja: neto to e biti uraeno ili obavljeno kasnije, ili u budunosti.

Potekoe: Generalno gledano, ne postoje potekoe u obrazovanju ovog vremena. Poto i mi koristimo glagol biti kao pomoni glagol da iskaemo neto to EMO raditi kasnije ili u budunosti, to nam ovo vreme predstavlja najmanji problem za uenje i shvatanje.

I will work tomorrow. (Radiu sutra). Will I work tomorrow?

You will work tomorrow. (Radie sutra). Will you work tomorrow?

He/She/It will work tomorrow. (Radie sutra). Will he/she/it work tomorrow?

We/You/They will work tomorrow. (Radiemo/e sutra). Will we/you/they work tomorrow?

Primetili ste u ovom vremenu jedno generalno pravilo: kada se postavlja pitanje, pomoni glagol skae preko zamenice i zauzima prvo mesto u pitanju, iza njega dolazi zamenica, iza zamenice dolazi glavni glagol i onda idu ostale rei u reenici (koje su obino priloke odredbe za mesto, vreme i nain). Kao to vidite, ova prosta pravila nisu nikakva posebna mudrost ili neto nedokuivo!

CRNA TROJKA Verujem da ova problematika nikada do kraja i nikada do kraja jasno nije predoena svima koji silom prilika ili svojom voljom moraju da se uhvate u kotac sa engleskim vremenima i gramatikom. Crna trojka: to be, to do i to have izazvala je mnogo stresa i mentalne

patnje i kod najiskrenijih ljubitelja engleskog jezika. A stvar je prilino prosta, ne moe da bude prostija! Samo je neko morao da objasni do kraja kako i zato funkcioniu ti glagoli. Pomenuta tri glagola su po svojoj funkciji pomona, to znai da pomau da se iskae odreena radnja koja se dogodila u nekom vremenu. Drugim reima, bez ta tri glagola nemogue je na engleskom jeziku objasniti da li se neto dogaa u ovom trenutku, da li se dogaa kao uobiajena normalna radnja, da li se dogodilo jue ili u veoma dalekoj prolosti, da li se deavalo pre nego to ga je neto drugo prekinulo, da li je poelo da se deava u prolosti pa nastavlja deava se u sadanjosti i nastavie da se deava u budunosti, ili e se moda ili sigurno dogoditi u budunosti. Dakle, sve to elimo da iskaemo na engleskom jeziku nas neminovno nateruje da shvatimo potpunu funkciju ta tri pomona glagola. Bez njih engleski jezik gubi svaki smisao. Bez njih ne postoji engleski jezik!

Glavni problem koji izgleda niko do sada nije shvatio je to da ova tri glagola, iako su

pomoni, takoe igraju funkciju glavnih glagola. Drugim reima, postoje radnje koje treba iskazati u engleskom jeziku upravo tim glagolima, ali u tim sluajevima oni nisu pomoni glagoli (ne pomau iskazivanje radnje) nego su glavni glagoli - glavni nosioci radnje i glavni nosioci znaenja rei. Pored toga, dodatni izvor zabune su sluajevi kada se jedan isti glagol (obino je to glagol to have, neto ree i glagol to do) pojavi u istoj reenici dva puta. A pojavi se dva puta iz prostog razloga to nije re o jednom te istom glagolu, nego jedan od njih igra ulogu pomonog glagola, a drugi je glavni glagol. Prva stvar koju treba imati na umu kada su u pitanju pomoni glagoli to je da iako oni znae biti, initi i imati, jer to je jedini prevod koji mi za njih imamo, kada su u slubi pomonih glagola oni ne znae to kako ih mi prevodimo. Kada su pomoni glagoli, to be, to do i to have nemaju znaenje biti, initi i imati! Oni kao pomoni glagoli NITA ne znae! Njihova funkcija kao pomonih glagola je da pomognu glavnom glagolu za koji su vezani i uz koji uvek idu.

Druga stvar koju treba imati na umu je sledea: u svim sluajevima, bez izuzetka, kada su glagoli to be, to do i to have pomoni, oni uvek dolaze na prvo mesto ispred svakog drugog glagola u reenici. Stoga, nikada se ne moe napraviti greka da se takav jedan pomoni glagol, makar se i navodno dva puta pojavljivao u istoj reenici, zameni sa nekim drugim glagolom.

Sada kada smo razjasnili ove dileme i nedoumice, pogledajmo neke primere gde ovi glagoli

igraju svoju bitnu dvojaku funkciju. To bi trebalo automatski da razjasni i obrazovanje

glavnih vremena u engleskom jeziku.

Sadanje prosto vreme

Kao to je ve reeno, pomoni glagol u ovom vremenu je glagol to do. Njegov problem je u tome to je tajanstven i sakriven, te njegova uloga nije tako lako uoljiva. To se posebno vidi u injenici da ga nema u potvrdnim reenicama, a kada treba postaviti pitanje u sadanjem vremenu taj glagol iznenada izranja naizgled niotkuda. Ali to nije sluaj da taj glagol dolazi sam od sebe u pitanjima. To ne bi bilo nimalo u skladu sa strogim pravilima

koja vae za neumoljivu englesku gramatiku. Pomoni glagol to do uvek postoji u svim potvrdim reenicama, samo to ga mi ne vidimo. Uzmimo primer sa glavnim glagolom to work iz gornje lekcije. Na prvi pogled reenica, na primer, glasi ovako:

You work every day.

U toj reenici ne vidimo nigde postojanje glagola to do, iako upitna reenica glasi:

Do you work every day?

Otkud iznenada glagol to do u upitnoj reenici? Odgovor je prilino logian: on se pojavljuje u toj reenici iz prostog razloga zato to tu mora da bude. Upamtite: nijedno vreme se ne moe obrazovati ako nema pomoni glagol! Samim tim pomoni glagol mora da postoji i u obinoj potvrdnoj reenici. Stvar je u tome to se glagol to do retko koristi u engleskom jeziku zbog jaine i naglaavanja koji prenosi kada se upotrebljava, pa se zato izbegava u uobiajenom govoru. Ljudi ga obino izgovaraju kada hoe neto da naglase i podvuku, ili u stanju ljutine i samoodbrane.

injenica da ljudi ne upotrebljavaju glagol to do u govoru ne znai da taj glagol ne postoji. Naprotiv. On postoji jer mora da u sadanjem vremenu obavlja svoju funkciju pomonog glagola i da pomogne da se izraze sve radnje u sadanjem vremenu. Stoga svaka reenica u sadanjem vremenu mora da sadri taj glagol. Zbog toga gornja reenica u svim licima glasi ovako: I (do) work every day. You (do) work every day. He/She/It (does) work every day.

