Kratka povijest etikeKratka povijest etike (Antika i njena recepcija danas)(Antika i njena recepcija danas)

HERAKLIT IZ EFEZAHERAKLIT IZ EFEZA6. st. pr.Kr.6. st. pr.Kr.

«Granice duše nećeš, idući, pronaći, «Granice duše nećeš, idući, pronaći, pa ako i svim putovima prolaziš: tako pa ako i svim putovima prolaziš: tako dubok logos ima» (Fr. 45.)dubok logos ima» (Fr. 45.)

«Jedan je meni koliko i tisuće, ako je «Jedan je meni koliko i tisuće, ako je najbolji.» (Fr. 49.) najbolji.» (Fr. 49.)

«Budni imaju «Budni imaju jedan jedini jedan jedini zajednički svijet, zajednički svijet, a oni koji a oni koji spavaju okreću spavaju okreću se svaki svome se svaki svome vlastitome.» vlastitome.»

(Fr. 89.)(Fr. 89.)

““Mnogi ljudi su već mrtvi, premda žive. Mnogi ljudi su već mrtvi, premda žive. Izgubili su svoje snove, svoja htjenja, Izgubili su svoje snove, svoja htjenja, želju za boljim životom. Odustali su od želju za boljim životom. Odustali su od borbe za samopoštovanjem i ugrozili su borbe za samopoštovanjem i ugrozili su svoje velike mogućnosti. Pomirili su se sa svoje velike mogućnosti. Pomirili su se sa životom osrednjosti, s danima očaja. Oni životom osrednjosti, s danima očaja. Oni su živi mrtvaci osuđeni na groblja po su živi mrtvaci osuđeni na groblja po vlastitom izboru. Ali ne moraju takvi i vlastitom izboru. Ali ne moraju takvi i ostati. Mogu uskrsnuti iz svog žalosnog ostati. Mogu uskrsnuti iz svog žalosnog stanja” stanja”

Og Mandino Og Mandino

«Oči su i uši ljudima zli svjedoci, ako imaju «Oči su i uši ljudima zli svjedoci, ako imaju barbarske duše» (Fr. 107.)barbarske duše» (Fr. 107.)

«Rat je otac svemu, svemu kralj; jedne je «Rat je otac svemu, svemu kralj; jedne je iznio kao bogove, druge kao ljude; jedne je iznio kao bogove, druge kao ljude; jedne je učinio robovima, druge slobodnima.» (Fr. učinio robovima, druge slobodnima.» (Fr. 53.) 53.)

ethos anthropo daimon ethos anthropo daimon (fr(fr.. 119) 119)

Karakter je čovjeku sudbinaKarakter je čovjeku sudbina

PrebPrebivalište čovjeku boštvoivalište čovjeku boštvo

Čovjek, ukoliko je čovjek, stanuje u blizini Čovjek, ukoliko je čovjek, stanuje u blizini BogaBoga

''I ovdje'' pri krušnoj peći, na tom običnom ''I ovdje'' pri krušnoj peći, na tom običnom mjestu, gdje je svaka stvar i svaka prilika, mjestu, gdje je svaka stvar i svaka prilika, svako činjenje i mišljenje pouzdano i svako činjenje i mišljenje pouzdano i poznato, ''i tu naime'' u okrugu običnoga, poznato, ''i tu naime'' u okrugu običnoga, tako je da ''bogovi pribivaju''. tako je da ''bogovi pribivaju''.

SOFISTISOFISTI5. st. pr. Kr.5. st. pr. Kr.

tvrde da nema pouzdane ISTINE. Ono što tvrde da nema pouzdane ISTINE. Ono što bi ujutro dokazivali kao istinito poslije bi ujutro dokazivali kao istinito poslije podne bi dokazivali kao lažno. podne bi dokazivali kao lažno.

Razvili su vještinu uvjeravanja – Razvili su vještinu uvjeravanja – eristikueristiku. . Oni mogu elegantno i uvjerljivo zastupati Oni mogu elegantno i uvjerljivo zastupati bilo koji sadržaj, pa ovisno o okolnostima bilo koji sadržaj, pa ovisno o okolnostima «i slabiju stvar učiniti jačom». «i slabiju stvar učiniti jačom».

PROTAGORA:PROTAGORA:

«Čovjek je mjera svih stvari, «Čovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu»onih koje nisu da nisu»

Nije samo istina relativna već i moralne Nije samo istina relativna već i moralne vrijednosti - moralni relativizamvrijednosti - moralni relativizam

Ono što je nekad bilo moralno danas više Ono što je nekad bilo moralno danas više nijenije

Ne prihvaćaju svi ljudi iste moralne Ne prihvaćaju svi ljudi iste moralne vrijednostivrijednosti

Ono što moralno u jednom nije moralno u Ono što moralno u jednom nije moralno u nekom drugom dijelu svijeta nekom drugom dijelu svijeta

HIPIJA HIPIJA kaže da je zakon silnik nad prirodom čovjeka. kaže da je zakon silnik nad prirodom čovjeka. «Zakon tiranizira čovjeka i prisiljava ga na mnogo toga «Zakon tiranizira čovjeka i prisiljava ga na mnogo toga što je oprečno naravi». što je oprečno naravi».

Suprotnost naravnog i pozitivnog prava. Suprotnost naravnog i pozitivnog prava.

TRASIMAHTRASIMAH tvrdi da je pravednost korist jačega. tvrdi da je pravednost korist jačega.

KALIKLEKALIKLE -jake individualnosti ne trebaju nikakav -jake individualnosti ne trebaju nikakav zakon, osim zakona svoje prirode. Zakon ne štiti jake zakon, osim zakona svoje prirode. Zakon ne štiti jake već slabe.već slabe.

SOKRATSOKRAT5. st. pr. Kr.5. st. pr. Kr.

Do spoznaje istine, dobra i ljepote dolazi se Do spoznaje istine, dobra i ljepote dolazi se majeutikommajeutikom - vještinom primaljstva, - vještinom primaljstva, porodiljstva. porodiljstva.

Znanje o istini, dobru i ljepoti je u nama, Znanje o istini, dobru i ljepoti je u nama, samo ga trebamo osvijestiti, ispitujući da li su samo ga trebamo osvijestiti, ispitujući da li su naši nazori istiniti.naši nazori istiniti.

