CILJEVI SNIMANJA FILMOVA

Najveća početnička pogreška kod snimanja filmova su prevelike aspiracije. Nedajte se uvući u taj problem. Prvi korak je da se zapitate zbog čega želite snimiti film:

- da se zabavite preko vikenda?- da se izrazite umjetnički kao nezavisan filmski stvaratelj?- da se bavite filmom profesionalno?- zbog slave i bogatstva?- da bi promijenili svijet porukama vaših filmova?

Plan za uspjeh nezavisnog filmaša

Korak 1 je snimiti što više kratkih filmova dok učite o filmovima, čitate knjige, komunicirate s drugim filmašima i sve drugo da bi što bolje naučili i pronašli najbolje suradnike.

KRATKA FILMSKA ŠKOLA – savjeti kako snimiti film

Filmovi trebaju biti relativno kratki (do 10-ak minuta) da bi ih mogli snimiti u dan, dva ili za vikend uz pomoć prijatelja. Snimanje fimova zahtijeva različite vještine i zbog toga trebate i talentirane suradnike s kojima ćete podijeliti svoje filmske snove.

Korak 2 je da snimate što bolje kratke filmove sve dok ne napravite jedan tako dobar da ga možete poslati na neki filmski festival.

Tako ćete privući pozornost na sebe, steći nove suradnike i steći osjećaj što je prihvatljivo za gledatelje.

Korak 3 je razvijati što bolje ideje i priče sve dok vam ne padne na pamet “velika ideja”. To treba biti priča koja se može snimiti skromnijim sredstvima, a istovremeno može biti i scenarij za cjelovečernji film. Snimit ćete kratku verziju filma, poslati je na festivale i vidjeti ima li zainteresiranih za financiranje dugometražne verzije.

Korak 4 je snimiti cjelovečernji film, pokazati ga na festivalima, prodati ga i uživati u uspjehu.

Istovremeno treba početi razmišljati o sljedećem projektu. Sada će za vas već znati, producenti će htjeti razgovarati o novoj ideji i financiranju novoga filma.

KAKO DOĆI DO IDEJE

Ideje su svuda oko nas. Filmski stvaratelj može sam razvijati ideju premda je lakše uz talentirane prijatelje. Većinu TV programa rade ekipe pisaca, a ideje se konačno definiraju suradnjom pisca, redatelja i producenta.

Uzmite olovku i papir. Evo nekoliko načina za pronalaženje ideja:- Pišite dnevnik – mnogi pisci zapisuju svoje misli i ideje. Vremenom

ćete imati bogatu riznicu ideja kojima se uvijek možete vratiti- Vježbajte – možda niste vježbali kako razviti ideju godinama. Što

više to radite sve će vam više ideja padati na pamet.

- Zapišite prvo što vam padne na pamet – učinite to odmah i pišite barem pet minuta. Puno ljudi odustane ili niti ne počne pisati.

- Dnevne novine – U svakim dnevnim novinama ima barem pet dobrih ideja.

- Čitajte osmrtnice – novine povremeno objavljuju osmrtnice o ljudima koji nisu bili slavni, ali su vodili začuđujući i zanimljiv život.

- Čitajte stripove – uvijek ima zanimljivih stripova koji mogu upaliti iskicu nove ideje u vašoj glavi

- Slušajte svoju obitelj – sve stare obiteljske priče mogu se izroditi u zgodnu obiteljsku komediju

- Slušajte svoje prijatelje – problemi jednog čovjeka i način na koji su riješeni mogu ljudima biti zanimljivi

- Prošetajte – možete putem vidjeti štogod smiješno ili ironično. Samo izlaženje iz kuće može vam otvoriti oči za nove ideje.

- Otuširajte se – opuštanje pod tušem može biti sjajan način za pristup svojoj podsvijesti.

- Isključite unutrašnju kritiku – cilj vam je doći do što više ideja i one neće sve biti dobre, ali počnete li ih razvrstavati kao dobre i loše to će vas zakočiti u smišljanju novih ideja.