We/You/They (do) work every day. Primetiete da sada u treem licu nema workS every day!? Sada je sasvim jasno zato nema tog nastavka s u treem licu: zato to ispred glagola work (koji je glavni glagol) stoji taj moni glagol to do u svom obliku za tree lice does - i u tom obliku on automatski oznaava i skree panju na to da je re o treem licu. Upravo otud to famozno slovo s u svim reenicama u sadanjem vremenu kada govorimo u treem licu - da on, ona ili ono obavlja neku uobiajenu aktivnost ili radnju. Zarad lakeg izgovora dolo je do kombinacije does + glavni glagol. Otuda svi glavni glagoli u treem licu sadanjeg vremena imaju nastavak s, kao to je sluaj sa glagolom work u treem licu koji postaje works. I sada postaje jasno kako i zato postavljamo upitne reenice onako kako ih postavljamo u tom vremenu. Glagol to

do, po pravilu koje ve znamo, prilikom obrazovanja upitnih reenica skae na prvo mesto ispred zamenice, a nakon njega slede zamenica i glavni glagol:

Do I work every day?

Do you work every day?

Does he/she/it work every day?

Do we/you/they work every day?

Obino su odgovori na ta pitanja, bilo da su potvrdni ili odreni, u skraenom obliku i glase:

Yes, I do.

No, I don't.

Yes, you do.

No, you don't.

Yes, he/she/it does.

No, he/she/it does not.

Yes, we/you/they do.

No, we/you/they do not.

Pomoni glagol to do pokazuje time svoju mo pomaganja izraavanja radnji u sadanjem vremenu. Jer on sam je sasvim dovoljan da izrazi potvrdu da se neto desilo ili nije desilo. Kao to sam naglasio, to je skraeni oblik izraavanja potvrdnih i odrenih reenica u ovom vremenu. One se uvek tako izgovaraju zarad kratkoe, a stvarni pun oblik tih reenica glasi:

Yes, I do work every day.

No, I do not work every day.

Yes, you do work every day.

No, you do not work every day.

Yes, he/she/it does work every day.

No, he/she/it does not work every day.

Yes, we/you/they do work every day.

No, we/you/they do not work every day.

Prolo prosto vreme Ista je stvar u fukciji pomonog glagola to do u ovom vremenu, jedino to se on ovoga puta pojavljuje u svom prolom obliku did. U sluaju prolog vremena, ovaj pomoni glagol se ne razlikuje u licima, nego je u svim licima potpuno isti. Kao i kod sadanjeg vremena, uoavamo isti princip. Zbog njegove jaine ljudi ga koriste u retkim situacijama, ali to ne znai da on ne postoji u potvrdnim reenicama. On mora da postoji zato to se nijedno vreme u engleskom jeziku ne moe zamisliti bez svog pomonog glagola. Tako imamo sledee primere: I (did) work every day. You (did) work every day. He/She/It (did) work every day. We/You/They (did) work every day. Primetili ste da glavni glagol, u ovom sluaju work, nema karakteristian nastavak ed na kraju. Zato je to tako sada postaje jasno. To je zato to ispred njega stoji pomoni glagol koji pomae da se iskae radnja rada u prolom vremenu. U stvari, taj famozni nastavak ed, koji vam niko nikada nije objasnio, nastao je upravo usled spajanja pomonog glagola u prolom vremenu did i svih glavnih glagola koji su pravilni.

Svi pravilni glagoli u prolom vremenu imaju nastavak ed zato to je dolo do stapanja sa pomonim glagolom did. Naravno, postoje izuzeci za ovo pravilo kada su u pitanju takozvani nepravilni glagoli. Oni su nepravilni zato to u njihovom sluaju nije dolo do stapanja sa did i nisu dobili nastavak ed u prolom vremenu. I tako, razdvajanjem glavnih glagola od pomonog dobijamo upitne reenice u prolom vremenu gde pomoni glagol did skae na poetak a iza njega sledi zamenica i glavni glagol u svom izvornom obliku (infinitivu kako se to naziva u gramatici). To praktino izgleda ovako: I worked every day.

Did I work every day? You worked every day.

Did you work every day? He/She/It worked every day.

Did he/she/it work every day? We/You/They worked every day.

Did we/you/they work every day? U prolom vremenu imamo odlian primer gde se jedan glagol pojavljuje navodno dva puta, recimo u sledeem pitanju: Did you do your homework yesterday? Nai studenti obino vide takav primer i ostaju zbunjeni nad injenicom da se u istoj reenici navodno pojavljuje isti glagol i to, da stvar bude jo gora, jedan je u prolom a drugi u sadanjem vremenu. To, meutim, nije uopte sluaj. Nije re o jednom te istom glagolu! Prvi glagol koji se vidi u tom pitanju je pomoni glagol koji nema znaenja, ne znai initi!!! Taj glagol samo pomae da se iskae radnja raenja domaeg zadatka u prolosti,

to jest jue. Drugi glagol je glavni glagol i on zaista znai initi, raditi. Dakle, da, re je o istom glagolu, ali sa dve razliite i drukije funkcije! Potvrdne reenice koje oblino viamo u ovom sluaju glase:

I did my homework yesterday.

You did your homework yesterday.

He/She/It did his/her/its homework yesterday.

We/You/They did our/your/their homework yesterday.

Meutim, u ovom sluaju vidimo samo pomoni glagol did, a rekli smo da pomoni glagoli nemaju znaenja! Prema tome, ove reenice same po sebi ne znae nita zato to u njima ne postoji glavni glagol koji izraava radnju. U stvari, on se ne upotrebljava, ali itekako postoji! U protivnom, ove reenice nemaju nikakvog smisla. Glavni glagol u ovom sluaju je glagol raditi - do. On mora da postoji i, po ustaljenom i nepromenljivom pravilu, doe odmah iza pomonog glagloga. Zbog toga ove reenice u svom punom obliku glase:

I did do my homework yesterday.

You did do your homework yesterday.

He/She/It did do his/her/its homework yesterday.

We/You/They did do our/your/their homework yesterday.

Sada ove reenice u upitnom obliku glase onako kako ih uvek i vidimo u engleskom. One u sebi sadre pomoni glagol koji je skoio na prvo mesto, iza njega sledi zamenica a iza nje i glavni glagol do kome ovaj glagol pomae da izrazi radnju raenja domaeg zadatka jue:

Did I do my homework yesterday?

Did you do your homework yesterday?

Did he/she/it do his/her/its homework yesterday?

Did we/you/they do our/your/their homework yesterday?

Nikada ne smete da meate dva glagola to do i da ih posmatrate kao jedan. I jedan i drugi imaju dve razliite funkcije i nemaju veze jedan sa drugim, osim u smislu da prvi pomae drugom da izrazi radnju a drugi je glavni glagol.