Filozofija je razgovorna djelatnost, čak i ako Filozofija je razgovorna djelatnost, čak i ako nemamo stvarnoga sugovornika. Filozofsko nemamo stvarnoga sugovornika. Filozofsko je mišljenje «govor duše sa samom sobom» je mišljenje «govor duše sa samom sobom»

U razgovoru istražujemo svoj život. U razgovoru istražujemo svoj život.

neistraženi život nije vrijedan življenjaneistraženi život nije vrijedan življenja

«Zar se ne sramiš što se brineš za što veće «Zar se ne sramiš što se brineš za što veće bogatstvo i slavu i priznanje, a za uvid, bogatstvo i slavu i priznanje, a za uvid, naprotiv, i istinu i svoju dušu, da postane naprotiv, i istinu i svoju dušu, da postane dobra koliko je god moguće, toga se ne dobra koliko je god moguće, toga se ne sjećaš i za to se ne brineš»sjećaš i za to se ne brineš»

Iz stanja duše proistječe dobrota cijelog Iz stanja duše proistječe dobrota cijelog čovjeka, jer se ona brine oko svega i za čovjeka, jer se ona brine oko svega i za nju se u svemu treba brinuti. Kad vladaju nju se u svemu treba brinuti. Kad vladaju uvid i razum, dušu ispunja vrlinauvid i razum, dušu ispunja vrlina

ali kad u duši prevladava nesigurnost, i ali kad u duši prevladava nesigurnost, i neznanje ona propada u lošemu.neznanje ona propada u lošemu.

..

PlatonPlaton i i

AristotelAristotel

PLATON PLATON (427-347)(427-347)

OBJEKTIVNI IDEALIZAMOBJEKTIVNI IDEALIZAM

Ono što postoji za Platona su ideje, a pojedine Ono što postoji za Platona su ideje, a pojedine stvari, pojave postoje ukoliko u njima stvari, pojave postoje ukoliko u njima sudjeluju sudjeluju (METEKSA)(METEKSA)..

Sve stvari, bića postoje ukoliko sudjeluju u svojoj Sve stvari, bića postoje ukoliko sudjeluju u svojoj ideji. Tako krava postoji jer sudjeluje u ideji ideji. Tako krava postoji jer sudjeluje u ideji krave. Platonove ideje nisu u glavi – one postoje krave. Platonove ideje nisu u glavi – one postoje objektivno, izvan nas. objektivno, izvan nas.

Duša je prije Duša je prije ulaska u tijelo ulaska u tijelo prebivala u prebivala u području ideja. području ideja. Ona ima znanje o Ona ima znanje o njima. Zaboravila njima. Zaboravila ga je i treba ga se ga je i treba ga se sjetiti sjetiti (ANAMNEZA). Sva (ANAMNEZA). Sva spoznaja je spoznaja je sjećanje na ideje.sjećanje na ideje.

Postoji i najviša ideja. Platone je uspoređuje sa Postoji i najviša ideja. Platone je uspoređuje sa suncem. Naziva je idejom onog DOBROG, LIJEPOG i suncem. Naziva je idejom onog DOBROG, LIJEPOG i ISTINITOG. ISTINITOG.

Ideja DOBROG je bitak. Nešto jest to što jest ako je Ideja DOBROG je bitak. Nešto jest to što jest ako je dobro. Kirurg je kirurg ako je dobar kirurg, ako nije dobro. Kirurg je kirurg ako je dobar kirurg, ako nije dobar onda je nešto drugo (mesar!?) dobar onda je nešto drugo (mesar!?)

Onaj tko ne spoznaje najvišu ideju ne može spoznati Onaj tko ne spoznaje najvišu ideju ne može spoznati ideje pojedinih stvari a time ni same stvari. Duša koja ideje pojedinih stvari a time ni same stvari. Duša koja ima krive ideje o stvarima ima i krivi odnos prema ima krive ideje o stvarima ima i krivi odnos prema njima pa je njezina djelatnost (PRAKSA) neautentična njima pa je njezina djelatnost (PRAKSA) neautentična

Prispodoba o pećiniPrispodoba o pećini

Ljudska se narav, s obzirom na obrazovanost i Ljudska se narav, s obzirom na obrazovanost i neobrazovanost, može usporediti sa udesom neobrazovanost, može usporediti sa udesom ljudi koji su od djetinjstva okovani nogama i ljudi koji su od djetinjstva okovani nogama i šijama u pećini. Ta pećina ima uzdužni ulaz šijama u pećini. Ta pećina ima uzdužni ulaz kroz koji dopire difuzno svjetlo sunca, a svijetlo kroz koji dopire difuzno svjetlo sunca, a svijetlo vatre gori odozgo, pozadi, podaleko od njih. vatre gori odozgo, pozadi, podaleko od njih. Onako okovani moraju na istom mjestu ostajati i Onako okovani moraju na istom mjestu ostajati i u ono sprijeda jedino gledati; zbog okova ne u ono sprijeda jedino gledati; zbog okova ne mogu glave u krug naokolo voditi. Između vatre i mogu glave u krug naokolo voditi. Između vatre i okovanih vodi povišeni put uz kojeg se vidi okovanih vodi povišeni put uz kojeg se vidi pregrađen zid. pregrađen zid.

Uza taj zid skriveni su neki ljudi koji Uza taj zid skriveni su neki ljudi koji okovane zasljepljuju iluzijama noseći svakojake okovane zasljepljuju iluzijama noseći svakojake kamene i drvene naprave, ljudske i životinjske kamene i drvene naprave, ljudske i životinjske kipove i to tako da one nadvisuju zid. Neke od kipove i to tako da one nadvisuju zid. Neke od tih figura, prema volji iluzionista, kao da se tih figura, prema volji iluzionista, kao da se oglašavaju a druge kao da šute. Od vatre padaju oglašavaju a druge kao da šute. Od vatre padaju sjene na dio pećine nasuprot okovanima i oni sjene na dio pećine nasuprot okovanima i oni mogu gledati samo te sjene. Međusobno mogu gledati samo te sjene. Međusobno razgovaraju o tome što gledaju uvjereni da razgovaraju o tome što gledaju uvjereni da glasovi koje čuju pripadaju tim sjenama. glasovi koje čuju pripadaju tim sjenama.