- Pronađite vrijeme i mjesto – odredite li vrijeme i mjesto za pisanje vaša podsvijest će kreativno proraditi. Imate moć kontrolitati dio svoga vremena. Iskopčajte telefon, ustanite se ranije, ostanite kasnije. Svojim bližnjma objasnite da trebate malo vremena za sebe. Prestanite raditi nešto što zaista nije potrebno.

- Ugasite televizor – ne trebate vidjeti baš sve na TV-u. Mnogima je od prekomjernog konzumiranja zabavnih programa bio ispran mozak. Vi želite biti stvarateljem zabave.

- Zapisujte riječi – bilo koju riječ. I sljedeću koja vam padne na pamet zapišite. Nastavite tako neko vrijeme, a onda stanite i pogledajte uzorak i teme.

- Čitajte klasike – “Projekt Gutenberg” ima 17.000 naslova za koje nema autorskih prava. Ne pada li vam na pamet ništa novoga kopirajte staru ideju. To se radi cijelo vrijeme.

- Gledajte stare filmove – nećete moći dobiti dozvolu da opet u cijelosti snimite stari film, ali ideje nisu zaštićene autorskim pravima. U svoj film možete uklopiti dijelove radnji, vrste likova i mnoge druge stvari iz drugih filmova. Učinite to, ali na originalan način.

- Napišite deset najvažnijih stvari u vašem životu – što vas je promijenilo? Što vas je učinilo ovakvom osobom kakvi jeste? Izaberite najzanimljiviju stvar.

- Sjetite se koga ste povrijedili – možda ste to učinili namjerno ili slučajno. Stavite se na njihovo mjesto. Što biste učinili?

- Mislite na nekoga koga mrzite – to trebaju biti najpodlija ljudska bića s kojima ste se sukobili. Izmislite priču kako su postali takvi.

- Napišite što znate – vaš svijet vam se možda čini dosadnim, ali drugima je možda vrlo neobičan. Posebno ako možete opisati upečatljive likove i situacije.

AUTORSKA PRAVAJedan od najuobičajenijih načina da se filmski početnik uvali u nevolje je korištenje slike i zvuka na koje postoje autorska prava.

Glazba u filmu čini se da je najveći problem za filmaše.Okruženi smo glazbom, skidamo ju s interneta, sviramo na računalima. Zavolimo pjesme i početnici filmaši često stvaraju priče povezane sa svojom omiljenim pjesmama. Mislite da će izvođači time biti polaskani ili da čak neće ni saznati o tome?Nažalost, dozvole za korištenje glazbe u filmovima unosan su posao. Glazbenici za korištenje svoje glazbe u filmovima žele dobro profitirati. Čak i nepoznatije stare uspješnice mogu stajati 10-ak tisuća dolara, a sadašnje uspješnice suvremenih glazbenika počinju s cijenema od 50-ak tisuća dolara na više. Čekate li s ugovorom kada je film već gotov cijena će biti još veća. Trebate li za svoj film baš određenu glazbu pregovarajte na vrijeme i pokušajte u to uvjeriti i svoga producenta.Kada snimate film provjerite da se u pozadini ne čuje glazba, neka radio ili TV postaja jer to može biti vrlo skupo. Uvijek možete

pronaći glazbenike ili kompozitore u usponu koji će vam napraviti originalnu glazbu po povoljnijim uvjetima.

Ljudi koji se pojavljuju u vašem filmu i prepoznatljivi su trebaju imati ugovor. Snimate li npr. neki park i u njemu su ljudi koji se možda jedva prepoznaju potpišite s njima ugovor jer vas u protivnom, kada se film počne prikazivati, može prilično koštati. Kadrove u kojima je gomila ljudi u pozadini ili nemojte snimati ili snimite tako da je pozadina sasvim neoštra.

Telefonski brojevi mogu također biti problem. Ako se u vašem filmu spominje neki telefonski broj i ispadne da je to stvarno nečiji broj može isto koštati gomilu novca. Stoga budite pažljivi i izaberite broj kakav nikako ne može postojati.

Prepoznatljivi proizvodi ili mjesta u obliku loga neke firme ili proizvoda mogu biti predmetom tužbe smatraju li vlasnici da su prikazani u lošem svijetlu. Stoga budite oprezni i dogovorite sve unaprijed.