Ono to dodatno komplikuje funkciju ovog glagola je i injenica da je glagol to do nepravilan, to se jasno vidi po tome kakav je u prolom obliku. Da je pravilan, taj glagol bi u prolom obliku glasio doed - imao bi taj karakteristian nastavak ed. Ali budui nepravilan, on u prolom vremenu ima oblik did kao pomoni glagol. Glagol to have je takoe nepravilan, tako da u engleskom jeziku ne postoji glagol haved. Vie o funkcijama tog glagola u narednoj lekciji.

POMONI GLAGOLI TO BE I TO HAVE Doao je trenutak da demistifikujemo i preostala dva kljuna pomona glagola poznata kao biti i imati. Ti glagoli se mnogo lake razumeju u odnosu na glagol to do iz prostog razloga to su uvek vidljivi u reenici i kada su u funkciji glavnih i kada su u funkciji pomonih glagola. U njihovom sluaju nema potrebe da se uvek priseamo da postoje pre svih drugih glagola u potvrdnim reenicama i da pomau glavnim glagolima da iskau radnju koja se odigravala u prolosti ili upravo zavrila u sadanjosti. Osim toga, i u naem jeziku postoji glagol biti kao pomoni glagol, pa nam to dodatno olakava brzo uoavanje i razumevanje funkcije tog glagola.

Ono to treba obavezno imati na umu je da postoji veoma prost nain da se prepozna kada glagoli biti i imati igraju ulogu glavnih glagola, a kada su pomoni glagoli koji pomau glavnim glagolima da iskau neku radnju. Prilikom analize engleskog jezika, kao i prilikom izraavanja misli na tom jeziku, bitno je posmatrati svaku reenicu izolovano i pratiti rei koje se u njoj upotrebljavaju. Ukoliko u datoj reenici vidite da glagoli biti ili imati stoje sami i da ne postoji nijedan drugi glagol osim njih, to je znak da ti glagoli igraju ulogu

glavnih glagola i samo tada znae to to znamo da znae. Ukoliko iza tih glagola dolazi neki drugi glagol, onda je jasno da su ti glagoli pomoni - pomau glagolu iza sebe i ne znae biti ili imati, ve imaju iskljuivu ulogu pomonih glagola bez znaenja. U pojedinim situacijama ova dva glagola se pojavljuju u istim reenicama navodno dva puta, ali nemaju isto znaenje. Prvi koji se od njih pojavi pre onog drugog igra ulogu pomonog glagola i pomae tom drugom da iskae radnju. Drugi glagol se pojavljuje u obliku karakteristinom za vreme radnje koju opisuje i nalazi se odmah iza prvog glagola prema pravilu koje smo ve nauili. Zato ukoliko u jednoj reenici vidite da na prvom mestu dolazi glagol biti, a iza njega glagol imati sa nastavkom ing, znajte da nije re o dva pomona glagola! Samo je prvi pomoan, kao to ve znamo, a drugi je glavni glagol. Ukoliko u reenici vidite glagol imati na prvom mestu, a odmah iza njega dolazi glagol biti u svom past participle obliku been, isti stari princip vai i u tom vremenu. Glagol imati je u tom sluaju pomoan i ne znai imati, a glagol biti je glavni glagol. U vremenima gde ova dva glagola igraju svoju pomonu ulogu moe da doe do sluaja da su oba pomona, pri emu e doi jedan iza drugog na prvom mestu iza zamenice, a nakon njih doi e glavni glagol koji iskazuje radnju. Ali i u tim sluajevima jedini poredak koji ovi glagoli mogu da oforme je da imati doe kao prvi glagol, biti u past participle obliku been doe iza njega, a nakon njih ide glavni glagol. Iako sve ovo na prvi pogled deluje veoma zbunjujue, nema razloga za strah. Engleski jezik i gramatika mogu da postanu prava igra i zadovoljstvo ukoliko steknemo samopouzdanje u

izraavanju. A nema razloga da vremenom ne steknemo samopouzdanje zato to se engleski jezik sastoji od rigidnih pravila i onog trenutka kada ovladamo tim pravilima, ceo svet

engleskog jezika postaje na. Stoga se nemojte obeshrabriti u ovom trenutku. Celokupna ova materija je veoma laka i inteligentnim ljudima ne bi trebalo da predstavlja neki veliki

problem. Duboko sam ubeen da svako moe da naui makar osnovno izraavanje na engleskom i da savlada ova osnovna vremena. Neki e ovaj jezik savladati superiorno i on e im biti poput maternjeg, drugi e na osnovu ovog prirunika stei bolje shvatanje smisla i dinamike jezika, a nekima e ovo biti dovoljno da mogu da sroe najosnovnije stvari na engleskom jeziku. Bilo kako bilo, primarni cilj ovog prirunika je da demistifikuje teke stvari u engleskoj gramatici i da vam priblii taj jezik koji je u sutini prilino jednostavan.

SADANJE TRAJNO VREME THE PRESENT CONTINUOUS TENSE

ILI

THE PRESENT PROGRESSIVE TENSE

Pomoni glagol: glagol to be u svom sadanjem obliku koji se menja po zamenicama. Kao i u svim drugim vremenima, prvi glagol koji doe iza zamenice je pomoan, pa tako lako moemo da prepoznamo sve oblike glagola to be koji se menja po zamenicama.

Glavni glagol: svaki glavni glagol koji izraava ovo vreme ima karakteristian nastavak ing. Autor nije uspeo do ovog asa da razume poreklo nastavka ing, pa za sada pretpostavlja da je taj nastavak nastao u engleskom jeziku zarad svrhe iskazivanja radnje u

sadanjem trenutku.

Radnja: Kao to mu samo ime kae, to je radnja koja traje u trenutku kada se o njoj govori (radnja je u progresu u trenucima naeg govora).

I am working now.

You are watching the television at this time.

He is sleeping at this moment.

She is riding her favourite horse.

It is breaking down.

We are cleaning the streets.

You are singing your funny tune.

They are thinking about their new agenda all the time.

Prvi glagol u ovim reenicama: am, are, is i are su oblici glagola biti u sadanjem vremenu. Iza njih dolaze glavni glagoli sa svojim karakteristinim ing. Uvek kada vidite takvu reenicu znajte da ta radnja obavezno govori o neemu to se dogaa u trenutku kada neko o tome govori.

Evo kako bi izgledao odnos u ovom vremenu u kome je glagol to be na prvom mestu kao

pomoan i nema znaenje biti, a glagol to have koji stoji iza njega je glavni glagol. Klasian primer je izraz na engleskom jeziku kada neko ima nezgodu, problem, ili ne moe da se snae sa neim. Tada se kae having trouble. Evo kako izgleda takav izraz u svim licima:

I am having trouble with my car.

You are having trouble with your car.

He/She/It is having trouble his/her/its car.

We/You/They are having trouble with our/your/their car.