Kad bi tko bio oslobođen od okova i Kad bi tko bio oslobođen od okova i nerazumnosti pa bi iznenada ustao, okrenuo nerazumnosti pa bi iznenada ustao, okrenuo vrat i počeo koračati, te spram svjetla gore vrat i počeo koračati, te spram svjetla gore gledati, trpio bi bol, a zbog bljeskanja ne bi gledati, trpio bi bol, a zbog bljeskanja ne bi mogao osmotriti one predmete čije je sjene do mogao osmotriti one predmete čije je sjene do tada gledao. Kad bi mu netko rekao da je do tada gledao. Kad bi mu netko rekao da je do sada gledao trice i da sada ispravnije gleda sada gledao trice i da sada ispravnije gleda budući da je bliže okrenut onome što jest i budući da je bliže okrenut onome što jest i onome što jest više, istinitije od sjena, on se ne onome što jest više, istinitije od sjena, on se ne bi s time složio. Ono prethodno bi i dalje smatrao bi s time složio. Ono prethodno bi i dalje smatrao istinitijim od onoga što sada gleda. Ako bi ga istinitijim od onoga što sada gleda. Ako bi ga netko prinuđivao spram samog svjetla gledati, netko prinuđivao spram samog svjetla gledati, trpio bi bol u očima i bježao bi, nazad se trpio bi bol u očima i bježao bi, nazad se okrećući spram onog što može promatrati.okrećući spram onog što može promatrati.

Ako bi ga tko silom odande vukao kroz sve Ako bi ga tko silom odande vukao kroz sve neravni i strmenitosti uzlaska, i ne bi ga pustio neravni i strmenitosti uzlaska, i ne bi ga pustio prije no što ga do svjetla sunca ne izvuče, mučio prije no što ga do svjetla sunca ne izvuče, mučio bi se i srdio na svog oslobodioca, a kad bi do bi se i srdio na svog oslobodioca, a kad bi do svjetla sunca dospio, ne bi mogao gledati ništa svjetla sunca dospio, ne bi mogao gledati ništa od onog za što bi mu se sada reklo da je istinito, od onog za što bi mu se sada reklo da je istinito, jer bi mu oči bile prepune sjaja. Trebao bi se jer bi mu oči bile prepune sjaja. Trebao bi se naviknuti na svjetlo sunca. Najprije bi mogao naviknuti na svjetlo sunca. Najprije bi mogao gledati sjene ljudi, životinja i svega ostalog, gledati sjene ljudi, životinja i svega ostalog, nakon toga njihove slike u vodi, a kasnije i njih nakon toga njihove slike u vodi, a kasnije i njih same. Nakon toga bi mogao promatrati nebeska same. Nakon toga bi mogao promatrati nebeska tijela i nebo samo, najprije noću uz svjetlo tijela i nebo samo, najprije noću uz svjetlo zvijezda i mjeseca. zvijezda i mjeseca.

Konačno bi mogao vidjeti i sunce, a ne Konačno bi mogao vidjeti i sunce, a ne samo njegovu sliku u vodi ili suncu samo njegovu sliku u vodi ili suncu stranome staništu, već sunce samo po stranome staništu, već sunce samo po sebi na njegovom mjestu i to onakvo sebi na njegovom mjestu i to onakvo kakvo ono uistinu jest. Nakon toga bi kakvo ono uistinu jest. Nakon toga bi zaključio da sunce upravlja svime u zaključio da sunce upravlja svime u vidljivoj oblasti i da je na neki način vidljivoj oblasti i da je na neki način uzrokom svega onoga što je on gledao. uzrokom svega onoga što je on gledao. Kad bi se prisjećao onog svog prvog Kad bi se prisjećao onog svog prvog obitavališta i one tamo mudrosti i onih obitavališta i one tamo mudrosti i onih ondje skupa okovanih, bio bi sretan zbog ondje skupa okovanih, bio bi sretan zbog prevrata, a njih bi sažalijevao.prevrata, a njih bi sažalijevao.

Okovani sužnji se u pećini takmiče u što Okovani sužnji se u pećini takmiče u što oštrijem sagledavanju onih sjena što po stijeni oštrijem sagledavanju onih sjena što po stijeni jedna iza druge ˝prolaze˝; prate njihov slijed. jedna iza druge ˝prolaze˝; prate njihov slijed. Pogađaju koja je prva, a koja potonja, koje se Pogađaju koja je prva, a koja potonja, koje se među njima pojavljuju zajedno; koje će se sjene među njima pojavljuju zajedno; koje će se sjene ubuduće pojaviti i u kojem redoslijedu. Zbog ubuduće pojaviti i u kojem redoslijedu. Zbog uspjeha dijele pohvale i časti jedni drugima. uspjeha dijele pohvale i časti jedni drugima. Oslobođenik više za tim ne žudi. On se neće Oslobođenik više za tim ne žudi. On se neće povoditi za onima u pećini čašćenima i povoditi za onima u pećini čašćenima i gospodujućima. Sve drugo bi bio spreman gospodujućima. Sve drugo bi bio spreman pretrpjeti samo da ne mora na njihov način pretrpjeti samo da ne mora na njihov način gledati i živjeti. gledati i živjeti.

I kad bi se taj oslobođeni ponovo u pećinu vratio, i I kad bi se taj oslobođeni ponovo u pećinu vratio, i u isto se sjedište posjeo, imao bi oči mrakom u isto se sjedište posjeo, imao bi oči mrakom ispunjene jer je u tren od sunca došao. Ne bi se ispunjene jer je u tren od sunca došao. Ne bi se odmah mogao sa okovanima nadmetati nego tek odmah mogao sa okovanima nadmetati nego tek kad mu se oči ustale. Na početku ovi bi mu se kad mu se oči ustale. Na početku ovi bi mu se rugali i smijali, jer se evo gore uspevši, rugali i smijali, jer se evo gore uspevši, pokvarenih očiju vratio. Tako bi se još jače pokvarenih očiju vratio. Tako bi se još jače uvjerili da nije ni vrijedno gore ići. Zato što ih uvjerili da nije ni vrijedno gore ići. Zato što ih hoće osloboditi i gore odvesti, spremni su ga hoće osloboditi i gore odvesti, spremni su ga pogubiti. Oslobođeni iz pećine nisu voljni baviti pogubiti. Oslobođeni iz pećine nisu voljni baviti se s onima koji su još uvijek u okovima. Njihove se s onima koji su još uvijek u okovima. Njihove duše žude vazda gore boraviti. duše žude vazda gore boraviti.

Sada, ponovo u špilji, još nenaviknuti na mrak, Sada, ponovo u špilji, još nenaviknuti na mrak, bivaju prinuđeni u sudnici ili negdje drugdje bivaju prinuđeni u sudnici ili negdje drugdje “natezati se oko sjena onog pravednog, ili pak “natezati se oko sjena onog pravednog, ili pak naprava kojih su to sjene, i pravdati se oko toga naprava kojih su to sjene, i pravdati se oko toga kako zapravo to biva podrazumijevano od onih kako zapravo to biva podrazumijevano od onih koji samu pravednost nikad vidjeli nisu.”koji samu pravednost nikad vidjeli nisu.” Ali oni Ali oni se tamo moraju spustiti i naviknuti sese tamo moraju spustiti i naviknuti se «osmatrati «osmatrati ona mračna. Jer, kad naviknete, gledat ćete ona mračna. Jer, kad naviknete, gledat ćete tisuću puta bolje od onih ondje i spoznat ćete tisuću puta bolje od onih ondje i spoznat ćete svaku pojedinu sliku, koja je i čega, zbog toga svaku pojedinu sliku, koja je i čega, zbog toga što ste ona istinita o svemu lijepome, što ste ona istinita o svemu lijepome, pravednome i dobrome sagledali.”pravednome i dobrome sagledali.”