JEDNOMINUTNI FILMOVI

Jednominutni film? Na prvi pogled vrlo začuđujuća kategorija.Mnogi ljudi su iznenađeni tim vremenskim ograničenjem.

Ideju je pokrenuo Švedski filmski institut i svjetska filmska i videoorganizacija UNICA, a malo modificiranu verziju prikazivanja primijenio je Hrvatski festival jednominutnih filmova i stvorio istinski svjetski filmski festival.- prvi filmovi braće Lumiere bili su, zbog dužine filma u kaseti, neka vrsta standardnih jednominutnih filmova. Sekvence klasičnih filmova bile su zapravo vrlo kratke, zaokružene i u stvari “film od minute ili tu negdje”. Tako je, s povijesne točke gledišta, jedna minuta bila standardna filmska dužina.

- na glavnim svjetskim festivalima animiranih filmova posebno se nagrađuju filmovi koji nisu duži od minute

- ovo vremensko ograničenje je manje iznenađujuće kada se sjetimo reklama i novca koji se potroši da bi bile kratke i vizualno atraktivne

Ograničeni dužinom, jednominutni filmovi su vrlo izazovan i zahtjevan oblik, izvrsna obrazovna ideja (sekunda je prekratka, a sat predugačak). Oni potiču filmskog stvaratelja na samodisciplinu, inventivnost i lukavost na svim razinama filmskog stvarateljstva (režija, pisanje scenarija, montaža, snimanje, gluma, glazba i zvuk).

ZAŠTO NIJEMI? ZAŠTO JEDNOMINUTNI?

Film je vizualna metoda pričanja priče i zasniva se na slici da bi publici rekli što se događa i zadržali njihovu pozornost.Poznati filmski stvaratelji snimaju filmove koji drže pozornost očiju gledatelja. Važno je da nadobudni filmaši nauče proces vizualnog pričanja priče u ranoj fazi svoje filmske karijere. Da bi zadržali pozonost publike, radnja filma treba se kretati prema naprijed. Mnogi filmovi propuštaju iskoristiti svoj potencijal jer su predugački i publika gubi interes. Zapamtite, oko prima informaciju vrlo brzo! Naučiti biti učinkovit, komunicirajući informacijama, jedan je od najvažnijih koraka na putu postajanja dobrim filmašem.

SAVJETI ZA SNIMANJE JEDNOMINUTNOG FILMA

Možete snimiti bilo koju vrstu jednominutnih filmova (akcijski, komediju ili dramu, animirani, dokumentarni-što god vam padne na pamet)

Neka bude kratak - scenarij za jednominutni film ne treba biti duži od jedne stranice. Mnogi filmovi ne dostignu svoj potencijal jer su predugački i publika izgubi interes. Zapamtite, oko vrlo brzo prima informacije!

Neka bude jednostavan - jednominutni film nije dužinski pogodan za snimanje filmova epskih dužina. Trebali bi moći objasniti svoju filmsku ideju u jednoj jedinoj rečenici.

Trodjelna struktura - čak i jednostavna priča treba imati početak, sredinu i kraj. Početak treba iskoristiti da bi uspostavili očekivanja kod publike, jer to je ono što im zadržava pozornost. Svršetak je vrijeme za poentiranje.

Knjiga snimanja s crtežima (storyboard) može pomoći. Stavite u nju sve što će pomoći u boljem razumijevanju filma i komuniciranju vaših ideja s drugim ljudima.

Gledajte druge jednominutne ili kratke filmove. Glazbeni video spotovi i reklame su izvrsni za početak.

RAZLOZI ZA SNIMANJE JEDNOMINUTNIH FILMOVA- ako priča nije zahtjevna, jednominutni film može se brzo snimiti- produkcija jednominutnih filmova je prilično jeftina- jednominutne filmove možete besplatno prezentirati širokoj publici putem interneta