Kao to vidite, glagol to have u ovom vremenu, kao i svi drugi glavni glagoli u radnji koja se sada deava, ima karakteristian nastavak ing. Stoga, nemojte da vas to zbuni i da ga pomeate sa glagolom to have koji nema znaenja i koji kao pomoan glagol dolazi do izraaja u drugim vremenima gde je na prvom mestu ispred glavnih glagola! U ovom sluaju nije re o glagolu to have kao pomonom nego o glagolu to have kao glavnom glagolu. Upitan oblik gornjih reenica bi trebalo da bude svima jasan na osnovu ve poznatog pravila da pomoni glagol prilikom postavljanja pitanja skae na prvo mesto, iza njega dolazi zamenica iza koje dolaze glavni glagol i ostatak reenice. Neretko izraavanje reenica u engleskom jeziku lii na upanje repe, ali je uteno to to na kraju repa bude iupana, ono to hoete da kaete uspete da izrazite tako da vas potpuno razumeju ljudi kojima je to maternji jezik, a vae upanje biva sve lake iz meseca u mesec da bi na kraju postalo ono to Englizi i Amerikanci nazivaju druga priroda a za ta mi obino kaemo da postane deo nas. Poto ta jasna pravila za upitan oblik sada ve sigurno znate, evo samo nekoliko kratkih primera upitnog oblika iz gornjih reenica:

Am I working now?

Are they cleaning the streets?

Are you having trouble with your car?

Is she having trouble with his car?

I u ovom vremenu su potvrdni odgovori uvek kratki i zavravaju se samo sa pomonim glagolima, mada celokupna reenica u punom smislu treba da glasi kao i u drugim vremenima gde se sve reenice skrauju:

Yes, I am (working now).

Yes, they are (cleaning the streets).

No, they are not (cleaning the streets).

Yes, I am (having trouble with my car).

PROLO TRAJNO VREME THE PAST CONTINUOUS TENSE

ILI

THE PAST PROGRESSIVE TENSE Pomoni glagol: Opet je to glagol to be, ovoga puta u svom prolom obliku koji se razlikuje u licima samo u tome da li postoji jedno ili vie lica koja obavljaju radnju ije iskazivanje taj glagol pomae. Glavni glagol: I ovi glavni glagoli imaju karakteristian nastavak ing. Ono to ih razlikuje od drugih glagola koji imaju taj nastavak je pomoni glagol to be koji stoji ispred njih u prolom vremenu! Usled injenice da je glagol to be ispred tih glagola u prolom vremenu, to sve glagole iza njega stavlja u prolo vreme! Naime, princip za ovaj i svaki pomoni glagol je isti kao i u sluaju glagola to do. Vreme u kome se taj pomoni glagol nalazi, bilo da je to sadanje ili prolo vreme, odreuje vreme same radnje. Isti je sluaj u ovom vremenu. Isto je sluaj u svakom drugom vremenu. Nema razloga da pogaamo i nagaamo ta to pie ili ta je izreeno u engleskom jeziku i da se premiljamo da li se ta radnja desila jue, ili se deava sada, ili e se desiti sutra. Sve na ta je potrebno obratiti panju je pomoni glagol! A on je lako uoljiv zato to se uvek, uvek, uvek nalazi kao prvi glagol u svakoj engleskoj reenici. im uoimo prvi glagol u reenici i vreme u kome on stoji, odmah i bez greke znamo u kom vremenu je cela reenica, to jest kada se radnja dogodila, dogaa ili e se dogoditi!

Slian princip treba da vas vodi i kod pisanih testova. Tu se obino testira poznavanje gramatike engleskog jezika. Sve to treba da uoite u zadatim reenicama su glagoli i samo glagoli. I sve ega treba da se setite je u kom vremenu se koriste koji pomoni glagoli i u kom obliku su uvek i bez izuzetka glavni glagoli koji dolaze iza njih. Na primer, ako imate zadatu

reenicu gde zamenica stoji na prvom mestu, potom praznu crtu iza koje je napisan glavni glagol sa nastavkom ed, ne treba da se dvoumite nijednog asa oko toga o kom vremenu je re. Jedino kod aorista glavni glagoli imaju nastavak ed a ispred njih uvek i bez izuzetka MORA da doe pomoni glagol have, odnosno has (ako je u pitanju tree lice). Ukoliko imate reenicu gde nema pomonog glagola na prvom mestu, a iza prazne crte stoji glagol sa nastavkom ing, opet nema nikakve sumnje! Poto je u takvim vremenima gde takvi glagoli imaju samo taj nastavak pomoni glagol glagol to be, sve to treba da pogledate je ostatak reenice, tanije koja je priloka odredba za vreme (da li je vreme sadanje ili prolo) i u skladu sa tim da stavite glagol to be u sadanjem ili prolom vremenu ispred glavnog glagola. Nikada, podvlaim, pomoni glagoli to be i to do ne mogu da idu ispred glavnih glagola koji imaju nastavak ed, niti pomoni glagol to have moe da ide ispred glavnih glagola koji imaju nastavak ing ili glagola u infinitivu (glagola koji su u svom izvornom

obliku i nemaju nikakav nastavak u sadanjem vremenu). To je nemogue, to je urezano u kamen, to je nepromenjivo u engleskom jeziku! I zato, umesto biflanja na pamet tabela i

tablica, uvek imajte na umu ova krajnje jednostavna pravila koja su takva kakva su i od kojih

nema odstupanja i nema anse da ikad pogreite! Neki korumpirani i neasni pojedinci mogu da vas ubeuju da ne znate dovoljno engleski jezik i da vam na usmenom daju slabiju ocenu da biste kod njih uzimali privatne asove, ali na pismenom testu nema anse da sprovedu takvu nepravdu! Na vama je da li ete logino da razmiljate i sa ovim osnovnim znanjem pravila u engleskoj gramatici dokaete makar sebi da znate vie i bolje (poto su neki roditelji skloniji da uopte ne veruju svojoj deci i onome to deca znaju da se deava, ve veruju i uzdaju se u kvaziautoritet nekih neasnih pojedinaca koji taj autoritet nekanjeno zloupotrebljavaju zato to ne postoji volja, mehanizam i pravna zatita od takvih zloupotreba). Duboko sam uveren da i najslabiji aci iz engleskog jezika,

samo ako hoe, mogu uz pomo ovih osnovnih i nepromenjivih pravila da naue neto i da poprave slabe ocene. Vratimo se sada na prolo trajno vreme.

Radnja: Radnja koja se izraava u ovom vremenu je ona koja je nesmetano tekla u prolosti pre nego to ju je neka druga radnja prekinula. U svim sluajevima dolazi prvo glagol to be na prvo mesto, iza njega glavni glagol sa ing koji izraava ta se deavalo, a potom sledi opis radnje koja je prekinula tu radnju koja je tekla. Svaka druga radnja koja se umeala u tok prve radnje (ili prvih radnji ukoliko ih je bilo vie) uvek se izraava u prolom vremenu. Evo nekoliko primera u kojima vidimo prvu radnju koja je tekla dok je druga radnja u reenici nije zaustavila:

I was watching the movie (prva radnja) when the phone rang (druga radnja).