Platonova sistematizacija vrlinaPlatonova sistematizacija vrlina

Francis FukuyamaFrancis Fukuyama, , Kraj Kraj povijesti i posljednji čovjekpovijesti i posljednji čovjek

Fukuyama je profesor političke ekonomije na sveučilištu "Johns Hopkins" u Baltimore-u, Maryland, SAD.

Svjetskoj je javnosti postao poznat kao autor kontroverznih bestselera iz područja političke filozofije, futurologije i, općenito, kao analitik i prognostik globalnih društvenih zbivanja.svoj prikaz filozofije povijesti temeljen na interpretaciji Platonove psihologije kakvu nalazimo u "Državi".

Dok nam erotika ukazuje na putove kojima Dok nam erotika ukazuje na putove kojima dolazimo do ''objekata'' koji nam nedostaju i čijim dolazimo do ''objekata'' koji nam nedostaju i čijim se posjedovanjem ili blizinom osjećamo se posjedovanjem ili blizinom osjećamo dopunjeni, dopunjeni,

timotika nas upućuje na to kako da izrazimo ono timotika nas upućuje na to kako da izrazimo ono što imamo, ono što možemo, ono što jesmo i što što imamo, ono što možemo, ono što jesmo i što želimo biti. želimo biti.

Čovjek Čovjek mora mora čuvačuvatiti svoje dostojanstvo da svoje dostojanstvo da zavrijedi poštovanje drugih i samoga sebe u zavrijedi poštovanje drugih i samoga sebe u svjetlu visokih mjerila. svjetlu visokih mjerila.

Dobar se dio ljudskog ponašanja može objasniti Dobar se dio ljudskog ponašanja može objasniti kombinacijom prvih dvaju dijelova, želje i uma: kombinacijom prvih dvaju dijelova, želje i uma:

želja potiče ljude da žude za stvarima izvan sebe, želja potiče ljude da žude za stvarima izvan sebe, dok im razum ili proračunatost govore kako da dok im razum ili proračunatost govore kako da do tih stvari dođu na najbolji mogući način. do tih stvari dođu na najbolji mogući način.

Ali, osim toga, ljudi traže priznanje vlastite Ali, osim toga, ljudi traže priznanje vlastite vrijednosti, odnosno priznanje ljudi, stvari ili vrijednosti, odnosno priznanje ljudi, stvari ili načela koje smatraju vrijednima. načela koje smatraju vrijednima.

Sposobnost da se vlastitome ja dodijeli određena Sposobnost da se vlastitome ja dodijeli određena vrijednost i da se zahtijeva priznanje te vrijednost i da se zahtijeva priznanje te vrijednosti danas se obično naziva vrijednosti danas se obično naziva ''samopoštovanjem''.''samopoštovanjem''.

Thymos Thymos je dio duše koji stvara osjećaj samopoštovanja. On je dio duše koji stvara osjećaj samopoštovanja. On je poput urođenog ljudskog osjećaja za pravdu. Ljudi je poput urođenog ljudskog osjećaja za pravdu. Ljudi vjeruju da imaju određenu vrijednost, a kada se drugi vjeruju da imaju određenu vrijednost, a kada se drugi ljudi ponašaju prema njima kao da su manje vrijedni, ljudi ponašaju prema njima kao da su manje vrijedni, tada osjećaju tada osjećaju bijes [srdžbu]bijes [srdžbu]..

I obrnuto, kada ljudi ne uspijevaju živjeti onako kako ima I obrnuto, kada ljudi ne uspijevaju živjeti onako kako ima nalaže osjećaj vlastite vrijednosti, tad osjećaju nalaže osjećaj vlastite vrijednosti, tad osjećaju stidstid, a , a kada ih se vrednuje ispravno u odnosu spram vlastite kada ih se vrednuje ispravno u odnosu spram vlastite vrijednosti osjećaju vrijednosti osjećaju ponosponos. .

Želja za priznanjem i prateće emocije bijesa, srama i Želja za priznanjem i prateće emocije bijesa, srama i ponosa osobine su koje odlučujuće utječu na politički ponosa osobine su koje odlučujuće utječu na politički život. život.

Prema Hegelu, upravo one pokreću cijeli povijesni proces. Prema Hegelu, upravo one pokreću cijeli povijesni proces.

Prema Hegelovu mišljenju, želja da budemo priznati kao Prema Hegelovu mišljenju, želja da budemo priznati kao dostojanstvena ljudska bića potaknula je ljude na dostojanstvena ljudska bića potaknula je ljude na početku povijesti na krvavu i smrtnu bitku za prestiž.početku povijesti na krvavu i smrtnu bitku za prestiž.

Rezultat te bitke bila je podjela društva na klasu gospodara Rezultat te bitke bila je podjela društva na klasu gospodara voljnu da život stavi na kocku i klasu robova koja se voljnu da život stavi na kocku i klasu robova koja se predaje zbog straha pred smrću. predaje zbog straha pred smrću.

Ali odnos gospodstva i ropstva koji se na raznovrsne Ali odnos gospodstva i ropstva koji se na raznovrsne načine pojavljivao u svim neravnopravnim društvima što načine pojavljivao u svim neravnopravnim društvima što čine glavninu povijesti nije zadovoljio želju za priznanjem čine glavninu povijesti nije zadovoljio želju za priznanjem ni gospodara ni robova. ni gospodara ni robova.

Rob, naravno, ni na koji način nije priznat kao ljudsko biće. Rob, naravno, ni na koji način nije priznat kao ljudsko biće. Ali priznanje koje uživa gospodar također je nepotpuno Ali priznanje koje uživa gospodar također je nepotpuno jer njega ne priznaju drugi gospodari, nego samo robovi jer njega ne priznaju drugi gospodari, nego samo robovi čija je ljudskost dosad ionako nepotpuna. čija je ljudskost dosad ionako nepotpuna.

ARISTOTELARISTOTEL (384-322) (384-322)

REALIZAMREALIZAM

Ono što postoji je konkretna, pojedinačna ova Ono što postoji je konkretna, pojedinačna ova tu S-TVAR. tu S-TVAR.