Dobar razlog za snimanje jednominutnog filma je minimalno vrijeme za produkciju. To je posebno istinito za sve koji snimaju videom. Ima li scenarij, obično je vrlo kratak. Kratak scenarij pomaže glumcima da lakše zapamte svoje uloge. Filmovi bez scenarija zasnivaju se na početnoj ideji i improvizaciji. Nije potrebno previše snimati jer je film kratak i snimanje ide brže. Za vrijeme snimanja će možda biti potrebno češće mijenjati lokacije i imati brze probe. Ako priča nije prezahtjevna, jednominutni

film se može snimti vrlo brzo. Mogu biti gotovi čak i za minutu ako je film u jednom kadru. Mogućnosti su beskrajne.Produkcija jednominutnih filmova je prilično jeftina. To je dobar razlog za snimiti jednominutni film. Možete potražiti glumce koji će besplatno glumiti. Imate li svoju opremu za snimanje i montažu cijeli film će biti gotovo besplatan.Internet pruža neograničene mogućnosti da širokoj publici predstavite svoje jednominutne filmove. Kako su jeftini i traju samo minutu, osim na specijalizirane festivale svoj jednominutni film možete besplatno predstaviti širokoj publici putem interneta. To može biti dobrim razlogom za samo snimanje filma.Mogućnost da imate pilot film još jedan je razlog snimanja jednominutnog filma. Možete koristiti jednominutni film kao pilot film da bi zainteresirali potencijalne investitore. Jednominutni filmovi omogućuju filmašima da prenesu svoje poruke brzo i učinkovito.

KAKO...NAPISATI SCENARIJ1. Nemojte pretrpati 60 sekundi filma2. Napravite film određenog žanra3. Trodjelna struktura. Zvuči zastrašujuće, ali nije. To znači da

vaša priča ima početak, sredinu i kraj. Jednostavno.4. Iskoristi sve oko sebe. Radite li u uredu? Locirajte radnju u

uredu.5. Ne morate imati priču. Dobro konstruirani niz slika može biti

izvrstan film.

Jednostavno je dobro60 sekundi nije puno vremena. Koliko stvarno možete reći u minuti? Dosta ako želite, ali nemojte pretrpati. Ne tražimo prekompliciranu priču. Npr: pretpostavite da podijelite svoj film u 12 kadrova od po 5 sekundi. Koliko stvarno možete staviti u svaki kadar?

ŽANROVIŽelite napraviti SF epopeju. Možete li? Razmislite o filmskim žanrovima – može li SF film izgledati futuristički? Želite napraviti horror film? Imate li filmsku krv ili vukodlakov kostim? Imate li dvorac? Razmislite o tome kako će izgledati Vaš film?

TRODJELNA STRUKTURAČak i ako pričate jednostavnu priču ona treba imati početak, sredinu i kraj. Npr. Zamislite jednominutni film nazvan “Čovjekov najbolji prijatelj”. Prvih 20 sekundi mogle bi biti slike postera o izgubljenom psu. Sljedećih 20 sekundi mogle bi biti slike ljudi koji traže psa. Zadnjih 20 sekundi mogli bi biti dječak i pas opet zajedno. Napravili ste film!

ISKORISTITE SVE ŠTO JE OKO VASVjerojatno nećete biti u mogućnosti izrađivati posebnu scenografiju za svoj film. Radite li u uredu smjestite svoju priču u ured. Sve iz Vašeg života potencijalno može biti dio Vašeg filma.

KNJIGA SNIMANJA S CRTEŽIMA

Rezultat rada na knjizi snimanja s crtežima je nešto poput stripa. To će pomoći da drugi lakše shvate vaš film. Crteži ne moraju biti savršeni jer služe za osnovno razumijevanje vaših vizualnih ideja.Uz crtež treba označiti kut snimanja, filmski plan, smjer kretanja glumaca i pokrete kamere. Uz crtež možete ukratko opisati kadar, te eventualne prijelaze između kadrova označiti između sličica.

Dužina jednominutnog filma izazov je autoru jer ideje treba iznijeti jasno i kratko, ali mu omogućuje slobodu izražavanja. Reklame, glazbeni spotovi, kratki animirani filmovi dobri su primjeri na kojima možemo naučiti jezgrovito se izraziti. To je idealna forma za eksperiment, da pretvorite osobne ideje u stvaran film.

Zapamtite: filmski planovi, kutovi snimanja, zoom, pokreti kamere, subjektivni kadar...