You were sitting on the sofa (prva radnja) when the dog came along (druga radnja).

He was polishing his shoes and she was feeding the cat when the earthquake struck.

It was sleeping under the bed when it heard some noise.

We were eating our dinner as we heard that something was going on outside. (U ovom

sluaju obratite panju da je glagol heard u prolom vremenu i to je ta druga radnja koja je prekinula prvu.)

You were dozing off by the time the show came to its end.

They were sleeping peacefully before the visitor came to see them.

Upitni oblik je isti kao i kod svih ostalih vremena. Pomoni glagol skae na poetak reenice, a sve ostalo iza njega ide onako kako stoji u potvrdnom obliku.

Kao i u prethodnom vremenu, evo da i ovde pokaem te sluajeve gde je jedan glagol od crne trojke pomoan (onaj prvi), a drugi iza njega glavni:

I was (pomoan) having (glavni) trouble with my car when my neighbour appeared.

You were having a headache on the plane when the stuardess came to see what was going on.

He was having trouble with his children before he decided to take action.

They were having terrible weather just as the rain began to fall.

Primeri kada je glagol biti u sadanjem ili prolom vremenu glavni glagol:

I am 13 years old.

I was 15 years old three years ago.

You are snob.

You were so smart yesterday.

He is stupid.

He was handsome 10 years ago.

She is great.

In the past she was very childish.

It is funny.

We are so slick.

We were stupid when we did that. (U ovom sluaju nema pomonih glagola, oba glagola su glavna to se vidi iz radnji koje su njima izraene. Kada bi glagol to be ovde bio pomoan, iza njega bi, po pravilu, morao da doe neki drugi glagol. Iza njega nema drugog glagola!).

You are so mean.

You were very clever.

They are as funny as they can be. (Ni ovde iza glagola to be ne stoji nijedan drugi glagol,

pa je odmah jasno da je re o glavnom glagolu to be koji ovde znai biti). They were extremely stupid.

Kao to vidite, u svim ovim reenicama glagol to be stoji sam u prolom i u sadanjem vremenu. Kada god ga vidite samog u reenici ili nekom delu podue reenice i kada god odmah iza njega NE STOJI nijedan drugi glagol, tu nema nikakve sumnje glagol to be je tada glavni glagol i znai biti. Isto nepromenjivo pravilo vai za svaki pomoni glagol. Kada god pomoni glagol stoji sam u kratkoj reenici, ili je sam u duim reenicama i odmah iza njega ne postoji nijedan drugi glagol, onda je re o glavnim glagolima. U svim drugim sluajevima gde odmah iza tih glagola slede neki drugi glagoli, re je iskljuivo o pomonim glagolima koji tada ne znae biti, initi, imati nego pomau glagolu iza sebe da iskae radnju.

SADANJE SVRENO VREME (AORIST) PRESENT PERFECT TENSE

Pomoni glagol: glagol to have u sadanjem vremenu. On se jedino u treem licu javlja kao has da bi se razlikovao od ostalih lica u kojima se javlja kao have.

Glavni glagoli: u ovom vremenu glavni glagoli imaju nastavak za prolo vreme ed ukoliko su pravilni. Ukoliko je re o nepravilnim glagolima koji nemaju nastavak ed, onda je re o takozvanom past participle obliku tih glagola. To je ona takozvana trea kolona nepravilnih glagola. Kod tih glagola nema pravila kako e se zavravati u prostom prolom vremenu i aoristu! To je jedna od retkih stvari u engleskom jeziku koju morate da nauite napamet poto nema drugog naina da to savladate.

Neki nepravnilni glagoli su isti u sve tri kolone, to jest u sadanjem, prostom prolom vremenu i aoristu, kao na primer glagoli to put i to cut. To da li oni iskazuju radnju

stavljanja i seenja u sadanjosti, prolosti ili aoristu vidi se na osnovu pomonih glagola koji stoje ispred njih! Neki oblici nepravilnih glagola se razlikuju u sva tri vremena, kao na primer

glagoli to begin i to ring. Neki su u prolom prostom vremenu i aoristu isti, kao na primer glagoli to find, to bring i to sleep. Koju radnju izraavanju i u kom vremenu moi ete da odredite prema tome koji pomoni glagol stoji ispred njih! Praktino gledano to e rei: ukoliko je ispred njih glagol to be u sadanjem ili prolom vremenu, onda e ti glavni glagoli uvek imati nastavak ing i izraavae radnju koja se dogaa u trenutku kada o njoj govorimo, ili radnju koja je tekla u prolosti pre nego to ju je prekinula neka druga radnja; ukoliko ispred tih glagola stoji pomoni glagol to have, ovi glavni glagoli e imati nastavak ed, ili, ako su nepravilni, imae svoj oblik iz tree kolone i uvek e govoriti o radnji koja se upravo sada zavrila nakon to je tekla neko vreme u prolosti; ukoliko ovi glagoli stoje iza nevidljivog pomonog glagola to do u sadanjem prostom vremenu, pri emu se u reenicama pojavljuju kao da su samostojni i kao da ispred njih nema glagola to do, jasno je da uvek govore o radnji koja je uobiajena ili je redovni dogaaj! Iako sve ovo deluje samo naizgled zastraujue, vremenom, kada se ovi principi ustale u vaoj svesti, neete vie nikada imati problem sa osnovnim engleskim vremenima i biete u stanju da ih lako prepoznajete, a upravo je to bio cilj autora prilikom izrade ovog prirunika.

Radnja: Radnja koja se iskazuje ovim vremenom je neka radnja koja je poela u prolosti i sada se zavrila. Da li je radnja poela u dalekoj ili bliskoj prolosti, to nije kljuno bitno. Neke stvari uradimo za tili as, neke su vuku godinama. Dakle, ono to je kljuno za tu radnju to je da se zavrila u asu kada o tome govorimo, ili u danu u koji je spominjemo.

Evo nekih primera gde se glagol to have navodno pojavljuje dva puta u istoj reenici. Ne zaboravite da je to varka. Nije re o istom glagolu! Poto je prvi glagol u reenici obavezno pomoni glagol, to prvi glagol to have je u stvari pomoni glagol koji nema nikakvo znaenje, a drugi glagol je glavni glagol koji znai onako kako ga prevodimo u naem jeziku. U naem jeziku se glagol imati retko upotrebljava u svim izrazima koje susreemo u engleskom jeziku. Takoe obratite panju na to da je glavni glagol to have u ovim reenicama u svom prolom obliku - had. U tom obliku se javlja u jo jednom vremenu koje je sve manje u upotrebi, ali u tom vremenu igra ulogu pomonog glagola to have u prolom obliku i nalazi se na prvom mestu u reenici. U sluajevima aorista je uvek na drugom mestu zato to nije pomoni ve glavni glagol: I have (pomoni) had (glavni) a real hard time.