S-TVAR je OBLIKOVANA GRAĐA prema nekoj S-TVAR je OBLIKOVANA GRAĐA prema nekoj SVRSISVRSI

Njeno postojanje dolazi od TVORCA ili PRVOG Njeno postojanje dolazi od TVORCA ili PRVOG POKRETAČAPOKRETAČA

Aristotelovo učenje o čovjeku i Aristotelovo učenje o čovjeku i društvudruštvu

Čovjek nije samo biološko biće. On se razlikuje od Čovjek nije samo biološko biće. On se razlikuje od svakog drugog živog bića: svakog drugog živog bića: čovjek je čovjek je po prirodi političko bićepo prirodi političko biće (fisei zoon politikon) (fisei zoon politikon) što što se ne smije shvatiti u današnjem smislu pojma se ne smije shvatiti u današnjem smislu pojma politički. politički.

Čovjek ostvaruje svoju svrhu tako da se ujedinjuje u Čovjek ostvaruje svoju svrhu tako da se ujedinjuje u zajednicu. Samo tako može postići svoju pojedinačnu zajednicu. Samo tako može postići svoju pojedinačnu prirodu, svoje sklonosti i mogućnosti – prirodu, svoje sklonosti i mogućnosti – činidbom u činidbom u zajednicizajednici. .

Zajednica nije puko zajedničko stanište, čopor, horda, Zajednica nije puko zajedničko stanište, čopor, horda, radna zajednica pčela, već zavičaj slobodnih građana. radna zajednica pčela, već zavičaj slobodnih građana.

čovjek je čovjek je jedinojedino biće koje ima biće koje ima umum i i govorgovor ( (logoslogos). ). Druga bića se glasaju, mogu doživjeti i izraziti bol i Druga bića se glasaju, mogu doživjeti i izraziti bol i ugodu, ali ne mogu priopćiti korisno i škodljivo, ugodu, ali ne mogu priopćiti korisno i škodljivo, pravedno i nepravedno. Ljudi pravedno i nepravedno. Ljudi međusobnomeđusobno djeluju. djeluju.

Oni Oni komuniciraju.komuniciraju. Govor je glasno smisleno Govor je glasno smisleno očitovanje umske prirode čovjekove koja se očituje u očitovanje umske prirode čovjekove koja se očituje u zajednici. On je i rezultat čovjekove društvenosti – zajednici. On je i rezultat čovjekove društvenosti – obrnuto ne vrijedi. obrnuto ne vrijedi.

Da nema zajedništva čovjekov logos bi ostao samo Da nema zajedništva čovjekov logos bi ostao samo neostvarena mogućnost. Tamo gdje nema polisa neostvarena mogućnost. Tamo gdje nema polisa nema ni zajedništva.nema ni zajedništva.

Aristotelova ETIKA se bavi dobrim življenjem.Aristotelova ETIKA se bavi dobrim življenjem.

Ona ispituje stavove, mnijenja, navike, običaje Ona ispituje stavove, mnijenja, navike, običaje

ona se oslanja na iskustvo, ne bi li u njemu pronašla ona se oslanja na iskustvo, ne bi li u njemu pronašla odredbu dobra života, dobra djelovanja, dobroga odredbu dobra života, dobra djelovanja, dobroga čovjeka. čovjeka.

vrlina vezana uz spoznaju dobra, ali ne kao ideje, već vrlina vezana uz spoznaju dobra, ali ne kao ideje, već dobra pojedinačne stvaridobra pojedinačne stvari. .

Najviše dobro se postiže samo u državi - etika je Najviše dobro se postiže samo u državi - etika je nužno politika. nužno politika.

«Vrlina je… odabiralačka naklonost volje koja «Vrlina je… odabiralačka naklonost volje koja se drži sredine u odnosu na nas, razumom se drži sredine u odnosu na nas, razumom određene… To je sredina između dva loša određene… To je sredina između dva loša smjera: pretjerivanja i zaostajanja za mjerom»smjera: pretjerivanja i zaostajanja za mjerom»

kukavičluk HRABROST neustrašivostkukavičluk HRABROST neustrašivost

malodušnost PONOS oholostmalodušnost PONOS oholost

škrtost DAREŽLIVOST rasipnostškrtost DAREŽLIVOST rasipnost

PravednostPravednost je sredina između podnošenja je sredina između podnošenja nepravde i nanošenja nepravde. To je krepost nepravde i nanošenja nepravde. To je krepost koja okuplja sve ostale. koja okuplja sve ostale.

Javlja se na dva načina Javlja se na dva načina

1. pravednost u razdiobama, materijalnih 1. pravednost u razdiobama, materijalnih dobara ili časti («Svakome prema zasluzi») dobara ili časti («Svakome prema zasluzi»)

2. kao ona koja ispravlja i izjednačuje (npr. u 2. kao ona koja ispravlja i izjednačuje (npr. u nagodbi –ugovorne strane su izjednačene u nagodbi –ugovorne strane su izjednačene u pravima – «Svi smo mi različiti, ali pravima – «Svi smo mi različiti, ali jednakijednaki» ) » )

Pravednost se uozbiljuje u političkoj i građanskoj Pravednost se uozbiljuje u političkoj i građanskoj pravednosti među slobodnim građanima u polisu. pravednosti među slobodnim građanima u polisu.

Pojavljuje se kao Pojavljuje se kao prirodna prirodna i kao i kao zakonska. zakonska.

ono što je po prirodnom pravu jače i trajnije od ono što je po prirodnom pravu jače i trajnije od konvencije, dogovora. konvencije, dogovora.

No, ni prirodno pravo nije apsolutno, vječno i No, ni prirodno pravo nije apsolutno, vječno i nepromjenljivo (Po prirodi stvari nepravedno je krasti i nepromjenljivo (Po prirodi stvari nepravedno je krasti i nekoga umoriti i nema toga zakonodavstva koje bi nekoga umoriti i nema toga zakonodavstva koje bi ikada pripisalo obratno – ali pozitivno zakonodavstvo ikada pripisalo obratno – ali pozitivno zakonodavstvo se prema tome različito odnosi, neko strože, neko se prema tome različito odnosi, neko strože, neko blaže.)blaže.)

EudajmonizamEudajmonizam Posjedovanje vrline jest Posjedovanje vrline jest kvalifikacija za dobro djelovanje, no vrlina nije kvalifikacija za dobro djelovanje, no vrlina nije sama sebi svrha, već u blaženstvu, sama sebi svrha, već u blaženstvu, sreći – sreći – eudaimoniaeudaimonia. .