Crteži za klasični crtić o Medvjedu Yogi-ju

Uzorak crteža za knjigu snimanja za film TROOPS ( Star Wars ):

Predložak za knjigu snimanja s crtežima:Manje crteže lakše je i brže nacrtati. Crtamo da bi prikazali kako to treba izgledati na filmu. Crtajte olovkom! Kasnije to lakše možete popraviti ili promijeniti.

KAKO...REŽIRATI1 Koristite stativ da bi kamera bila što mirnija.2 Ne zoomirajte previše jer rezulat neće biti sjajan.3 Pripazite na osvjetljenje.4 Napravite knjigu snimanja s crtežima, bit će vam puno lakše

režirati i montirati film.5 Mijenjajte filmske planove i kutove snimanja

Savjeti koji mogu pomoći:- uvijek snimajte 5 sekundi prije početka i poslije završetka

radnje - pazite na oštrinu- pripazite na stražnje svjetlo- provjerite zvuk (ako je moguće koristite dodatni mikrofon)- prije snimanja napunite baterije (glavnu i rezervnu)- ako je potrebno snimajte više puta, čak i probe (to nemojte reći glumcima)

KAKO...MONTIRATI

1 Danas postoje računala i brojni programi za montiranje. Oni su u osnovi napravljeni tako da olakšavaju rad pri montiranju.2 Organizirajte se i popišite sve snimljene kadrove da bi lakše

izabrali u montaži. Provjerite koje video efekte nude programi kojima ćete montirati.3 Neka vam kadrovi ne budu prekratki jer to nije gledljivo. 4 Pri montaži iskušajte više varijanti prije nego odlučite o izboru i dužini kadra. Označite svaki kadar imenom koje će vas asocirati na sam kadar. To u početku izgleda dugotrajno i

dosadno, ali puno će ubrzati samo montiranje filma.5 Pri montaži pripazite na kontinuitet (svjetlo, kostimi, šminka) jer pojedinačni kadrovi nisu bili snimani istovremeno.

KAKO...SNIMITI ZVUK1 Planirate li u filmu dijaloge izbjegavajte lokacije na kojima ima puno prirodnih šumova. Može se i tomu doskočiti nadsinkronizacijom, ali to zna biti mukotrpno.2 Ako je ikako moguće koristite dodatni mikrofon jer je onaj

ugrađen u kameri širokopojasni i automatski regulira sve zvukove.

3 Glazbenu pozadinu pokušajte riješiti sami. Pronađite nekoga tko se bavi glazbom, koristite neke računalne programe kojima možete prilično jednostavno sami komponirati.4 Zvukovima i glazbi dodajte i zvučne efekte koji se mogu naći na besplatnim internetskim stranicama.5 Ne zaboravite da glazbu koja nije vaša ne možete koristiti u

svojim filmovima je je pod zaštitom autorskih prava.

KOMPOZICIJA SLIKE

A B

C D

A B

KOMPOZICIJA SLIKE - PRIMJERI FOTOGRAFIJA

FILMSKI PLANOVI

OPĆI PLAN – plan prostora ( more, soba, panorama grada ) u kojem se zbiva radnja bez obzira na veličinu

SREDNJI PLAN – cijela osoba u kadru, potpuno je prepoznatljiva. Sva pozornost je usmjerena na lik.

BLIZI PLAN – čovjek do pojasa. Služi za prikazivanje karakternih osobina, raspoloženja i postupaka, a izrazito ima dramski učinak.

KRUPNI PLAN – označava samo glavu u kadru. Pozornost gledatelja usredotočuje se samo na nju.

DETALJ – označava veći ili manji dio osobe ili predmeta. Svijet viđen u detalju pojavljuje se kao naročit autorov izbor.

RAKURS ( kut snimanja )

PTIČJA PERSPEKTIVA – kamera se nalazi u zenitu ili gotovo u zenitu snimanog objekta.

GORNJI RAKURS – izražava osamljenost, mirnost subjekta

NORMALNA VIZURA

DONJI RAKURS – subjekti snimljeni iz donjeg rakursa djeluju superiorno, snažno, veliko i čvrsto.

ŽABLJA PERSPEKTIVA – kamera se nalazi ispod snimanog objekta.

UŽIVAJTE SNIMAJUĆI FILMOVE!© Željko Balog, M.A.Ed.