You have had a cat for 5 years. He has had headache for three hours.

She has had an operation on the heart.

It has had to move back.

We have had much troubles with our neighbours.

You have had a bad luck with your car.

They have had many great dreams about their country.

Evo i primera reenica gde su glavni glagoli sa nastavkom ed ako su pravilni ili su iza pomonog glagola u obliku iz tzv. tree kolone ukoliko su nepravilni: I have slept (glavni glagol sleep iz tzv. tree kolone) for hours. You have helped your neighbour paint the house. He has done his homework well. She has seen the President. It has brought some income. We have managed to sell the house. You have phoned your company. They have got to the point of despair. Evo i primera gde je glagol to have pomoni a glagol to be glavni. Kao i uvek, pomoni glagol e se pojaviti na prvom mestu odmah ispred glavnog: I have been to Belgrade. You have been naughty. He has been too good to be true. She has been overly anxious. It has been bad. We have been stubborn.

You have been stupid.

They have been sad for days.

PROLO SVRENO VREME THE PAST PERFECT TENSE

Iako je ovo vreme sve manje u aktivnoj upotrebi u engleskom jeziku, na smaraki obrazovni program i neki profesori insistiraju na njemu kao da je od presudnog znaaja. Ovo vreme se koristi da opie neku radnju koja se deavala u kombinaciji sa nekom drugom radnjom, bilo da je prekinula tu radnju, ili joj je neposredno prethodila, ili se odigrala neposredno nakon te

radnje.

Najprostije objanjenje za ovo vreme glasi da je to neka radnja koja je u prolosti u stvari bila present perfect tense, to jest aorist, ali poto se sada o toj radnji govori u prolosti ona vie ne moe da bude izraena kao da se sada zavrila nego kao neto to se tada zavrilo. Iako su ovakve situacije retke i iako se ovo vreme izbegava u aktivnoj upotrebi, zarad nekih

zastarelih normi naeg programa pogledaemo i neke primere za to vreme. itaocu preputam da sam shvati kako funkcionie to vreme poto je do sada teoretski izneto sve to se moe rei o gramatici i dinamici osnovnih engleskih vremena i njihovih pomonih glagola. Svi koji donekle ili dobro znaju engleski jezik vie ne bi trebalo da imaju problem sa razumevanjem tih osnovnih funkcija.

Ukoliko se do sada niste snali, verovatno ete imati veoma male anse da se ikada snaete u ovom jeziku i jedino to ete postii bie da nauite neke osnovne rei i izraze koje ete teko moi da uklopite u smislene i ispravne reenice u engleskom jeziku. Poto ja od ovog programa ne znam bolji i laki koji bi mogao da vam priblii naizgled kompleksnu materiju engleske gramatike, sumnjam da ete na nekom drugom mestu nai adekvatniju pomo od ovde predstavljene (namerno izbegavam re prezentovane zato to smatram da je na jezik dovoljno bogat i lep i da je sasvim bespotrebno kvariti ga tuicama koje se tako pomodarski unose u njega)! Stoga vam je moj iskren i dobronameran savet da batalite ovaj jezik i da se

posvetite nekom drugom jeziku ukoliko za to imate talenta. Imajte meutim u vidu injenicu da, koliko je meni poznato, veina svetskih jezika ima gramatiku poput ove engleske. tavie, iz mog linog iskustva mogu da kaem da svi koji savladaju englesku gramatiku ne bi trebalo da imaju problema da savladaju osnove panske gramatike, o emu e eventualno biti rei u moda nekom buduem priruniku ovog autora za taj jezik. Dakle, ako do sada niste uspeli da se snaete razlog za to moda lei u pogrenom izboru jezika, mada ostavljam mogunost da ja nemam pojma u objanjavaju gramatike ovog jezika. Ako nita drugo, teim se time to iza mene stoje desetine uspenih studenata kojima je ovaj moj program sada pretoen u prirunik umnogome olakao ivot i uenje ovog jezika. Naalost moj praktian rad sa ljudima raznih govornih podruja je pokazalo da je uzrok svih problema sa kojima se susreu ljudi u engleskom jeziku uvek isti: nije problem u jeziku i njegovoj gramatici, ma koliko ona delovala nerazumljivo i teko, problem je to nema ko da sve to jednostavno i jasno objasni ljudima eljnim da saznaju! Sada vie ne postoji ta prepreka za razumevanje osnovne gramatike engleskog jezika. U ovom priruniku sam vam izneo tajnu mog profesorskog uspeha sa ljudima raznih govornih podruja. Tajna je sada otkrivena i sve to je neophodno za uenje engleske gramatike je saeto u ovom priruniku. Od sada ovaj klju za razumevanje engleske gramatike imate uvek u rukama.

Vratimo se na vreme koje je nadahnulo prethodno objanjenje. Evo kako se ono gradi:

Pomoni glagol: to have u svom prolom obliku had koji je isti u svim licima. Primetili smo ve da je taj glagol nepravilan, a to znai da u prolom vremenu nema nastavak ed to je i logino! Zamislite na ta bi liio i kako bi se izgovarao glagol haved kada bi postojao, ili beed kada bi postojao, ili doed kada bi postojao. Zbog te nakaradnosti koje su mogli

imati da postoje u takvim oblicima, svi pomoni glagoli su nepravilni i u sluajevima kada igraju ulogu pomonih glagola i u sluajevima kada igraju ulogu glavnih glagola!

Glavni glagol: kao i u aoristu u sadanjosti, svi glavni glagoli posle pomonog imaju nastavak ed ukoliko su pravilni, odnosno imaju oblik iz tree kolone ukoliko su nepravilni.

Radnja: Opisuje neku radnju koja se deavala u kombinaciji sa nekom drugom radnjom, bilo da je prekinula tu radnju ili prethodila toj radnji.

The situation was horrible when I had phoned the police.

Remember, it was snowing heavily when before you had slipped over the ice.

He had rung the neighbour because the dogs were fighting and biting each other.

She was runing very fast, so at one point she had lost her breath.

We thought the party was silly before we had decided to leave.

You were trying to catch the bus, so you had run very fast.

He said so much non-sense before they had stopped it.