Sreća nije ono što slučajno su-srećemo, već Sreća nije ono što slučajno su-srećemo, već ono na što razboritim djelovanjem sami ono na što razboritim djelovanjem sami utičemo. utičemo.

Dobar je život sretan život Dobar je život sretan život

Eudajmonija zapravo znači Eudajmonija zapravo znači uspio život, dobar uspio život, dobar činčin, i nema nikakve veze s osobnim probitkom. , i nema nikakve veze s osobnim probitkom.

SVRHASVRHA

Svjesni svoje svrhe nismo bespomoćni kad Svjesni svoje svrhe nismo bespomoćni kad trebamo djelovati. Znamo što hoćemo i trebamo djelovati. Znamo što hoćemo i uočavamo ono što propuštamo. uočavamo ono što propuštamo.

Ciljevi nisu isto što i svrha. Oni su “jedno od mjesta Ciljevi nisu isto što i svrha. Oni su “jedno od mjesta

koje želimo na svom putu posjetiti” (npr, zaraditi koje želimo na svom putu posjetiti” (npr, zaraditi novac) oni ne mogu biti svrha životanovac) oni ne mogu biti svrha života

Vrsta osobe koja želim biti, način života na koji Vrsta osobe koja želim biti, način života na koji želim živjeti želim živjeti

Kojim poslom ću se baviti i na koji način Kojim poslom ću se baviti i na koji način

Najvrijedniji rad je onaj koji ima shrhu u sebi Najvrijedniji rad je onaj koji ima shrhu u sebi samomsamom

Shole – dokolica, slobodno vrijeme, Shole – dokolica, slobodno vrijeme, kreativnost, igrakreativnost, igra

Danas se ljudi žure, čak glume žurbu Danas se ljudi žure, čak glume žurbu vjerujući da bi svaka pomisao da imaju vjerujući da bi svaka pomisao da imaju slobodnog vremena ili da dokoličare slobodnog vremena ili da dokoličare pokvarila sliku o njima kao uspješnim pokvarila sliku o njima kao uspješnim ljudima.ljudima.

Uspješni ljudi nemaju ni trenutak vremena Uspješni ljudi nemaju ni trenutak vremena za besposlicu i stalno su zauzeti poslom za besposlicu i stalno su zauzeti poslom ne bi li zaradili dovoljno novaca kojim bi ne bi li zaradili dovoljno novaca kojim bi mogli kupiti slobodno vrijememogli kupiti slobodno vrijeme

Dokolica nije besposlicaDokolica nije besposlica

Besposlica je vrijeme u kojem je čovjek Besposlica je vrijeme u kojem je čovjek slobodan od posla ili rada kao prisilne slobodan od posla ili rada kao prisilne djeloatnostidjeloatnosti

Dokolica je vrijeme u kojem je čovjek Dokolica je vrijeme u kojem je čovjek slobodan za stvaralaštvo, za igru, za svoje slobodan za stvaralaštvo, za igru, za svoje ostvarenje ostvarenje

Bit slobodnog vremena je dosegnuta u Bit slobodnog vremena je dosegnuta u dokolici; dokolica je pravo slobodno dokolici; dokolica je pravo slobodno vrijemevrijeme

Besposlica postaje slobodno vrijeme ako Besposlica postaje slobodno vrijeme ako postoje pretpostavke da se ona ispuni postoje pretpostavke da se ona ispuni bitno ljudskim i uljuđujućim sadržajimabitno ljudskim i uljuđujućim sadržajima

Nerad, ubijanje vremena, prepuštenost Nerad, ubijanje vremena, prepuštenost potrošačkoj izmanipuliranostipotrošačkoj izmanipuliranosti

Kapitalizam u dvije stotine godine svoga Kapitalizam u dvije stotine godine svoga postojanja podriva i ideološki napada postojanja podriva i ideološki napada dokolicu i profinjenost polaganosti jer one dokolicu i profinjenost polaganosti jer one ne donose profit.ne donose profit.

I škola je izgubila privlačnost kad je prestala I škola je izgubila privlačnost kad je prestala biti ono što je prvotno bila – vrijeme i biti ono što je prvotno bila – vrijeme i mjesto dokolice.mjesto dokolice.

Učenje se pretvorilo u dosadan rad s ciljem Učenje se pretvorilo u dosadan rad s ciljem često odgođenim za deset i više godinačesto odgođenim za deset i više godina

Škola je preorganizirana i preisplaniranaŠkola je preorganizirana i preisplanirana

Vrijeme za dokolicu nije predviđeno, kao ni Vrijeme za dokolicu nije predviđeno, kao ni vrijeme za tišinu i kontemplacijuvrijeme za tišinu i kontemplaciju

Za školske planere bio bi to nerad, prazni Za školske planere bio bi to nerad, prazni hod i neproduktivnosthod i neproduktivnost

Tehnologija proizvodnje roba primijenjena je Tehnologija proizvodnje roba primijenjena je na “proizvodnju” znanja. na “proizvodnju” znanja.

I u jednom i u drugom slučaju traži se brza i I u jednom i u drugom slučaju traži se brza i jeftina proizvodnja jeftina proizvodnja

““Jer vladavina nad slobodnima ljepša je od Jer vladavina nad slobodnima ljepša je od despotske vladavine i više je praćena despotske vladavine i više je praćena vrlinom. Osim toga, ne treba neki polis vrlinom. Osim toga, ne treba neki polis cijeniti sretnim i hvaliti zakonodavca zbog cijeniti sretnim i hvaliti zakonodavca zbog toga što je građane uvježbao da vladaju toga što je građane uvježbao da vladaju susjedima, jer to upravo sadrži veliku susjedima, jer to upravo sadrži veliku pogibelj. Jasno je naime da će i od samih pogibelj. Jasno je naime da će i od samih građana onaj tko to može nastojati da to građana onaj tko to može nastojati da to isto pokuša ne bi li, ako može, gradom isto pokuša ne bi li, ako može, gradom zavladao. ... zavladao. ...

Isto je naime ono najbolje i pojedincu i Isto je naime ono najbolje i pojedincu i zajednici, i to treba da zakonodavac zajednici, i to treba da zakonodavac usađuje u duše ljudi: da ratnička usađuje u duše ljudi: da ratnička uvježbavanja treba provoditi ne zato da bi uvježbavanja treba provoditi ne zato da bi se pokoravali oni nevrijedni, nego prije se pokoravali oni nevrijedni, nego prije svega da ne bi sami bili drugima svega da ne bi sami bili drugima podvrgnuti. ... podvrgnuti. ...

A da zakonodavac treba više nastojati oko A da zakonodavac treba više nastojati oko toga kako bi zakone o ratništvu i ostale toga kako bi zakone o ratništvu i ostale uredbe usmjeravao radi življenja u slobodi i uredbe usmjeravao radi življenja u slobodi i mira, o tome svjedoči i ono što se zbiva. mira, o tome svjedoči i ono što se zbiva. Naime najveći broj takvih polisa se doduše Naime najveći broj takvih polisa se doduše ratom spašava, no propada nakon što ratom spašava, no propada nakon što stekne vlast. Zahrđaju poput željeza, stekne vlast. Zahrđaju poput željeza, našavši se u miru. A krivac je zakonodavac našavši se u miru. A krivac je zakonodavac koji ih nije odgojio za življenje u slobodi.“koji ih nije odgojio za življenje u slobodi.“

AristotelAristotel, , PolitikaPolitika

Shole je bitna riječ i stvar cjelokupne Shole je bitna riječ i stvar cjelokupne Aristotelove filosofije o onom ljudskom. Aristotelove filosofije o onom ljudskom.

Samo onaj tko je za shole sposoban jest Samo onaj tko je za shole sposoban jest građanin u pravome smislu riječi, kao što i građanin u pravome smislu riječi, kao što i samo onaj polis koji svoje građane za nju samo onaj polis koji svoje građane za nju odgaja i na nju usmjerava zavređuje doista odgaja i na nju usmjerava zavređuje doista ime polisa, kao otvorenog mjesta ime polisa, kao otvorenog mjesta povijesnog zajedništvovanja ljudi, bogova i povijesnog zajedništvovanja ljudi, bogova i svega što jest.svega što jest.

Damir BarbarićDamir Barbarić, , Grčka filosofijaGrčka filosofija

Prema Aristotelu, stvari se u okružju Prema Aristotelu, stvari se u okružju čovjekova života mogu razlikovati kao za čovjekova života mogu razlikovati kao za život nužne i, s druge strane, dobra: život nužne i, s druge strane, dobra:

''Stvari koje ljubimo radi nečeg drugog, bez ''Stvari koje ljubimo radi nečeg drugog, bez kojih je život nemoguć nazivamo kojih je život nemoguć nazivamo nužnima...nužnima...

a one koje ljubimo radi njih samih i kada iz a one koje ljubimo radi njih samih i kada iz njih ne slijedi ništa drugo, dobra su u njih ne slijedi ništa drugo, dobra su u pravom smislu. Jer nije tako da se ovo pravom smislu. Jer nije tako da se ovo izabire radi onoga a ono pak radi drugoga, izabire radi onoga a ono pak radi drugoga, nego se negdje stane.''nego se negdje stane.''

PONOSPONOS

Kao ljudi koji živimo u perspektivi Kao ljudi koji živimo u perspektivi svrhesvrhe postižemo postižemo rezultate na koje možemo biti ponosni, i ne samo mi već rezultate na koje možemo biti ponosni, i ne samo mi već i oni do kojih nam je stalo, s kojima živimo i radimo. i oni do kojih nam je stalo, s kojima živimo i radimo.

To nam daje snagu da činimo ono što je ispravno pa To nam daje snagu da činimo ono što je ispravno pa makar postojali i jaki pritisci.makar postojali i jaki pritisci.

Osjećaj zadovoljstva kojeg imamo mi i ljudi Osjećaj zadovoljstva kojeg imamo mi i ljudi do kojih nam je stalo kao rezultat onoga do kojih nam je stalo kao rezultat onoga što smo postiglišto smo postigli

Oni koji zdravu količinu samopoštovanja Oni koji zdravu količinu samopoštovanja imaju više snage da učine ono što je imaju više snage da učine ono što je ispravno, makar postojali i jaki pritisciispravno, makar postojali i jaki pritisci

Neki ljudi misle da su nosioci svih zasluga, izvor svih Neki ljudi misle da su nosioci svih zasluga, izvor svih dobrih ideja, da je njihov rad najvažniji, da ne trebaju dobrih ideja, da je njihov rad najvažniji, da ne trebaju pomoć drugih. pomoć drugih.

SKROMNI LJUDI NE MISLE DA SU MANJE VRIJEDNI SKROMNI LJUDI NE MISLE DA SU MANJE VRIJEDNI ONI JEDNOSTAVNO O SEBI MISLE MANJEONI JEDNOSTAVNO O SEBI MISLE MANJE

Oholi misle da su središte svih stvari; svaka razlika u Oholi misle da su središte svih stvari; svaka razlika u mišljenju stvara sukob tipa pobijediti ili izgubiti.mišljenju stvara sukob tipa pobijediti ili izgubiti.

Potreba da stalno pobjeđuju motivira ih da Potreba da stalno pobjeđuju motivira ih da racionaliziraju, prikivaju, prepiru se, lažu. Učinit će sve racionaliziraju, prikivaju, prepiru se, lažu. Učinit će sve kako bi izbjegli loš dojamkako bi izbjegli loš dojam

Potreba da se uvijek bude u pravu je naporan način Potreba da se uvijek bude u pravu je naporan način životaživota

Oni su usamljeni jer egoizam uvije razdvaja ljude; to je Oni su usamljeni jer egoizam uvije razdvaja ljude; to je odvajanje od vlastite prave ličnosti; sprečavaju dobivanje odvajanje od vlastite prave ličnosti; sprečavaju dobivanje povratnih informacija (novih ideja, prijedloga) povratnih informacija (novih ideja, prijedloga)

Oni koji sumnjaju u sebe dovoljno ne vole i Oni koji sumnjaju u sebe dovoljno ne vole i nemaju povjerenja u vlastiti sud. Ne žele nemaju povjerenja u vlastiti sud. Ne žele uzrokovati nemir ili se uzdignuti iznad uzrokovati nemir ili se uzdignuti iznad gomilegomile

Imamo mogućnost izbora ali neki su ljudi Imamo mogućnost izbora ali neki su ljudi izabrali da obezvrijede svoje životeizabrali da obezvrijede svoje živote

NITKO VAS NE MOŽE OBEZVRIJEDITI NITKO VAS NE MOŽE OBEZVRIJEDITI BEZ VLASTITOG DOPUŠTENJABEZ VLASTITOG DOPUŠTENJA

Osobe niskog samopoštovanjaOsobe niskog samopoštovanja

teško mogu: teško mogu: nekoga pohvaliti…nekoga pohvaliti…

……jer nije dovoljno vrijedna da bi kome bilo jer nije dovoljno vrijedna da bi kome bilo stalo do njene pohvalestalo do njene pohvale

primiti pohvalu…primiti pohvalu…

……jer ne vjeruje da ju je zaslužilajer ne vjeruje da ju je zaslužila

Tražiti pomoć…Tražiti pomoć…

…….nije dovoljno vrijedna da bi tko na nju .nije dovoljno vrijedna da bi tko na nju trošio svoje vrijemetrošio svoje vrijeme