SADANJI TRAJNI PERFEKT THE PRESENT PERFECT CONTINUOUS TENSE

ILI

THE PRESENT PERFECT PROGRESSIVE TENSE Na prvi pogled ovo je vreme zastraujueg imena. Ali, kao i kod svih engleskih vremena uvek obratite panju na njihove nazive. U samom nazivu se kriju radnje i vreme odigravanja radnji koje to vreme izraava, to jest sam naziv za vreme otkriva bez greke KADA su se odigrale ili se odigravaju ili e se odigrati sve radnje koje se iskazuju u tom vremenu. Kada shvatite ta se krije u imenima vremena, pa jo kada ih poveete sa pomonim glagolima koji su karakteristini za svako od tih vremena, pa na to poveete i pravilo u kom obliku su svi glavni glagoli iza pomonog glagola u datom vremenu, vie nema nikave prepreke da rasturite jezik i postignete svoj maksimum.

Naziv ovog vremena krije tri kljune rei: present (sadanjost), perfect (to znai da se nesto usavrilo (perfekcionalizovalo), odnosno zavrilo) i progressive (to znai da radnja jo traje). Iz toga je jasno da je re o radnjama koje su se zavrile a traju i to oito u sadanjosti - zbog rei present. Takoe obratite panju na prvi deo imena tog vremena present perfect. Ve smo videli da u tom vremenu sa takvim nazivom (aorist) postoji pomoni glagol to have iza koga slede glagoli sa ed ako su pravilni ili su iz tree kolone ako su nepravilni. Isto je sluaj i u ovom vremenu. To znai da svaka reenica u ovom vremenu obavezno kao prvi glagol u reenici iza zamenice sadri to have (odnosno has u treem licu) iza koga e doi glavni glagol. U ovom vremenu stvar je slina, jedino to ovde imamo takorei dva glavna glagola od kojih je jedan uvek, verovali ili ne, glagol to be.

Poto iz primera u aoristu znamo da posle pomonog glagola to have dolazi past participle glagola to be koji glasi been, ostaje da razreimo misteriju progressive. Videli smo da kada god je re o progresivnim radnjama, radnjama o kojima govorimo sada ili one koje su tekle progresivno u prolosti pre nego to ih je prekinula neka druga radnja, svi glagoli koji izraavaju takvu radnju sadre karakteristian nastavak ing. I tako, kada spojite sve ono to ste do sada shvatili i nauili, dobijate sledeu jednainu za iskazivanje radnji u ovom vremenu: Pomoni glagol: to have (u sadanjem obliku) Glavni glagol: to be u past participu (been) koji ide ispred glavnog glagola koji ima

nastavak ing. Drugim reima, glavni glagol u takvim reenicama je trei po redu i ima nastavak ing. Prvi u nizu je glagol to have u tom obliku, drugi je been (past participle

glagola to be) i trei je bilo koji glavni glagol sa nastavkom ing.

Uzgredno, i glagoli sa nastavkom ing imaju svoje strune nazive u tom obliku, ali namerno izbegavam sve te strune izraze koji samo slue da ih izverglaju profesori i nastavnici, dok studenti i aci ostaju zbunjeni terminima koji u sutini nita ne znae. Neretko mi pada na

pamet moto Ive Andria: jednostavnost u stvaranju. Uenje jezika u mnogo emu podrazumeva kreativno stvaranje, neto to je bila nepoznanica u kolskom sistemu koji sam ja doslovno preiveo. Ova nekreativnost i sterilnost suvoparnih programa za uenje stranih jezika, dodatno zakukuljena strunim gramatikim izrazima, moe da poslui jedino sujeti onih koji misle da su tim programima neto postigli. A nisu postigli stvaran uspeh koji bi trebalo da se ogleda u znanju i uspenosti buduih generacija kojima treba da predaju to znanje, ve su postigli samo toliko da mnogi zamrze njihove predmete, dok drugi ue napamet tabele i tablice koje e im donekle biti korisne u daljem ivotu. Ovaj jezik, koji je tako jednostavan, ne bi trebalo da predstavlja veliku smetnju i problem za mnoge nae pametne ljude koji su ostali ubijeni u pojam zaglupljujuim i dosadnim obrazovnim programima.

Posle ovog prirunika nikada vie osnovna engleska gramatika nee biti nepoznanica jer za to, barem kada smo mi u pitanju, nema razloga. Nismo mi nita gluplji od ljudi kojima je ovo maternji jezik, niti je njihov jezik toliko teak da ne moemo barem u osnovnim crtama da ga savladamo. Stoga ja elim da ovim prirunikom na ovako jednostavan nain i bez strune terminologije konano razotkrijem sve te navodno teke stvari u engleskoj gramatici i omoguim svima vama koji ete ovo itati da se ohrabrite i steknete samopouzdanje kada je u pitanju engleski jezik. Klju svakog uspeha krije se u tome da dosledno sledite pravila kako bi dobar rezultat uvek bio isti. Engleska gramatika se nimalo ne razlikuje od bilo ega drugog. Nauite ova osnovna pravila i sledite ih dosledno. Ako to uinite, ne vidim kako bar neki uspeh sa ovim jezikom moe da izostane.

Radnja: Re je o radnji koja je zapoela nekada u prolosti, koja traje u sadanjosti i koja e se nastaviti u budunosti (pri emu je nebitno koliko e trajati u budunosti). Ako je mogue uprostiti objanjenje o ovom vremenu, re je o neemu to radite ve neko vreme i to ete nastaviti da radite jo neko vreme.

Priznajem da mi je ovo oduvek bilo omiljeno vreme pre svega zbog konstrukcije glagola u

njemu i neobinosti koja se ne moe nai u naem maternjem jeziku. Osim toga i meni je engleski nekada bio muna i nedokuiva misterija koja me je dovela do takve frustracije da sam batalio svako ozbiljno bavljenje tim jezikom. Tek kada sam morao da ga nauim kao valja, shvatio sam prvo kako da se sa njim izborim, a kasnije sam iznaao nain da ga objasnim ispravno i jasno drugima. Verujte na re, nije nemogue savladati englesku gramatiku. Potreban je samo ovaj poetni korak.

Evo nekih lepih primera za ovo vreme:

I have been reading this book for 4 days now.

You have been waiting here for hours.

He has been trying to understand English grammar for many years now.

She has been having nightmares for decades.

It has been playing with the ball.

We have been studying English grammar.

You have been acting stupidly for months.

They have been singing for five minutes.

Ukoliko ovakve iste radnje koje su se desile u prolosti elite da iskaete u prolom vremenu, sve to treba da uinite, poput primera u drugim vremenima, jeste da pomoni glagol to have stavite u prolo vreme had i sve ove reenice automatski postaju prolost! Kao to sam rekao, engleski moe da bude igra, to kau Amerikanci pare torte (peace of cake, da ne kaem laganica) onog asa kada shvatite koliko je re o jednom prilino jednostavnom jeziku.