Tražiti informaciju…Tražiti informaciju…

…….misli da bi ju trebala znati.misli da bi ju trebala znati

Reći kome da se s njim ne slaže…Reći kome da se s njim ne slaže…

……misli da će druga osoba imati loše misli da će druga osoba imati loše mišljenje o njojmišljenje o njoj

Izreći kritiku… Izreći kritiku…

……druga osoba je vrjednija i ne može je druga osoba je vrjednija i ne može je kritiziratikritizirati

Izraziti opravdanu ljutnju, reći da nešto Izraziti opravdanu ljutnju, reći da nešto neće učiniti a da se pritom ne osjeća neće učiniti a da se pritom ne osjeća krivom, izraziti opravdano zadovoljstvo…krivom, izraziti opravdano zadovoljstvo…

……boji se da će je druga osoba odbacitiboji se da će je druga osoba odbaciti

Primiti kritiku…Primiti kritiku…

……kritika povećava osjećaj manje vrijednostikritika povećava osjećaj manje vrijednosti

Reći svoje mišljenje na sastanku…Reći svoje mišljenje na sastanku…

……misli da ono što će reći nije dovoljno misli da ono što će reći nije dovoljno pametnopametno

Govoriti pred većom skupinom…Govoriti pred većom skupinom…

……boji se kako će je toliki ljudi procjenitiboji se kako će je toliki ljudi procjeniti

Zahtijevati kvalitetnu uslugu…Zahtijevati kvalitetnu uslugu…

……boji se da će ostaviti loš dojamboji se da će ostaviti loš dojam

Prihvatiti odbijanje…Prihvatiti odbijanje…

……osjećaj vlastite vrijednosti ovisi o tome osjećaj vlastite vrijednosti ovisi o tome kako su je drugi ljudi prihvatilikako su je drugi ljudi prihvatili

Odgovoriti na podcjenjivanje…Odgovoriti na podcjenjivanje…

……nije sigurna da će u tome uspjetinije sigurna da će u tome uspjeti

Ući u sobu punu ljudi…Ući u sobu punu ljudi…

……svi će gledati u nju i uočiti njene svi će gledati u nju i uočiti njene nedostatkenedostatke

Stvoriti i održati kontakt očima za vrijeme Stvoriti i održati kontakt očima za vrijeme razgovor…razgovor…

……boji se da će druga osoba uočiti njenu boji se da će druga osoba uočiti njenu nesigurnostnesigurnost

Odbiti uvlačenje u tuđe manipulacije…Odbiti uvlačenje u tuđe manipulacije…

……želi se svidjeti i biti prihvaćenaželi se svidjeti i biti prihvaćena

Reći ljudima kako se osjeća…Reći ljudima kako se osjeća…

……smatra da njeni osjećaji nisu važnismatra da njeni osjećaji nisu važni

Jasno reći što misli…Jasno reći što misli…

……ne želi otkriti svoje mišljenje dok ne vidi ne želi otkriti svoje mišljenje dok ne vidi što misli druga osoba tako da joj se može što misli druga osoba tako da joj se može prilagoditi.prilagoditi.

Dobro se osjećam…Dobro se osjećam…

… …ne trebam potvrdu od drugih ljudi da bih ne trebam potvrdu od drugih ljudi da bih imao osjećaj važnosti-imao osjećaj važnosti-

Uravnoteženo samopoštovanje mi pomaže Uravnoteženo samopoštovanje mi pomaže da moj ego i želja da me ljudi prihvate… da moj ego i želja da me ljudi prihvate… …ne utječu na moje odlučivanje …ne utječu na moje odlučivanje

ARISTOTELOV EUDAJMONIZM nije HEDONIZAM ARISTOTELOV EUDAJMONIZM nije HEDONIZAM (hedone = užitak) (hedone = užitak)

Takvo stanovište su zastupali predstavnici jedne od Takvo stanovište su zastupali predstavnici jedne od sokratovskih škola - Kirenjani, a aktualno je i u sokratovskih škola - Kirenjani, a aktualno je i u modernoj filozofiji. modernoj filozofiji.

J. BenthamJ. Bentham i i hedonističkim utilitarizmomhedonističkim utilitarizmom ljudsko ljudsko djelovanje vođeno prirodnim motivima – ono želi djelovanje vođeno prirodnim motivima – ono želi izbjeći bol, patnju, neugodu i što je moguće više izbjeći bol, patnju, neugodu i što je moguće više dovesti do zadovoljstva, ugode, osjećaja sreće. dovesti do zadovoljstva, ugode, osjećaja sreće.

izbjegavanje neugodeizbjegavanje neugode i i povećanja ugodepovećanja ugode. Temeljno . Temeljno načelo ove etike je postizanje načelo ove etike je postizanje «najveće moguće sreće «najveće moguće sreće najvećega broja ljudi».najvećega broja ljudi».

Da bismo mogli utvrditi što povećava ugodu, Da bismo mogli utvrditi što povećava ugodu, odnosno umanjuje neugodu, BENTHAM odnosno umanjuje neugodu, BENTHAM predlaže uvođenje hedonističkoga računa,predlaže uvođenje hedonističkoga računa,

Ugoda i neugoda se mjere: Ugoda i neugoda se mjere:

intenzitet ugode i neugode,intenzitet ugode i neugode,

trajanje i stupanj izvjesnosti s kojom trajanje i stupanj izvjesnosti s kojom očekujemo ugodu ili neugodu,očekujemo ugodu ili neugodu,

podnošljivost posljedice i njezina čistoćapodnošljivost posljedice i njezina čistoća

J. S. MILLJ. S. MILL: : «Bolje biti nezadovoljan Sokrat, nego «Bolje biti nezadovoljan Sokrat, nego zadovoljna svinja.»zadovoljna svinja.»

Hedonistički utilitarizam dovodi do Hedonistički utilitarizam dovodi do posvemašnjega individualizma posvemašnjega individualizma

Sama činjenica da je nešto poželjno osobi ili Sama činjenica da je nešto poželjno osobi ili zajednici, ne govori o tome da je tu poželjnu zajednici, ne govori o tome da je tu poželjnu stvar moguće smatrati vrijednošću.stvar moguće smatrati vrijednošću.

Ne uzima se u obzir društvena raspodjelu Ne uzima se u obzir društvena raspodjelu dobara, ne mari za pravednost. dobara, ne mari za pravednost.