Igranje sa vremenima postiete tako to samo menjate vremena u kojima stoje pomoni glagoli stavljajui ih u sadanje, prolo ili budue vreme. Time moete do beskonanosti da vebate smiljajui razne radnje koje ete stavljati u razliita vremena. Tako sam nekada i ja zabavljao moje studente u San Salvadoru. Postoje beskrajne mogunosti da se podseate ovih vremena na taj nain. Odabarite neki glavni glagol kojim elite da iskaete neku radnju. Potom kombinujte glavni glagol sa svim pomonim glagolima u raznim vremenima, pomone glagole menjajte po licima ako se razlikuju u treem licu ili u mnoini i imaete beskonaan izvor zabave. Cele prie moete da ispriate takvim igrarijama. Jednom prilikom smo moji studenti i ja pretresli celokupnu politiku situaciju u njihovoj zemlji uz pomo jednog vremena. Takve lekcije ostaju trajne u svesti svih nas i teko da emo ih ikada vie zaboraviti! A onda kada su osnovna engleska vremena zabava i pare torte, savladali ste najveu prepreku u razumevanju ovog jezika. Sve to vam tada preostaje je da obogaujete svoj fond rei za ta je potrebno lino zalaganje i interes. U uenju novih rei ne moe vam pomoi nijedan prirunik, osim da moda objasni poneto o izgovoru rei. No koliko god novih glagola i rei budete nauili, lako ete moi da ih uklopite u ova osnovna vremena ukoliko se uvek setite kljunih i lakih pravila koja vam ovde stoje na raspolaganju. Oblike budueg vremena namerno ne elim da spominjem u ovom priruniku. Ono glavno i osnovno budue vreme je ve pomenuto, a ostale oblike sada i sami moete da shvatite na osnovu svih objanjenja u ovom priruniku. Osim toga, moda neto treba da ostane i za neki budui prirunik. Jedna stvar koju samo elim da napomenem kod budueg vremena, a koja tako precizno oslikava nepopustljivost i beskrajnost nekih naih domaih gluposti i sujeta i to kako mi sami sebi umemo da zakomplikujemo ivot i kada nas niko na to ne prisiljava, to je primer pomonog glagola to be u buduem vremenu. U svim licima taj pomoni glagol za budue vreme glasi will. Meutim postoje naalost zatucanici koji e vas moda naterivati da se drite staromodnog pravila da je oblik tog glagola shall u prvom licu jednine i mnoine. Pri tome ne znam da li su ti ljudi svesni da se prave vei Englezi od Engleza?! Ve je ustaljeno optepriznato pravilo u zemljama engleskog govornog podruja da se za budue vreme upotrebljava pomoni glagol will u svim licima. Ukoliko imate sluaj da vas neko prisiljava da upotrebljavate shall, uinite to da ne biste nezaslueno imali slabiju ocenu, mada sam svestan da su mnogi od vas bili ili bie rtve nekih krajnje zanimljivih linih kriterijuma predavaa koji nemaju veze sa vaim stvarnim znanjem. Ukoliko morate da zadovoljite neiju neobavetenost upotrebom oblika shall za budue vreme, uinite to zarad sebe, ali zarad sebe i svog linog obrazovanja zadrite u svesti saznanje da je svet engleskog govornog podruja prevaziao shall i zadovoljio se da u svim licima upotrebljava will. Svi elementarni poznavaoci engleskog jezika, a upravo je za njih napisan

ovaj prirunik, nemaju problema sa osnovnim buduim vremenom, pa ga u ovom pionirskom poduhvatu neemo obraivati. O nekim finesama tog vremena i drugim aspektima engleskog jezika moda e doi vreme da se progovori obinim sprskim jezikom. Ovaj materijal je

sasvim dovoljan za potrebe elementarnog razumevanja osnovne engleske gramatike koja ini sam kostur engleskog jezika.

Zakljuak Iako bi se jo mnogo tota moglo napisati o engleskoj gramatici, ovaj prirunik nije osmiljen da bude glomazno tivo, ve kratka referenca koja vam se uvek moe nai pri ruci kada zatreba da se podsetite ili razumete osnovna engleska vremena i zato se grade tako kako se grade. Prevashodni cilj ovog prirunika je da demaskira pomoni glagol to do i razjasni upotrebu osnovnih pomonih glagola i znaenje osnovnih vremena. Bez razumevanja ovih vremena i osnovnih funkcija glagola u vremenima upamtite - nemogue je nauiti engleski jezik!

Neka vas ne prevare oni koji bi vam rekli da je lake i bolje prvo nauiti rei a zatim gramatiku. Kakvog smisla ima uenje gomile rei ako ne znate da ih ispravno poreate, formuliete i objasnite nekome iji je to jezik ta ste hteli da kaete i ta se i kada dogodilo?! Prema tome, ovaj prirunik je od neprocenjive vrednosti upravo u tom smislu to vam otvara vrata za ispravno razumevanje i upotrebu osnovnih engleskih vremena. Ako na osnovu ovde

iznesenog budete u stanju da shvatite te osnovne funkcije engleskih vremena, sve drugo to ini englesku gramatiku bie mnogo lake za razumevanje i savladavanje. Svestan sam da je za potpuno ovladavanje ovim jezikom potrebna aktivna upotreba i

susretanje sa njim. U tome ne mogu mnogo da pomognem, ali sam vam ovim prirunikom omoguio da nainite prvi korak da engleski jezik postane neto to je sastavni deo vae opte kulture. Nije potrebno da budete doktor nauka, ili ne znam koliko naitana osoba da ovo shvatite. Toliki nai ljudi, a i ja meu njima, nauili su strane jezike boravei meu narodima kojima su ti jezici maternji. Sve to treba da uinite je da sledite ova osnovna pravila, da se setite kako da prepoznate kada su glagoli to be, to do i to have pomoni a kada nisu, da se setite da u sluaju da su pomoni oni uvek dolaze na prvo mesto i da pratite ostatak reenice i glavni glagol ili glavne glagole u njoj. Vremenom, kada nauite da sledite ta osnovna pravila, razumevanje engleskog i njegova primena postae mnogo laki, u nekim sluajevima i prava igra. Ve sada uviam da e se verovatno javiti potreba da piem svojim prostim i lepim maternjim jezikom jo poneki prirunik u kome u objasniti neke druge aspekte engleske gramatike. U ovom trenutku je bitno da svi koji su ekali na ovaj prirunik budu u stanju da se sada snau u lavirintu engleskih glagola i radnji i da uspeno savladaju taj prvi korak. Duboko sam uveren da vam niko nikada nije omoguio taj prvi korak zato to nije bilo nikoga da objasni ove jednostavne stvari i razotkrije tajnu engleskog jezika. Zato je

napisan ovaj prirunik i zbog toga je on po svojoj vrednosti istorijski poduhvat i podvig u smislu da je neko konano uspeo da prostim srpskim jezikom objasni osnovna engleska vremena koja ine temelj engleskog jezika, kulture i knjievnosti. Zato: happy learning and see you soon!

14